212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1930_16.pdflupi ide zlo i naopako....

4
- la11 &ba Uo. \l o l tr· dl- illa. r od ha po eme ri i let · sati rlsn· ne- ·Co- l all har· s tlu pri· ot\"()o odom , lJ )J! ovi Bl llw mje mo l mJO oaJ bi- llsl l o- AT God. l. AIBENII{, 28 . rujna 1930. NaA obrambeni N da je ' dužnost, da branimo d11še, da ih štitimo od svib zala, koja im priJete. Zsto amo u naše crkve po- i Dom. Zsto •mo snoveli ovaJ nfiŠ list, ime kaže nd program. Mi se Hrvali katolici amstnmo jednakima svi- ma ostaUma. Na oltaru vE'like i žrtvovali amo i mi , ako ne više od dnJgih ba· rem koHko i ostali, pa ne trpimo i ne t!emo trpjeli nikakvu nepravdu, nikakvu klevetu, nikakvo omalova- tavanje. terno braniti sva prava i ave 11loboštine svete, apostolske, Crkve . Mi ne puštsmo i ne c!erno dopu stiti, da se Criva 11matra institucij om bilo komu jer je ona bo- fanaka; a još o: an je institucijom, koju mrže svatko da gazi i progoni. Zato se J>rvi staviti u borbu, da bnnimQ svetu vjeru , da i brinimo vjun ike od sv 1h lafnih pro- rob, Nastojst c!tmo, da mo malcd118ne, eda rre klonu, te da se u svim župama i dobri laici (svjetovnjscJ) najozbiljnije stave na posao, na sveti rad, da povralimo Bogu sve duše, pa i one, koje su se od našega tora. Cijenimo milo sti, što nam ih dngl Bog daje. Cijenimo sredstva, što nsm aveta Crkva, brižljiva naša majka, stavlja na raspoloženje. Mi vjerujemo, da pcbjeda biti naša, t. j. kato- Crkve. No zato treba i naše ito vete saradnje. Treba da više ci· jen i mo svoju snagu. Narod ima vje- re. Vjera je još !iva u našega naroda. To dokazuju sve naše pro- cesije, sve naše vjerske manifestacije, u kojima naš nsrod rado sudjeluje. No tu vjeru treba probuditi i je svijesnom. Pape nam daju u ruke Akciju , društva , itampu i rad. Jesmo li se tDdazvali tom pozivu, kako treba? Koja društva za mnževe , za Žl'ne, za mlade! ima naša lupa? Kakva je djelatnost tih društava? Je or o li u fur i od1lali mfai1e? Je li od toga prošlo dujZo vremena? Mi .zn a demo , da korialf, pa jesmo li organ izirali u svojoj ž upi koje na Tnat, u Bi· stricu , u Vrpolje, u Sinj, u Nin Gospi od i t. d .?- Mnogo koriste sastanci i jer lu se skupa sa ]jadima isti h ideala, sklspa· mo nova sveta prijateljstva, crpimo novog oduševljenja za daljni rad. Je- !mo li nagovara li nsŠil mladež, da ide na Krifsra i Križanca , na Apostolata sv. i Metoda, na misi jski kongres? - .Ž\- vu li bujnim !ivotom naše Marijine lrongregacije, Red sv. Frnnfe i pojedine brntovštioe? li duhovne vježbt', ure Hlanjanja pred n Bogom? Skrbe li za eirornašne u mjestu? Sire li katoli- štsmpu? Je li organizovana ka- tekiz acija u zapuštenim krajevima, koji su daleko od .župe , daleko od škole? Nemojmo se tužiti, ako u kojoj lupi ide zlo i naopako. Ispitajmo se dobro, da li arno radili i eve, što j e bilo u našim sila ms. Iza vakvog ispitivanja savjesti morat se pred Bogom poniziti i ka- zeti: Moj grijeh, moj prevelik i grijeh! Mogao sam mnogo raditi. Polje dje- latnosti je bilo veliko. No ja sam spavao, došao je neprijatelj i posijao kukolj pšenice. Dakle popravimo svoje ruševine, i stavimo se odsad ozbiljno na po- sao l Skoro dul{e jesenske Ne više l Sada je Katolici, svi na posao, avi na ova- kav obrambeni rad, da povratimo ave duše Kristu, Kralju našemu! Naša je politika - rekno je bla- gopokojni Papa Pio X. - Kriil Mi drugo ne tra!irno, nego da se pri- Broj 16. vatno i javno štuje sv. Krlž Spasite- ljev i sve ono , što ov aj zna.l( zastooa, te da svaki onaj, koji se sv. lcrifem zna· menuje, stavi u sklad Kri fa uv avoj život i djelovanje. Vjerski interesi, pasenje dula - to je na- glavniji posao na svijetu. To je5t i mora da bude iznad sveQa l Za to treb a da se svi borimo J Ovo je nt.ia Akcija l Ovo je naša kato- obrann l Jofe Na obranu Svijet e k poganstvo . To se danas A zašto? Jer se od Isukrsta i Njegove Cr· kve. Ne poznaju se istine vjere ili, ako se poznaju, ne elijede ae, jer se protive strast hr a. A onda se i i napada na Crkvu i njezine ustanove. Danas je zato u modi. da se na- pada n romani ma, dnev- nim novinama, kinu, govoru ... Na- padaju ga zli katolici, librralci, ot- padnici od Crkve, 'ci odmetnici , koji pogrdiae zavjet, po- gaziše zakletvu, kojom poloilše ispo- vijest vjere. Krš1ti zaujet i gaziti za- kletvu - to se uvijek i kod sviju vjera smatralo velikim grijehom, svetogrdem. Tekvi ne bi smjeli ni da usta otvore o moralu, A ako govore tobož o moralu, govore samo zato, da pred dntgima opravdaju •voj nemoral, svoj otpad i svetogr- dna djela. Pripovijedaiu nam, da je takav jedan muderni apostol nadrobio i izvalio svega proli •ve- Koješta, što se ,hknko izmišljeno, u najgad- nijim romanima, i bd u jednom romanu takvjh naigorih gadarija ne- koga pisca iz sredo.jega vijeka. Jedan drugi je pri- povijedao, kako ga je njegov biskup svjetovao, dok je on "bio još kato- na nemoralno življenje. vatko je razumio, da je to ld i potvora. jer toga ne i ne mole ni da zamisli bi1kup. No ubija se tanje prema i barem _ se kojekakve sumnje!

