Download - 48. predavanje Vasovic.DIENCEPHALON
1
Page 1
MEĐUMOZAK ili DIENCEFALON( DIENCEPHALON)
MEĐUMOZAK ili DIENCEFALON( DIENCEPHALON)
Autor:Prof. dr Ljiljana Vasović
Autor:Prof. dr Ljiljana Vasović
Embriološki, diencephalon + telencephalon (veliki mozak)= prosencephalon (prednji mozak)
EmbrioloEmbriološški,ki, diencephalon diencephalon + telencephalon (veliki mozak)= prosencephalon (prednji mozak)
DIENCEPHALONDIENCEPHALONDIENCEPHALON•
Postnatalno, diencefalonformira centralnu "srž"mozga.
• Opkoljen je sa dve hemisfere velikog mozga, osim na ventralnoj strani(gde se nalaze njegovehipotalamičke strukture).
• Diencefalon jelociran na dorzalnom kraju moždanog stabla. Ograničen jebočnim komorama (ventriculus lateralis)i žuljevitim telom (corpus callosum) – gore.
•
Postnatalno, diencefalonformira centralnu "srž"mozga.
• Opkoljen je sa dve hemisfere velikog mozga, osim na ventralnoj strani(gde se nalaze njegovehipotalamičke strukture).
• Diencefalon jelociran na dorzalnom kraju moždanog stabla. Ograničen jebočnim komorama (ventriculus lateralis)i žuljevitim telom (corpus callosum) – gore.
Thalamus
Capsula interna
Diencefalon, odnosno njegov deo - thalamus, ograničen jeunutrašnjom moždanom kapsulom (capsula interna) - spolja.Diencefalon, Diencefalon, odnosno njegov deo odnosno njegov deo -- thalamus, ogranithalamus, ograniččen jeen jeunutraunutraššnjom monjom možždanom kapsulom (danom kapsulom (capsula internacapsula interna) ) -- spolja.spolja.
DIENCEPHALONDIENCEPHALON
DIENCEPHALON(kompjuterska rekonstrukcija)
DIENCEPHALONDIENCEPHALON(kompjuterska rekonstrukcija)
• Diencefalon je podeljen u dve simetrične polovine, koje su odvojene njegovom centralnom šupljinom - trećom moždanom komorom (ventriculus tertius), madasu ove polovine u 2/3 slučajeva spojene pomoću spojnice (adhesio interthalamica).
DIENCEPHALONDIENCEPHALON DIENCEPHALON(Osnovni delovi
+centralna šupljina )
DIENCEPHALON(Osnovni delovi
+centralna šupljina )
2
Page 2
DIENCEPHALON(Morphologia externa / interna)
DIENCEPHALON(Morphologia externa / interna)
Hypothalamus Epithalamus
SubthalamusMetathalamus ThalamusThalamus
• Humani talamusje nuklearni kompleks, oblika jajeta, lociran udiencefalonu.
• Približno 10 miliona talamičkih neurona nalazi se u svakoj polovini.
• Rostro-kaudalnadimenzijatalamusa, iznosi oko 30 mm, visina oko 20 mm, širina oko20 mm.
• Humani talamusje nuklearni kompleks, oblika jajeta, lociran udiencefalonu.
• Približno 10 miliona talamičkih neurona nalazi se u svakoj polovini.
• Rostro-kaudalnadimenzijatalamusa, iznosi oko 30 mm, visina oko 20 mm, širina oko20 mm.
• Tuberculum anterius thalami: Izbočenje talamusa put napred (sedište prednje grupe jedara i pripojno mesto stria-e medullaris).
• Pulvinar thalami: Izbočenje talamusa put pozadi.• Stria medullaris thalami: Snop vlakana na unutrašnjoj strani koji ekstendira od
prednjeg tuberkuluma do habenula (deo epitalamusa). Predstavlja granicu između unutrašnje i dorzalne strane. Njena gornja ivica opisuje se kao taenia thalami, i služi za pripoj horoidnog spleta III moždane komore.
• Sulcus hypothalamicus: Granica između unutrašnje i ventralne (srasle) strane talamusa.
Morfološkestrukture
na prednjoj,zadnjoj
i unutrašnjojstrani talamusa
Morfološkestrukture
na prednjoj,zadnjoj
i unutrašnjojstrani talamusa
• Stria terminalis, granična pruga, označava granicu između dorzalne i spoljne(srasle) strane talamusa.
• Lamina affixa predstavlja deomedijalnog ependimnog zida bočne moždane komore embrionalnog mozga koji razvojno postaje adherentan za dorzalnu stranu talamusa, i ujedno formira pod centralnom delu bočne komore. Lamina pokriva talamostrijatnu i horoidalnu venu.
• Taenia choroidea ocrtava liniju pripoja horoidnog spleta bočne moždane komore.
Morfološkestrukture
na dorzalnojstrani talamusa
Morfološkestrukture
na dorzalnojstrani talamusa
(1. Caput nuclei caudati2. Corpus nuclei caudati3. Cornu frontale ventriculi
lateralis4. Pars centralis ventriculi
lateralis)
5. Thalamus 6. Adhesio interthalamica(Varijabilna spojnica dva
talamusa; 70-85%)7. Hypothalamus8. Pulvinar thalami 9. Taenia choroidea10. Lamina affixa11. Stria terminalis
- prikazan deo leve hemisfere -- prikazan deo leve hemisfere -
Morfološke strukture6, 8-11
na unutrašnjoj, zadnjoji dorzalnoj strani talamusa5
Morfološke strukture6, 8-11
na unutrašnjoj, zadnjoji dorzalnoj strani talamusa5
Spoljna strana talamusa je unutrašnjom moždanom kapsulom(capsula interna) odvojena od bazalnih jedara velikog mozga
Spoljna strana talamusa je unutrašnjom moždanom kapsulom(capsula interna) odvojena od bazalnih jedara velikog mozga
3
Page 3
• Talamus ima ČETIRI bazične uloge:
– SENZORNA» Sve senzorne informacije (izuzev
olfaktivnih) prenose se do kore velikog mozga posredstvom talamusa.
– MOTORNA» Aferentna vlakna iz bazalnih
jedara (ganglija) i cerebeluma prenose se kroz talamus.
– EMOCIJA / MEMORIJA» Talamus je deo Papezovog kruga
i doprinosi kontroli informacija koje su usmerene ka cingularnoj vijuzi, a odnose se na emocije i pamćenje.
– VEGETATIVNA» Talamus ima “intrinsic” jedra
koja utiču na budnost i uzbuđivanje.
