-~lo,. la11 &ba Uo. \lo l tr· ~li

dl­illa.

~: rod ~rio ha ~ih

po eme ~1·­~om ri i

let· sati

rlsn· ne­·Co-l all har· s tlu pri·

ot\"()o odom

, lJ )J! ovi

Bl llw mje mo l mJO

oaJ

bi­llsl l o-

•

AT God. l. AIBENII{, 28. rujna 1930.

NaA katolički obrambeni rađ N da je 'dužnost, da branimo d11še,

da ih štitimo od svib zala, koja im priJete. Zsto amo u naše crkve po­di~Ji i KatoJički Dom. Zsto •mo đ­snoveli ovaJ nfiŠ list, čije ime kaže nd program. Mi se Hrvali katolici amstnmo Rrsđanima, jednakima svi­ma ostaUma. Na oltaru vE'like i močne Ju~oslavije žrtvovali amo i mi, ako ne više od dnJgih građana, ba· rem koHko i ostali, pa ne trpimo i ne t!emo trpjeli nikakvu nepravdu, nikakvu klevetu, nikakvo omalova­tavanje.

Najodlučnije terno braniti sva prava i ave 11loboštine na ~e svete, apostolske, rimo·kstoličlre Crkve. Mi ne puštsmo i ne c!erno dopustiti , da se Criva 11matra institucijom bilo komu pcdređenom, jer je ona bo­fanaka; a još o: anje institucijom, koju mrže svatko da gazi i progoni. Zato ćemo se J>rvi staviti u borbu, da bnnimQ svetu vjeru, da ČĐvsmo i brinimo vjunike od sv1h lafnih pro­rob, Nastojst c!tmo, da oduše~i­mo malcd118ne, eda rre klonu, te

da se u svim župama svećenici i dobri laici (svjetovnjscJ) najozbiljnije stave na posao, na sveti rad, da povralimo Bogu sve duše, pa i one, koje su se odalečile od našega tora.

Cijenimo milosti, što nam ih dngl Bog daje. Cijenimo sredstva, što nsm aveta Crkva, brižljiva naša majka, stavlja na raspoloženje. Mi vjerujemo, da ~e pcbjeda biti naša, t. j. kato­ličke Crkve. No zato treba i naše ito vete saradnje. Treba da više ci· jenimo svoju snagu. Narod ima vje­re. Vjera je još !iva u srčlki našega naroda. To dokazuju sve naše pro­cesije, sve naše vjerske manifestacije, u kojima naš nsrod rado sudjeluje. No tu vjeru treba probuditi i učinili je svijesnom.

Pape nam daju u ruke Katoličku Akciju, katolička društva, katoličku itampu i katolički rad. Jesmo li se

tDdazvali tom pozivu, kako treba?

Koja katoličlra društva za mnževe, za Žl'ne, za mlade! ima naša lupa? Kakva je djelatnost tih društava? Je or o li u fur i od1lali mfai1e? Je li od toga VfĆ prošlo dujZo vremena? Mi .zn ademo, da hodočašće korialf, pa jesmo li organizirali u svojoj župi koje hodočašte na Tnat, u Bi· stricu, u Vrpolje, u Sinj, u Nin Gospi od Zečeva i t. d.?- Mnogo koriste sastanci i tečajevi, jer lu se nađemo skupa sa ]jadima istih ideala, sklspa· mo nova sveta prijateljstva, crpimo novog oduševljenja za daljni rad. Je­!mo li nagovarali nsŠil mladež, da ide na tečajeve Krifsra i Križanca , na te čajeve Apostolata sv. Ćirila i Metoda, na misi jski kongres? - .Ž\­vu li bujnim !ivotom naše Marijine lrongregacije, Treći Red sv. Frnnfe i pojedine brntovštioe? Priređuju li duhovne vježbt', ure Hlanjanja pred n hnrističuim Bogom? Skrbe li za eirornašne u mjestu? Sire li katoli­čku štsmpu? Je li organizovana ka­tekizacija u zapuštenim krajevima, koji su daleko od .župe, daleko od škole?