Upload: others

Post on 08-Feb-2020

9 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1930_16.pdflupi ide zlo i naopako. Ispitajmo se dobro, da li arno radili i učinili eve, što j e bilo u našim sila ms

-~lo,. la11 &ba Uo. \lo l tr· ~li

dl­illa.

~: rod ~rio ha ~ih

po eme ~1·­~om ri i

let· sati

rlsn· ne­·Co-l all har· s tlu pri·

ot\"()o odom

, lJ )J! ovi

Bl llw mje mo l mJO

oaJ

bi­llsl l o-

AT God. l. AIBENII{, 28. rujna 1930.

NaA katolički obrambeni rađ N da je 'dužnost, da branimo d11še,

da ih štitimo od svib zala, koja im priJete. Zsto amo u naše crkve po­di~Ji i KatoJički Dom. Zsto •mo đ­snoveli ovaJ nfiŠ list, čije ime kaže nd program. Mi se Hrvali katolici amstnmo Rrsđanima, jednakima svi­ma ostaUma. Na oltaru vE'like i močne Ju~oslavije žrtvovali amo i mi, ako ne više od dnJgih građana, ba· rem koHko i ostali, pa ne trpimo i ne t!emo trpjeli nikakvu nepravdu, nikakvu klevetu, nikakvo omalova­tavanje.

Najodlučnije terno braniti sva prava i ave 11loboštine na ~e svete, apostolske, rimo·kstoličlre Crkve. Mi ne puštsmo i ne c!erno dopustiti , da se Criva 11matra institucijom bilo komu pcdređenom, jer je ona bo­fanaka; a još o: anje institucijom, koju mrže svatko da gazi i progoni. Zato ćemo se J>rvi staviti u borbu, da bnnimQ svetu vjeru, da ČĐvsmo i brinimo vjunike od sv1h lafnih pro­rob, Nastojst c!tmo, da oduše~i­mo malcd118ne, eda rre klonu, te

da se u svim župama svećenici i dobri laici (svjetovnjscJ) najozbiljnije stave na posao, na sveti rad, da povralimo Bogu sve duše, pa i one, koje su se odalečile od našega tora.

Cijenimo milosti, što nam ih dngl Bog daje. Cijenimo sredstva, što nsm aveta Crkva, brižljiva naša majka, stavlja na raspoloženje. Mi vjerujemo, da ~e pcbjeda biti naša, t. j. kato­ličke Crkve. No zato treba i naše ito vete saradnje. Treba da više ci· jenimo svoju snagu. Narod ima vje­re. Vjera je još !iva u srčlki našega naroda. To dokazuju sve naše pro­cesije, sve naše vjerske manifestacije, u kojima naš nsrod rado sudjeluje. No tu vjeru treba probuditi i učinili je svijesnom.

Pape nam daju u ruke Katoličku Akciju, katolička društva, katoličku itampu i katolički rad. Jesmo li se

tDdazvali tom pozivu, kako treba?

Koja katoličlra društva za mnževe, za Žl'ne, za mlade! ima naša lupa? Kakva je djelatnost tih društava? Je or o li u fur i od1lali mfai1e? Je li od toga VfĆ prošlo dujZo vremena? Mi .zn ademo, da hodočašće korialf, pa jesmo li organizirali u svojoj župi koje hodočašte na Tnat, u Bi· stricu, u Vrpolje, u Sinj, u Nin Gospi od Zečeva i t. d.?- Mnogo koriste sastanci i tečajevi, jer lu se nađemo skupa sa ]jadima istih ideala, sklspa· mo nova sveta prijateljstva, crpimo novog oduševljenja za daljni rad. Je­!mo li nagovarali nsŠil mladež, da ide na tečajeve Krifsra i Križanca , na te čajeve Apostolata sv. Ćirila i Metoda, na misi jski kongres? - .Ž\­vu li bujnim !ivotom naše Marijine lrongregacije, Treći Red sv. Frnnfe i pojedine brntovštioe? Priređuju li duhovne vježbt', ure Hlanjanja pred n hnrističuim Bogom? Skrbe li za eirornašne u mjestu? Sire li katoli­čku štsmpu? Je li organizovana ka­tekizacija u zapuštenim krajevima, koji su daleko od .župe, daleko od škole?