Funkcionalni značaj talamusaFunkcionalni značaj talamusa
Substantiagrisea et alba thalami:
Nuclei / Neurofibrae
Substantiagrisea et alba thalami:
Nuclei / Neurofibrae
internal m edullary la mina
Frontal Sections
M D A
VPM
LG
C M
M D
LP
M D LP
VA
LD
V L
V PL P
LG
MG
M D
VA
L D
VPL
P
MG
A
M D
dorsal
poster ior
lateral
m ed ial
ante rior
ven tral
VL
LIMBIČKAjedra
ASOCIJATIVNAjedra
SPECIFIČNARELEJNAjedra(senzorna -motorna)
Thalamusdexter
Klasična funkcionalna podela jedara talamusaKlasiKlasiččna funkcionalna podela jedara talamusana funkcionalna podela jedara talamusa
NESPECIFIČNA(INTEGRATIVNA)
jedra
NESPECIFINESPECIFIČČNANA(INTEGRATIVNA)(INTEGRATIVNA)
jedrajedra
I.I.
II.II.
III.III.
ThalamusThalamus
• Imena najvećeg broja talamičkih jedara proizilazeiz njihove "geografske" lokacije unutar talamusa.
• Imena najvećeg broja talamičkih jedara proizilazeiz njihove "geografske" lokacije unutar talamusa.
Anatomskaterminologija
talamičkih jedara
AnatomskaAnatomskatterminologijaerminologija
talamitalamiččkih jedarakih jedara
V. Ncc. mediales thalamiVI. Ncc. mediani thalami
VII. Ncc. intralaminaresthalami
VIII. Nc. reticularisthalami
V.V. Ncc. mediales thalamiNcc. mediales thalamiVVII.. Ncc. mediani thalamiNcc. mediani thalami
VII.VII. Ncc. intralaminaresNcc. intralaminaresthalamithalami
VIII.VIII. Nc. reticularisNc. reticularisthalamithalami
I. Ncc. anteriores thalamiII. Ncc. posteriores thalami
III. Ncc. dorsales thalamiIV. Ncc. ventrales thalami
I.I. Ncc. anteriores thalamiNcc. anteriores thalamiII.II. Ncc. posteriores thalamiNcc. posteriores thalami
III.III. Ncc. dorsales thalamiNcc. dorsales thalamiIIVV.. Ncc. ventrales thalamiNcc. ventrales thalami
I. Ncc. anteriores thalamiI. Ncc. anteriores thalami
- Nc. anterodorsalis- Nc. anteromedialis- Nc. anteroventralis
Glavne aference:Corpus mammillare
Eference:Gyrus cinguli
Funkcija: Limbička
- Nc. anterodorsalis- Nc. anteromedialis- Nc. anteroventralis
Glavne aference:Corpus mammillare
Eference:Gyrus cinguli
Funkcija: Limbička
4
Page 4
Ova jedra se nalaze u tranzitornoj diencefaličnoj zoni talamusa, kaudalno odventroposterolateralnog jedra,medijalno od rostalnog dela pulvinara, i dorzalno odmedijalnog genikulatnog tela. Kompleks sačinjavaju: nc.limitans / posterior /suprageniculatus
. Aference:- Lemniscus medialis- Tr. spinothalamicus- Auditorne- Vizuelne (?)NAPOMENA: Nema kortikalnog
“feedback”-aEference:- Parieto-temporo-okcipitalna kora- Uloga: Multimodalna integracija
II. Ncc. posteriores thalamiII. Ncc. posteriores thalami - Nc. dorsalis lateralis (LD)» Aference i eference:Prefrontalna kora (uključujući
cingularnu vijugu)» Funkcija: Kontrola emocionalne
ekspresije (asocijativno jedro)- Nc. lateralis posterior (LP)
» Aference i eference: Temeni režanj» Funkcija: Integracija senzornih
informacija- Ncc. pulvinares (P)anterior / inferior / medialis / lateralis
– Aference: Colliculus superior, temporo-parieto-okcipitalno asocijativno
polje, primarna vizuelna kora– Eference: temporo-parieto-okcipitalno asocijativno
polje– Funkcija: Integracija senzornih informacija
III. Ncc. dorsalesthalami
III. Ncc. dorsalesthalami
IV.Ncc. ventrales thalami
IV.Ncc. ventrales thalami
4.1. Ncc. ventrobasales
4.1.1. Nc ventralisposterolateralis (VPL)4.1.2. Nc. ventralis
posteromedialis(VPM)- pars parvocellularis
4.1.3. Nc. ventroposterior parvocellularis
4.2. Ncc. ventrales mediales
4.2.1. Nc. basalis ventralis medialis
4.2.2. Nc. principalis ventralis medialis
4.2.3. Nc. submedialis4.3. Nc. ventralis
posterior inferior
4.4. Ncc. ventrales laterales (VL)
4.4.1. Nc. anterior ventrolateralis
4.4.2. Nc. posterior ventrolateralis
4.4.3. Nc. ventralis intermedius
4.5. Nc. ventralis anterior (VA)
4.5.1. Pars magnocellularis
4.5.2. Pars principalis
4.6. Nc. ventralis posterior internus
Relejnasenzitivna jedra
Relejnasenzitivna jedra
Prekidaju secentralni neuroni
svih senzitivnih puteva.
Prekidaju secentralni neuroni
svih senzitivnih puteva.4.1.4.1.
Prim.soma-tosenz.polja
Prim.soma-tosenz.polja
TalTalaamomokkortiortikkalalneneveze: veze: VPL VPL →→ S IS I
(primarno(primarnosenzitivno polje)senzitivno polje)
CentralCentralnini regionregion------ kkutanutanii receptori receptori ((1, 1, 3b)3b)
PeriPerifeferrnini regionregion------ ddubokiuboki receptori receptori ((2, 2, 3a)3a)
4.1.1. Nc. ventralisposterolateralis
(VPL)
4.1.1. 4.1.1. Nc. ventralisNc. ventralisposterolateralisposterolateralis
(VPL)(VPL)
S IS I4.1.2. Nc. ventralis
posteromedialis4.1.2. 4.1.2. Nc. ventralisNc. ventralis
posteromedialisposteromedialis
Ventralno posteromedijalno jedroje ključno relejno jedro
u zadnjem deluventralne grupe jedara
za bolne impulse.
Ventralno posteromedijalno jedroje ključno relejno jedro
u zadnjem deluventralne grupe jedara
za bolne impulse.
5
Page 5
•4.2. Ncc. ventrales mediales• Ova RELEJNA SENZITIVNA jedra
leže ispod ventrolateralnog kompleksa.
• Glavno jedarce je nc. principalis ventralis medialis.
• Nc. basalis ventralis medialis je relejno jedro gustativnih aferenci.
IV. Ncc. ventrales thalamiIV. Ncc. ventrales thalami
• 4.3. Nc. ventralis posterior inferior,
• RELEJNO SENZITIVNOjedro vestibularnihaferenci.