Nemojmo se tužiti, ako u kojoj lupi ide zlo i naopako. Ispitajmo se dobro, da li arno radili i učinili eve, što j e bilo u našim sila ms. Iza o· vakvog ispitivanja savjesti morat ćemo se pred Bogom poniziti i ka­zeti: Moj grijeh, moj prevelik i grijeh! Mogao sam mnogo raditi. Polje dje­latnosti je bilo veliko. No ja sam spavao, došao je neprijatelj čovjek

i posijao kukolj između pšenice. Dakle popravimo svoje ruševine,

i stavimo se odsad ozbiljno na po­sao l Skoro će početi dul{e jesenske večeri. Ne čekajmo više l Sada je časi Katolici, svi na posao, avi na ova­kav katolički obrambeni rad, da povratimo ave duše Kristu, Kralju našemu!

Naša je politika - rekno je bla­gopokojni Papa Pio X. - Kriil Mi drugo ne tra!irno, nego da se pri-

Broj 16.

vatno i javno štuje sv. Krlž Spasite­ljev i sve ono, što ovaj zna.l( zastooa, te da svaki onaj, koji se sv. lcrifem zna· menuje, stavi u sklad Krifa uv avoj život i gređ11nsko djelovanje. Vjerski interesi, pasenje dula - to je na­glavniji posao na svijetu. To je5t i mora da bude iznad sveQa l Za to treba da se svi borimo J Ovo je nt.ia Kntolička Akcija l Ovo je naša kato-lička obrann l Jofe

Na obranu katolićkoga svećenstva! Svijet e vraća k poganstvo. To

se danas čeato čuje. A zašto? Jer se odalečuje od Isukrsta i Njegove Cr· kve. Ne poznaju se istine vjere ili, ako se poznaju, ne elijede ae, jer se protive strast hr a. A onda se ~rd i i napada na Crkvu i njezine ustanove.

Danas je zato u modi. da se na­pada svećenstvo n romani ma, dnev­nim novinama, kinu, govoru ... Na­padaju ga zli katolici, librralci, ot­padnici od katoličke Crkve, svećen 'ci odmetnici, koji pogrdiae zavjet, po­gaziše zakletvu, kojom poloilše ispo­vijest vjere. Krš1ti zaujet i gaziti za­kletvu - to se uvijek i kod sviju vjera smatralo velikim grijehom, svetogrdem. Tekvi ne bi smjeli ni da usta otvore o moralu, A ako govore tobož o moralu, govore samo zato, da pred dntgima opravdaju •voj nemoral, svoj otpad i svetogr­dna djela.

Pripovijedaiu nam, da je takav jedan muderni apostol nadrobio i izvalio svega proli katoličkom •ve­~enatvu, pripovijedajn~i Koješta, što se čita, ,hknko izmišljeno, u najgad­nijim romanima, i bd u jednom romanu takvjh naigorih gadarija ne­koga francusko~ pisca iz sredo.jega vijeka. Jedan drugi je bezočno pri­povijedao, kako ga je njegov biskup svjetovao, dok je on "bio još kato­ličkim svećt>nikom", na nemoralno življenje. vatko je razumio, da je to đavolskn ld i potvora. jer toga ne će i ne mole ni da zamisli .katolički" bi1kup. No međutim ubija se pači­tanje prema ~atoličkom svećenstvu i barem _ se pobuđuju kojekakve sumnje!

Biskup Strossmayer i starokatolici VI.

Strosama\oel~ vei~ : "~r.zrbludivost

Crkv..: t ne!:JL'i ,_.~.vo~t Pnpe jedna

je te ista stvar".

U svojoj poslanici fl· 1881. piše

biskup Strossmayer: "Veli se, da je

poslije proglašenja nepogrješivosti

P apine sve u Crkvi izručeno samo·

volji. To je smiješno. Nedvojbeno

je, da st naukom o nezQbludivosfi

Papinoj ništa novo u Crkvi nije u- ·

vtlo. Crkva je Božja kao i sam vje­

čiti njezin Zaručnik nepromjenljiva,

ostaje uvijek jedna le ista. NeLablu­

divost Crkve i nezabludivosti Pape

jedna je ter ista stvar, niti je ikome

na svijetu dano razdvojiti u Crkvi

Božjoj tijelo od Rlave, niti glav11 od

tijela. Kud svela Crkva proglasuje i

tumači nauk aveti, čini to u-vijek po

ustima "lave; kad glava to isto čini ,

crpi vječitu istinu iz iatih svetih i

nepromjenljivih izvora, crpi ju istim

duhom opojena kao i Crkva sama.