Nemojmo se tužiti, ako u kojoj lupi ide zlo i naopako. Ispitajmo se dobro, da li arno radili i učinili eve, što j e bilo u našim sila ms. Iza o· vakvog ispitivanja savjesti morat ćemo se pred Bogom poniziti i ka­zeti: Moj grijeh, moj prevelik i grijeh! Mogao sam mnogo raditi. Polje dje­latnosti je bilo veliko. No ja sam spavao, došao je neprijatelj čovjek

i posijao kukolj između pšenice. Dakle popravimo svoje ruševine,

i stavimo se odsad ozbiljno na po­sao l Skoro će početi dul{e jesenske večeri. Ne čekajmo više l Sada je časi Katolici, svi na posao, avi na ova­kav katolički obrambeni rad, da povratimo ave duše Kristu, Kralju našemu!

Naša je politika - rekno je bla­gopokojni Papa Pio X. - Kriil Mi drugo ne tra!irno, nego da se pri-

Broj 16.

vatno i javno štuje sv. Krlž Spasite­ljev i sve ono, što ovaj zna.l( zastooa, te da svaki onaj, koji se sv. lcrifem zna· menuje, stavi u sklad Krifa uv avoj život i gređ11nsko djelovanje. Vjerski interesi, pasenje dula - to je na­glavniji posao na svijetu. To je5t i mora da bude iznad sveQa l Za to treba da se svi borimo J Ovo je nt.ia Kntolička Akcija l Ovo je naša kato-lička obrann l Jofe

Na obranu katolićkoga svećenstva! Svijet e vraća k poganstvo. To

se danas čeato čuje. A zašto? Jer se odalečuje od Isukrsta i Njegove Cr· kve. Ne poznaju se istine vjere ili, ako se poznaju, ne elijede ae, jer se protive strast hr a. A onda se ~rd i i napada na Crkvu i njezine ustanove.

Danas je zato u modi. da se na­pada svećenstvo n romani ma, dnev­nim novinama, kinu, govoru ... Na­padaju ga zli katolici, librralci, ot­padnici od katoličke Crkve, svećen 'ci odmetnici, koji pogrdiae zavjet, po­gaziše zakletvu, kojom poloilše ispo­vijest vjere. Krš1ti zaujet i gaziti za­kletvu - to se uvijek i kod sviju vjera smatralo velikim grijehom, svetogrdem. Tekvi ne bi smjeli ni da usta otvore o moralu, A ako govore tobož o moralu, govore samo zato, da pred dntgima opravdaju •voj nemoral, svoj otpad i svetogr­dna djela.

Pripovijedaiu nam, da je takav jedan muderni apostol nadrobio i izvalio svega proli katoličkom •ve­~enatvu, pripovijedajn~i Koješta, što se čita, ,hknko izmišljeno, u najgad­nijim romanima, i bd u jednom romanu takvjh naigorih gadarija ne­koga francusko~ pisca iz sredo.jega vijeka. Jedan drugi je bezočno pri­povijedao, kako ga je njegov biskup svjetovao, dok je on "bio još kato­ličkim svećt>nikom", na nemoralno življenje. vatko je razumio, da je to đavolskn ld i potvora. jer toga ne će i ne mole ni da zamisli .katolički" bi1kup. No međutim ubija se pači­tanje prema ~atoličkom svećenstvu i barem _ se pobuđuju kojekakve sumnje!

Page 2: 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1930_16.pdflupi ide zlo i naopako. Ispitajmo se dobro, da li arno radili i učinili eve, što j e bilo u našim sila ms

Biskup Strossmayer i starokatolici VI.

Strosama\oel~ vei~ : "~r.zrbludivost

Crkv..: t ne!:JL'i ,_.~.vo~t Pnpe jedna

je te ista stvar".

U svojoj poslanici fl· 1881. piše

biskup Strossmayer: "Veli se, da je

poslije proglašenja nepogrješivosti

P apine sve u Crkvi izručeno samo·

volji. To je smiješno. Nedvojbeno

je, da st naukom o nezQbludivosfi

Papinoj ništa novo u Crkvi nije u- ·

vtlo. Crkva je Božja kao i sam vje­

čiti njezin Zaručnik nepromjenljiva,

ostaje uvijek jedna le ista. NeLablu­

divost Crkve i nezabludivosti Pape

jedna je ter ista stvar, niti je ikome

na svijetu dano razdvojiti u Crkvi

Božjoj tijelo od Rlave, niti glav11 od

tijela. Kud svela Crkva proglasuje i

tumači nauk aveti, čini to u-vijek po

ustima "lave; kad glava to isto čini ,

crpi vječitu istinu iz iatih svetih i

nepromjenljivih izvora, crpi ju istim

duhom opojena kao i Crkva sama.

Kad sv. Otac Papa n rijetkim sluča­

jevima sam kano glava Crkve i vr­

hovni ucitelj kršćanskih naroda

pro~lasnje koji nauk krManski član­

kom vjere, mi katolici drfimo ivje­

rujemo, da je to nedvojbena istina,

Bogom objavliena, poglavito zato, jer

smo uvjereni, da po ustima nJego­

vim sam Petar gJvori, komu je hus, kada ga ie Sinom Božjim oroglaaio, rekao: Nije ti tu iatinu otkrila krv i

SV. JEROLIM 30. ovoga mjeseca Dalmacija sve­

čanim načinom slavi pokrovitelja sv.

