B’’H

Priprema i uređuje:

Vatroslav Ivanuša

načinjenim naramcima, smještali su se

juţno; Geršoniti, zaduţeni za tapiserije

i krovište, zapadno; Merarijeva obitelj,

koja je prenosila pregrade i potpornje,

sjeverno. Ispred ulaza u Svetište, s nje-

gove juţne strane, bili su šatori Mošea,

Arona i Aronovih sinova.

Osim Levija, dvanaest plemena se

utaborilo u četiri skupine po tri pleme-

na. Na istoku su bili Juda (74.600),

Isahar (54.400) i Zebulun (57.400);

na jugu Ruven (46.500), Šimon (59.300)

i Gad (45.650); na zapadu Efraim

(40.500), Menaše (32.200) i Benjamin

(35.400); na sjeveru Dan (62.700), Ašer

(41.500) i Naftali (53.400). Takvog po-

retka su se drţali i dok su putovali.

Svako je pleme imalo svoga nasija

(princa ili vođu) i svoju zastavu s ple-

menskim bojama i znakom.

Prijevod: Dolores Bettini

(Bamidbar 1,1-4,20)

U Sinajskoj pustinji B-g kaţe da se

provede popis dvanaest izraelskih ple-

mena. Moše izračuna da ima 603,550

radno sposobnih muškaraca (od 20 do

60 godina); pleme Levi, koje broji

22,300 muškaraca starih mjesec dana i

više, računa se posebno. Levitima je

namijenjena sluţba u Svetištu. Oni su

zamjena za prvorođence kojih je pribli-

ţno toliko i koji su diskvalificirani kad

su sudjelovali u oboţavanju zlatnog

teleta. 273 prvorođenca koliko ih je

nedostajalo, trebalo je nadomjestiti

plaćanjem pet šekela "otkupnine".

Kad je trebalo rastaviti tabor, tri kla-

na Levijevih su ga rastavili i prenosili

Svetište, te opet sastavljali u središtu

sljedećeg tabora. Zatim su podizali

svoje šatore oko njega: Kehatiti, koji su

nosili posuđe koje pripada Svetištu

(kovčeg, menoru itd.) u za to posebno

Paraša Bamidbar

Godina 9

Broj 36

Rabbi Goldwasser 3

Mudrost u pustinji 5

Uzroci i posljedice 9

Svetost Sinaja 13

Blagdanski dio 14

Iz medija 18

U ovom broju :

■

divrejtora@gmail.com

DivrejTora http://twitter.com/DivrejTora

Šabat Bamidbar

Jeruzalem 19:04 20:27

Zagreb 20:27 21:28

Rijeka 20:31 21:32

Split 20:16 21:17

Dubrovnik 20:07 21:08

Vinkovci 20:14 21:15

Sarajevo 20:10 21:11

Bihać 20:23 21:25

B. Luka 20:18 21:19

Beograd 20:05 21:20

Novi Sad 20:09 21:25

Subotica 20:13 21:31

Zrenjanin 20:07 21:24

Niš 19:54 21:06

Beč 20:36 21:37

Edison, NJ 20:09 21:10

5. sivana 5776.

11. lipnja 2016.

49. dan brojanja omera

subota

11.6.2016.

petak

10.6.2016.

gućeg. Naši su učenjaci iznijeli taj

midraš kako bismo bili svjesni svoje

slabe točke, da naša inercija moţe

dovesti do toga da propustimo is-

koristiti čak i događaje koji se doga-

đaju samo jednom u povijesti svije-

ta.

Kako bismo izbjegli propuštanje

prilika, mi moramo čitavo vrijeme

biti budni. Navika i rutina naše su

najveće zapreke. Moţda danas ima-

mo prilike za duhovni rast koje ni-

smo imali jučer, i ako budemo spo-

kojni, moţda ih nećemo niti primi-

jetiti.

(Danas ću zadrţati stanje budnosti za

prilike koje će mi omogućiti napredak

mog karaktera i duhovnosti.)

stranica 2 D ivrejTora

Bamidbar

Mojsije izvede

narod iz tabora

da susretne B-ga

(Izlazak 19,17).

Tradicija je da

se čitavu noć

Šavuota, sve do

zore, provede čitajući naglas ili izu-

čavajući Toru. Ovo vuče svoje pori-

jeklo iz midraša koji prenosi da su

neki od Izraelaca zaspali tog jutra

Objave na Sinaju i da ih je Mojsije

morao buditi za taj monumentalni

događaj. Općenito se smatra da je

uskraćivanje sebi sna na tu noć neka

vrsta ispravka za letargiju naših

praotaca.

Daleko vaţnija od pomirenja za

naše pretke je poruka koju ovaj obi-

čaj ima za nas. Nije neobično da

nam se dogodi da propustimo is-

koristiti prilike. I mi moţemo "za-

spati" za monumentalni događaj.

Bilo da prilika kuca samo jednom,

kao što poslovica kaţe, ili više puta,

svaka je propuštena prilika gubitak

koji si ne moţemo dozvoliti. Neki

ljudi ţale što su zanemarili prilike

da kupe nekretnine kojima je kasnije

jako porasla vrijednost. S obzirom

da nama nedostaje proročke vizije,

teško se moţemo kriviti zbog toga.

No ima prilika za koje nije potreban

proročki dar, poput one kada Mojsi-

je kaţe Izraelcima da će se sutra uju-

tro dogoditi do sada nezabiljeţena

B-ţanska objava, i da će slušati B-ţje

riječi izravno od samoga Svemo-

■

Sefer Hamicvot Hakacar

Zapovijedi koje se danas mogu poštivati

kako ih je sakupio Hafec Hajim

Rabbi dr. Abraham J. Twerski:

Rastimo svakoga dana

svima; ili ako je spolno intiman sa ţenom onečišćenom

menstruacijom; ili ako se ona podala tjelesnoj

intimnosti sa ţivotinjom – ona time ne bi postala zona.

Ovo je na snazi posvuda, na svakom mjestu.

139. Negativna je zapovijed da kohen neće oženiti

poročnu ženu

jer Pismo kaţe, Ţenu koja je... poročna...oni neće uzeti (Va-

jikra 21,7). Poročna ţena je ţena rođena od bilo koje ţe-

ne koja je zabranjena kohenu, ili ţena zabranjene kohenu

koja je bila spolno intimna s kohenom ili udana za njega.

Ovo je na snazi posvuda i uvijek.

Negativne zapovijedi

138. Negativna je zapovijed da kohen neće oženiti

zona

jer Pismo kaţe, Ţene koja je zona...oni neće uzeti (Va-jikra

21,7). Pojam zona koji se pojavljuje u Tori označava

svaku ţenu koja nije Ţidovska kćer, ili je Ţidovska kćer

koja je bila spolno intimna s muškarcem za kojega joj je

zabranjeno da se uda, ili ona koja je spolno intimna s

oskvrnutim kohenom, iako joj je dopušteno da se uda za

njega. Čak i ukoliko je na taj način intimna silovanjem

ili neprirodnim sjedinjenjem, ona bi postala zona. Ako

je, međutim, netko spolno intiman s neudanom ţenom,

iako je ona k'deša [bludnica; vidi pod §133] pošto se daje

■

Godina 9 Broj 36 stranica 3

Rabbi Dovid Goldwasser:

Ne smetaj

njeguje svoju predanost i uči Toru

svakog slobodnog trenutka, dobit će

sijata d'šmaja i bit će pošteđen borbe

i teškoća koje ga odvraćaju od uče-

nja. Štoviše, ne samo da će njegovi

napori u učenju Tore biti pojedno-

stavljeni, nego će biti osjetno po-

mognuti. Mišna u Pirkei Avos (3,5)

kaţe: "Ako netko uzme na sebe

jaram Tore, jaram vlade i jaram

svjetovne odgovornosti uklonit će

se od njega." Međutim, s druge

strane, ako vrijeme kad bi mogao

učiti rasipa na druge stvari, neće

mu se odobriti ista ta sijata d'Šmaja.

Iako u početku vjeruje da nije

izgubio ništa, neizbjeţno je da neće

imati koristi od svoje bitul Tora.

Zna se da će predmesijanska era

biti vrlo teško i nepovoljno razdo-

blje. Talmud prenosi (Sanhedrin 98b)

da je rabin Elazar, kad su ga upitali,

savjetovao svoje učenike da ih „zao-

kupljenost― Torom i dobrotvornim

djelima moţe spasiti od Mesijinih

porođajnih muka. Ključna je riječ

„ja'asak― – uroniti i biti obuzet za-

nimanjem za Toru. Hazon Iš je je-

dnom komentirao da je ova gene-

racija slična generaciji mabula (ve-

likog potopa). Baš kao što su samo

oni koji su ušli u arku bili spašeni,

tako je u današnje doba jednini na-

čin da se pronađe spas od duhov-

nog potopa, odlazak u „arku―-

mjesto na kojem se moţe učiti Toru.

Medraš Tanhuma govori o doma-

ćici koji je pitala rabina Josija bar

Halaftu zašto Hašem daje mudrost

mudrima (Šemos 31,6, Daniel 2,21).

Uostalom, rekla je, nerazumni, ne-

obrazovani ili neuki ljudi su ti ko-

jima treba mudrost.

Onda je rabin Josi bar Halafta upi-

tao nju: Ako k tebi dođu bogataš i

siromah po pozajmicu, kome ćeš je

dati?

Odgovorila je kako je jasno da će

dati bogatome jer je sigurno da će je

on vratiti, dok je siromah veći rizik.

Upravo tako," uzviknuo je rabin

Josi bar Halafta. "Hašem daje mu-

drost Tore onima koji shvaćaju i

cijene vrijednost Tore. Nema raz-

loga da se to znanje daje drugima

koji su glupi i gube vrijeme u koc-

karnicama. Takva osoba ne teţi

Tori; ona je zaokupljena materijal-

nim.

U mladosti je veliki Haham Ova-

dija Josef ţivio vrlo siromašno.

Obitelj si nije mogla priuštiti ni

najosnovnije, pa ipak je on postao

jedan od najvećih znalaca Tore u

svojoj generaciji. Kad su njegova

Pribliţavanjem blagdana Šavuota

podvlačimo vaţnost učenja Tore.

Učenje Tore zahtijeva napor i inten-

zitet jer je njezin sadrţaj duboko

zamršen. To je, u stvari, najveća

micva, kao što kaţe (Šabos 127a), "...

proučavanje Tore sve ih nadilazi."

Rabin Nisim Jagen ističe da u Tori

postoje dva pesukima koja se čine

proturječnima. U Devarim (10,16) se

kaţe: „Presjeći ćeš prepreku svog sr-

ca…“ Dalje (30,6) se kaţe: „Hašem će

obrezati tvoje srce i srce tvog potomstva

da voliš Hašema … da moţeš ţivjeti.“

Rabin Jagen objašnjava da je prvi

pasuk zapovijed koja bodri čovjeka

da se duhovno pročisti kako bi bio

jedno s Hašemom. Drugi pasuk je

obećanje da će Hašem pruţiti Bo-

ţansku pomoć kako bi olakšao taj

napor, „da moţeš ţivjeti.―

To znači da čovjek tada, kad mu

Tora postane prioritet u ţivotu,

moţe zasluţiti sijata d'šmaja (Boţan-

sku pomoć). Talmud (Avoda Zara

55a) nam govori da će onome tko

dolazi očistiti se, Hašem u tome

pomoći. Pojedinac koji se razvija i

nastavak na stranici 4

■

Strana 4 D ivrejTora stranica 4 D ivrejTora

(nastavak s 3. stranice) Rabbi Dovid Goldwasser: Ne smetaj

vrijeme učenja na dnevnoj bazi.

Međutim,― predloţio je, „pobrini se

da ne odgađaš tu satnicu učenja ni

iz kakvog razloga.―

Dva prijatelja su godinama učila

zajedno i, zaista, onaj jedan nikad

nije bio bolestan. Međutim, jednog

dana dva prijatelja se nisu našla na

sederu. Od tog dana na dalje, onaj

prijatelj je opet počeo pobolijevati.

Kad netko uspostavi trajni

raspored učenja Tore i ne dopusti

nikakve prekide ili ometanja, on

primjenjuje snaţnu segula šmirat

haTora (čuvanja Tore). Svaka

naučena riječ Tore u bilo koje

vrijeme, tu i tamo, kad god čovjek

ima slobodnog vremena, nedvoj-

beno je vrijedna i draga. Međutim,

njen značaj i korist ne moţe se

usporediti s čvrsto utvrđenom

obavezom učenja Tore.

Prevela Dolores Bettini

djeca pohađala školu, tijekom škol-

ske godine su se odrţavala natje-

canja iz poznavanja Tore. Ako je

jedno od njegove djece pobijedilo,

ono ne bi odabralo kao nagradu

neku igračkicu koja mu je bila

ponuđena, nego bi umjesto toga kao

nagradu zatraţio biljeţnicu. Onda

bi taj dragocjeni papir poklonio

svom ocu da moţe zapisati svoje

hidušei Tora.