Kad sv. Otac Papa n rijetkim sluča­

jevima sam kano glava Crkve i vr­

hovni ucitelj kršćanskih naroda

pro~lasnje koji nauk krManski član­

kom vjere, mi katolici drfimo ivje­

rujemo, da je to nedvojbena istina,

Bogom objavliena, poglavito zato, jer

smo uvjereni, da po ustima nJego­

vim sam Petar gJvori, komu je hus, kada ga ie Sinom Božjim oroglaaio, rekao: Nije ti tu iatinu otkrila krv i

SV. JEROLIM 30. ovoga mjeseca Dalmacija sve­

čanim načinom slavi pokrovitelja sv.

Jewlims. I pravo je, da ga mi Dal­

matinci na osobiti način št11jemo i

slavimo, jer on pripada u prvom

redu nama, pa o!lda ostalom čovje­

čanstn.

Sv. Jerolim ae rodio n starodrev­

nom dalmatintkom grad11 Stridonu

na Grahovom polju bli&u izvora

Krke oko god. 340. U svom rodnom

gradu pod paskom svol( oca Euse­

bija i vjeltih učitelja svrši prve nauke.

Zatim ga pošalje otac u Rim na više

škole. U Rimu, tadašnjem vntku

avih nauka, lati se Jerolim aa svom

mladenačkom duiom knjige i ne

odusta od nje, dok ne prouči 1ve

pisce latinske i grčke, · te atade veli­

kom mukom i ogromnim troškom

sakupljati aebi knjiinico.

. . . , t.n··

put, nego Otac moj, koji je -u nebu.

-Sam. velim. sv. Petar, ko"a je Isus

vjetitim i neporu§ivim temeljem Cr·

kue svoje postavio; komu je klju·

čeve nebeske i putva ovaca i ja"a­

njaca povjerio. Ali tkn5l'ld pobliže

poznaje ustav Crkve · Božje, taj ~e

priznati, da su izvori svete istine u

Crkvi tako jasni, da se u ukupnoj

svijesti Crkve Duh Sveti vazda tako

živim i neodoljivim načinom očituje ,

da nije ni pod samim tovječanskim

vidom moguće, da vrhovni ucilelj z a­

bludi, kada jz tih izvora i svijesti Cr­

kve crpi htinll krš~anslc.a, te ie tumači

i razvija. Krivo je dakle tvrdili, da &e

je clankom vjere o Pavinoj nezablu·

divosti u Crkvu uvukla neka vrsl

samovolj~, jer "die Im~ sam prebiva

i gdje Duh Sveti sa svim ravna, tui

o kakvoj samovolji ne mo!e bili

govora. Pod takvom tvrdnjom tesla

se sakriva najveća samovolja, koja

navaljuje bez ikakvo~ x:azloga na

slobodu Crkve. Danas nemaju se

narodi nl države ništa bojati od

svete majke Crkve, nego mnogo

više od vlastite razvratnosti

i one svemogućnosti, koja se u

sve i svašto miješa."

•Nema većega bogatstva , veće ta­

!li i većega imanja na ovo .n sviielu

do katolitke vjere•. Sv. Augustin

Vjera ;e najiati oslon zakonika. If e gel

Iz pnate želje, da prosm svoje

znanje, dade se JArolim na nmoga

putovanja, traleći što izvrjnije uči­

telje. Tako iz Rima ode u Galiju

(sadašnju Franco<Jku i zapadnu Nle­ma~ku) i ob•đe ~otovo svu Galija.

l& Galije otide u grad Akvileju. A­

kvileja bijaše tada velik i slavan g rad

kraj Jadranakoga · mora. Tada je bio

tu biskup sv. V alerija o, koji je kupio

oko sebe veliki broj bogoltubnih i

učenih lJgdi. T11 Jerolim arlopi pri­

jateljstvo sa mno~im svetim i u!enim

ljudima. Odatle ide u Grčku, da se

pod vod<Jtvom najizvrsniJih u~Uelja

usavrši u mudroslovlju i u govorni­

štvu. U Cari~radu bio m11 je učite·

ljem bogoslovnlh nauka glavom u­

čeni i sveti Grgur Nazianzentki.

Već otprije feUo je Jerollw obići

Palestinu, zemlJu . Posvečenu stopa­

ma, znojem l krvlju Isusovom, Zato

prođe svu Svetu zemlju. To puto-

.-_ .. ,. .

Da nam obitelj bude otočić mira! Treba da se žena p~v!"atl u sveti­

št ~ dornsu~eia o5lnjilla, da !i\"i "Ea

avoju obitelj. Tada će vidjeti i osje:

ćati, da je to njezino kraljevstvo"

da je tu prava niezina sreća. Nem•

na svijeta ničeJ{a. ~to bl moglo da

nadoknadi ili dosti~ne milinu i ra­

dost obitelji.