Jewlims. I pravo je, da ga mi Dal­

matinci na osobiti način št11jemo i

slavimo, jer on pripada u prvom

redu nama, pa o!lda ostalom čovje­

čanstn.

Sv. Jerolim ae rodio n starodrev­

nom dalmatintkom grad11 Stridonu

na Grahovom polju bli&u izvora

Krke oko god. 340. U svom rodnom

gradu pod paskom svol( oca Euse­

bija i vjeltih učitelja svrši prve nauke.

Zatim ga pošalje otac u Rim na više

škole. U Rimu, tadašnjem vntku

avih nauka, lati se Jerolim aa svom

mladenačkom duiom knjige i ne

odusta od nje, dok ne prouči 1ve

pisce latinske i grčke, · te atade veli­

kom mukom i ogromnim troškom

sakupljati aebi knjiinico.

. . . , t.n··

put, nego Otac moj, koji je -u nebu.

-Sam. velim. sv. Petar, ko"a je Isus

vjetitim i neporu§ivim temeljem Cr·

kue svoje postavio; komu je klju·

čeve nebeske i putva ovaca i ja"a­

njaca povjerio. Ali tkn5l'ld pobliže

poznaje ustav Crkve · Božje, taj ~e

priznati, da su izvori svete istine u

Crkvi tako jasni, da se u ukupnoj

svijesti Crkve Duh Sveti vazda tako

živim i neodoljivim načinom očituje ,

da nije ni pod samim tovječanskim

vidom moguće, da vrhovni ucilelj z a­

bludi, kada jz tih izvora i svijesti Cr­

kve crpi htinll krš~anslc.a, te ie tumači

i razvija. Krivo je dakle tvrdili, da &e

je clankom vjere o Pavinoj nezablu·

divosti u Crkvu uvukla neka vrsl

samovolj~, jer "die Im~ sam prebiva

i gdje Duh Sveti sa svim ravna, tui

o kakvoj samovolji ne mo!e bili

govora. Pod takvom tvrdnjom tesla

se sakriva najveća samovolja, koja

navaljuje bez ikakvo~ x:azloga na

slobodu Crkve. Danas nemaju se

narodi nl države ništa bojati od

svete majke Crkve, nego mnogo

više od vlastite razvratnosti

i one svemogućnosti, koja se u

sve i svašto miješa."

•Nema većega bogatstva , veće ta­

!li i većega imanja na ovo .n sviielu

do katolitke vjere•. Sv. Augustin

Vjera ;e najiati oslon zakonika. If e gel

Iz pnate želje, da prosm svoje

znanje, dade se JArolim na nmoga

putovanja, traleći što izvrjnije uči­

telje. Tako iz Rima ode u Galiju

(sadašnju Franco<Jku i zapadnu Nle­ma~ku) i ob•đe ~otovo svu Galija.

l& Galije otide u grad Akvileju. A­

kvileja bijaše tada velik i slavan g rad

kraj Jadranakoga · mora. Tada je bio

tu biskup sv. V alerija o, koji je kupio

oko sebe veliki broj bogoltubnih i

učenih lJgdi. T11 Jerolim arlopi pri­

jateljstvo sa mno~im svetim i u!enim

ljudima. Odatle ide u Grčku, da se

pod vod<Jtvom najizvrsniJih u~Uelja

usavrši u mudroslovlju i u govorni­

štvu. U Cari~radu bio m11 je učite·

ljem bogoslovnlh nauka glavom u­

čeni i sveti Grgur Nazianzentki.

Već otprije feUo je Jerollw obići

Palestinu, zemlJu . Posvečenu stopa­

ma, znojem l krvlju Isusovom, Zato

prođe svu Svetu zemlju. To puto-

.-_ .. ,. .

Da nam obitelj bude otočić mira! Treba da se žena p~v!"atl u sveti­

št ~ dornsu~eia o5lnjilla, da !i\"i "Ea

avoju obitelj. Tada će vidjeti i osje:

ćati, da je to njezino kraljevstvo"

da je tu prava niezina sreća. Nem•

na svijeta ničeJ{a. ~to bl moglo da

nadoknadi ili dosti~ne milinu i ra­

dost obitelji.

1. 'u molitvi.

Pred očima J osipa i Marije hus

je rastao u mudro!ti i milost Božja

bila je u Njtmu. Neka je i a vašoj

ku~i jzvješena lijepa i pobožna slika

nete Obitelji. Pred tom slikom molite

svaka večer sv. kra'lico i posvetu

Presv. Sreli. Živite tako i nastojte,

da i vaša kuća postane slična naza­

retskoj. Samo tada će ou postati

kraljevstvo pravoga veselja.

Sv. Luka opa! a: NjegorJi su ro­

ditelji išli svake godine u Jeruzolim

o blagdanu Pashe (Il, 41}. Cinite

tako i vi. Osim zajedničke molitve sa

svojom obitelji u kući pohađ!ljte svi

zajedno i skupne pobožno~ti i mo­

litve u vdoj ž11pnoj crkvi. Oh, kako

je utješljivo, kad roditelji zajedno

sa svojom djecom idu na sv. Misu,

na blagoslov, te svi zajedno prhtu­

paju k stohl fl.oaoodinov11 l Kamo

srećP, da · . .. .,e naše obitelji ovako

fivit'le i o,ako se pondalel Nutojte

harem vi, koji ste članovi Katoličke

A"ije, da ~o provađate, eda preko

vanje - kako on s!lm tvrdi- uve­

like mu je korialilo za bolje ra&a­

mijevanje sv. Pismt. Zatim se Jero·

lim povuče u veliku sirska pustinja,

gdje se za pune četiri ~odine po~veti

proučavanju svetih knjiga, molitvi i

razmišljanju, traoe~i svoje tiielo blii­

fenjem, postom i bičevanjem.