Bila jednom dva prijatelja koja su

sve vrijeme koristila za zarađivanje

za ţivot. Međutim, jednog dana su

odlučili napraviti stalni raspored

svakodnevnog učenja. Bilo je onih

koji su ih obeshrabrivali i podsjećali

jednog od njih da je drugi često

bolestan, pa će se razočarati i zavr-

šiti učeći sam. Čovjek je odlučio

potraţiti savjet od cadika. Kad ga je

saslušao, cadik mu je rekao: „Tko

moţe reći da će jednom kad ustano-

viš taj seder učenja, tvoj prijatelj po-

bolijevati? Moţda će ga zasluga

zbog učenja Tore štititi od svih bo-

lesti. Svakako trebaš uspostaviti

■

Rabbi Shaul Rosenblatt:

Mudrost se pronalazi u pustinji

Strana 5 Strana 5 Godina 9 Broj 36 stranica 5

upravo je pustinja – i to nije

slučajnost. Rabini nam kaţu da

čovjek koji ţeli pronaći mudrost

mora i sam biti poput pustinje.

To znači sljedeće.

Jedna od najvaţnijih stvari pri

učenju mudrosti jest sposobnost da

na ono što učiš gledaš otvorenog

uma. Što je veći broj filtera kroz koje

informacija prolazi, a oni se sastoje

od unaprijed stvorenih zamisli,

predrasuda i vlastitih mišljenja, to

ćemo manje shvatiti bit stvari.

Mudrost je svuda oko nas – u

ţivotinjama, u prirodi, u svijetu, a

posebno u svakom ljudskom biću.

Mudrost nas bombardira u svakom

trenutku. Ali da bismo ju cijenili i

prihvatili potreban nam je otvoren

um i otvoreno srce. U suprotnom,

ono što čujemo oblikujemo u skladu

sa svojim već postojećim pogrešnim

shvaćanjima umjesto da razvijamo

nove spoznaje.

Ključ je u tome da budemo poput

pustinje – otvoreni prema svijetu

puštajući da nas ono što je vani

nesmetano ispunja.

Rabini kaţu sličnu stvar vezanu

uz poniznost. Kaţu da je mudrost

Tore poput vode – a voda po

prirodi teče prema najniţem mjestu.

Oholost je, kaţu, prepreka kroz koju

mudrost neće prodrijeti. Ako vidite

mudrog, a oholog čovjeka, ili ste

pogrešno prosudili o njegovoj

oholosti, ili je njegova mudrost vrlo

tanka – rekli bi rabini, poput

magarca koji nosi knjige. Poniznost

je, pak, magnet za mudrost. Voda

mudrosti uvijek teče nizvodno. A

ponizan čovjek čeka na dnu kako bi

bio ispunjen.

Kada su naši umovi i srca poput

pustinje – slobodni od vlastitih

zamisli – tada, i samo tada, mudrost

će ih ispuniti.

Šabat šalom

Prevela Anja Grabar

■

Ovaj odjeljak sadrţi popis ţidov-

skog naroda – 600,000 vojno sposo-

bnih muškaraca, ukupno oko 2,5

milijuna duša. Opisuje se također i

prelazak duhovnog vodstva sa

prvorođenaca na Levite. Prvoro-

đenci su izgubili svoju poziciju kao

rezultat njihove uključenosti u

grijeh sa zlatnim teletom – sada je

došlo vrijeme za transfer moći.

Ovog tjedna započinjemo sa

knjigom koja se naziva Knjiga

brojeva, ali njeno pravo ime je

Bamidbar što znači 'u pustinji'.

Mjesto radnje većine narativa Tore

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: B: B: BAMIDBARAMIDBARAMIDBAR

Strana 6 D ivrejTora stranica 6 D ivrejTora

■

Mi moramo živjeti u zajednici bu-

dući da svoje potrebe ne možemo

sami namiriti, i zajednica u kojoj

ţivimo treba biti raznovrsna tako da

svaki njen dio ima drugačiju ulogu

u skladu sa svojim jedinstvenim ta-

lentom. Stoga Zohar objašnjava da

je svijet bio stvoren takvim da su svi

njegoni dijelovi toliko međusobno

različiti, kako bismo jedni druge tre-

bali pa ćemo iz tog sebičnog intere-

sa ponovo naučiti živjeti u jedinstvu

i uspjeti postati jedinstvena cijelina.

Problem je u tome što smo mi skloni

pobrkati jedinstvo s jednolikosti.

Uglavnom, želimo da svi budu po-

put nas, da imaju ista uvjerenja kao

mi i da razmišljaju na isti način kao

i mi. Rabin Ashlag objašnjava da

društvo mora postojati kako bi pro-

cvjetala mudrost, jer mudrost se

stvara kroz diskusije i rasprave.

Kompromis i ustupci jamče ljutnju i

gušenje, a u društvu u kojem nema

rasprave, i ljudi se boje reći ono što

misle i do čega drže, mudrost će se

isušiti. Moramo shvatiti da je ključ

našeg postojanja da dopustimo sebi

i našim bližnjima da se u potpunosti

izrazimo, dok ostali slušaju bez za-

mjeravanja ili zavisti, i da budemo

u tome milosrdni.

Paraša BaMidbar se uvijek čita

prije Šavuota, dana koji je, prema

Zoharu, najveći dan u povijesti čo-

vječanstva, jer smo uspjeli preobra-

ziti stanje odvojenosti u stanje "... i

Izrael se utabori tamo u pustinji pred

gorom"(Izlazak 19,2), da smo bili kao

jedan, i to je prema kabalistima do-

velo do objave na gori Sinaj. U tre-

nutku kada smo shvatili da je naš

cilj bio postići savršenu jedinstve-

nost bez gubitka našeg individualiz-

ma mi smo bili spremni za objavu

na gori Sinaj. I od tog dana mi se svi

nadamo da ćemo taj trenutak pono-

vo doživjeti.

Prevela Tamar Buchwald

■

Paraša BaMidbar otvara knjigu

Brojeva (BaMidbar). U ovotjednoj

paraši nema priče, uglavnom zbog

toga što ona opisuje samo statistiku

koja se odnose na Izraelce dok pu-

tuju pustinjom (Midbarom).

Paraša započinje riječima: "G-spod

reče Mojsiju ... obavite popis cijele iz-

raelske zajednice po njihovim rodovima

i obiteljima, navodeći svakoga po ime-

nu, jednog po jednog ... Ti i Aron ćete

ih brojati... sve muškarce u Izraelu ..." a

komentatori odmah pitaju zašto B-g

treba Mojsija da za njega prebroji Iz-

raelce? I osim toga, ako je B-g bes-

konačan zašto je Njemu važno koli-

ko ima Izraelaca?

Zohar objašnjava da kada je Stvo-

ritelj stvorio Adama On ga je stvo-

rio u obliku gornjih i donjih svjeto-

va i oni su svi bili uključeni u njemu

בשעה שברא את האדם עשה אותו ...")

בצורת עליונים ותחתונים והיה כלול

"מכולם ). Znači da je Adam, prije ne-

go što je sagriješio, bio sačinjen od

čitavog Stvaranja. Grijeh je prouz-

ročio da Adam bude raščlanjen na

tisuće djelića, koji su zapravo ono

što mi jesmo. Svi smo mi, naime,

dijelovi njega. Ako mi združeni čin-

imo jednu cjelinu koja je svrha i

dalje nastavljati s podjelom na ple-

mena? Zašto Moše nije odmah čim

su napustili Egipat integrirao ple-

mena? A Zohar objašnjava da bilo

koje društvo ili ljudska zajednica

mora biti izgrađeno od dijelova koji

se razlikuju jedni od drugih i da

samo tako sakupljeni dijelovi mogu

biti spojeni u jedinstvenu cijelinu.

Rav Kook:

Svetost Sinaja

Strana 7 stranica 7 Godina 9 Broj 36

se primjenjuju u sva vremena, B-g je Izraelcima u pustinji zapovjedio - kako da se utabore, signalne trubne znakove, kojim redom prenositi Šator – koje su bile obvezne samo za tu generaciju.

Ne bismo trebali pomisliti da je kedušat ša'a na niţoj razini od stalne svetosti. Baš naprotiv, upravo zbog njene uzvišenosti ova svetost ne moţe trajati vječno. Nedostatak se ne nalazi u njoj već u nama koji ju doţivljavamo. Mi nismo u stanju odrţati ovu razinu svetosti trajno.

Jedan primjer privremene svetosti u Sefer Bamidbaru je korištenje posebnih barjaka za svako pleme u taboru koje su Izraelci koristili. Midraš objašnjava da je ove zastave Izrael dobio zbog svoje ţelje da oponaša anđele. Anđeli su se pojavili na Matan Tora u kolima koja su bila ukrašena zastavama, pa su Izraelci poţeljeli imati slične zastave. Ove zastave podudaraju se s privremenom svetosti brda Sinaj i Matan Tore . One odraţavaju posebnu svetost anđela, svetost koja je van dosega ljudske duše.

Mojsije i Aron

T a p o d v o j e n o s t i z m e đ u privremene i trajne svetosti postojala je također i između dvojice vođa te generacije: Mojsija i

Arona. Mojsije je sluţio kao kohen za vrijeme posvećenja Šatora sastanka - svećeništvo kedušat ša'a trajalo je tek tjedan dana. Aaron je, s druge strane, začeo lozu kohanima za sve naraštaje. Čak i danas kohanim naglašavaju svoju povezanost s Aronovom stalnom svetosti u blagoslovu koji izgovaraju: "Koji Si nas posveti svetošću Aronovom."

U stvaranju ţidovskog naroda bile su potrebne obje vrste svetosti. Njima je trebao kako Mojsije tako i Aron, kedušat ša'a i keduša la-dorot. Događaji zabiljeţeni u Sefer Bamidbar su se dogodili tijekom ere čuda i jedinstvene b-ţanske providnosti, historijske objave na Sinaju, te Mojsijeve neusporedive proročke vizije u privremenom Ohel Mo'edu. Ali bilo je to također vrijeme da se uspostave temelji za stalnu svetost Izraela, da se zapišu Tora i micvot koji će biti vodič svim budućim naraštajima.

Zastave ljubavi u pustinji

Tijekom njihovih putovanja u pustinji , Izraelcima je bilo zapovjeđeno da postave svoje šatore oko plemenskih zastava:

"Izraelci će se utaborite tako da svatko bude u blizini zastave koja na sebi nosi znakovlje obitelji s očeve strane. Oni će se utaboriti na udaljenosti oko Šatora sastanka". (Br 2,2)

Što je značenje tih zastava?

Midraš (Bamidbar raba 2,3) kaţe da je podsticaj za barjake došao s brda Sinaj. Dvadeset i dvije tisuće kola anđela, svaka od njih ukrašena zastavama, prisustvovale su kod Objave Tore. Izraelci su odmah poţeljeli da imaju zastave baš poput anđela, i B-g se sloţio. Midraš podučava da je ovaj zahtjev za zastavama opisan u Pjesmi nad pjesmama (2,4): "Uveo me u odaje vina i pokrio me zastavom ljubavi."

Iz Midraša shvaćamo da se

Kratkotrajna svetost

Naš osjećaj svetosti i bliskosti s B-gom nije postojan; ima trenutaka kada doţivimo uzvišenu duhovnu svjesnost. Takvi trenuci odraţavaju kratkotrajnu svetost - kedušat ša'a.

U ţivotu nacije također postoje posebni trenuci kedušat ša'a. To je središnja tema Sefer Bamidbara (Knjige Brojeva), koja pripovijeda o jedinstvenom iskustvu Izraelaca tijekom njihovog četrdesetogodi-šnjeg boravka u Sinajskoj pustinji - vremenu kada je kruh padao s neba, a vode su šikljale iz stijena, o vre-menu B-ţanske zaštite i neuspore-dive proročke objave.

Knjiga Bamidbar otpočinje riječima:

"Govoraše B-g Mojsiju u pustinji Sinajskoj u Šatoru sastanka." (Br 1,1)

Izrazi 'Sinajska pustinja' i 'Ohel Mo'ed' (Šator sastanka) su motivi koji se ponavljaju čitavim Sefer Bamidbarom. Oni skreću našu pozornost na posebne kedušat ša'a te generacije.

Za razliku od jeruzalemske neprestane svetosti, svetost na Gori Sinaj bila je privremena, trajala je samo koliko je trajalo Matan Tora, Objava Tore na Sinaju. Za razliku od stalnosti Hrama - trajnog zdanja - Šator je bio privremen - prijenosni šator. I za razliku od 613 micvot koje

nastavak na stranici 8

(nastavak sa 7. stranice) Rav Kook: Svetost Sinaja

DivrejTora DivrejTora stranica 8

gdje odjeća i obiljeţja ukazuju na jedinicu i zadatak vojnika.

Ljudska bića, s druge strane, nisu ograničena da sluţe B-gu na jedan određen način. Naša boţanska slika obuhvaća sve duhovne sfere (vidi Nefeš Hachaim 1,10). Za nas je zastava previše ograničavajuća, ona ne odraţava našu istinsku duhovnu bit.