1. 'u molitvi.

Pred očima J osipa i Marije hus

je rastao u mudro!ti i milost Božja

bila je u Njtmu. Neka je i a vašoj

ku~i jzvješena lijepa i pobožna slika

nete Obitelji. Pred tom slikom molite

svaka večer sv. kra'lico i posvetu

Presv. Sreli. Živite tako i nastojte,

da i vaša kuća postane slična naza­

retskoj. Samo tada će ou postati

kraljevstvo pravoga veselja.

Sv. Luka opa! a: NjegorJi su ro­

ditelji išli svake godine u Jeruzolim

o blagdanu Pashe (Il, 41}. Cinite

tako i vi. Osim zajedničke molitve sa

svojom obitelji u kući pohađ!ljte svi

zajedno i skupne pobožno~ti i mo­

litve u vdoj ž11pnoj crkvi. Oh, kako

je utješljivo, kad roditelji zajedno

sa svojom djecom idu na sv. Misu,

na blagoslov, te svi zajedno prhtu­

paju k stohl fl.oaoodinov11 l Kamo

srećP, da · . .. .,e naše obitelji ovako

fivit'le i o,ako se pondalel Nutojte

harem vi, koji ste članovi Katoličke

A"ije, da ~o provađate, eda preko

vanje - kako on s!lm tvrdi- uve­

like mu je korialilo za bolje ra&a­

mijevanje sv. Pismt. Zatim se Jero·

lim povuče u veliku sirska pustinja,

gdje se za pune četiri ~odine po~veti

proučavanju svetih knjiga, molitvi i

razmišljanju, traoe~i svoje tiielo blii­

fenjem, postom i bičevanjem.

U Antiohiji biskqp Paolin upoz11a

avetoat i učenost J erolimova i uredi

ga za svećenika. U to vrijeme na­

stade veliki razdor u crkvi anti()hij­

skoj. Jerolim ne htjede pristati u nijednu strankg, ve6 se obrati Na­

mjesniku Kristovu, sv. Ocu Papi Da- •

masa, koji ga zadrži kod aebe kao

avoga tajnika. I tako Jerolim postade

Papinlm prijateljem i savjetnikom.

Žlv116i Jerolim 11 Rimostade raz11im

apisfma oštro šibati krivovjernike i

razvratnost življenja nekih krš6an••

Po amrU Pape Damasa prijainla

želja za neUm pustinjačkim !ivotom

i

J

e: o, lt

la

Ua loj ka lile t11.

te, la· lati

O•

im lile I st svi no­ako i oo lim, !111.·

1mo ato oj le jčie

·eko

u.ve­alll· er o· inja, l1veti !vi i bdi-

()1111

~edi l na·

~b~ Na·

r

l Da· • tao

11tade tt o DL

aznlllS ,tte i Ua nf• 1jainl• votollf

-vas počne obnova našega naroda ndth obitelji u. Kruto, Kralju naleml

2.. O!Ji:e._ts!re ~epohti. .t .sao je ....,a..:or 1.1..':e: J:)to m~ }t

:u r~ijek na/vii~ zadivilo, bilo 1~ vi­..djeti veliko srce u malo i obitelji'. Baš tri velika srca bila 111 ona, koja •u resila sveto obitelj o N az aretu : 11rce lausa, Marije i Josipa. Treba da i naše obitelji, roditelji i djeca, sli­jede ta velika arca, pa da i nilbova rca budu zaista velika. da ljubav n esebična vlada zajedno aa požrtvov­nolča i pregaranj em. Stvarajte ,v i 11ami .reć11 u svojim obiseljima. Ne­mojte čekati , da vam je drugi do­n esu. Nemojte je tražiti izvan do­mačeg ognjišta, jer ćete se brzo p revar iti. Vaša kuća će biti ra; ili JD akao, kakvom ĆPte je vi sami s tvoriti , jer je svn tko kovač svoje areče . Radite u vuma, usavršujte se, ž ivite po zapovi jedima Božjim i cr-

"enirn , živite kršćanski, da vaša :kuća bude mali zemaljski raj .