IV. Ncc. ventrales thalamiIV. Ncc. ventrales thalami
•4.4. Ncc. ventrales lateralessu RELEJNA MOTORNAjedra.Među njima, prednje ventrolateralno jedro prima aference sa globus pallidus-a, a zadnje ventrolateralno jedro sa cerebeluma.Eferentnim vlaknima, ova jedra su povezana sa premotornom korom.
IV. Ncc. ventrales thalamiIV. Ncc. ventrales thalamiV. Ncc. mediales thalamiV. Ncc. mediales thalami
Grupa asocijativnih jedara u kome se pretežno nalazi:
5.1. Nc mediodorsalis, koji je veoma krupan kod čoveka. Citoarhitektonski i histohemijski, u ovom jedru se razlikuju:
• 5.1.1. Pars parvocellularis lat.• 5.1.2. Pars magnocellularis med.• 5.1.3. Pars paralaminaris5.2. Nc. medioventralis, iako malo
jedro, karakteriše se visokom acetilholinesteraznom aktivnošću.
• 6.1. Nc. parataenialis• 6.2. Ncc.
paraventriculares thalami (ant. et post.)
• 6.3. Nc. reuniens• 6.4. Nc.
commissuralis rhomboidalis
• Ova jedra imaju veze sa moždanim stablom, drugim talamičkim jedrima i strijatumom, ali ne i direktne veze sa moždanim korteksom.
• VAŽNO je reći da su ova jedra, kao i intralaminarna, kortikalno nezavisnajedra. To znači, uklanjanjem cele kore, ona neće biti pogođena.
VI. Ncc. mediani thalamiVI. Ncc. mediani thalamiDve sledstvene grupejedara unutar unutrašnje medularne lamine, počev od prednjeg pola talamusa do nivoa zadnje komisure.
TERMINOLOGIA:• Nc. centralis lateralis• Nc. centralis medialis• Nc. centromedianus• Nc. paracentralis• Nc. parafascicularis
VII. Ncc. intralaminares thalamiVII. Ncc. intralaminares thalami
6
Page 6
AFERENCE:• Formatio reticularis• Cerebellum• Tr. spinothalamicus (bol)• Lemniscus trigeminalis (bol)• Globus pallidus• Cortex cerebriEFERENCE:• Druga talamička jedra• StriatumNAPOMENA:• Nema direktnih kortikalnih
veza!
VII. Ncc. intralaminaresVII. Ncc. intralaminares VIII. Nc. reticularis thalamiVIIVIIII.. Nc. reticularis thalamiNc. reticularis thalami
Retikularno jedro (R)opkoljuje talamus.
Ovo jedro je građenood inhibitornih neurona
i projektuje seka svakom talamičkom jedru,ali ne i ka kori velikog mozga.Međutim, neuroni iz svakog
talamičkog jedra i kortikotalamički neuroni
šalju granuka retikularnom jedru.
Retikularno jedro (R)opkoljuje talamus.
Ovo jedro je građenood inhibitornih neurona
i projektuje seka svakom talamičkom jedru,ali ne i ka kori velikog mozga.Međutim, neuroni iz svakog
talamičkog jedra i kortikotalamički neuroni
šalju granuka retikularnom jedru.
1. Lamina medullaris lateralis2. Lamina medullaris medialis3. Radiatio anterior thalami4. Radiatio posterior thalami5. Radiatio centralis thalami6. Radiatio inferior thalami7. Ansa lenticularis8. Fasc. lenticularis9. Ansa peduncularis10. Brachium colliculi superioris11. Brachium colliculi inferioris
13. Radiatio acustica 14. Radiatio optica15. Lemniscus trigeminalis16. Lemniscus medialis17. Lemniscus spinalis18. Lemniscus lateralis19. Fasc. mammillothalamicus20. Fasc. subthalamicus21. Fasc. thalamicus22. Fibrae periventriculares23. Fibrae intrathalamicae24. Pedunculus cerebellaris sup.
Substantia alba thalamiSubstantia alba thalami•Laminae medullares
su slojevi mijelinskih vlakana koji se na poprečnim presecima talamusa uočavaju kao bele pruge.
• Lamina medullarislateralis odvaja ventrolateralnu grupu jedara od retikularnog jedratalamusa i subtalamusa.
• Lamina medullarismedialis, vertikalno orijentisana, nalazi se između dorzomedijalnog i ventralnih jedara talamusa, okružujeintralaminarna jedra, a zatim,napred raslojena u obliku slova "Y“, ograničava prednju grupu jedra.
Substantia alba thalamiSubstantia alba thalami
• Sve dobro poznate veze između talamusa i moždane kore su recipročne, dvosmerne(talamokortikalne i kortikotalamičke); one doprinose formiranju capsula-einterna-e i corona-e radiata-e.
Substantia alba thalami:
Radiationesthalami
Substantia alba thalami:
Radiationesthalami
1. Radiatio anterior thalami (snop vlakana ka frontalnom režnju; prolazi kroz prednji krak capsula-e interna-e)
2. Radiatio posterior thalami(snop vlakana ka okcipitalnom režnju; prolazi kroz zadnji krak capsula-e interna-e)
3. Radiatio centralis thalami(snop vlakana ka pre-, i postcentralnoj vijuzi velikog mozga; prolazi kroz zadnji krak capsula-e interna-e)
4. Radiatio inferior thalami (snop vlakana koji povezuje talamus sa orbitofrontalnom, inzularnom i temporalnom korom, kao i amigdaloidnim kompleksom; kortikotalamička vlakna dolaze talamusu medijalno od zadnjeg kraka kapsule interne).
Radiationes thalamiRadiationes thalami
7
Page 7
Talamička jedra (50–60)projektuju se ka jednomili više dobro definisanim
kortikalnim poljima. Međutim, multipla
kortikalna polja, iakoprimaju aference sa
jednog talamičkog jedra,ona šalju povratneinformacije raznim
talamičkim jedrima.
Talamička jedra (50–60)projektuju se ka jednomili više dobro definisanim
kortikalnim poljima. Međutim, multipla
kortikalna polja, iakoprimaju aference sa
jednog talamičkog jedra,ona šalju povratneinformacije raznim
talamičkim jedrima.
Aferentna i efentna vlaknatalamusa
Aferentna i efentna vlaknatalamusa
DIENCEPHALON(Morphologia externa / interna)
DIENCEPHALON(Morphologia externa / interna)
Hypothalamus Epithalamus
ThalamusSubthalamus MetathalamusMetathalamus
Corpus geniculatum laterale
Corpus geniculatum mediale
MetathalamusMetathalamus
- Corpora geniculata vode poreklood talamusa.
- Nalaze se inferolateralno odpulvinara.
- U svakom telašcunalazi se istoimeno jedro.
- Corpora geniculata vode poreklood talamusa.
- Nalaze se inferolateralno odpulvinara.