Usprkos tom, ţidovski je narod u anđeoskim zastavama Sinaja vidio inspirativan prizor koji im je bio privlačan, iako na neobvezan način. Svaka osoba ima posebne talente i interese koji se temelje na individualnim karakternim oso-binama i unutarnjim korijenima njegove duše. Mi nismo ograničeni sluţiti B-gu na ovaj konkretan način, nego smo svakako skloniji onim aktivnostima prema kojima imamo prirodnu sklonost. Na primjer, ljubazan čovjek s dobrim srcem moţe se koncentrirati na sluţenje B-gu djelima suću-ti...suosjećajnosti i heseda; osoba snaţne volje, odvaţnim postupcima i poţrtvovnošću; i tako dalje.

Ţidovski je narod ţelio zastave poput onih koje su nosili anđeli na Sinaju. Oni su ţeljeli da svaki pojedinac bude u stanju odabrati jedan vid boţanske sluţbe koji odgovara njegovoj osobnosti, baš kao što svaki anđeo izvršava određenu funkciju, kako je definirano njegovom zastavom.

Odaje vina

Sada je jasno zašto redak govori o gori Sinaj kao 'odaji vina.’ Pijenje vina oslobađa naše inhibicije, otkriva naš skriveni karakter. Po riječima Talmuda (Eiruvin 65a), "Kada vino ulazi, tajne izranjaju." Izraelci su zavidjeli ljepoti i radosti kojoj su bili svjedoci u boţanskoj sluţbi anđela. Korijen ove miline leţi u urođenoj naklonosti koju anđeli imaju prema svojoj sluţbi. Svaki se anđeo prirodno identificira sa svojom osobitom misijom. Ţidovski narod je traţio da otkrije i istakne vlastite snagu svakog pojedinca, na isti način na koji vino oslobađa i ističe nečije unutrašnje osobine.

Ova se individualizirana sluţba B-gu, međutim, odnosi samo na sluţbu iz srca i karakterne osobine. Zastave odraţavaju naše osjećaje ljubavi i radosti kad sluţimo B-gu - "Njegova zastava nadamnom je ljubav" – ali zastava nije izravno povezana sa samom sluţbom. U okviru učenja Tore i praktičnih m i c v o t n e m a p o t r e b e z a karakterističnim oblicima sluţbe. Zbog toga nikakva zastava nije vijorila iznad središnjeg Šatora sastanka u kojem su bile pohranjene luchot (kamene ploče s Deset zapovijedi), budući da se Tora i njezine micve odnose jednako prema svim dušama.

Prevela Tamar Buchwald

■

zastava odnosi na neke anđelima svojstvene karakteristike, međutim ne na ljudske. No ostaju nam mnoga pitanja. Zbog čega anđeli nose zastave? Zašto redak govori o Sinaju kao 'odajama vina'? I koja je veza između zastava i ljubavi?

Specijalizirana služba anđela

Prema Zoharu, zastave u četiri glavna tabora (na sve strane svijeta: sjever, jug, istok i zapad) odnose se na četiri strane, il i "l ica" nadzemaljske merkave (kola) u Ezekijelovoj mističnoj viziji. Budući da ova četiri "lica" predstavljaju temeljne boţanske atribute, svaki je tabor povezan uz određenu boţansku odliku.

Prije nego li moţemo objasniti značenje zastava i njihove pove-zanosti s anđelima, prvo moramo razumjeti što je anđeo. Hebrejska riječ mal'ach doslovno znači "glasnik". Anđeo je u osnovi boţanski glasnik kojemu je namijenjeno da ispuni određenu misiju. Anđeo ne moţe izvršiti niti jedan drugi zadatak, ma koliko vaţan on bio, izuzev one specifične misije za koju je određen.

Sada moţemo bolje razumjeti svrhu zastave anđela. Zastava objavljuje karakterističnu funkciju ili osobinu. Svaki anđeo, ograničen na vrlo specifično područje boţanske sluţbe, nosi svoju osobitu zastavu. Ove zastave mogu se usporediti s vojnim uniformama,

Rabbi Berel Wein:

Brojanje: izazovi i mogućnosti

Strana 9 stranica 9 Godina 9 Broj 36

intenzitet izgovaranja riječi molitve

je brzina kojom bi se netko posluţio

pri brojanju vrijednih novčića. Bri-

ţljivo brojanje samo je po sebi izraz

duboke vezanosti za ono što se bro-

ji. Uvijek primijetim da ljudi, kada

odlaze od bankomata, redovito pre-

brajaju novčanice koje su dobili. To

nije samo razborit čin; to je i čin lju-

bavi i vaţnosti. Tako je i prebrajanje

Ţidova u parši, čak i svojim pojedi-

nostima i duljinom, logično i ima

puno smisla.

Dodatno razumijevanje ovog pita-

nja moţe se naći u opisu onih koji

su ih brojali, a ne samo u opisu onih

koje se prebrajalo. Moše, Aharon,

Elazar Itamar vođe su Ţidovskog

naroda. Oni su odgovorni za tjele-

sno i duhovno dobro Ţidovskog

naroda kao cjeline. Dio njihovog

zadatka je i to da nekako poznaju

sve milijune pripadnika njihovog

naroda - da ostvare neku vrstu od-

nosa i sklonosti prema svakom

pojedinom Ţidovu.

Vođe Izraela sebe su uvijek doţiv-

ljavali kao roditelje svih Ţidova.

Neki Ţidovi ţude za ljubavlju, dok

je drugima nuţna vrlo tvrd ljubav.

Ta ogromna raznolikost - dvanaest

različitih plemena koja se prebrajaju

zasebno prije nego li se sjedine u je-

dnom ukupnom broju čitavog na-

roda - Ţidovskog naroda, naglašena

je njihovim običnim pojedinačnim

prebrojavanjem.

Odgovornost za sudbinu Ţidov-

skog naroda teško je breme koje vo-

đe moraju nositi. Ali, ono je neizbje-

ţno i automatski dolazi s duţnošću

vođe. I oni koji prebrajaju Ţidovski

narod su upravo vođe naroda, koji

su u svakom trenutku svjesni da se

ljudi oslanjaju na njihovo vodstvo i

mudrost. A uz to, oni moraju biti

svjesni i da se na neki način mora

udovoljiti potrebama i razvoju sva-

koga od onih koji su prebrojani.

Zato prebrajanje Ţidovskog naro-

da nisu vođama Izraela tek puke

brojke, već lista izazova i moguć-

nosti koji se pred njima nalaze. Ne-

ka bi i oni koji broje i oni koje se

prebraja među Izraelom u naše da-

ne bili silni u broju, duhu i postig-

nućima.

Prebrajanje Ţidovskog naroda,

poput onoga koje se pojavljuje u

ovotjednoj parši uvijek je teško za

ocijeniti i razumjeti. Što li to treba-

mo naučiti iz svih pojedinosti opisa

i naizgled vrlo preciznih brojki? Je-

dna opća pouka da svaki Ţidov ula-

zi u broj - i da ga treba ubrojiti, naj-

očitija je. Ali tu se pouku moţe na-

učiti i iz mnogo konciznijeg izvoda

Ţidovske populacije umjesto iz du-

gačkog opisa koji se pojavljuje u

parši.

Mislim da ovdje poruku čini sam

glasnik. Pod time mislim reći da

Tora svoj odnos prema Ţidovskom

narodu ţeli pokazati jednostavno

zadrţavajući se na "nepotrebno"

dugačkom detaljnom prebrajanja

njihovih brojeva. Za one s kojima

smo u odnosu ljubavi, nema nepo-

trebnih ili suvišnih postupaka ili

gesti. Rabini ovu vrstu odnosa

uspoređuju, na iskrivljeni način, s

čovjekom koji broji svoj novac.

Na primjer, kriterij za brzinu i

nastavak na stranici 10

(nastavak sa 9. stranice) Rabbi Berel Wein: Brojanje: izazovi i mogućnosti

DivrejTora DivrejTora stranica 10

Izaije.

Voda moţe prevladati sušu i ne-

plodnost pustinje Negev. U Kalifor-

niji, pustinjske doline pretvorene su

u oazu američkog povrća sustavom

skretanja vode iz rijeke Colorado. I

ponovo, u ovom je slučaju voda bila

ključ za preobrazbu pustinju u vrt i

voćnjak. Širom svijeta postoje pla-

novi za pretvaranje pustinja u ora-

nice. Međutim, slatka voda je vri-

jedna i često oskudna roba i borba

da je se otkrije i bolje iskoristiti za

upotrebu u poljoprivredi i ljudsku

upotrebu ne prestaje.

Sveposvud u knjigama proroka

Izraelovih, kao i u Talmudu, sama

se Tora metaforički uspoređuje, pa

čak i naziva vodom. I baš kao što

voda ima sposobnost da pustoš i

neplodnu pustinju pretvori u pravi

Edenski vrt, tako i Tora moţe ispu-

niti prazninu u našim srcima i du-

šama i učiniti nas plodnim svetim

narodom.

Tora, poput vode koja je predsta-

vlja, ima tu ogromnu regenerativnu

snagu. Knjiga Bamidbar će nas, u

svojem pripovijedanju mnogih tu-

ţnih i tragičnih događaja koji su

zadesili Izrael za vrijeme njegovog

boravka u pustinji, stalno podsjećati

na moć vode / Tore da obnovi Ţi-

dovski narod da ima svrhovito po-

stojanje sa vrlo plodnim dostignu-

ćima unatoč svih njegovih neus-

pjeha i nazadovanja.

Bez obzira koliko tmuran i neplo-

dan bio pustinjski krajolik u kojem

se trenutno nalazimo, mi uvijek tre-

bamo biti svjesni sposobnosti Tore

da nas osvjeţi i obnovi. Ţidovski je

narod drevan narod, no naša spo-

sobnost da se pomlađujemo nikada

nije oslabila. Bili smo i jesmo stalno

hranjeni vodama Tore, bez obzira u

kojoj smo se pustinji našli ili se nal-

azimo.

Tako je odluka ţidovske tradicije

da ovu knjigu Tore nazove imenom

Bamidbar - u pustinji – učinjeno sa

svrhom da nam prenese poruku

nade, stalnog izbavljenja i ponov-

nog rađanja.

Šabat šalom i hag sameah. ■

Uvijek me fascinialo to zašto se

ova knjiga Biblije i ovotjedno čitanje

Toro naziva Bamidbar - u pustinji.

Rabini Midraša ustvrdili su da je

pouka koju ovdje nalazimo da Tora

ostaje samo kod onih osoba koja iz

svoje sredine ukloni sve drugo, i

bude otvorene i nenastanjene poput

pustinje.

Ipak, moţda se iz upotrebe pusti-

nje kao pozadine za događaje i za-

kone koji se nalaze u ovoj četvrtoj

knjizi Tore ovo moţe i drugačije

shvatiti. Jedan od tih drugačijih

uvida ima veze sa sposobnošću

vode da preobrazi neplodnu pusti-

nju u plodno mjesto bujnih polja i

voćnjaka.

Ovdje u Izraelu, pustinja Negev

koja je prije pedeset godina poči-

njala juţno od Hevrona, sada je po-

maknuta mnogo kilometara dalje,

juţno od Beer Šebe. Do toga je došlo

zbog nacionalnog sustava provođe-

nja voda i drugih načina dovođenja

vode u to područje naše zemlje. Pu-

stinja je doslovce procvjetala, kao

ispunjenje drevnih proročanstava iz

Rabbi Yissocher Frand:

Jisakar – Zevulun: pleme sa crticom

Strana 11 stranica 11 Godina 9 Broj 36

Baal HaTurim ističe nešto neobi-čno

u opisu četiriju tabora. Uz tri od

četiri tabora Tora opisuje plemena

na sljedeći način: zastava plemena

(pleme A)… I do njega neka bude

(pleme B)… I (pleme C)… Samo u

jednom slučaju se veznik 'i' ne upo-

trebljava prije navođenja imena

plemena u svakom taboru. Jedini

puta kad nema veznika 'i' jest kod

Zevulunovog plemena koje je pu-

tovalo zajedno sa Judom i Jisakarom

u istočnom taboru.

Većina nas ne bi ni zamijetila tu

neobičnu stvar. No zaista, samo uz

Zevuluna ne piše 'u mate Zevulun',

već piše samo 'mate Zevulun' (Ba-

midbar 2,7). Zašto?

Baal HaTurim objašnjava (citira-

jući Medraš Tanhuma) da je razlog

tome taj što je pleme Zevuluna (tr-

govci) podrţavalo pleme Jisakara

(učenjake Tore). Tora nije htjela

stvoriti dojam da je Zevulun podre-

đen Jisakaru pa je stoga opisala nji-

hov redoslijed bez veznika 'i' (vav).

Zevulun nije bio podređen Jisakaru.

Zevulun je bio jednak Jisakaru i oni

su dijelili jednaku nagradu za svoj

trud u izgradnji ţidovskog naroda.

Stih ''Ona je drvo ţivota onima koji

ju prihvate i vrijedni su hvale oni koji

ju podrţe'' (Mišlej 3,18) ukazuje na taj

koncept. U nekom smislu, poveza-

nost između ovih dvaju plemena

slična je udruţenju u 'korporaciju',

kao 'Pleme Jisakar-Zevulun' u kojoj

sve sastavnice tog super-plemena

primaju jednaku nagradu. Iz tog

razloga Zevulunovom plemenu ne

prethodi veznik 'i'. To nije drugo

pleme, već pleme koje je 'crticom'

povezano sa Jisakarom. Oni su

međusobno jednaki zbog uzdrţa-

vanja koje je Zevulun proviđao

Jisakaru.