3. U bolima.

Živimo 11 &llznoj dolini. Za sva­oga dolazi 5lorki ča s boli. P okucao

j e i na vra a nazaretAke k116ice , ad je hus ostao u hramu, kad je

umro sv. Josip, pa će pokucati i na va­i a vrata. No u obiteljskim nesrećama, u bolnim r~stancima, u iznenadnim ~mrUrna vjera je ona, koja uvijek i jedina tješi , koja čtni, d a se usne

.odvuče ga opet u Palestinu na1tani se n kamenitoj pećini, koj11 je sam izdubao u blizini betlehem­ake špiljice, u kojoj se porodio Spa­rJitelj. Iz one kamenite pečine prodi­-rabu na 1ve strane sviJeta zrnke njello1ti , koje su razgonile tm11Šo neznanja, krivovjer"tva, i bezvjerstva, tako da su se i naja.čenijt ljudi iz Italife, Galije, Španije, Male Azije · Afrike utjecali Jerolimu za savjet.

Kad av. Paula sagradi četiri aa­.mostana, n. Jerolim bijaše po"lavar ,. muškom samostanu, a duhovni -vođa u. !enskim samostanima. Sada av. Jerolim sprovađa 1voj !ivot u neumornom radu, u nepre1tanoj mo-

1itvi i a strogoj pokori. Pic5e mu je bilo sama voda, a brana sočivo i komadić kraha, i to samo jedan put na dan pred večer, a na tvrdoj ze­mlji noc5u se odmarAlo njegoyo ko­lćonaato tijelo. Za uzglavlje alu!io 1e

•

... ~ A ...... .. ~

naamtju i u bolima, te da zapjevamo • Velita•, i •"o n oči u auuma, Božanski PriJatelj u onim te: ldm ča ·

'cv:ma kuia nain vjerno1t. JI\ na t!l tada kao i Lazarovim sestrama, koje su oplaktvale smrt svoga brata, o petaje: • Ako vjerujel, vidjet tel slavu Božfu' (Iv. XI, 40). Sretni oni, koji kao Marta i Marija vjenju Im­sovoj ljubavi. Kako je dirl iivo č i ta ti

u op oruci pok. Vjka Necchi , bivšell& pred•je nika Katoličke Akcije u Ita­liji : Zbogom, moja draga Slavko, uzor vieren ice i majke, zbogom moia predraga dj eco. Sjetile se onoga, što sam Vam kazao, dok sam bio živ : Budite sve to višt vjern i Gospodinu/ Sj etile se, da po božnost ima obeća­

r.. ja za ovaj i za budući život. Na§ rastanak je privremen. Mi ćemo se opet vidjeli - oh sla tki jeziće krSćan­skog ufanj a l - kraj prijestolja Sue­vBnjega.,

Hrvatski roditelji, ! ivite ka o ka­tolici na vaše m domaćem o~n j iš tu ,

u qvo1im obiteliima, i u vjerit ćete se gledajuć i oko sebe u svi jetu, da su samo kršćanske obitelj i otoč ići mira, dole strašna oluja zahvaća veliko more ostaloga svij eta.

Cudne li pojave! Kršćanskoj vjeri cilj je samo $Teća budućega livo ' . A gle na njoj se temelji' sreća i ->a­dašnjega !ivota.

M o nle3 q ul eu

onim hladnim k ame nom, kojim se bio 11 prsa uz vapaj: "Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac" (t. j. čovjek žestoke čadi).

Uz tako m ršavu branu i oeumD· ran rad ipak sv. Jerolim dolivi dil­boku starost od osamdeset godin n, i ako je bio slabašna tijela i često

boležljiv, te god. 420. umre u Gos­podinu. Njegovo tijelo bi pokopano kod Betlehema, a kasnije preneseno u Rim i sahranjeno u crkvi sv. Ma­rije k Jaslicama.

• Opče te mišljenje, da je sv. Jero­

lim bio najizobraženiji čovjek: avoga vremena. Sv. Augustln veli o njemu: "Nitko nije što znao, a da bi to bilo Jerolimu nepoznato". Mi još i d;naa posjedujemo plodove njegova vele ­urna. Ima dvanaest deb!'lib svezaka, svaki sa 800 do 1.00;) stranica, n ko­jima je sakupljeno, Ito je napisao onj naš slavni zemljak. Napoae

Srdžba male ~alile l)udl Ipak ima jedna mala šačica ljudi,

koja ~e odijelila od opceqa gla!!a i\ a\ e javno& . i ne će niJta j[O du prizna veličajni usp jeh euhari stično.a

kon~Zresa u Zagrebu i nj e~ovo veliko značen j e , o čemu amo pisali u pro­šlome broj u, U Šiben iku se ta hčica okupila oko s t a rolcnto li čkoga li a ti ča

"Nova Zora". Radi uspj eha ko o" reaa ta je šačica naprosto iz!lu bila ~:~J avu

i pamet. Ona je izbezumila. U tom neavi jesnom stan ju počela je ta ~a­

čica svašta drobiti, bijesniti ka o ljuta T urad .