- U svakom telašcunalazi se istoimeno jedro.
Nc. dorsalis / ventralis corporis geniculati lateralisNc. dorsalis / ventralis corporis geniculati lateralisNc. dorsalis / ventralis corporis geniculati lateralis
Nc. dNc. dorsalorsalisis corporiscorporisgeniculati lat.geniculati lat.
Strata mStrata magnocellularagnocellulariaia1, 21, 2
Strata pStrata parvocellulararvocellulariaia3, 4, 5, 63, 4, 5, 6
Stratum koniocellulareStratum koniocellulare(male (male ććelije između slojevaelije između slojeva))KKontralateralontralateralnene aferenaference:ce:
1, 4, 61, 4, 6IIpsilateralpsilateralne ne aferenaference:ce:
2, 3, 52, 3, 5
Nc. ventralisNc. ventralis corporiscorporisgeniculati lateralis s. nc. geniculati lateralis s. nc. pregeniculatuspregeniculatus
deodeo talamtalamusa;usa; retiretikkularularno jedrono jedro
1. 1. N. oN. opticpticusus
2. 2. Chiasma oChiasma opticpticumum
3. 3. Tr. oTr. opticpticusus
4. 4. CorpusCorpus
geniculatum lgeniculatum lateralateralee5. 5. Radiatio oRadiatio opticpticaa
6. Vi6. Vizzuueellni kni korteorteksks
Nc. (dorsalis)corporis
geniculati lateralis(relejno jedro
u optičkom sistemu)
Nc. (dorsalis)Nc. (dorsalis)corporiscorporis
geniculati lateralisgeniculati lateralis((relejnorelejno jedrojedro
u u optioptiččkomkom sistemu)sistemu)
444
Nc. dorsalis corporisgeniculati lateralis
Nc. Nc. dorsalis dorsalis corporiscorporisgeniculati lateralisgeniculati lateralis
AFERENCE:• 30 % iz lokalnih GABA
interneurona• 30 % iz moždanog stabla• 30 % iz 6. sloja vidne kore• 10 % iz ganglijskih ćelija retine----------------------------------------------------• Magnocelularni slojevi obrađuju
vizuelne impulse brzo, bez detaljnih informacija.
• Parvocelularni slojevi obrađuju vizuelne impulse sporo, ali detaljno.
• Koniocelularni sloj ima osnovnu ulogu u razlikovanju boja.
8
Page 8
• Folium pripada lateralnom genikulatnom jedru ilokalizovan je između dorzalnog i ventralnog jedarca.
Foliumintergeniculatum
Foliumintergeniculatum
• Relejno jedro metatalamusa uauditivnom sistemu.
• Sastoji se iz tri subnukleusa:
- Nc. ventralis (1/2 jedra; projektuje ekscitatorne aference ka primarnoj auditivnoj kori)
- Nc. dorsalis (projektuje ekscitatorne i inhibitorne aference ka asocijativnoj auditivnoj kori)
- Nc. medialismagnocellularis (projektuje ekscitatorne i inhibitorne aference)
Nc. corporisgeniculati medialis
Nc. corporisgeniculati medialis
DIENCEPHALON(Morphologia externa / interna)
DIENCEPHALON(Morphologia externa / interna)
Hypothalamus Epithalamus
ThalamusMetathalamus SubthalamusSubthalamus
• Predstavlja tranzitornu zonuizmeđu diencefalona i tegmentuma mezencefalona, lociranu u ravni hipotalamičkog žleba.
• Ontogenetski, subthalamus serazvio iz tegmentuma mezencefalona, bazalnih jedara i hipotalamusa.
SUBST. GRISEA:• Delovi nc. ruber-a i subst. nigra-e• Nc. subthalamicus• Ncc. campi perizonalis (H, H1, H2)- nc. campi medialis (H)- nc. campi dorsalis (H1)- nc. campi ventralis (H2)• Zona incerta
SubthalamusSubthalamus
Deo nc. ruber-a Nc.
subthalamicus
Subthalamus- Substantia grisea (1) -
Subthalamus- Substantia grisea (1) - Substantia grisea subthalami (2)Substantia grisea subthalami (2)
9
Page 9
Nc. campi ventralis (H2)Nc. campi dorsalis
(H1)
Zona incerta
Nc. campi medialis (H)
Subthalamus- Substantia grisea (3) -
Subthalamus- Substantia grisea (3) -
• Zona incerta je locirana medijalno od capsula-e interna-e, ventralno od talamusa, i nastavlja se na nc. reticularis thalami. Zona incerta odvaja fasc. lenticularis od fasc. thalamicus-a. Smatra se da funkcioniše kao vizuelno-motorni koordinator.
Zona incertaZona incerta
(H)(H)
(H2)(H2)(H1)(H1)
Fasc. subthalamicussadrži palido-subtalamo
palidalna vlakna koja ukrštajuunutrašnju moždanu kapsulu
(capsula interna), izmeđunc. subthalamicus-a i globus pallidus-a.
Fasc. subthalamicussadrži palido-subtalamo
palidalna vlakna koja ukrštajuunutrašnju moždanu kapsulu
(capsula interna), izmeđunc. subthalamicus-a i globus pallidus-a.
HEMIBALIZAM (HEMIBALLISMUS)HEMIBALIZAM (HEMIBALIZAM (HEMIBALLISMHEMIBALLISMUS)US)
-- Posledica je cPosledica je cerebrovaserebrovaskkularularnognog inzulta inzulta, k, koji pogađaoji pogađa subtalamisubtalamiččkoko
jedro.jedro.-- Iznenadni napadIznenadni napad-- SnaSnažžna uvijanjana uvijanja, , nevoljninevoljni
pokreti pokreti šširokih ekskirokih ekskururzziija jedneja jednepolovine tela.polovine tela.
-- Pokreti su kPokreti su kontinuontinuirani i irani i ččestoestoisrpljujuisrpljujućći, mada prestaju tokomi, mada prestaju tokomspspavanja.avanja.
KKliniliniččkiki
LeLezziijaja: : NcNc. subthalamicus. subthalamicus
DIENCEPHALON(Morphologia externa / interna)
DIENCEPHALON(Morphologia externa / interna)
Hypothalamus Thalamus
MetathalamusSubthalamus EpithalamusEpithalamus
10
Page 10
• Glandula pinealis (corpus pineale*, epiphysis*), šišarica• Habenula: Peteljka pinealne žlezde, kao i sinaptičko mesto između pinealne žlezde,
moždanog stabla i olfaktivnog sistema.- Trigonum habenulae: Proširenje habenula na spoju sa talamusom, u kome se nalaze
dva istoimena, habenularna jedra. Od temena trougla pruža se stria medullaris thalami.
-- Sulcus habenularis odvaja habenularni trougao od pulvinara.