Zašto Zevulun nije bio odvjetnik

ili kompjuterski programer?

Svaki tabor i svako pleme imali su

svoju zastavu. Na svakoj zastavi bio

je prikazan simbol plemena. Primje-

rice, Judina zastava prikazivala je

lava koji predstavlja kraljevstvo

(prema Berešit 49,9), a Jisakarova je

prikazivala mjesec i zvijezde (prema

Divrej HaJamim 12,32) jer su učenjaci

tog plemena posjedovali astronom-

sko znanje kojim su mogli utvrditi

početak novog mjeseca. Danova je

zastava prikazivala zmiju (prema

Berešit 49,17), a Zevulunova brod

(prema Berešit 49,13) budući da se

njegov teritorij u zemlji Izrael na-

lazio na obali.

U drugom poglavlju knjige Ba-

midbar Tora opisuje redoslijed

zastava i redoslijed po kojem su

izraelska plemena putovala kroz

pustinju. Bili su podijeljeni u četiri

tabora, a svaki je bio predvođen

jednim plemenom. Svako pleme

imalo je jedinstvenu zastavu. Tora

opisuje redoslijed tih zastava.

Prvi tabor koji se nalazio sa

istočne strane Miškana (Šatora

sastanka) bio je predvođen Judinim

plemenom, a uključivao je Judino,

Jisakarovo i Zevulunovo pleme.

Stihovi objašnjavaju imena pogla-

vara i populaciju svakog plemena.

Zastava Rubenova plemena pred-

vodila je juţni tabor koji je uključi-

vao i Šimonovo i Gadovo pleme.

Efrajimova zastava predvodila je

zapadni tabor u kojem su bili Me-

našeovo i Binjaminovo pleme.

Danova zastava predvodila je

sjeverni tabor u koji su bili uključeni

još i Ašer i Naftali.

nastavak na stranici 12

(nastavak sa 11. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Jisakar – Zevulun: pleme sa crticom

DivrejTora DivrejTora stranica 12

profesija. Zevulun je 'cadik'. On

podrţava svog brata. Zašto nije

mogao biti odvjetnik? Sjedio bi za

stolom i naplaćivao sate. Ili neka

bude kompjuterski programer.

Zašto je morao biti baš pomorski

trgovac? Kakva je to 'ţidovska

profesija' – mornar? Zašto je tako

pravedno pleme moralo tako teško

zarađivati za ţivot?

Rav Dovid Feinstein jednom je

dao krasan komentar na to. Gemara

(Nida 14a) kaţe da su svi mornari

poboţni.

To je varijanta starog pravila:

'nema ateista u streljačkim zaklo-

nima'. Kada je čovjek na brodu, on

ne zna hoće li preţivjeti. Čak i ako

preţivi, on shvaća koliko je krhko i

teško njegovo uzdrţavanje. Kao

rezultat toga, postaje svjestan B-ga i

postaje više poboţan. Čovjek zna

koliko je to opasna i strašna profe-

sija. Zna da u jednoj minuti moţe

izgubiti sve. U takvoj situaciji, on

ima strah od B-ga; postaje religio-

zan.

To objašnjava zašto je Zevulun

podrţavao svog brata. Takav čovjek

zna tko je Onaj tko zaista proviđa

uzdrţavanje. Kada čovjek sjedi za

stolom i prima isti ček svakog tje-

dna, lako moţe pomisliti da je to

baš kako bi trebalo biti. Moţe početi

vjerovati u sebe: 'Imam tako dobar

prihod zato što sam izvrstan odvjet-

nik. Zato što sam tako pametan

sluţbenik. Zato što sam tako kreati-

van i inovativan programer.'

Kada se netko pribliţi takvom

čovjeku i zatraţi od njega novčani

ček za nekog drugog, on će mu od-

govoriti: ''Trebao bih ti dati svoj

teško zarađen novac? Novac za koji

sam se znojio svojom genijalnošću i

talentom? Ţeliš da ti dam svoj no-

vac? Teško sam radio za njega!''

No, kad je čovjek mornar koji radi

na morima i zna koliko strašno to

ponekad biva, on je svjestan toga da

jedino Gospodar svijeta proviđa

uzdrţavanje. On je mnogo priklad-

niji za to da u potpunosti podrţi

svog brata Jisakara. On kaţe: 'Na-

kon svega, nisam ja taj koji zarađuje

novac. Ja samo čuvam novac koji

pripada Svemogućem. Ako Ribono

šel Olam ţeli da to učinim s Njego-

vim novcem, ja ću to i učiniti!'

Budući da je Zevulun bio onaj koji

je podrţavao Jisakara, morao je

iskusiti kako izgleda biti pomorski

trgovac jer to je tip profesije kroz

koju čovjek stječe zahvalnost prema

Onome tko zaista proviđa uzdrţa-

vanje.

Prevela Anja Grabar

■

Zevulunovo pleme, kao što smo

već rekli, bilo je pleme trgovaca.

Oni su se bavili poslom uvoza i

izvoza. Ipak, velika je razlika izme-

đu te profesije tada i danas kada

ljudi koji se njome bave sve trans-

akcije obavljaju telefonski ili putem

kompjutera sjedeći za svojim sto-

lom. Zevulun je to činio na teţi

način. On je plovio morima, kupo-

vao stvari i zatim ih prodavao u

raznim lukama. Tako je zarađivao

za ţivot.

Moramo se upitati: Zevulun je ta-

ko divna osoba. On podrţava svog

brata Jisakara. Zašto je morao zara-

đivati za ţivot na tako teţak i opa-

san način? Nije samo u drevna

vremena odlazak na brod predsta-

vljao rizik po nečiji ţivot (takav da

su moreplovci jedna od četiri sku-

pine ljudi spomenute u Talmudu

koje trebaju izgovarati 'HaGomel' –

blagoslov za sretan povratak).

Čak i danas mornari i ribari teško

dobivaju ţivotno osiguranje. Bro-

dovi ulaze u oluje, valovi bacaju

ljude s palube itd. To je opasna

David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik

Degel

Strana 13 stranica 13 Godina 9 Broj 36

dva naziva za "pleme", vjerojatno izvedena od naziva za "štap", koji je s l u ţ i o k a o z v a n i čn i p l e m e n s k i n a č i n raspoznavanje (usp 1,45; 1 4 , 1 7 - 1 8 ) . Z n a č e n j e "jedinica" bolje odgovara ovom kontekstu, kao što pokazuje redak 3, te je p o d r ţ a n o d s t r a n e Targuma i Septuaginte, kao i aramejske upotrebe čemu svjedoče ostaci keramičkih posuda iz Arada (br. 12) i papirusi iz Elephantine, iz perzijskog razdoblja. Oni su sačinjavali garnizon od 1.000 muškaraca koji su ţivjeli zajedno sa svojim obiteljima, i kao što p o t v r đ u j u a r a m e j s k i dokumenti iz perzijskog razdoblja, oni su bili ekonomska i pravna jedinica, kao i vojna jedinica. Ova situacija vrlo je slična ustroju i funkciji izraelskih plemena u pustin j i , kao što je prikazano u knjizi Brojeva. Značenje "vojna jedinica" prisutno je također u

ratnom svitku iz Kumrana.

Redak 3 kojeg Milgrom spominje kaţe:

לצבאתם יהודה מחנה דגל ,מזרחה קדמה והחנים

JPS ga prevodi kao "utaborili su se s čeone, odnosno istočne strane: zastava Judinog sektora, četa po četa." No Milgrom primjećuje da bi prijevod trebao zapravo glasiti

"utaborili se ... jedinica". Glagol "utaborili" tumači prijevod degela više kao "jedinica" nego kao "zastava"

(Interesantno je primijetiti, ima onih koji tvrde da se porijeklo akadske riječi dagalu moţe pratiti čak i dalje od njenih semitskih korijena, i da je povezana s indoeuropskim korijenom *deik, koji ima značenje "pokazivati", i ishodište je mnogih engleskih riječi uključujući riječi "teach-podučavati" i "diction-dikcija". Moj prijatelj Mike Gerver, koji je mnogo bliţi toj teoriji od mene, predloţio mi je da dodam "napomena vr lo sumnjivog karaktera (no još uvijek vrijedna da se uvaţi).")

Degel דגל je zanimljiva riječ. Pitajte bilo kojeg Izraelca - ili bilo koga tko govori hebrejski u vezi te riječi - i oni će vam reći da je njezino značenje "zastava". To je svakako neosporno značenje u suvremenom hebrejskom. Ali pretpostavljam da će odabrana nekolicina poznavati značenje koje je imala u biblijskom hebrejskom (zar ne?). I što se tiče toga kada je došlo do promjene značenja? Ja još uvijek radim na tome...

U Tanahu, riječ degel se po prvi puta pojavljuje na početku knjige Bamidbar, u dijelu koji opisuje raspored tabora.

Redak 1,52 kaţe:

,דגלו-על ואיש מחנהו-על איש ,ישראל בני ,וחנו

לצבאתם

JPS-ov prijevod glasi: "Izraelci će se utaboriti četa po četa, svaki u svom sektoru i svaki pod svojim stijegom". Prijevod degela ovdje je "stijeg", koji je izvorno značio "zastavu ili neki drugi upadljivi predmet koji je sluţio kao mjesto okupljanja za vojnu silu".

Isto tako, redak 2,2 -

בני יחנו ,אבתם לבית באתת דגלו-על איש

.יחנו מועד-לאהל סביב ,מנגד :ישראל

je preveden, "Izraelci će se utaboriti svaki sa svojim stijegom, pod zastavama domova svojih predaka, utaborit će se oko Šatora sastanka na odstojanju."

Međutim, Milgrom se, u svojem (JPS) komentaru na Bamidbar, ne slaţe s prijevodom degela kao "stijega". U vezi 2,2 on piše:

Hebrejski degel moţda je izvorno označavao vojnu zastavu. To podrţava akadski dagalu, "gledati", i diglu "pogled". Značenje "zastave" , je kasni je prošireno asocijacijom koja uključuje podjelu vojske, baš kao što su ševet i mate,

nastavak na stranici 14

(nastavak sa 13. stranice) David Curwin: Balashon, detektiv za hebrejski jezik: Degel

DivrejTora DivrejTora stranica 14

implicitna poteškoća u pisanju o jeziku na samom tom jeziku. Ovaj Raši je dobar primjer toga. Siguran sam da je Raši točno znao na što je mislio kada je napisao rieč degel. Ali to nije jasno njegovim čitateljima, pa sam pronašao dva različita prijevoda Rašija, svaki s potpuno drugačijim značenjem degela.

Prvi je Metsudah edicija Rašija. Oni taj komentar prevode kao:

Svaki će stijeg imati [kao] svoje znakovlje tkaninu u boji obješenu o njega

Oni prevode degel kao "zastavu", što je svakako popularno shvaćanje te riječi. Međutim, u ovom kontekstu ono nema puno smisla – zašto bi zastava imala tkaninu obješenu na nju?

Judaica Press, mijenja taj prijevod, pa degel znači sekcija:

Svaka će sekcija imati svoj vlastiti stijeg, sa zastavom u boji koja visi s njega

Oni prevode ot אות , kao "stijeg", za kojega je vjerojatno da s njega visi zastava. (Jedna stranica govori da degel zapravo znači jarbol za zastavu. To bi bila zgodna paralela sa ševet i mate, koje je Milgrom ranije spomenuo - međutim, nisam pronašao njihov izvor. Moţda je to njihova vlastita interpretacija Rašija.)

Artscroll također nudi za degel "sekcija", što je blaga varijacija prijevoda iz Judaica Pressa:

Svaka sekcija će za sebe imati znak, naime, komad tkanine u boji koji visi u njihovoj sredini.

Glavna je razlika kako oni prevode ot - Artscroll kaţe da je ot bio tkanina. U svojim bilješkama na Rašija na 1,52, oni pišu:

Za razliku od ostalih komentatora, koji דגל

razumiju kao "zastavu", Raši ga vidi kao "podjelu, raspored snaga, vojnu

formacije." To se vidi po komentarima na 2,2 ... Vidi Rašija na Izaiji 5,26, natuknica לגוים נס, gdje on u detalje opisuje zastavu, ali nijednom ne upotrebljava riječ דגל. Pogledajte također njegove komentare na Psalme 20,6, Pjesme nad pjesmama 2,4 i 5,10.

Tko su ti "ostali komentatori"? Vjerojatno najstariji kojega sam mogao pronaći je Ibn Ezra, koji na 2,2 piše da se "znak nalazio na svakom degelu" pa kreće opisivati slike na degelu svakog plemena (on je ujedno i najraniji primjer kojega daje Ben-Yehuda ). Do 19. stoljeća, bilo je nuţno da Shadal napiše da

degel nije izvorno značio barjak ili zastava, jer to je značenje ota, kao u "svaki sa svoj im dege lom , pod zastavama (otot)". On je u m je s t o t og a p o pu t Onkelosa i svih ranih p r i j e v o d a , " u r e d n o grupiranje" ... i vidjet ćete na više mjesta u odlomku da se degel odnosi na ljude, a ne barjake ... No, s v r e m e n o m , r i j e č j e posuđena u značenju "zastava", jer je svaki degel imao zastavu ...