Za~Zrebačkn manifeatacij a udarila je tu š a čicu u mozak, pa od bi jesa ne zna . što bi počela i kuda bi se okrenula . Sve su se n jeae nade o ra~pada katolicizma rasp ale kao ba­loni od 11a ou oi CP.. Sva nj ena u vjera­vanja. koja je do sada raznosila u našoj jav oosli. na jPdnom su doživ jela tako bijedan fij asko, da lb čovjek

upravo mora 1 punim pravom žali ti i d a se mora moliti za zdravl je nji­ho vih živac 11 ko ji su sasma popns\ili i pustili uzde bliesu., psovanjo i mah~ n i tanju

J a sam do ~ada imao prilike pro­či ta ti dosta veliki brnj naj tef1h na-

adaja na ka to ličk u Crkvu, na njene institucije i n a njene poglavare. ali ova\cvo" 'l n ap ad a ja do c;a d a nisam vidio ni ti u ul i čn im brošura ma, koje aspi ri ra ju n a na jniže in tlokte protiv-

jedno djelo diže našega sveca iz­nad svih dr11 j;!ib c rkvenih naučit elja

i pribavlja mo čuni naziv : " Naj veći

N ~> učitelj". To je prij evod Sv. P isma. P od pokrovitelj stvom ovoga ve­

likog crkvenog nanči t e lja ima više knjiže vn ih katoličkih drdtava. Međ11 tima je i naše hrvatsko književno Druitvo sv. J erolima u Zaarebu. Ono izdaje za puk knjige a dubu sv. Je• rolima na katoličkom vjerskom i ćudorednom temelju. Ovom prigo­dom mi preporačamo našem narodu, da potpomale to drultvo, da se o­člani i da čita njegove knjige.

• Molitva. Bože, koji ai dao s~oJoj

Crkvi svetoga ispovjednika Jerolima ža odlična učitelja svetoga Pisma, daj nam, molimo Te, po njegovom zagovora i zaslugama, da uzmogne­mo djelovati, š t6 nas je on učio,

riječju i djelom. Amen.