Epithalamus: Morphologia externaEpithalamus: Morphologia externa
• Žlezda je troglastog oblika (veličine10 x 8 x 4 mm;T ≈ 2,0 gr)
- Smeštena je u subpinealnom trouglu između gornjih kolikula mezencefalona, pokrivena zadebljanjem žuljevitog tela, od koga je odvojena horoidnim spletom III komore i venama.
Gl. pinealisGl. pinealis
Gl. pinealisGl. pinealisGl. pinealis
NeurogliaNeurogliaNeuroglia
PinealocytiPinealocytiPinealocyti
Krvni sudKrvni sudKrvni sud
U žlezdise nalaze
specijalizovanesekretorne ćelije
- pinealocyti,neuroni,
i neuroglia,uglavnomastrociti.
Amijelinskiaksoni
formirajusinapse sa
pinealocitima.
Kalcificikati (acervulusi)
žlezdeobično se
uočeu 16. godini,
i nemajupatološku
osnovu za svojupojavu.
U U žžlezdilezdise nalazese nalaze
specijalizovanespecijalizovanesesekkretorretorne ne ććelijeelije
-- pinealocytpinealocytii,,neuronneuronii, ,
i i neuroglianeuroglia,,uglavnomuglavnomastrocastrocitiiti..
AmijelinskiAmijelinskiaksoniaksoni
formformirajuirajussiinapsenapse sasa
pinealocpinealocitima.itima.
Kalcificikati Kalcificikati (acervulusi)(acervulusi)
žžlezdelezdeobiobiččno seno se
uouoččeeu 16. godini,u 16. godini,
i nemajui nemajupatolopatološškuku
osnovu za svojuosnovu za svojupojavu.pojavu.
Gl. pinealisGGl. pinealisl. pinealis
Sekretorne ćelijeluče melatonin, koji je uključen
u regulaciju mnogihfizioloških procesa:
- stimulatorni / inhibitorni efektiu reprodukciji sisara,
- imuna funkcija,- metabolizam, i
-kontrola cirkadianog ritma.Njeno razaranje tumorima
kod dece dovodi do preranogpolnog sazrevanja (pubertas precox).
Sekretorne ćelijeluče melatonin, koji je uključen
u regulaciju mnogihfizioloških procesa:
- stimulatorni / inhibitorni efektiu reprodukciji sisara,
- imuna funkcija,- metabolizam, i
-kontrola cirkadianog ritma.Njeno razaranje tumorima
kod dece dovodi do preranogpolnog sazrevanja (pubertas precox).
•• Parna habenularna jedra Parna habenularna jedra povezana su istoimenom povezana su istoimenom kkomisurom (omisurom (commissuracommissurahhabenularumabenularum).).
Substantia griseaepithalami:
Nc. habenularis lateralis et medialis
Substantia griseaepithalami:
Nc. habenularis Nc. habenularis lateralis et medialislateralis et medialis
• Nc. habenularismedialisprima aference iz limbičkog sistema, a šalje eference ka interpedunkularnom jedru.
• Do ovog Do ovog habenularnog jedra habenularnog jedra prvo dolazi prvo dolazi stria stria medullaris thalamimedullaris thalami , a , a zatim polazi zatim polazi tr. tr. habenulointerhabenulointer--peduncularis s. peduncularis s. fasciculus retroflexusfasciculus retroflexuska ka interpedunkularnom interpedunkularnom jedru mezencefalona.jedru mezencefalona.
• Nc. habenularis lateralisprima aference iz bazalnih jedara, a šalje efence ka moždanim strukturama koje sadrže dopaminergične iserotoninergičneneurone.
NHM = Nc. habenularis med.NHL = Nc. habenularis lat.
AS = Area septalis; SD = Stria diagonalis
NPL = Nc. preopticus lat.AHL = Area hypothalamica lat.
NC/P = Nc. caudatus / PutamenGPM = Globus pallidus med.
NHM = Nc. habenularis med.NHL = Nc. habenularis lat.
AS = Area septalis; SD = Stria diagonalis
NPL = Nc. preopticus lat.AHL = Area hypothalamica lat.
NC/P = Nc. caudatus / PutamenGPM = Globus pallidus med.
SNc = Substantianigra
- pars compactaNTAs = Ncc.
tegmentales ant.NI = Nc. inter-peduncularis
SNc = Substantianigra
- pars compactaNTAs = Ncc.
tegmentales ant.NI = Nc. inter-peduncularis
11
Page 11
Nc. habenularis
lat.
Nc. Nc. habenularhabenulariiss
lat.lat.
Tectum(colliculus sup.)
TTectumectum((colliculuscolliculus sup.sup.)) Nc. pedunculopontinusNc. Nc. pedunculopontinuspedunculopontinus
Corpus amygdaloideumCorpus Corpus amygdaloidamygdaloideumeum
Ncc. rapheNcc. Ncc. rapheraphe
Cortex cerebriCortexCortex cerebricerebri
Nc. sub-thalamicusNcNc. sub. sub--
thalamicusthalamicus
Pallidum
Subst. nigra- pars reticularis
PallidumPallidum
SSubst. nigubst. nigrraa-- pars reticulapars reticularisris
StriatumStriatumStriatum
Rezime o vezama lateralnog habenularnog jedra (i drugih diencefaličnih struktura) u ekstrapiramidalnom sistemu
Rezime o vezama Rezime o vezama lateralnog habenularnog jedra (i drugih lateralnog habenularnog jedra (i drugih diencefalidiencefaliččnih strukturanih struktura)) u ekstrapiramidalnom sistemuu ekstrapiramidalnom sistemu
Subst. nigra- pars compacta
SubstSubst. . nigranigra-- pars pars compactacompacta
ThalamusThalamusThalamus
Substantia grisea epithalami:Nc. pretectalis anterior / posterior / olivaris
et nc. tractus optici
Substantia grisea epithalami:Nc. pretectalis anterior / posterior / olivaris Nc. pretectalis anterior / posterior / olivaris
et nc. tractus opticiet nc. tractus optici
• Prostorno, pretektalna jedra su intimno povezana, ali su histološki drugačija. Rasuta su duž puta optičkog trakta na rostrolateralnom polu gornjih kolikula mezencefalona.
• Pretektalna jedra kontrolišu akcijupupilarnog sfinktera pomoćuprojekcije ka GVE jedru okulomotornog nerva, čime osiguravaju da oba oka reaguju na svetlost.
• Odsustvo pupilarnog refleksa kod pacijenta bez svesti ukazuje na oštećenje pretektuma.