I na kraju, kao što sam spomenuo gore, Ben-Yehuda piše da danas, i u govoru i knjiţevnosti, jedino značenje degela je "zastava".

Tako smo vidjeli da se riječ

transformira od toga da se odnosi

na stvarnu skupinu ljudi, do

zastave koja ih simbolizira. Moj je

otac često citirao poljsko-američkog

filozofa Alfred Korzybskog, koji je

rekao da "zemljovid nije teritorij".

(Već smo prije napomenuli da

engleska riječ za zemljovid – map -

dolazi od hebrejske riječi mapa - što

znači zastava) Nije nam ideja da

ovime pobrkamo opis nečega sa

samom stvari. ■

Moskowitz u Daat Mikra na Bamidbar također se slaţe da je ovdje značenje degela "jedinica". On piše da je to značenje imao ne samo u Tanahu, već i u rabinskom hebrejskom, kao i u Midrašu (Šmot Raba 16,7) - צבאות אלא דגלים אין

"Degalim ne znači ništa drugo do trupe". On piše da je riječ povezana s na arapskim dajjalah - "veliko mnoštvo". Za razliku od Milgroma, on tvrdi da je značenje "zastava" sekundarno, i da potječe od izvornog značenja "sektor, jedinica".

Bilo da se razvila od "zastave" do "jedinice pod zastavom", ili od "jedinice" do "zastava koja predstavlja jedinicu" lako je to prihvatiti . Međutim, većina učenjaka kaţe da s kraja na kraj Tanaha, degel označava jedinicu. (U drugim slučajevima - nekoliko u Šir HaŠirim i jedan u Tehilim, često se prevode kao da degel znači "zastava", ali ih Daat Mikra i drugi objašnjavaju, da se odnose na prizor ili vojnu jedinicu). U talmudskom hebrejskom, svi primjeri degela koje sam uspio pronaći raspravljali su ili navodili gornji odjel jak iz Bamidbara. (Riječ digla דגלא

pojavljuje u Beica 30a i Bava Mecia 83a, ali i drugi rukopisi imaju tu riječ koja se pojavljuje drugačije pisana.)

Dakle, izgledalo bi da se prihvaćanje degela kao zastave dogodilo u post-talmudskom razdoblju. Rav Saadia Gaon na 1,52 prevodi degel kao מרכז merkaz – za što Kapach kaţe da označava "određeno mjesto na koje je vojnik dodijeljen" – tj. vojnu jedinicu.

Ako idemo još dalje, dolazimo do Rašija. Raši piše u vezi 2,2 -

בו תלויה צבועה מפה אות לו יהיה דגל כל

Prije nego li nastavim, htio bih spomenuti da me često pitaju zbog čega ove tekstove ne pišem na hebrejskom. Osim toga što bi moje neizbjeţne pogreške u hebrejskoj gramatici odvlačile paţnju od sadrţaja, smatram da postoji

Godina 9 Broj 36 stranica 15

Rabbi Dr. Nissan Mindel:

Moja molitva (As For Me... My Prayer)

PRVI BLAGOSLOV PRIJE SHEMA

Prvi blagoslov prije Š'ma u

Večernjoj molitvi sličan je sadržaju

prvog blagoslova koji prethodi

Jutarnjoj molitvi; razlika je u tome

da se u blagoslovu u Jutarnjoj

molitvi govori o B-žjem čudu

stvaranja svjetla (Jocer or), dok se u

večernjem blagoslovu govori o B-

ţjem čudu stvaranja sumraka.

Blagoslov započinje riječima; “Bio

blagoslovljen…Onaj Koji Nje-

govom riječi donosi večeri (maariv

aravim)..” Koristi se množina za riječ

“večer” zato jer večer nastupa

postepeno; prvo se sunce spušta

prema horizontu ali se njegovo

svjetlo još uvijek odbija od oblaka i

daje nam svjetlost; uskoro nakon

tih trenutaka nastupa sumrak -kada

nestaju poslijednji zraci svjetlosti,

sve se više mrači i ubrzo se počinju

pojavljivati prve vidljive zvijezde na

nebu- u tim trenutcima započinje

večer.

Hebrejska riječ “erev”- “večer” dola-

zi od riječi čije je značenje

“miješati”, zato jer, čim sunce pri-

jeđe meridijan i počne se spuštati

prema zapadu, dan se počinje mi-

ješati s večeri, dok konačno dan ne

nestane i nastupi noć. Tako se

zapravo čitavo poslijepodne naziva

“bein ha’arbajim“- “ između večeri”

ili doslovno “između mješavina”-

izraz koji se koristi u Tori kojim se

označava vrijeme večernje žrtve

tamid ali isto i žrveno janje koje se

ţrtvovalo za Pesah.

Uvodne riječi blagoslova se odnose,

naravno, na prvu večer koju je B-g

stvorio, kao što je zapisano; “I bijaše

večer (erev) I bijaše jutro, jedan

dan.”

“Mudrošću On otvara vra -

ta” (nebesa). U TaNaChu su česte

opaske vezane uz „vrata“ nebesa.

„I s razumijevanjem On mijenja vre-

mena i izmjenjuje godišnja doba.―

Večernja molitva—nastavak

Slijedeći niz od tri stiha logičan je

nastavak (prethodnih) kao izraz

potpune vjere u B-ga:

„B-g (Nebeskih) Vojska je s nama;

Jakovljev B-g je naše utočište na

visinama, Sela.

O, B-ţe (Nebeskih) Vojska, sretan je

čovjek koji vjeruje u Tebe.

O, B-ţe, spasi nas; Kralj će nam

odgovoriti u dan kada Ga

zazivamo.―

„B -g Vojska― je Stvori te l j

„mnoštva―na nebu i na zemlji. On je

također i B-g Izraelov- Izrael kojeg

zovemo „B-ţja vojska―.

Svaki od ova tri stiha se ponavljaju

po tri puta da bi se naglasilo

njihovo značenje. Veliki Mudrac

Rabi Akiva rekao je da je onaj koji

izgovara ova tri stiha siguran da

mu se neće dogoditi nikakvo zlo.

Izbor stihova iz Tehilima – Knjige

Psalma, kao uvod u Š'ma Večernje

molitve odgovara Pesukei d’Zimra

u Jutarnjoj molitvi. U oba slučaja ovi

stihovi služe da nas uvedu u

raspoloženje i “ugode” naš um i

naše srce za potpunu usre-

dotočenost dok molimo Š'ma i

Šemone Esrei.

Kao što je već navedeno, središnja

tema u Jutarnjoj molitvi je chesed

dok je u Večernjoj naglasak na emu-

na i bitachonu – vjerovanje i uzdanje

u B-ga.

nastavak na stranici 16

■

Strana 16 D ivrejTora stranica 16 D ivrejTora

(nastavak s 15. stranice) Rabbi Dr. Nissan Mindel: Moja molitva (As For Me... My Prayer)

blagoslovom koji govori o vječnoj B-

ţjoj ljubavi prema Njegovom

narodu Izraelu. I ovdje je vidljiva

razlika između Ţidovskog naroda i

ostatka čovječanstva, jer je B-g

izabrao Ţidovski narod i dao mu

Toru i micvot. Prvi blagoslov

završava s blagoslovom;

„Bio blagoslovljen...Onaj Koji

donosi večeri (doslovno „Koji

miješa―večeri).

DRUGI BLAGOSLOV

„Vječnom ljubavi Ti voliš Kuću Izraela,

Tvoj narod...“

Ovo su uvodne riječi drugog

blagoslova koji slijedi iza Š’ma u

Večernjoj molitvi. Zasnivaju se na

B-ţjoj izjavi preko proroka Jeremije;

„Vječnom ljubavlju volim te.―

Moţe se vidjeti da su uvodne riječi

kao i sam smisao blagoslova slične

drugom blagoslovu prije Š’ma u

Jutarnjoj molitvi. Svojim smislom se

uklapa kao prikladni uvod za Š’ma ,

prvi dio koji počinje riječima;

„I ti ćeš voljeti B-ga, tvog B-ga, iz

dubine svoje duše (srca),― itd.

B-ţja se ljubav za naš narod

izraţava, prije svega,u činjenici da

nas je On izabrao između svih

drugih naroda na svijetu i dao nam

je Toru i micvot, da Mu sluţimo i da

Mu uvijek budemo blizu, kao što se

dalje u molitvi nastavlja:

„...Toru i micvot, pravila i zakone, Ti

si nas podučio.―

B-g nam nije samo dao Toru i

micvot, nego nas je i podučio i

naučio/izvjeţbao s nama kako ih

izvršavati svaki dan tijekom našeg

cijelog ţivota. Hebrejska riječ „l a m

a d― (u prijelaznom obliku p i e l)

ima oba značenja „podučavati― i

„uvjeţbavati―. Od vremena kada

nam je B-g dao Toru na Sinaju, On

se pobrinuo da je nikada ne zabo-

ravimo i da zauvijek ostane uz nas.

Naše je povijesno iskustvo, tijekom

duge povijesti našeg naroda, da—

kad god je naš narod zanemario

Toru i kada god ju je prepustio

zaboravu, B-g nas je prisilio da joj se

vratimo, pa ako je bilo potrebno i

uz „pomoć― Ama-leka, ili Hamana i

njima sličnih(!!!) Ali, naravno puno

je bolje ako se drţimo Tore i micvot

dragovoljno i s radošću. Također,

moţemo jasno vidjeti, da B-ţjom

Providnošću, prije nego li se neko

središte u kojem cvjeta Tora uništi,

nastane novo središte gdje Tora

započinje svoj novi uzlet i cvat.

„Jer oni su (Tora i micvot ) naš ţivot

i duţina našeg ţivota.― Ovo se od-

nosi na stih; „Ti ćeš voljeti B-ga,

tvog B-ga, slušati Njegov glas i pri-

onuti uz Njega- jer to je tvoj ţivot i

duljina tvojih dana.―

Tora i micvot nisu nešto što je „do-

datak― našem ţivotu, nego sam naš

ţivot. Nezamisliv je Ţidovski način

ţivota bez Tore i micvot .

Molitva završava jednako kako je i

započela, podsjećanjem na „vječnu

ljubav―;

„I neka nas nikada ne napusti Tvoja

ljubav― a završava blagoslovom;

„Bio blagoslovljen, O B-ţe, Koji voli

Njegov narod Izrael.―

Ono što se čini kao „prirodna― i

„uobičajena― mijena vremena - iz

dana u noć, iz noći u dan; iz ljeta u

zimu i iz zime u ljeto i tako dalje,

zaista je čudesan čin Stvaranja kojim

B-g neprestano pokazuje Njegovu

beskonačnu mudrost i volju.

„On stvara dan i noć; prigušuje

svjetlost i pušta tamu, a svjetlošću

razgoni tminu.―

B-g je mogao učiniti da se dan

zamijeni za noć odjednom

(iznenada)-no u tom bi slučaju ţivot

bio mnogo teţi. Ali zahvaljujući

Njegovoj mudrosti B-g „gura―

svjetlost polako kako bi dao

Njegovim stvorenjima priliku da se

pripreme za noć.

„I On čini da dan prođe, i On

donosi Noć, i On odvaja dan od

noći, B-g (Nebeskih) Vojski Njegovo

je Ime..―

B-g je učinio razliku između svjetla i

tame, između dana i noći, jer On ih

je stvorio kao posve različite

tvorevine- na samo po količini

svjetlosti, nego potpuno različite po

svojoj prirodi. Već je bila prilika

napomenuti da B-g upravlja

svijetom svojim svojstvom chesed -

(ljubaznost, milost), a noću – svojim

svojstvom din - (stroga pravda).

Također znamo da se određene B-

ţje zapovijedi izvršavaju tijekom

dana dok se druge trebaju

izvršavati noću. Sama po sebi je

velika tajna povezana s tajnom

Stvaranja.

Ovdje spomenuta veza između

dana i noći moţe se smatrati kao

p o v e z n i c a s a s l i j e d e ć i m ■

Strana 17 Strana 17 Page 17 Strana 17 Strana 17 Godina 9 Broj 36 Strana 17 Godina 9 Broj 36 stranica 17

Halahička satnica (za grad Zagreb)

Datum Alot Hašahar

Najranije Talit

Nec Hahama

Najkasni-je Š’ma

Zman Tefila

Minha Ketana

Plag Haminha

Šekia Cet Ha-kohavim

Minha Gedola

Hacot

utorak 14. 6. 2016.

2:52 3:52 5:05 9:01 10:19 17:31 19:09 20:47 21:29 13:36 12:56

Haftara za Bamidbar

“U Mesijansko

doba,

Juda i Izrael

ta dva

dugogodišnja

suparnika

sklopit će mir

i postaviti

jednog

vladara.“

kazne koje će ih zadesiti

zbog te nevjere.