U Antiohiji biskqp Paolin upoz11a

avetoat i učenost J erolimova i uredi

ga za svećenika. U to vrijeme na­

stade veliki razdor u crkvi anti()hij­

skoj. Jerolim ne htjede pristati u nijednu strankg, ve6 se obrati Na­

mjesniku Kristovu, sv. Ocu Papi Da- •

masa, koji ga zadrži kod aebe kao

avoga tajnika. I tako Jerolim postade

Papinlm prijateljem i savjetnikom.

Žlv116i Jerolim 11 Rimostade raz11im

apisfma oštro šibati krivovjernike i

razvratnost življenja nekih krš6an••

Po amrU Pape Damasa prijainla

želja za neUm pustinjačkim !ivotom

i

J

Page 3: 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1930_16.pdflupi ide zlo i naopako. Ispitajmo se dobro, da li arno radili i učinili eve, što j e bilo u našim sila ms

e: o, lt

la

Ua loj ka lile t11.

te, la· lati

O•

im lile I st svi no­ako i oo lim, !111.·

1mo ato oj le jčie

·eko

u.ve­alll· er o· inja, l1veti !vi i bdi-

()1111

~edi l na·

~b~ Na·

r

l Da· • tao

11tade tt o DL

aznlllS ,tte i Ua nf• 1jainl• votollf

-vas počne obnova našega naroda ndth obitelji u. Kruto, Kralju naleml

2.. O!Ji:e._ts!re ~epohti. .t .sao je ....,a..:or 1.1..':e: J:)to m~ }t

:u r~ijek na/vii~ zadivilo, bilo 1~ vi­..djeti veliko srce u malo i obitelji'. Baš tri velika srca bila 111 ona, koja •u resila sveto obitelj o N az aretu : 11rce lausa, Marije i Josipa. Treba da i naše obitelji, roditelji i djeca, sli­jede ta velika arca, pa da i nilbova rca budu zaista velika. da ljubav n esebična vlada zajedno aa požrtvov­nolča i pregaranj em. Stvarajte ,v i 11ami .reć11 u svojim obiseljima. Ne­mojte čekati , da vam je drugi do­n esu. Nemojte je tražiti izvan do­mačeg ognjišta, jer ćete se brzo p revar iti. Vaša kuća će biti ra; ili JD akao, kakvom ĆPte je vi sami s tvoriti , jer je svn tko kovač svoje areče . Radite u vuma, usavršujte se, ž ivite po zapovi jedima Božjim i cr-

"enirn , živite kršćanski, da vaša :kuća bude mali zemaljski raj .

3. U bolima.

Živimo 11 &llznoj dolini. Za sva­oga dolazi 5lorki ča s boli. P okucao

j e i na vra a nazaretAke k116ice , ad je hus ostao u hramu, kad je

umro sv. Josip, pa će pokucati i na va­i a vrata. No u obiteljskim nesrećama, u bolnim r~stancima, u iznenadnim ~mrUrna vjera je ona, koja uvijek i jedina tješi , koja čtni, d a se usne

.odvuče ga opet u Palestinu na1tani se n kamenitoj pećini, koj11 je sam izdubao u blizini betlehem­ake špiljice, u kojoj se porodio Spa­rJitelj. Iz one kamenite pečine prodi­-rabu na 1ve strane sviJeta zrnke njello1ti , koje su razgonile tm11Šo neznanja, krivovjer"tva, i bezvjerstva, tako da su se i naja.čenijt ljudi iz Italife, Galije, Španije, Male Azije · Afrike utjecali Jerolimu za savjet.

Kad av. Paula sagradi četiri aa­.mostana, n. Jerolim bijaše po"lavar ,. muškom samostanu, a duhovni -vođa u. !enskim samostanima. Sada av. Jerolim sprovađa 1voj !ivot u neumornom radu, u nepre1tanoj mo-

1itvi i a strogoj pokori. Pic5e mu je bilo sama voda, a brana sočivo i komadić kraha, i to samo jedan put na dan pred večer, a na tvrdoj ze­mlji noc5u se odmarAlo njegoyo ko­lćonaato tijelo. Za uzglavlje alu!io 1e

... ~ A ...... .. ~

naamtju i u bolima, te da zapjevamo • Velita•, i •"o n oči u auuma, Božanski PriJatelj u onim te: ldm ča ·