Ncc. pretectalesNcc. pretectales
DIENCEPHALON(Morphologia externa / interna)
DIENCEPHALON(Morphologia externa / interna)
Thalamus Epithalamus
MetathalamusSubthalamus HypothalamusHypothalamus
HipotalamusHipotalamus
GRANICERostralno:• Lamina
terminalis• Commissura
anterior cerebri• Chiasma
opticumKaudalno:• Linija duž
corpora mammillaria kamezencefalonu
Lateralno:• Nc.
subthalamicus
• Corpus mammillare (parne, kružne elevacije, koje su spojene sa talamusom i mezencefalonom)• Infundibulum (INF) (peteljka hipofize)
-- Neurohypophysis (zadnji režanj hipofize, formiran everzijom diencefalona upolje): Pars nervosa(snop amijelinskih vlakana, koji formira neurohipofizu)
• Tuber cinereum (TC) (kondenzacija sive mase u zadnjem zidu infundibuluma)-- Eminentia mediana (ME) (središnja elevacija tuber cinereum-a)
• Chiasma opticum (mesto ukrštanja vlakana optičkog nerva)• Tractus opticus (deo centralnog neurona optičkog puta, vidljiv na bazalnoj površini mozga)• Area preoptica
Hypothalamus(T = 4,0 g ili 0.5 % zapremine mozga)
Hypothalamus(T = 4,0 g ili 0.5 % zapremine mozga)
12
Page 12
Strukture hipotalamusa se nalaze naventralnoj strani diencefalona
SStrukture hipotalamusatrukture hipotalamusa se nalaze nase nalaze naventralnoj strani diencefalonaventralnoj strani diencefalona
AREA HYPOTHALAMICA ROSTRALIS• Nc. anterior hypothalami• Nc. periventricularis ventralis• Ncc. interstitiales hypothalami
anteriores• Nc. preopticus lateralis• Nc. preopticus medialis• Nc. preopticus medianus• Nc. preopticus periventricularis• Nc. paraventricularis hypothalami• Nc. suprachiasmaticus• Nc. supraopticus (pars
dorsolateralis / dorsomedialis / ventromedialis)
AREA HYPOTHALAMICA DORSALIS• Nc. dorsomedialis• Nc. endopeduncularis (kod
čoveka, smatra se delom globus pallidus-a)
• Nc. ansae lenticularis
AREA HYPOTHALAMICA INTERMEDIA
(između rostralnog i dorzalnog polja)• Nc. dorsalis hypothalami• Nc. dorsomedialis• Nc. arcuatus s. semilunaris s.
infundibularis• Nc. periventricularis• Nc. periventricularis posterior• Area retrochiasmatica• Ncc. tuberales laterales• Nc. ventromedialis hypothalami
Anatomskaterminologija
jedara hipotalamusa
Anatomskaterminologija
jedara hipotalamusa
AREA HYPOTHALAMICALATERALIS
(odvojen od intermedijarnog polja pomoću fornix-a i fasc. mammillothalamicus-a)
• Area preoptica• Ncc. tuberales lat. (projekcija iz
intermedijarnog polja)• Nc. perifornicalis• Nc. tuberomammillaris
AREA HYPOTHALAMICA POSTERIOR
• Nc. premammillaris dorsalis• Nc. supramammillaris• Nc. premammillaris ventralis
(prethodna jedra nisu identifikovana kod čoveka)
• Nc. mammillaris lateralis• Nc. mammillaris medialis
(glavni deo mamilarnog telašca)• Nc. posterior hypothalami
Anatomska terminologijajedara hipotalamusa
Anatomska terminologijajedara hipotalamusa Podela sive mase hipotalamusa u zonePodela sive mase hipotalamusa u zone
• Fornix u III moždanoj komori obostrano prolazi kroz srednji deo hipotalamusa, tako da gadeli na medijalnu, periventrikularnu i lateralnuzonu (zona medialis / periventricularis / lateralis).
• Medijalna i periventrikularnazona sadrže većinuhipotalamičkih ćelijskih grupa, dok lateralna zona sadrži relativno manje neurona. Razlog je što je lateralna zona uglavnom sastavljena od masivnih dvosmernih vlakana fasc.medialis telencephali.
• Fornix u III moždanoj komori obostrano prolazi kroz srednji deo hipotalamusa, tako da gadeli na medijalnu, periventrikularnu i lateralnuzonu (zona medialis / periventricularis / lateralis).
• Medijalna i periventrikularnazona sadrže većinuhipotalamičkih ćelijskih grupa, dok lateralna zona sadrži relativno manje neurona. Razlog je što je lateralna zona uglavnom sastavljena od masivnih dvosmernih vlakana fasc.medialis telencephali.
Zonaperiventricularis
zauzimausko polje
oko III komore.
Zonaperiventricularis
zauzimausko polje
oko III komore.
Zona medialisprati periventrikularnu
zonu, a pozadi senastavlja
u periakveduktalnusivu masu mezencefalona.
Zona medialisprati periventrikularnu
zonu, a pozadi senastavlja
u periakveduktalnusivu masu mezencefalona.
Zona lateralisje odvojena od medijalne
zone pomoću forniksai mamilotalamičkog
snopa. Spoljaje ograničena pomoću
capsula-e int.
Zona lateralisje odvojena od medijalne
zone pomoću forniksai mamilotalamičkog
snopa. Spoljaje ograničena pomoću
capsula-e int.
HIPOTALAMIČKE ZONE(od napred put nazad)
HIPOTALAMIHIPOTALAMIČČKE ZONEKE ZONE(od napred put nazad)(od napred put nazad)
MEDIJALNAZONA1-9
Preoptičko polje1
Prednji region2-4
Srednji region5-7
Zadnji region8-9
LATERALNAZONA10
MEDIJALNAZONA1-9
Preoptičko polje1
Prednji region2-4
Srednji region5-7
Zadnji region8-9
LATERALNAZONA10
13
Page 13
• Preoptičko polje– Nc. preopticus med.– Nc. preopticus lat.
• Prednji region– Nc. anterior hypothalami– Nc. supraopticus– Nc. paraventricularis
hypothalami– Nc. suprachiasmaticus
• Srednji region– Nc. arcuatus– Nc. ventromedialis– Nc. dorsomedialis
• Zadnji region– Ncc. mammillares– Nc. posterior hypothalami
Medijalna zona hipotalamusaMedijalna zona hipotalamusa
• Pituitarna jedra
• Nepituitarna jedra
• Jedramamilarnihtelašaca
Funkcionalna podelajedara hipotalamusa
Funkcionalna podelajedara hipotalamusa
"NEMIJELINSKIHIPOTALAMUS""NEMIJELINSKIHIPOTALAMUS"
"MIJELINSKIHIPOTALAMUS""MIJELINSKI
HIPOTALAMUS"
• Nc anterior hypothalami(centar žeđi, termoregulacije)
• Nc. arcuatus (reguliše apetit; sekretuje realising hormone koji kontrolišu adehohipofizu)
• Nc. dorsomedialis (kontrola besa i drugih emocija)
• Ncc. mammillares (relejna limbička jedra, uključena u dugotrajnu memoriju)
• Nc. paraventricularis hypothalami (produkuje oksitocin)
• Nc. posterior hypothalami(funkcioniše sa periakveduktalnom sivom masom u kontroli bola, emocija i kardiovaskularnog sistema)
• Nc. preopticus (kontrola reproduktivnih funkcija)
• Nc. suprachiasmaticus(biološki sat; reguliše cirkadiani ritam i reproduktivni ciklus; do njega dolazi tr. retinohypothalamicus)
• Nc supraopticus (produkuje antidiuretički hormon)
• Nc. ventromedialis (centar apetita)
Pojedinačne funkcije nekih hipotalamičkih jedara
Pojedinačne funkcije nekih hipotalamičkih jedara
•
Gotovo svaki deo CNS-a i PNS-akomunicira sa hipotalamusom, tako da se može reći da
H Y P O T H A L A M U Spredstavlja
• CENTAR AUTONOMNOG NERVNOG SISTEMA,• NEUROENDOKRINOG, i• LIMBIČKOG SISTEMA.