Konačno, ipak, Hošea

uvjerava Ţidove da će se

oni pokajati, i B-g će ih

tada prihvatiti čitavim

srcem. Haftara završava

dirljivim riječima: "I ja

ću te zaručiti sebi zauvijek,

zaručit ću te sebi pravdom

i pravicom i dobrotom i

milošću."

(Hošea 2,1 - 2,22)

Ovotjedna haftara ot-

počinje riječima: "Broj

djece Izraelove bit će poput

pijeska na morskoj obali,

koji se ne moţe izmjeriti

niti prebrojati." Sasvim

prikladan tekst za prvu

parašu iz knjige Brojeva.

Hošea prvo prorokuje

o konačnom ponovnom

ujedinjenju kuća Jude i

Izraela. U vrijeme Mesi-

janskog doba, ta će dva

dugogodišnja suparnika

sklopiti mir i postaviti

jednog vladara. Hošea

potom kori Ţidovski na-

rod zbog njihove nevje-

re, jer su napustili svog

"muţa," B-ga, i upustili

se u preljub s poganskim

boţanstvima. On opisuje

■

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

MMMJESEČNIJESEČNIJESEČNI ZZZOHAROHAROHAR: S: S: SIVANIVANIVAN --- BBBLIZANCILIZANCILIZANCI

moć dijeljenja. Snaga Blizanaca leţi

u njihovoj sposobnosti da uzmu

pozitivno i negativno, poveţu ih

zajedno, pretvarajući sebičnost u

davanje.

To je također razlog zašto prema

tradiciji na Šavuot jedemo mliječne

proizvode, jer suština je ovog blag-

dana povezivanju sa snagom Tore,

sposobnost transformiranja i urav-

noteţenja.

Dakle, napustili smo Egipat u

vrijeme punog mjeseca Ovna – u

mjesecu nisanu. Kao usputna

napomena, prema astrologiji, Ovan

simbolizira egocentričnost malog

djeteta. Čim smo izašli iz Egipta mi

smo počeli proces brojanja omera, 49

dana između Pesaha i Šavuota. To

nas je sve trebalo pripremiti da pri-

mimo Toru (dvije kamene ploče na

kojima su bile uklesane Deset Izja-

va, koje su pogrešno poznate kao

Zapovijedi) na gori Sinaj u mjesecu

Blizanaca. Nije onda slučajno da su

postojale dvije ploče, dane u mjese-

cu dualnosti (Blizanci), kojeg sim-

bolizira energija dvoje koji postaju

jedno (kao što smo naučili u pret-

hodnom odlomku). Rabin Akiva je

ovo najrječitije objasnio kada je re-

kao da je cijela Tora ukratko : "... ali

ti ćeš ljubtii bliţnjega svoga kao samoga

sebe ..." (Lev 19,18). Nadalje, da bi-

smo ţivjeli tu stvarnost jedinstva,

svijest da dvoje postaju jedno mora

prevladavati, a to je moć koju pri-

mamo u mjesecu sivanu (Blizanaca).

Planet Merkur

Merkur, koji se na hebrejskom

naziva "zvijezda" (kohav), planet je

koji vlada mjesecom Blizanaca. U

grčkoj mitologiji, Merkur je bio gla-

snik, što znači da se on nalazio na

obje strane, na strani davanja i na

strani primanja

To je moć centralne kolone. Ka-

bala sugerira drugačiju interpre-

taciju "kohava" (zvjezde). Ako po-

dijelimo riječ "kohav" ( ( כוכב ) broj-

čana vrijednost prva dva slova ( (וכ"

je 26 što je i brojčana vrijednost je-

dnog od Imena B-ga - Tetragrama

(nebeska snaga davanja). Brojčana

vrijednost posljednja dva slova riječi

"kohav" je 22 i to simbolizira 22 slova

u hebrejskom jeziku, koji su temelj

za osnivanje svemira (svaki od njih

predstavlja energetske frekvencije i

oni također predstavljaju Šehinu,

našu zemaljska sposobnost za pri-

manjem).Dakle, "kohav" simbolizira

vezu između B-ga – aspekt dijeljenja

stvaranja i Shekhine – aspekt pri-

manja stvaranja, veze između lijeve

i desne kolone, između neba i ze-

mlje, između duhovnog i materijal-

nog, i zbog toga smo dobili Toru na

gori Sinaj. Prema tradiciji ovaj mo-

Zašto "Blizanci" (taumim na

hebrejskom)?

Postoji nekoliko mjesta u Bibliji na

kojima se spominju "Blizanci". Je-

dno od njih je Šir Ha'Širim (Pjesma

nad pjesmama), koja kaţe: "Tvoje su

dvije dojke kao dva laneta, blizanca

košutina, što pasu među ljiljanima",

(4,5). Koja je veza između grudi i

Blizanaca? Zohar objašnjava da ti

pojmovi predstavljaju suštinu dvo-

je, koji su jedno. To je veza između

desne kolone (ţelje za dijeljenjem) i

lijeve kolone (ţelje za primanjem).

Desna ruka u ljudskom tijelu preds-

tavlja sefiru "Hesed" – desnu kolonu,

a lijeva ruka predstavlja sefiru "Ge-

vura" – lijevu kolonu. Grudi pred-

stavljaju centralnu kolonu koja stva-

ra krugove, ravnoteţu i cjelovitost, i

sposobnost da spoji i lijevu i desnu

kolonu u harmoniji, dvije različite

jedinke u jedno.

Blizanci su treći znak zodijaka u

hebrejskom kalendaru. Kao takav,

on simbolizira moć centralne kolone

koja je uvijek zastupljena brojem tri.

Snaga centralne kolone je to što

omogućuje protok ţivota; ona je

tajna prave ljubavi i društvene rav-

noteţe.

Kabalisti raspravljaju o postojanju

sustava tri kolone (desne, lijeve i

centralne) onako kako je to predsta-

vljeno u fizičkom svijetu, u tjeles-

nim tekućinama ţene. Krv koja teče

kroz njeno tijelo je crvene boje, i

simbolizira lijevu kolonu (Sefirat

Gevura), energiju ţelje za prima-

njem.

Mlijeko koje se proizvodi u gru-

dima bijele je boje, i simbolizira

energiju davanja i ljubavi, energiju

desne kolone (Sefirat Hesed) koja je

nastavak na stranici 15

stranica 18 D ivrejTora

(nastavak sa 14. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Mjesečni Zohar: Sivan - Blizanci

(gematrija) riječi raz (207) jednaka je

gematriji riječi or (svjetlo), što uka-

zuje na ogromnu količinu skrivenog

svjetla u ovom znaku.

Posebna veza između dominacije

elementa zraka u Blizancima, i pla-

nete Merkur, karakterizirana je br-

zinom, fleksibilnošću mišljenja, te

hitrim razmišljanjem. Metal ţiva

(merkurij) je simbol brzine, a godina

planete Merkur traje samo 88 dana.

Sve to daje Blizancima sposobnost

da budu brzi poput munje.

Blizanci su simbol suvremene ko-

munikacije - brze i detaljne. Brzina

Blizanaca je energična, zarazna i

sjajna. Međutim, s druge strane, ako

se ta energija ne upregne ispravno,

Blizanci se mogu činiti površnima,

plitkima i kao da uskaču u stvari na

temelju trenutačnog zapaţanja, bez

da dobro promisle o svemu.

Blizancima je njihova brzina i sna-

ga i slabost. Njihova sposobnost ra-

zumijevanja situacije, probavljanja

onoga što se dogodilo i reagiranja

brzo u istom trenutku je ono u čemu

su sjajni. Snaga Blizanaca leţi u nji-

hovoj dvostrukoj naravi - sposob-

nosti da vide stvari kroz dva ili više

"para očiju" i da se promijene, prila-

gode promjenjenoj situaciji. Brzina

misli Blizanaca daje im moć uvje-

ravanja i oni mogu komunicirati s

ljudima na neobično uspješan način.

Stoga je njihov najveći talent pro-

daja. Uz to, oni imaju sposobnost da

smjesta promijene svoju pogled i

odmah pristupe novom pristupu i

prezentiraju ga kao da njihov pret-

hodni pristup nikada prije nije po-

stojao. Oni su također velike medij-

ske osobe i dobro uspijevaju kao

novinari. Blizanci obično nisu ma-

terijalisti, jer za njih je ideja i infor-

macija imovina koju oni gotovo

religiozno sakupljaju i čuvaju.

Tikun (ispravak) Blizanci

Osim što su prijateljski, šarmantni

i zabavni, Blizanci imaju i dublju

stranu. Njihov brz i fleksibilan mi-

saoni proces proizlazi iz dubokog,

unutarnjeg izvora oskudice. To je

ono što ih tjera da se krecu tako

brzo, jer oni su zapravo u potrazi za

d u b o k i m i u n u t a r n j i m

zadovoljstvom.

Dvadeseto hebrejsko slovo (ר =

reš), koji je stvorilo planet Merkur,

predstavlja nedostatak. Reš na he-

brejskom znači siromaštvo. Snaga

proljeća je astrološki element vatre,

koja simbolizira ego i sebičnost.

Stoga, kad Blizancu nedostaje du-

hovnosti, koja se iskazuje kao pre-

danost drugima i istinska ljubav,

oni će zapasti u površnost, sebičnost

i prazninu, koju će pokušati ispuniti

beskrajnim lutanjima po područji-

ma informacija i veza. Oni će imati

istinsko zadovoljstvo na dubokoj

razini i razini duše jedino onda

kada će imati duboku predanost

vrijednostima, kao što su: povezi-

vanje s duhovnim svijetom, povezi-

vanja s drugima, povezivanje sa

sobom, formiranje veza između

fizičkih i ne fizičkih svjetova, te

povezivanje svoga tijela i duše.

Prevela Tamar Buchwald

■

numentalni događaj simbolizira

vjenčanje između naroda Izraela i

B-ga.

To je zapravo veza između gor-

njih i donjih svijetova, muškog i

ţenskog, tijela i dušu, i to ih pret-

vara u jedno, sjedinjenu i potpunu

jezgru.

Moć Roš hodeš sivana (mjeseca

Blizanaca)

U Sefer Jecira (prvoj knjizi koju je

napisao praotac Abrahama), rečeno

je da je sedmo slovo u hebrejskom

alefbetu ( ) stvorilo Blizance (mjesec

sivan), a dvadeseto slovo ר) ) kon-

trolira planet Merkur. Kombinira-

jući ih zajedno stvara se riječ raz

-šo znači - tajna. Kabalisti podu ( (רז

čavaju da je tajna ţivota kodirana u

energiji Blizanaca i planeti Merku-

ru, sposobnost balansiranja razli-

čitih ţelja, nagona, zahtjeva i ljudi u

cjelinu, u jednu potpunu suštinu - to

je tajna ljubavi. Element koji vlada

Blizancem je zrak, koji je također

energija centralne kolone. Šest sto-

tina tisuća ljudi su primili Toru na

Sinajskoj gori u mjesecu Blizanaca

(sivanu). Prema Zoharu, svaki od

njih je to doţivio drugačije i čuo

nešto drugo, a ipak su to svi oni

primili ispravno. Blizanci nam omo-

gućuju da vidimo i razumjemo sve

različite uglova i da ih spojimo u

jednu višedimenzionalnu sliku, i to

je tajna Tore i centralne kolone.

Ljudi rođeni u znaku Blizanaca

Kao što je gore spomenuto, he-

brejska slova mjeseca tvore riječ raz

(tajna), i to je razlog zašto Blizance

jako privlače povjerljivi podaci.

Također, brojčana vrijednost

Godina 9 Broj 36 stranica 19

Hag Šavuot

uz grmljavinu, munje, valove di-

ma i zvuk šofara spušta na brdo i

poziva Mošea da se uspne.

B-g objavljuje Deset zapovijedi

kojima zapovijeda narodu izrael-

skom da vjeruje u B-ga, da se ne

klanja idolima, niti da izgovara

ime B-ţje uzalud, da poštuje rodi-

telje, čuva šabat, da ne ubije, ne

učini preljuba, da ne krade, ne

svjedoči laţno i da ne poţeli tuđe.

Narod zavapi Mošeu da je otkrive-

nje presnaţno i da ga ne mogu

podnijeti. Mole ga da on preuzme

od B-ga Toru i zatim je prenese

njima.

Drugog dana Šavuota čitamo iz

Ponovljenog zakona poglavlje u

kojem su zakoni o tri hodočasna

blagdana (Pesahu, Šavuotu i Suko-

tu) na koje svi Ţidovi dolaze u

Sveti hram u Jeruzalem "vidjeti i

stati pred B-ga".

Prevela Dolores Bettini

■

(Šemot 19,1 -20,23; Devarim

15,19--16,17; Brojevi 28,26 - 28,31 )

Djeca Izraelova su podigla šato-

re nasuprot Sinajskom brdu. Tamo

im je rečeno da ih je B-g izabrao

da mu budu "kraljevstvo svećeni-

ka" i "svet narod". Narod odgova-

ra izjavom, "Sve što je B-g rekao,

činit ćemo".

Šestog dana trećeg mjeseca (si-

vana), sedam tjedana nakon Izlas-

ka, sav Izraelski narod se okuplja

u podnoţju Sinajskog brda. B-g se

prorok. U proročkoj vi-

ziji je doţivio boţansko

otkrivenje:

"Dogodilo se tridesete

godine, četvrtog mjeseca,

petog dana mjeseca, dok

sam bio među zatočenicima

na rijeci Hebar; nebesa su

se otvorila i ja sam imao

viziju B-ga."