'cv:ma kuia nain vjerno1t. JI\ na t!l tada kao i Lazarovim sestrama, koje su oplaktvale smrt svoga brata, o petaje: • Ako vjerujel, vidjet tel slavu Božfu' (Iv. XI, 40). Sretni oni, koji kao Marta i Marija vjenju Im­sovoj ljubavi. Kako je dirl iivo č i ta ti

u op oruci pok. Vjka Necchi , bivšell& pred•je nika Katoličke Akcije u Ita­liji : Zbogom, moja draga Slavko, uzor vieren ice i majke, zbogom moia predraga dj eco. Sjetile se onoga, što sam Vam kazao, dok sam bio živ : Budite sve to višt vjern i Gospodinu/ Sj etile se, da po božnost ima obeća­

r.. ja za ovaj i za budući život. Na§ rastanak je privremen. Mi ćemo se opet vidjeli - oh sla tki jeziće krSćan­skog ufanj a l - kraj prijestolja Sue­vBnjega.,

Hrvatski roditelji, ! ivite ka o ka­tolici na vaše m domaćem o~n j iš tu ,

u qvo1im obiteliima, i u vjerit ćete se gledajuć i oko sebe u svi jetu, da su samo kršćanske obitelj i otoč ići mira, dole strašna oluja zahvaća veliko more ostaloga svij eta.

Cudne li pojave! Kršćanskoj vjeri cilj je samo $Teća budućega livo ' . A gle na njoj se temelji' sreća i ->a­dašnjega !ivota.

M o nle3 q ul eu

onim hladnim k ame nom, kojim se bio 11 prsa uz vapaj: "Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac" (t. j. čovjek žestoke čadi).

Uz tako m ršavu branu i oeumD· ran rad ipak sv. Jerolim dolivi dil­boku starost od osamdeset godin n, i ako je bio slabašna tijela i često

boležljiv, te god. 420. umre u Gos­podinu. Njegovo tijelo bi pokopano kod Betlehema, a kasnije preneseno u Rim i sahranjeno u crkvi sv. Ma­rije k Jaslicama.

• Opče te mišljenje, da je sv. Jero­

lim bio najizobraženiji čovjek: avoga vremena. Sv. Augustln veli o njemu: "Nitko nije što znao, a da bi to bilo Jerolimu nepoznato". Mi još i d;naa posjedujemo plodove njegova vele ­urna. Ima dvanaest deb!'lib svezaka, svaki sa 800 do 1.00;) stranica, n ko­jima je sakupljeno, Ito je napisao onj naš slavni zemljak. Napoae

Srdžba male ~alile l)udl Ipak ima jedna mala šačica ljudi,

koja ~e odijelila od opceqa gla!!a i\ a\ e javno& . i ne će niJta j[O du prizna veličajni usp jeh euhari stično.a

kon~Zresa u Zagrebu i nj e~ovo veliko značen j e , o čemu amo pisali u pro­šlome broj u, U Šiben iku se ta hčica okupila oko s t a rolcnto li čkoga li a ti ča

"Nova Zora". Radi uspj eha ko o" reaa ta je šačica naprosto iz!lu bila ~:~J avu

i pamet. Ona je izbezumila. U tom neavi jesnom stan ju počela je ta ~a­

čica svašta drobiti, bijesniti ka o ljuta T urad .

Za~Zrebačkn manifeatacij a udarila je tu š a čicu u mozak, pa od bi jesa ne zna . što bi počela i kuda bi se okrenula . Sve su se n jeae nade o ra~pada katolicizma rasp ale kao ba­loni od 11a ou oi CP.. Sva nj ena u vjera­vanja. koja je do sada raznosila u našoj jav oosli. na jPdnom su doživ jela tako bijedan fij asko, da lb čovjek

upravo mora 1 punim pravom žali ti i d a se mora moliti za zdravl je nji­ho vih živac 11 ko ji su sasma popns\ili i pustili uzde bliesu., psovanjo i mah~ n i tanju

J a sam do ~ada imao prilike pro­či ta ti dosta veliki brnj naj tef1h na-

adaja na ka to ličk u Crkvu, na njene institucije i n a njene poglavare. ali ova\cvo" 'l n ap ad a ja do c;a d a nisam vidio ni ti u ul i čn im brošura ma, koje aspi ri ra ju n a na jniže in tlokte protiv-

jedno djelo diže našega sveca iz­nad svih dr11 j;!ib c rkvenih naučit elja

i pribavlja mo čuni naziv : " Naj veći

N ~> učitelj". To je prij evod Sv. P isma. P od pokrovitelj stvom ovoga ve­

likog crkvenog nanči t e lja ima više knjiže vn ih katoličkih drdtava. Međ11 tima je i naše hrvatsko književno Druitvo sv. J erolima u Zaarebu. Ono izdaje za puk knjige a dubu sv. Je• rolima na katoličkom vjerskom i ćudorednom temelju. Ovom prigo­dom mi preporačamo našem narodu, da potpomale to drultvo, da se o­člani i da čita njegove knjige.

• Molitva. Bože, koji ai dao s~oJoj

Crkvi svetoga ispovjednika Jerolima ža odlična učitelja svetoga Pisma, daj nam, molimo Te, po njegovom zagovora i zaslugama, da uzmogne­mo djelovati, š t6 nas je on učio,

riječju i djelom. Amen.