•
Gotovo svaki deo CNSGotovo svaki deo CNS--a i PNSa i PNS--aakomunicira sa hipotalamusom, tako dakomunicira sa hipotalamusom, tako da se mose možže ree reććii dada
H Y P O T H A L A M U SH Y P O T H A L A M U Spredstavljapredstavlja
•• CENTAR AUTONOMNOG NERVNOG SISTEMA,CENTAR AUTONOMNOG NERVNOG SISTEMA,•• NEUROENDOKRINOG, iNEUROENDOKRINOG, i•• LIMBILIMBIČČKOG SISTEMA.KOG SISTEMA.
HYPOTHALAMUSHYPOTHALAMUSHYPOTHALAMUS
Hipotalamus kao centarautonomnog i neuroendokrinog sistema
Hipotalamus kao centarHipotalamus kao centarautonomnog i neuroendokrinog sistemaautonomnog i neuroendokrinog sistema
14
Page 14
AUTONOMAUTONOMNNI I MOTORMOTORNINISSIISTEMSTEM Intramuralni ganglioni Paravertebralni ganglioni
Kranijalni ganglioni Prevertebralni ganglioni
Postganglijski neuron
IntramuralIntramuralnini gangliganglionioni ParavertebralParavertebralnini gangliganglionioniKKraniranijjalalnini gangliganglionioni PrevertebralPrevertebralnini gangliganglionioni
PostgangliPostganglijski njski neuroneuron
Preganglijski neuron
Parasimpatički Simpatički
PregangliPreganglijski njski neuroneuron
ParasParasiimpatimpatiččkiki SSiimpatimpatiččkiki
Efektori: Glatki mišići i žlezdeEfeEfekktortorii: : Glatki miGlatki miššiićći i i i žžlezdlezdee
HYPOTHALAMUSHYPOTHALAMUSHYPOTHALAMUSDescendDescendeenntnitni AutonomAutonomnnii puteviputevi
Ach Ach (acetilchol(acetilcholllin)in) AchAch
Ach Ach AdrAdr(adrenalin)(adrenalin)
• Fornix• Fasc. longitudinalis
posterior s. dorsalis• Fasc.
mammillotegmentalis• Fasc. mammillothalamicus• Fasc. medialis
telencephali• Fibrae striae terminalis• Fibrae periventriculares• Tr. retinohypothalamicus• Tr.
hypothalamohypophysialis• -- Fibrae
paraventriculohypophysiales• -- Fibrae
supraopticohypophysiales• Commissura supraoptica
dorsalis• Commissura supraoptica
ventralis
Substantia alba hypothalamiSubstantia alba hypothalami
Hipotalamičke aferenceHipotalamičke aference Hipotalamičke eferenceHipotalamičke eference
STRIA TERMINALIS1STRIA TERMINALIS1 • Stria terminalis predstavlja jedanod "extrinsic“ subkortikalnihsistema vlakana amigdaloidnogtela koja prolaze duž medijalnog ruba repatog jedra (nc. caudatus), odnosno duž njegovog spoja sa talamusom. Stria ekstendira ka prednjoj regiji hipotalamusa, istoimenom jedru (nc. striae terminalis) i medijalnom telencefaličnom snopu (fasc. telencephalicus medialis).
LEGENDA• A. Nc. striae terminalis
B. Corpus amygdaloideum (centromedijalni deo) C. Corpus amygdaloideum(bazolateralni deo)D. Cortex periamygdaloideusE. Substantia innominata(sublentiformni deo)
• Stria terminalis predstavlja jedanod "extrinsic“ subkortikalnihsistema vlakana amigdaloidnogtela koja prolaze duž medijalnog ruba repatog jedra (nc. caudatus), odnosno duž njegovog spoja sa talamusom. Stria ekstendira ka prednjoj regiji hipotalamusa, istoimenom jedru (nc. striae terminalis) i medijalnom telencefaličnom snopu (fasc. telencephalicus medialis).
LEGENDA• A. Nc. striae terminalis
B. Corpus amygdaloideum (centromedijalni deo) C. Corpus amygdaloideum(bazolateralni deo)D. Cortex periamygdaloideusE. Substantia innominata(sublentiformni deo)
Fasciculusmedialis
telencephali
Fasciculusmedialis
telencephali
15
Page 15
Fasciculus longitudinalis posterior s. dorsalisFFasciculus longitudinalis posterior s. dorsalisasciculus longitudinalis posterior s. dorsalis
Fibrae hypothalamospinales,descendentna autonomna vlakna
za simpatičke i parasimpatičke neurone kičmene moždine.
Fibrae hypothalamospinalesFibrae hypothalamospinales,,descendentna autonomna vlaknadescendentna autonomna vlakna
za simpatiza simpatiččke i parasimpatike i parasimpatiččke neurone kike neurone kiččmene momene možždine.dine.
Autonomna vlakna, kaudalni nastavak periventrikularnih vlakana(fibrae periventriculares), povezuje hipotalamus sa parasimpatičkim
jedrima moždanog stabla i sakralnog dela kičmene moždine.
Autonomna vlakna, kaudalni nastavak periventrikularnih vlakana(fibrae periventriculares), povezuje hipotalamus sa parasimpatičkim
jedrima moždanog stabla i sakralnog dela kičmene moždine.
• Commissura supraoptica dorsalisLeži neposredno iznad optičke hijazme. Ukrštaju se vlakna iz ponsa i mezencefalona. Može povezati nc. subthalamicus sa suprotnim globus pallidus-om.
• Commissura supraoptica ventralisLeži parcijalno u optičkoj hijazmi. Ukrštaju se vlakna iz ponsa i mezencefalona. Povezuje dva suprotna medijalna genikulatna telašca.