Strana 4 . KA'l'OLIK BroJ 18.

~~~~-------------------------------------------------------------

oih katoli!ke Crkve. To naprosto nije nitko poiteđen.

Prije svega udarili su nl grad Zagreb, koji da je kriv, što je u njemu prire đen Eoharbtijski kongres. On je prama prlkazivaniu te šačice

od vajkada bio tuđinski, pa se i ta-• kvim pokazao kod Euharistijskoga

kongresa. To nijesu pošteđeni niti -vrhovni poglavar katoličke Crkve, koji se na najsramotnijl i nečuveni

način napada pred licem cijeloga svijeta, Tu nije pošteđena naše sve-

~~enstvo i nsši crkveni poglavari, koji se izvrgavaju sr~ moli i ruglu, To nije pošteđen n s š seljs čld katolički

narod, naša inteligencija i naše gra · đanstvo.

Ova bčlca ljudi upravo je po­bijesn11a radi toga, §to je kongres bio čisto v j er sk a m an if esta­e i j a b e z s v a k e p o lit i č k e pr i­m j e s e, a oni su očekivali, da će se tu zakuvati nekakvo političko vrzino kolo, pa da će oni onda

· moći Ii kovati u svojim napadajima na katolicizam. Zabolila ih je u dno du§e mirna vjerska manifesta­cija, pa bi sada raznim zakuči­

cama i raznim natezanjima iz molitava kongresa radi izbiti po­li t i č k i k a p lt a l za sebe, prikazu­jući kongres kao veleizdajnič­

ku ak c iju. Jedina pozitivna i dobra strana

kod tih napada ja sastoji se u tome, što su n a p adač i otkrili potpuno svoje karte i ito su nam kazali po prvi put bistro i jasno, za čim idu!

Amerikanska miiUunerka Gđica Grace Minford, prote~ tant­

kin ja, k ćerka jednoga milijunera , pre­šla je na katolicizam, Otac čnvši za to pobijesni, pa da prisili svojn kćerku, da ostavi katoličku Crkvu i da se vrBti na protesta n t izam, sastavi od­mah opornku. U nj oj mpisa, da ostavlja sav svoj imetak od dvana­est i po milijuna dolara svojoj kćerki Grace, tiZ uvjet, da se vrati prote· stan tizmu. Gdica Grace Mtnford nij e se dala smesti tom očevom o­por9kom, već odlučno odgovori: " Moj je Otac nebeski bogatiji od mo­ga oca zemaljskog, a Njegova će na­grada biti i ljepša". I nato un iđe u samostan sv. Dominika u Njujorku.

Malte!ani kod Pape U prošlom broju spomenuli smo brojno

hodočašće Maltefano, koji su došli u Rim,

da se poklone Popi l Izraze mu svoju ne­

pokolebivu i sinovsku odavost, prije ntjlo

su otiW u Lurd. 5. t. mj. Sv. Otac Pio Xl.

primio je drugo brojno hodočašće katollč·

klh Maltdona, koji su dom, da Namjesniku

Kristovom na zemlji l Svetoj Apostolskoj Stolici izraze odanost cijeloga otoka. Među hodočasnicima je bio i gosp. Karmel Mif·

sud, profesor medicine na aveučlll!tu 11

Malti i bivši ministar zdravlja, te zastupnik

De Giorgio, blvlli predsjednik zastupničke­

komore. Papa ih le srdačno pozdravio il. čestitao im oa 11jihovoj jakosti te preporu­čio i opetovao, što je rekao prvom hodo­čašću. Sv. Otac je još spomenuo oou gla­sovitu rečenicu nekoga protestantskog pisca o osjećajima Maltežana: .Kad se radi O>

Popi ili o Crkvi, izgubljeno je vrijeme na­stojati, da se drukčije uvjeri Moltežane, jer su oni nepomični t• - te le nadodao, da radi _toga mogu biti ponosni l tim se dičiti ...

v

Iz ~atoličk.oga 5iben~a Imendan presvij . biskupa dra Jerolima

Milete pada u utorak. Ovom prigodom

naš list u Ime svoje l svih vjernih kato Uk a

povjereolb mu biskupija prikazuje svoje

smjerne čestitke svome duhovnom ocu i

pastiru, meceni svukoga rada na polju ka·

toličke akci je tc dobre štampe. Go pod ga

uzdr!oo i krijepio ze m nogo ljeta l Redukcija i ukidanje vjeronauka. Po

n aređen j u ministarstvo prosvj ete u BPogrn­

du stupa početkom nove školske god. 1930·

1931 oa snagu novo oastnvoa osnovn. Po toj

nastavnoj osnovi u VJL i VJII, razredu sreJ­

D)lh škola obučava se vjeronauk samo l

sat na tjed&n, dok se dosad obučavao 2

s&tP, a u učl tt>lj sklm !!kolama u IV. i V. te­čaju se više ne će uč i ti vjHonauk. Budući

bi to bilo on št etu na jvažniJega predmeta

za uzgoj zn ačaja nn ~e očeće mladeži, l to

baš u doba, kad se strasti jače pojavljuJu,

n oš je kato lički eplskopat zatražio, da se

u VU. i VIli. 1·azredu srednjih škola, kaošto

l u IV. i V. te čaj u učitdp:l<ih škola vj erska