Page 4: 212.92.192.228212.92.192.228/digitalizacija/novine/katolik_1930_16.pdflupi ide zlo i naopako. Ispitajmo se dobro, da li arno radili i učinili eve, što j e bilo u našim sila ms

Strana 4 . KA'l'OLIK BroJ 18.

~~~~-------------------------------------------------------------

oih katoli!ke Crkve. To naprosto nije nitko poiteđen.

Prije svega udarili su nl grad Zagreb, koji da je kriv, što je u njemu prire đen Eoharbtijski kongres. On je prama prlkazivaniu te šačice

od vajkada bio tuđinski, pa se i ta-• kvim pokazao kod Euharistijskoga

kongresa. To nijesu pošteđeni niti -vrhovni poglavar katoličke Crkve, koji se na najsramotnijl i nečuveni

način napada pred licem cijeloga svijeta, Tu nije pošteđena naše sve-

~~enstvo i nsši crkveni poglavari, koji se izvrgavaju sr~ moli i ruglu, To nije pošteđen n s š seljs čld katolički

narod, naša inteligencija i naše gra · đanstvo.

Ova bčlca ljudi upravo je po­bijesn11a radi toga, §to je kongres bio čisto v j er sk a m an if esta­e i j a b e z s v a k e p o lit i č k e pr i­m j e s e, a oni su očekivali, da će se tu zakuvati nekakvo političko vrzino kolo, pa da će oni onda

· moći Ii kovati u svojim napadajima na katolicizam. Zabolila ih je u dno du§e mirna vjerska manifesta­cija, pa bi sada raznim zakuči­

cama i raznim natezanjima iz molitava kongresa radi izbiti po­li t i č k i k a p lt a l za sebe, prikazu­jući kongres kao veleizdajnič­

ku ak c iju. Jedina pozitivna i dobra strana

kod tih napada ja sastoji se u tome, što su n a p adač i otkrili potpuno svoje karte i ito su nam kazali po prvi put bistro i jasno, za čim idu!

Amerikanska miiUunerka Gđica Grace Minford, prote~ tant­

kin ja, k ćerka jednoga milijunera , pre­šla je na katolicizam, Otac čnvši za to pobijesni, pa da prisili svojn kćerku, da ostavi katoličku Crkvu i da se vrBti na protesta n t izam, sastavi od­mah opornku. U nj oj mpisa, da ostavlja sav svoj imetak od dvana­est i po milijuna dolara svojoj kćerki Grace, tiZ uvjet, da se vrati prote· stan tizmu. Gdica Grace Mtnford nij e se dala smesti tom očevom o­por9kom, već odlučno odgovori: " Moj je Otac nebeski bogatiji od mo­ga oca zemaljskog, a Njegova će na­grada biti i ljepša". I nato un iđe u samostan sv. Dominika u Njujorku.

Malte!ani kod Pape U prošlom broju spomenuli smo brojno

hodočašće Maltefano, koji su došli u Rim,

da se poklone Popi l Izraze mu svoju ne­

pokolebivu i sinovsku odavost, prije ntjlo

su otiW u Lurd. 5. t. mj. Sv. Otac Pio Xl.

primio je drugo brojno hodočašće katollč·

klh Maltdona, koji su dom, da Namjesniku

Kristovom na zemlji l Svetoj Apostolskoj Stolici izraze odanost cijeloga otoka. Među hodočasnicima je bio i gosp. Karmel Mif·

sud, profesor medicine na aveučlll!tu 11

Malti i bivši ministar zdravlja, te zastupnik

De Giorgio, blvlli predsjednik zastupničke­

komore. Papa ih le srdačno pozdravio il. čestitao im oa 11jihovoj jakosti te preporu­čio i opetovao, što je rekao prvom hodo­čašću. Sv. Otac je još spomenuo oou gla­sovitu rečenicu nekoga protestantskog pisca o osjećajima Maltežana: .Kad se radi O>

Popi ili o Crkvi, izgubljeno je vrijeme na­stojati, da se drukčije uvjeri Moltežane, jer su oni nepomični t• - te le nadodao, da radi _toga mogu biti ponosni l tim se dičiti ...

v

Iz ~atoličk.oga 5iben~a Imendan presvij . biskupa dra Jerolima

Milete pada u utorak. Ovom prigodom

naš list u Ime svoje l svih vjernih kato Uk a

povjereolb mu biskupija prikazuje svoje

smjerne čestitke svome duhovnom ocu i

pastiru, meceni svukoga rada na polju ka·

toličke akci je tc dobre štampe. Go pod ga

uzdr!oo i krijepio ze m nogo ljeta l Redukcija i ukidanje vjeronauka. Po

n aređen j u ministarstvo prosvj ete u BPogrn­

du stupa početkom nove školske god. 1930·

1931 oa snagu novo oastnvoa osnovn. Po toj

nastavnoj osnovi u VJL i VJII, razredu sreJ­

D)lh škola obučava se vjeronauk samo l

sat na tjed&n, dok se dosad obučavao 2

s&tP, a u učl tt>lj sklm !!kolama u IV. i V. te­čaju se više ne će uč i ti vjHonauk. Budući

bi to bilo on št etu na jvažniJega predmeta

za uzgoj zn ačaja nn ~e očeće mladeži, l to

baš u doba, kad se strasti jače pojavljuJu,

n oš je kato lički eplskopat zatražio, da se