Commissura supraoptica dorsalis / ventralisCommissura supraoptica dorsalis / ventralis
Hypophysis s. gl. pituitariaHypophysis s. gl. pituitaria Hypophysis(Adeno-, et neurohypophysis = prednji i zadnji režanj)
Hypophysis(Adeno-, et neurohypophysis = prednji i zadnji režanj)
KARAKTERISTIKE:težina < 1 gr (0,6 g)- oblik zrna graška
- 9 hormona- uticaj na
svaku ćeliju u teluPrednji režanj
je poreklomod epitela;
zadnji režanj jenervnog,
diencefaličnogporekla.
KARAKTERISTIKE:težina < 1 gr (0,6 g)- oblik zrna graška
- 9 hormona- uticaj na
svaku ćeliju u teluPrednji režanj
je poreklomod epitela;
zadnji režanj jenervnog,
diencefaličnogporekla.
HYPOPHYSIS HYPOPHYSIS HYPOPHYSIS
U zadnjem režnju(1/5 hipofize) ne postoje neuroni, već modifikovane neuroglijalne ćelije(pituicyti),Heringova telašca, i oko 100,000 amijelinskih aksona, poreklomiz hipotalamusa.
• Pituiciti ne sekretujuhormone, već obezbeđuju potpornu strukturu nervnim vlaknima i završecima.
NeurohypophysisNeurohypophysis
16
Page 16
Nc. paraventricularishypothalami
Nc. supraopticus
Nc.mammillaris med.
Nc. arcuatus
Fibrae paraventriculohypophysiales
Fibrae supraopticohypophysiales
Infundibulum
NeurohypophysisAdenohypophysis
Fibrae tuberoinfundibulares*
Tr. hypothalamohypophysialisTr. hypothalamohypophysialis
- Magnocelularni neurosekretorni sistem -- Magnocelularni neurosekretorni sistem -
OxytocinOxytocin
Izaziva kontrakcijuglatkih mišićnih vlakana,
tako da kod porođaja uzrokuje
izbacivanje sadržajamaterice, odnosno
izlučivanje mleka izmlečnih kanala dojke.
Izaziva kontrakcijuglatkih mišićnih vlakana,
tako da kod porođaja uzrokuje
izbacivanje sadržajamaterice, odnosno
izlučivanje mleka izmlečnih kanala dojke.
Antidiuretični hormon(ADH)
Antidiuretični hormon(ADH)
Antidiuretični hormonili vazopresin delujena lumen arteriola
dovodeći dovazokonstrikcije,
što je praćenoporastom krvnog pritiska,
odnosno povećanomreapsorpcijom primarne
mokraće u bubrežnimtubulima.
Antidiuretični hormonili vazopresin delujena lumen arteriola
dovodeći dovazokonstrikcije,
što je praćenoporastom krvnog pritiska,
odnosno povećanomreapsorpcijom primarne
mokraće u bubrežnimtubulima.
Fibrae tuberoinfundibulares
Eminentia mediana
Vv. portaleshypophysiales
A. hypophysialis sup.
V. hypophysialisAdenohypophysis
Parvocelularni neurosekretorni neuroni u nc. arcuatus-u i obližnjem delu zida III komoresekretuju "releasing i inhibiting" hormone (somatotropin-, kortikotropin-, tirotropin-, prolaktin-, luteinizirajući realising hormone →fibrae tuberoinfundibulares →vv. portales hypophysiales →adenohypophysis → ACTH, STH, TSH, PRL, LH, FSH (u cirkulaciju)
Fibrae tuberoinfundibulares*Fibrae tuberoinfundibulares*
Parvocelularni neurosekretorni sistemParvocelularni neurosekretorni sistem
17
Page 17
• Krvni sudovi između eminentia mediana-e i adenohipofize formirajuhipotalamo-hipofizni portni sistem.
• Dupli kapilarni sistem: 2 mikrocirkulacije• Kapilari su fenestrirani• Primarni kapilarni splet vaskularizuje
središnju eminenciju (eminentiamediana).
• Sekundarni kapilarni splet vaskularizuje prednji režanj.
• Oba kapilarna korita spojena su pomoću vena. Sistem vena, koje počinju u hipotalamusu, putuju kroz hipofizu i unutar njenog prednjeg režnja, gde se granaju u kapilarno korito i prenose "releasing" faktore u prednji režanj.
• To omogućuje visoku koncentraciju hormona unutar malog regiona.
Hipotalamo-hipofizni portni sistemHipotalamo-hipofizni portni sistem Vaskularne komponentehipotalamo-hipofiznog portnog sistema
Vaskularne komponentehipotalamo-hipofiznog portnog sistema
Kod upotrebe eozina i metilplavog bojenja razlikujemo:Hromofobne (neobojene), nediferencirane ćelije i hromofilne (obojene) ćelije (acidofilne – crveno obojene, i bazofilne – plavo obojene)Acidofilne ćelijea. somatotrofne ćelije (50%)
1) STHb. mamotrofne ćelije (10-20%)
1) PRLBazofilne ćelije
a. gonadotrofne ćelije1) FSH2) LH
b. tirotrofne ćelije (5%)1) TSH
c. kortikotrofne ćelije1) ACTH
ICSHICSH
AdenohypophysisAdenohypophysis
• Produkujemelanostimulantnihormon (MSH), kojistimuliše disperziju melanozoma u melanocitima kože.
• Avaskularno tkivo u fetusa. Prisutan je na rođenju, dok kod odraslih degeneriše.
Pars intermedia adenohypophysisPars intermedia adenohypophysis
Hormoniadenohipofize
HHormoniormoniadenohipofizeadenohipofize
DwarfisamGigantisam
Abnormalna sekrecijahormona rasta (somatotropnog hormona)
Abnormalna sekrecijahormona rasta (somatotropnog hormona)
AcromegaliaAcromegalia
18
Page 18
VENTRICULUS TERTIUS (III)VENTRICULUS TERTIUS (III)
Prednji zidIII moždanekomore
Prednji zidIII moždanekomore
Zadnji zid treće moždane komoreZadnji zid Zadnji zid tretreććee momožždane komoredane komore
Bočni zidtreće
moždanekomore
BoBoččni zidni zidtretreććee
momožždanedanekomorekomore
Gornji zidtreće
moždanekomore
Gornji zidGornji zidtretreććee
momožždanedanekomorekomore
Donji zid treće moždane komoreDoDonji zid trenji zid trećće moe možždane komoredane komore
19
Page 19
Špagovi treće moždane komoreŠpagovi treće moždane komore
Ventriculustertius
(projekcijana spoljnoj
stranivelikog mozga
ikomunikacije
Ventriculustertius
(projekcijana spoljnoj
stranivelikog mozga
ikomunikacije
Cirkumventrikularniorgani
Cirkumventrikularniorgani
Pitanja?
PitanjaPitanja??