Ezekiel opisuje nebes-

ku kočiju i vizije koje je

imao kad su se nebesa

otvorila. Tada ga je B-g

učinio prorokom i nare-

dio mu da narodu pre-

nese njegovu poruku.

Bez obzira hoće li ga

narod slušati ili ne, pa

čak i ako mu budu po-

stavljali zapreke, on mo-

ra svoju misiju vršiti bez

straha.

Prevela Dolores Bettini

(Ezekiel 1,1-28; 3,12)

Haftara za prvi dan

Šavuota je uzeta iz pr-

vog poglavlja knjige

proroka Ezekiela. Kao i

obično za Šabat i blag-

dane, postoji sličnost i

veza između odlomka iz

Tore koji se tom prili-

kom čita i haftare.

Prorok Ezekiel nam

kazuje kako je postao

■

Haftara za Šavuot

stranica 20 D ivrejTora

Rabi Ismar Schorsch:

Zašto Šavuot ima tek nekoliko obreda

nam ponešto način na koji judaizam

funkcionira. Šavuot je lišen obreda.

Za razliku od Pesaha ili Sukota, ne-

dostaje mu niz njemu svojstvenih

običaja kojima bi se iskustveno pre-

nosio njegov smisao i poruka. Tako

nema ničega što bi se moglo uspore-

diti sa Sederom ili sjedenjem u suki,

nema uzbudljivih obiteljskih običa-

ja koji, kroz pripreme za vršenje ob-

reda, ujedinjuju obitelj i prijatelje.

Proslava otkrivenja ograničena je

na sinagogu. Par članaka koji su u

Šulhan aruhu (Ţidovskom zakoni-

ku) posvećeni Šavuotu, bave se sa-

mo usklađivanjem liturgije. Ničime

se nije nadomjestilo prinošenje pr-

vih plodova u Hram, što ukazuje na

stariji, ratarski smisao blagdana Ša-

vuota. Premještanje naglaska s pri-

rode na povijest očuvalo je karakter

blagdana kao dana zahvalnosti, ali

bez obredne koreografije u kojoj bi

sudjelovao svaki pojedini Ţidov.

Ogoljena teologija nikada nije dobro

prolazila i nije doprinosila popular-

nosti religije.

Ukratko, Šavuot je vapio za obred-

nim sadrţajima i toj potrebi se udo-

voljilo običajem Tikun lel Šavuot,

običajem da se prvu noć Šavuota

provede u učenju Tore i time istak-

ne i ojača godišnjicu njezina otkri-

venja. Obično se to čini u društvu

najmanje desetero učesnika (mi-

njan!) i tim obredom, nalik sederu,

kao da se ponovo prolazi postupak

dobivanja zakona. Na prvi znak

zore, skupina se okreće zajedničkoj

molitvi što vrhunac ima u čitanju

Deset zapovijedi koje su dane na

Sinaju u mjesecu sivanu, tri mjeseca

poslije Izlaska (Izlazak 19,1). Spoj

dva neobična postupka – probdje-

vene noći iza koje slijedi molitva u

svitanje – stvorila je upravo onu vr-

stu iskustvenog obreda kojom se iz-

raţava posebnost Šavuota. U poslje-

dnjem desetljeću, i u Izraelu i u

Americi, taj je obred, kao nikad pri-

je, u nekom svom obliku osvojio i

privukao neortodoksne Ţidove.

Brojne sinagoge sada noću svijetle i

imaju više jutarnjih sluţbi – za ra-

Kad bi vršenje i poštivanje obreda

bili funkcija teologije, Šavuot bi bio

najpoštovaniji od svih ţidovskih

blagdana. Ali, među današnjim Ţi-

dovima stvari su upravo suprotne.

Ni jedan blagdan nije toliko zapo-

stavljen kao Šavuot. Šavuot, koji je

kruna razdoblja od sedam tjedana

(od drugog Sedera za Pesah) i jedno-

stavno znači "tjedan", pun je ozbilj-

nosti. Kao što nas liturgija nepre-

kidno podsjeća, Šavuot veliča B-ţji

poklon, Toru, koju smo dobili na

Sinaju. Vjerojatno po prvi puta u

ljudskoj povijesti, baš takav judai-

zam je razvio vjersku zajednicu

okupljenu oko teksta. U blagdanu

Šavuot riječ je o suštinskoj i jedin-

stvenoj prirodi judaizma, o "porta-

bl" religiji utemeljenoj na načelima

koja su otvorena za beskonačna tu-

mačenja. Na Sinaju je oslobođenje iz

ropstva pretvoreno u vjernost zako-

nu i pismenosti.

No to ne bi bilo dovoljno da se

Šavuot ispuni snagom i postane po-

pularan. Zašto je to tako, kazuje

nastavak na stranici 18

Godina 9 Broj 36 stranica 21

(nastavak sa 21. stranice) Rabi Ismar Schorsch: Zašto Šavuot ima tek nekoliko obreda

dio na Sinaju. Sloboda u tumačenju

nebrojenih smislova B-ţjih riječi je

krepkost koja odrţava i pridonosi

njegovu bujnom rastu.

Tora je, zaista, postala kamen te-

meljac judaizma, ne toliko svojim

tvrdnjama koliko obredima. Litur-

gijom je potvrđen njezin kanonski

status. Pjevušenje (ne čitanje) čitave

Tore od početka do kraja svakog

šabata u sinagogi, bilo to godišnje

kao u Babilonu ili trogodišnje kao u

Palestini, pretvorilo je Ţidove u na-

rod kojeg je obiljeţila knjiga. Njezi-

na je priča djelovala kao "metapo-

vijest" koja ujedinjuje narod i kao

građevni materijal za javne raspra-

ve, čak i onda kad je njeno zakono-

davstvo već bilo općeprihvaćeno.

Sinagoga se razvila u nacionalno

kazalište u kojem se Spisi i liturgija

udruţuju i svakog tjedna iznova

potvrđuju primanje Tore na Sinaju.

Svaki vid ovog obreda izraţava

vrednote izvorne drame.

U aškenaskom obredu, nakon što

je Tora namještena za čitanje, ali

prije prve alije, gabaj govori četiri

stiha iz Spisa (Psalmi 19,8-9.1; 2.

Samuelova 22,31) kojima se obzna-

njuje uvjerenje da je naša Tora isti-

nita, čista i savršena, a njezin boţan-

ski autor bez mane. Dok on završa-

va s čitanjem, okupljeni jedno-

glasno, stihom potvrđuju: "Oni

među vama koji se čvrsto drţe G-

spoda B-ga svoga, i danas ţive"

(Ponovljeni zakon 4,4). Taj prolog se

svodi na iskaz vjerovanja koji je

ujedno i objašnjenje obreda. Kao

utjelovljenje B-ţje volje, Tora je

ţidovski ključ spasa.

Čitanje Tore u sinagogi, svaki ša-

bat pretvara u Šavuot. Da nije toga,

Tora nikada ne bi postala glavni i

vladajući tekst u ţidovskom ţivotu.

Da bi se teologija rasprostranila, po-

treban joj je obred. Moderni Ţidovi

su u opasnosti, ali ne zato što su

izgubili svoju vjeru, nego zato što

su izgubili poštovanje prema obre-

dima.

Prevela Dolores Bettini

■

nojutarnje ptičice i za one "redov-

ne".

Obred je nastao u post-talmudsko

doba, najvjerojatnije u kabalističkim

krugovima srednjovjekovne Špa-

njolske. Zohar, koji je čini se s time

upoznat, pripisuje običaj ranim ra-

binima koji su se po tome razliko-

vali od svojih predaka. Prema mi-

drašu, oni drugi bi bezbriţno pre-

spavali noć koja je prethodila doga-

đaju i tek bi ih munje i gromovi

probudili. Bdijenje prije proslave

tog velikog događaja, predstavlja

čin popravljanja (tikun). Drugi pri-

mjer iz Zohara govori o vjenčanju.

Na Sinaju su se Tora - mlada i Izrael

- mladoţenja udruţili u vječni sa-

vez. Kao podsjetnik na grozničave

pripreme u noći prije vjenčanja, po-

boţni uvijek iznova bdiju i napreţu

se učeći čitave noći.

S vremenom je tijekom obreda

broj tekstova prerastao u pravu

kolekciju, više kao izraz sveobuh-

vatnosti, nego prikladnosti. Tako se

tijekom noći čita (umjesto učenja)

nekoliko stihova iz svake paraše iz

Tore i svake knjige Tanaha, uklju-

čujući čitavu Knjigu o Rut, nekoliko

odlomaka iz svakog traktata Mišne i

odlomak iz Zohara u kojem je objav-

ljenje opisano kao ujedinjenje. Po-

sljednji tekst tikuna nabraja 613 za-

povijedi iz Tore kako ih je sastavio

Majmonides. Ono što se razvilo pro-

širivanjem i gomilanjem tekstova,

jest bezuvjetna potvrda da je svaki

pojedini vid judaizma grana izvor-

nog stabla ţivota kojeg je B-g zasa-

stranica 22 D ivrejTora

Rabbi Doniel Baron:

Gematrija - Ţidovsko brojanje

moţe izmjeriti kvantitetom. Napro-

tiv, mi do njega jedino dospjevamo.

Na taj dan, mi smo stajali podno go-

re Sinaj kao jedna osoba, sa jednim

srcem. Mi nismo bili predstavljeni

milionima, nego smo bili jedno. Na

sličan način, Tora se odnosi na svaki

aspekt našeg ţivota, i daje uputstva

za svaku moguću situaciju. Ona

ujedinjuje svaki detalj, stapa svaki

odvojeni sastavni dio. Ona je taj

krajnji Sve. Ona nam omogućuje da

svoja najruţnija iskustva i naše naj-

skromnije porijeklo ujedinimo u ve-

ću cjelinu.

Do današnjeg dana, ta moć je pre-

ţivjela. Kroz proces Šavuota i dana

koji vode do njega, mi moţemo

transcendirati našu povijest i uje-

diniti sve pojedinosti iz naših pro-

šlih iskustava i dovesti nas do one

točke u kojoj mi transcendiramo

ono što smo to tada bili i postajemo

nešto veće.

Preveo Aleksandar M. S.

■

Našim brojanjem prema Šavuotu,

mi se trudimo dostići Jakovljev ni-

vo. Mi brojimo 49 dana, koji pred-

stavljaju Ezavov svijet, svijet mno-

štva, kao potpunu ekspanziju broja

sedam, što predstavlja prirodu koja

nas okruţuje. Mi dostiţemo do ma-

ksimalnog što nam svijet kvantitete

pruţa. Nije stoga iznenađujuće da je

Moab, narod iz kojeg potječe Rut, u

gematriji 49, predstavljajući svijet

svega što je fizičko, svijet u kojem se

gomila sve što je kvantitativno. Ali

ako odemo samo korak dalje dosti-

ţemo 50, koji predstavlja kol kojeg je

posjedovao Jakov. Brojčana vrijed-

nost kol je 50. Naš kol nam omogu-

ćuje da odemo iznad detalja i sto-

pimo ih u jednu jedinstvenu cjelinu,

da transcendiramo kvantitativni

svijet i dosegnemo ono Sve što uje-

dinjuje. To je taj uzvišeni nivo koji

nas izvodi iz djetinjstva, iz našeg

statusa novorođenčeta, i vodi pre-

ma zrelosti, i svako naše iskustvo

koje smo imali na tom putu, trans-

formira u jednu jedinstvenu temu.

Ono nam omogućuje da dođemo iz

najmračnijih dubina, jer i Davidova

linija proistječe od skromnih kori-

jena, i da dosegnemo najviše nivoe.

Mi smo primili Toru 50-ti dan, a

ne na neki određeni dan iz kalen-

dara. To je produkt našeg brojanja

kroz sve nivoe prirodnog svijeta, i

dostiţući transcendentalnost na

takvom stupnju da mi čak više i ne

brojimo 50-ti dan - dan koji se ne

Godina 9 Broj 36 stranica 23

Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:

ZZZOHAROHAROHAR: Š: Š: ŠAVUOTAVUOTAVUOT

napravi iskorak i preskoči 49 vrata

nečistoće, očaj i tamu, i promijeni

svoju stvarnost u ono suprotno. To

upravo suprotno predstavljeno je

blagdanom Šavuotom. Kaţe se da je

tijekom Objave na gori Sinaj narod

Izraela stajao ispod te planine, sje-

dinjen kao jedno biće. To je bilo is-

tinsko jedinstvo ljubavi i brige me-

đu svim pojedincima cijele nacije.

Stoga, kada su ploče bile dane (Iz-

lazak 32,16), mudraci kaţu da je na

pločama bila "sloboda".