u VU. i VIli. 1·azredu srednjih škola, kaošto

l u IV. i V. te čaj u učitdp:l<ih škola vj erska

. obuko drži po 2 sata na tj edno. I svth nas

se najn r ugod pije dojmi la ova nič im oprav­

duna pr OwJeua d osudašuje nastavne osnove,

pak s pouzdanjem očel<ujemo , da će od

ruj~>rodavn l b fa 1<tora biti uv 11 žcna gornja

opravdana tražba naSih biskupa, te da će

opet b iti određena b or e m 2 sata tjedno

vjerooa ukn za sve razrede srednjih i uči·

telj skih !:kola, kod se na mnogo manje

važne predmete može odrediti po 3 i

više sn ti tj edno. Zidajmo prave temelfe l

Ustoličenje preč. dou N. Plančića.

Prošle nedjelje naša katedrala pod svo!im

veličaj nim s vodovljem g ledala je liJ epi pri ­

zor. Noš dični doo Niko Plančić, osobiti

miljenik l pr ijatelj našega građanstva te neu­

morni radenlly u vinogradu naše biskupije,

primio je zasluženo priznanje iz ustiju

presvij. biskupa dra J. Milete. Već oko 10

aatl mogla su se vidjeti u bazilici mnoga

gospoda, koji su do!lli da uzveličaju dou

našega novog kanonika. I mnogi drugi bi bill još došli, osobito mnogobrojna depu­tacija iz Murtera, gdje te preč. Plančić t O·

liko godina bio župnikom l mnogo dobra učinio . No slabo vrijeme Jh je spriječilo. Obred ustoličenja tekao je kao obično, a završio se pjevanjem ,,Tebe Bol(a hvalimo". Iza !oga je novi kanonik·svečar otpjevao svečan u Misu. Mnogobrojnim usmenim, pi· smenim i brzojavnim čestitkama pridružuje se i naše uredništvo .

Sv. Mihovil, taštitnik grada Slbenika

i šibenske biskupije, pada u ponedjeljak

29. l mj. Po dosadašnjem običaju iz­

vanjski se svetkuje n četvrtu nedjelju rujna.

Tako će l ove godine biti u nedjelju 28. t. mj. pontlflkalna sv. Misa u našoj Bnzlllcl

sv. Jakova ~ ll sati o1utro. Blagdan sv. jerolima. U utorak 30. t.

mj. je svetkovina sv. Jerolima. zaWtnika

Dslmoclje, diKe sv. Crkve i ponosa naše

zemlje. Svečano se slavi po svim crkvama.

u kojima je služba ~ož j a Kao na blagdane.

Devetnica u ~st sv Terezije. U !sri­

jedu 24. t mj. počela je devetnica u čB!It

qv. Terezije od Dj etića husa, te se obavlja

u nekim crkvama. Molimo ovu milu sve­

ticu, zaštitn icu misija i zagovoro icn sve­

ćenstva, za svoju zalutalu braću, n osobita

za otpale svećenike, te za iskorenuće sa· b la zn ll

U crkvi sv. Frane skinute su skele i u

kapeli sv. Križa . Plafon ove kapele nanovo

je dekoriran bogatom pozlatom i u mj et­

n ičkom oro:~mentikom. Zidovi također n­

k us no su bojad isani i ur~eui sa velik tm

sagovima n sivićastoj boji, koja se jako

podudara sa mišl iu na Isusovu Muku te

stvara jedn u cjelinu, koja potiče čovjeka

na sabranost i molitvu. Rod u crkvi pre­

šao je on čišćenje oltnra i orgulja. Ima

nade, da će cijela radnja biti dovršena oko

polovine dojdućega mjeseca. - Svi, koji

crkvu po hu đaju, dive se cjelokupnoj radnji ,.

po kojoj IC ova starodrevna crkva dobiJa

neku osobitu umjetn ičku vrijednost i lje­

potu. G. Mate Katalinić, koji vodi čitavu

radnju, pokazao se na visini pravoga maj­

stora i poduzetnika. - Deuelnica su. Tere­zije M. I. Obavlja se svakoga dana u crkvi

sv. Frane u 6.30 s. ujutro poslije prve sv .. Mise' počam od srijede 24. t. mj.

Pobožnost mjeseca listopada. Dolduće

srijede 1. oktobra počinj e s ečana pobo~­

nost mjeseca listopada po našim crkvama.

Posebno svečano se obavlja u crkvi sv~ Dominika. Svakoga jutra u o sati je sv. Misa, a poslije podne u ,,Zdravo Mariju~

Ruzarij i svečan\ bla~toslov. Nedjeljom uzo Ruzarij i svečani blagoslov je još i propo· vljt>d u 4 sata popodne. Tko prisustvuj e večernjoj llstopadskoj pobožnosti, dobiva. svaki pot oprost od 7 god. i 7 četrdeseti•

ca; a tko barem deset puta prisustvuje­kroz mjesec istoj pobožnosti, dobiva, ispo­vjeđen i pričešćen, potpuni oprost.

• KATQLIK• Wa.zl .vaki tjedan. - Pretplata gocUJDJe DiD 80.- - Za lDoseuutvo 4vo•truo. - Osl1ul po Aaro6l&ol

. tarlfl. - Vl UDik l odgovornl 1ll'e4Dlk: n•6. JOSO FBLIODJOVIO, Slbenlk, . allo& •v. lll&rUnr.. - A4rear. ure4DlltY& l

•pravo: i\lbeDJk, Polt. preUnao 17. - ltampr.: P~r6ka.i4lak&ra, Bra6r. llllr.ta6l• pk..Petrr., pre41lr.Ynlk VJek. •at&6

D

l i

ll x l[

g l

Q

D

l

nr Dl