. obuko drži po 2 sata na tj edno. I svth nas

se najn r ugod pije dojmi la ova nič im oprav­

duna pr OwJeua d osudašuje nastavne osnove,

pak s pouzdanjem očel<ujemo , da će od

ruj~>rodavn l b fa 1<tora biti uv 11 žcna gornja

opravdana tražba naSih biskupa, te da će

opet b iti određena b or e m 2 sata tjedno

vjerooa ukn za sve razrede srednjih i uči·

telj skih !:kola, kod se na mnogo manje

važne predmete može odrediti po 3 i

više sn ti tj edno. Zidajmo prave temelfe l

Ustoličenje preč. dou N. Plančića.

Prošle nedjelje naša katedrala pod svo!im

veličaj nim s vodovljem g ledala je liJ epi pri ­

zor. Noš dični doo Niko Plančić, osobiti

miljenik l pr ijatelj našega građanstva te neu­

morni radenlly u vinogradu naše biskupije,

primio je zasluženo priznanje iz ustiju

presvij. biskupa dra J. Milete. Već oko 10

aatl mogla su se vidjeti u bazilici mnoga

gospoda, koji su do!lli da uzveličaju dou

našega novog kanonika. I mnogi drugi bi bill još došli, osobito mnogobrojna depu­tacija iz Murtera, gdje te preč. Plančić t O·

liko godina bio župnikom l mnogo dobra učinio . No slabo vrijeme Jh je spriječilo. Obred ustoličenja tekao je kao obično, a završio se pjevanjem ,,Tebe Bol(a hvalimo". Iza !oga je novi kanonik·svečar otpjevao svečan u Misu. Mnogobrojnim usmenim, pi· smenim i brzojavnim čestitkama pridružuje se i naše uredništvo .

Sv. Mihovil, taštitnik grada Slbenika

i šibenske biskupije, pada u ponedjeljak

29. l mj. Po dosadašnjem običaju iz­

vanjski se svetkuje n četvrtu nedjelju rujna.

Tako će l ove godine biti u nedjelju 28. t. mj. pontlflkalna sv. Misa u našoj Bnzlllcl

sv. Jakova ~ ll sati o1utro. Blagdan sv. jerolima. U utorak 30. t.

mj. je svetkovina sv. Jerolima. zaWtnika

Dslmoclje, diKe sv. Crkve i ponosa naše

zemlje. Svečano se slavi po svim crkvama.

u kojima je služba ~ož j a Kao na blagdane.

Devetnica u ~st sv Terezije. U !sri­

jedu 24. t mj. počela je devetnica u čB!It

qv. Terezije od Dj etića husa, te se obavlja

u nekim crkvama. Molimo ovu milu sve­

ticu, zaštitn icu misija i zagovoro icn sve­

ćenstva, za svoju zalutalu braću, n osobita

za otpale svećenike, te za iskorenuće sa· b la zn ll

U crkvi sv. Frane skinute su skele i u

kapeli sv. Križa . Plafon ove kapele nanovo

je dekoriran bogatom pozlatom i u mj et­

n ičkom oro:~mentikom. Zidovi također n­

k us no su bojad isani i ur~eui sa velik tm

sagovima n sivićastoj boji, koja se jako

podudara sa mišl iu na Isusovu Muku te

stvara jedn u cjelinu, koja potiče čovjeka

na sabranost i molitvu. Rod u crkvi pre­

šao je on čišćenje oltnra i orgulja. Ima

nade, da će cijela radnja biti dovršena oko

polovine dojdućega mjeseca. - Svi, koji

crkvu po hu đaju, dive se cjelokupnoj radnji ,.

po kojoj IC ova starodrevna crkva dobiJa

neku osobitu umjetn ičku vrijednost i lje­

potu. G. Mate Katalinić, koji vodi čitavu

radnju, pokazao se na visini pravoga maj­

stora i poduzetnika. - Deuelnica su. Tere­zije M. I. Obavlja se svakoga dana u crkvi

sv. Frane u 6.30 s. ujutro poslije prve sv .. Mise' počam od srijede 24. t. mj.

Pobožnost mjeseca listopada. Dolduće

srijede 1. oktobra počinj e s ečana pobo~­

nost mjeseca listopada po našim crkvama.

Posebno svečano se obavlja u crkvi sv~ Dominika. Svakoga jutra u o sati je sv. Misa, a poslije podne u ,,Zdravo Mariju~

Ruzarij i svečan\ bla~toslov. Nedjeljom uzo Ruzarij i svečani blagoslov je još i propo· vljt>d u 4 sata popodne. Tko prisustvuj e večernjoj llstopadskoj pobožnosti, dobiva. svaki pot oprost od 7 god. i 7 četrdeseti•

ca; a tko barem deset puta prisustvuje­kroz mjesec istoj pobožnosti, dobiva, ispo­vjeđen i pričešćen, potpuni oprost.

• KATQLIK• Wa.zl .vaki tjedan. - Pretplata gocUJDJe DiD 80.- - Za lDoseuutvo 4vo•truo. - Osl1ul po Aaro6l&ol

. tarlfl. - Vl UDik l odgovornl 1ll'e4Dlk: n•6. JOSO FBLIODJOVIO, Slbenlk, . allo& •v. lll&rUnr.. - A4rear. ure4DlltY& l

•pravo: i\lbeDJk, Polt. preUnao 17. - ltampr.: P~r6ka.i4lak&ra, Bra6r. llllr.ta6l• pk..Petrr., pre41lr.Ynlk VJek. •at&6

•

D

l i

ll x l[

g l

Q

D

l

nr Dl