"Sloboda" je stanje duha u kojem

je osoba povezana sa svojom stvar-

nom suštinom, B-ţjom slikom. Oso-

ba koja je povezana s idejom da je

stvorena na sliku B-ga razumije da

sloboda znači preuzeti svu odgo-

vornost za svoju sudbinu, za svoje

postupke i svoje emocije, osjećaje i

misli. Sloboda je sposobnost da se

plovi prema gore. Objava na gori

Sinaj pruţa nam nadu, sposobnost

da vjerujemo da je rješenje tu iza

ugla, da imamo moć da stvorimo

novu, bolju stvarnost. Samo mora-

mo i dalje vjerovati i nastaviti po-

kušavati. Objava na gori Sinaj dala

nam je veliki dar, sposobnost da

doţivimo pravu ljubav. Na istinsku

izvornu ljubav moţe se naići samo

među slobodnim ljudima, onima

koji su dobro povezani sa svojom

vlastitom suštinom - slikom B-ga.

To nije ona ljubav koju većina ljudi

doţivljava, a koja je u stvari vrsta

ovisnosti koja osobu dovodi do oča-

ja, tjeskobe i jada.

2. Vjera u dobrotu i poštenje

Deset Izjava, koje su greškom bo-

lje poznate kao Deset zapovijedi, i

svijest koju one predstavljaju uka-

zuju na najveću revoluciju koja se

dogodila u povijesti ljudske svijesti.

Zohar tih Deset iskaza vidi kao ma-

nifestaciju deset sefirot Drva ţivota,

emanaciju dobrote i blaţenstva od

Stvoritelja svojim voljenim stvore-

njima. To je također i manifestacija

pravila koje uči da je "svrha stvara-

nja pruţiti Njegovo blaţenstvo i

dobrotu Njegovim stvorenim bići-

ma". Bilo je to po prvi put u povi-

jesti čovječanstva da je otkriven su-

stav pravila koji je objašnjavao su-

stav "uzroka i posljedice", na način

koji je imao moć da čovječanstvo

izvede iz mraka. Tora uči da će

moralno ponašanje, preuzimanje

odgovornosti i vjera u dobrotu biti

nagrađeni uspjehom u svim podru-

Kabalisti gledaju na otkrivenje na

gori Sinaj kao na vrhunac ljudske

povijesti, budući da nam je na ovaj

dan dana prilika da pokaţemo sve

što smo htjeli i sve što bismo ikada

mogli ţeljeli. Od tada je čovječan-

stvo pokušavalo ponovo zadobiti

ono što smo imali na gori Sinaj. To-

ra sa svim svojim komentarima ima

samo jedan cilj, a to je da dovede

čovječanstvo u stanje koje je ono

postiglo na gori Sinaj.

Revolucija u ljudskoj svijesti

Objava na gori Sinaj sadrţi tri

poruke koje su izvršile utjecaj na

ljudsku povijest i još uvijek se nala-

ze u pozadini našeg ljudskog nago-

na prema boljoj budućnosti, za sve

nas:

1. Veliki iskorak, iz ropstva u

slobodu, iz tame u svjetlo

Putovanje do gore Sinaj, više je od

svega, simbol puta koji svaka osoba

treba proći kako bi postala pravo

ljudsko biće - čovjek, stvoren na sli-

ku B-ga. Stanje svijesti robova u Egi-

ptu predstavlja duševno stanje očaja

i bespomoćnosti. Onaj koji je zaoku-

piran okrivljavanjem drugih za sve

svoje nevolje, muke i boli, rob je

očaja i svojih grešaka iz prošlosti.

On će također zauvijek biti rob

gluposti i / ili tiranije drugih. Rob

nije u stanju uvidjeti mogućnost

nekakve druge stvarnosti; on robuju

svom duševnom stanju beznađa.

Izlazak i brojanje omera simbolizi-

raju mogućnost svake osobe da

nastavak na stranici 21

stranica 24 D ivrejTora

(nastavak sa 20. stranice) Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah: Tjedni Zohar - Šavuot

veća od one drugih ljudi. Mnogi

kabalisti smatraju da se suočavamo

s vremenima u kojima će ljudska

svijest internalizirati poruku da je

prava sloboda pri ruci, i stjecanje

slobode od anđela smrti (u ţidov-

skoj tradiciji poznato kao uskrsnuće

mrtvih) će biti istinska mogućnost.

Nije slučajnost da je anti-aging in-

dustrija u posljednjih nekoliko go-

dina toliko napredovala.

Kako se možemo sa svime ovime

povezati tijekom Šavuota?

U Zoharu i u spisima rabina Isa-

aca Lurije zapisano je da za vrijeme

brojanja omera mi izgrađujemo svo-

ju sposobnost da pobjegnemo iz

ropstva, da postanemo slobodni.

Dok, u sumrak dana, dolazi praznik

Šavuota, vrlo moćna metafizička

sila spušta se u naš svijet; i tu silu

jezik kabalista naziva "sefira ketera".

Ova sila je ono što nas moţe spojiti

sa svim idejama i shvaćanjima koja

smo naveli u gornjem tekstu. To

moţemo usporediti s preuzimanjem

vrlo naprednog programa na raču-

nalu. Preuzimanje se nastavlja tije-

kom noći. Način da dobijemo pri-

stup tom daru je čitanje teksta po

uputama Rabi Šimona bar Johaja i

rabina Isaaca Lurije. Ovaj se tekst

naziva "Tikun Šavuota" i sastoji se od

odabranih stihova iz svake paraše

(Pet knjiga Mojsijevih podijeljene su

na više od 50 dijelova, koje nazi-

vamo parašama) u Tori (tri stiha na

početku i na kraju svake paraše), iz

proroka i iz svih drugih knjiga iz

Tanaha, Biblije (svih 24). Čitanje se

nastavlja s različitim tekstovima iz

Mišne, Sefer Jecira (Knjige Postan-

ka) i Zohara. Čitanje se nastavlja

kroz cijelu noć. U jutarnjim satima,

nakon jutarnje molitve, čita se iz

knjige Izlaska priča o Objavi na gori

Sinaj. Zohar i Midraš uče da se do-

gađaji iz Objave na gori Sinaj mogu

nazvati vjenčanjem između Svetog

Blagoslovljen bio On i naroda Iz-

raela. Rabi Šimon Bar Johaj nas u

Zoharu uči da je cjelonoćno učenje

poput priprema haljina i ukrasa za

mladenku, a oni koji pripremaju

mladenku za vjenčanje, bit će joj

kumovi u tom velikom trenutku.

Sila ove noći i jutra koje slijedi

nakon nje toliko je velika, kaţe

Zohar, da se svakome tko slijedi

gore navedene upute jamči da neće

umrijeti te godine i da ga ne moţe

snaći zlo, tjelesno ili duhovno. Moć

Šavuota je veća od moći Jom kipu-

ra, jer svatko tko je osuđen na smrt

na Jom kipur tu presudu moţe iz-

mijeniti na Šavuot. I tako nas pra-

znik Šavuota povezuje sa snovima i

nadama čovječanstva, od zore nje-

gove povijesti, s nadom za istin-

skom ljubavi, jedinstvom, besmrt-

nosti i slobodom od anđela smrti te

svih boli i patnje.

Prevela Tamar Buchwald

■

čjima ţivota, posebice ispunjenjem

u ovom svijetu i u svijetu koji do-

lazi. Pravila Tore nisu tek privre-

mena, pravila koje su stvorili ljudi;

to su univerzalni zakoni koji su uje-

dno Savez između osobe i njegovog

tvorca, iznad ograničenja prostora,

vremena i ljudske logike. Statistika

u posljednjih nekoliko desetljeća

pokazuje da postoji izravna pove-

zanost između društvenog i eko-

nomskog statusa društva i njihovog

povjerenja i vjerovanja u pravila

"uzroka i posljedice" i zakona iz

Deset iskaza.

3. Put prema besmrtnosti

Zohar nas uči da je jedan od naj-

većih darova koji nam je bio dan na

Sinaju bio dar besmrtnosti. Adamov

grijeh donio je na svijet prokletstvo

smrti a objava na gori Sinaj je sim-

bol ispravljanja Adamova grijeha.

Prema kabalistima, duhovna će svi-

jest blagdana Šavuota dovesti čo-

vječanstvo do toga da shvati kako

smrt i starenje nisu proglas s neba,

već su stanja koja se daju liječiti.

Poznato je da su sretni i duhovni

ljudi manje bolesni i da je njihova

sposobnost da se oporave puno

Godina 9 Broj 36 stranica 25

Page 26 Strana 26 Strana 26 Strana 26 Strana 26 D ivrejTora stranica 26 D ivrejTora

– Ono što je važno jeste da se

što pre ide sa primenom ovog

zakona – naglašava Sekulić.

Osim imovine stradalih Jevreja,

koja će biti vraćana jevrejskim

opštinama, zakon predviđa i da

će narednih 25 godina iz

budžeta Savezu jevrejskih

opština biti uplaćivano 950.000

evra godišnje počevši od 2017.

Po donošenju rešenja Agencije

za restituciju, država ima pravo

žalbe, ali i pravo da sprovodi

upravni spor. Ova imovina nije

bila obuhvaćena prethodnim

zakonima o restituciji koji su se

odnosili na imovinu crkava i

verskih zajednica i takozvanu

opštu restituciju. Zakon po

kojem se vraća imovina strada-

lih Jevreja oduzeta tokom Ho-

lokausta, odnosi sse na period

od 6. aprila 1941. do 9. maja

1945. godine. Sekulić je, go-

voreći o ovom zakonu, više

puta naglašavao da se ne radi

o odgovornosti Srbije za Holo-

kaust, već o aktu solidarnosti i

sa sugrađanima Jevrejima, koji

u Beogradu, na primer, žive

duže od 500 godina. I u

samom t eks tu zakona

navedeno je da vraćanje ove

jevrejske imovine predstavlja

izraz saosećanja i razumevanja

za stradanje Jevreja tokom

Drugog svetskog rata na teri-

toriji okupirane Srbije. Vraćane

neće biti umetničke i druge

vredne stvari koji su deo

kolekcija nacionalnih institucija

kulture. Tako će, na primer, i

vredna zbirka slika Eriha Šlo-

movića ostati deo zbirke

Narodnog muzeja. Kao što je

prošlog meseca Bavarska

državna biblioteka vratila

Narodnoj biblioteci Srbije više

od 200 knjiga čuvenog izda-

vača Gece Kona.

Osim imovine stradalih Jevreja,

koja će biti vraćana jevrejskim

opšt inama, ovaj zakon

predviđa i da će narednih 25

godina iz budžeta Republike

Srbije Savezu jevrejskih opšti-

na biti uplaćivano 950.000 evra

godišnje počevši od 2017.

Propisano je i da se o uprav-

ljanju prihodima stara poseban

Odbor za nadzor. Ova sredstva

mogu biti korišćena za naučno

proučavanje i istraživanje peri-

oda Holokausta i drugih zločina

nacista, obrazovanje o Holo-

kaustu, finansijsku podršku

preživelim žrtvama Holokausta,

školovanje i stipendije stu-

denata, mladih talenata i

naučnika iz Republike Srbije u

humanitarne svrhe u Republici

Srbiji...

Kad je ove godine usvojen

Zakon o otklanjanju posledica

oduzimanja imovine žrtvama

Holokausta, iz Svetske jev-

rejske organizacije za restituci-

ju (WJRO) istaknuto je da je

Srbija prva od 46 evropskih

zemalja, potpisnica Terezinske

deklaracije, koja je donela

ovakav zakon. Njegovo do-

nošenje pozdravio je, između

ostalih, i ambasador Izraela u

našoj zemlji Josef Levi.

Politika, 6.6.2016.

U agenciji za restituciju

očekuju da iz jevrejskih

opština pristigne oko 5.000

zahteva da im država vrati

imovinu sunarodnika

stradalih u Holokaustu koji

nemaju svojih živih za-

k o n s k i h n a s l e d n i k a

rvi zahtevi za restituciju jev-

rejske imovine po Zakonu o

o t k l a n j a n j u p o s l e d i c a

oduzimanja imovine žrtvama

Holokausta koje nemaju živih

zakonskih naslednika, stigli su i

u Agenciju za restituciju. Za

drugu polovinu juna zakazana

je rasprava.

Za sada je podneto 15 zahteva

za imovinu na teritoriji Beogra-

da, a očekuje se da stignu i

zahtevi iz Vojvodine, kaže za

„Politiku”, Strahinja Sekulić,

direktor Agencije za restituciju.

– Prve odluke biće donete u

avgus tu i s ep t emb ru .

Videćemo šta je moguće vrati-

ti, a šta ne, odnosno šta može

biti vraćeno u naturi, a šta će

biti nadoknađeno. Očekujemo

da nam stigne oko 5.000

zahteva. Njih podnose jev-

rejske opštine na čijoj se teri-

toriji nalazi imovina i imaju tri

godine od dana donošenja

zakona za to. Znači, krajnji rok

za podnošenje zahteva je 2019

– ističe Strahinja Sekulić.

Prvih 15 zahteva o kojima će

se uskoro raspravljati odnose

se uglavnom na kuće, ali bi

Agenciji za restituciju uskoro

trebalo da stignu i zahtevi

jevrejskih opština koji se od-

nose na imovinu u Subotici i

Novom Sadu.

RESTITUCIJA

U avgustu prve odluke o vraćanju imovine

stradalih Jevreja

Iz medija

■