Download - EVROPSKA PERSPEKTIVA BOSNE I HERCEGOVINE Ka
EVROPSKA PERSPEKTIVA BOSNE I HERCEGOVINE
Ka uravnoteženosti ili ekstremnoj nejednakosti?
Oktobar, 2004
2
Ovaj Izvještaj je dio serije povremenih izvještaja koje objavljuje ALDI. Naši povremeni izvještaji mogu
uklju ivati informativnu perspektivu o pojedinim pitanjima vladinih politika, poziciji pojedinih grupa u
društvu, poziciju procesa tranzicije i procesa Evropskih integracija, o rezultatima drugih istraživanja ili
drugih izvještaja prezentovanih na konferencijama ili u javnosti. Svi naši povremeni izvještaji prolaze
interne provjere, kako bi se obezbijedili da su dostigli standard u istraživa koj kvaliteti i objektivnosti.
ALDI udruženje gra ana, je neprofitna i nevladina organizacija koja podržava razvoj otvorenog društva i
ekonomski nezavisnih gra ana. Sve publikacije ALDI u.g. ne reflektuju uvijek zvani na mišljenja naših
klijenata, niti organizacija koja sponzoriraju naša istraživanja.
Ovaj izvještaj je za javnu upotrebu podržan od strane ALDI u.g., kroz korištenje vlastitih sredstava
dobivenih kroz projekte i dobrovoljni rad lanova organizacije.
Proces interne provjere je sastavni dio svih istraživa kih projekata ALDI u.g. Sve aktivnosti koje su
prethodile publikaciji ovog dokumenta, bile su predmet procesa obezbje enja kvaliteta, kako bi se
obezbijedilo da istraživanje dostigne slijede e standarde: da je problem dobro formulisan; da su sva
istraživanja dobro dizajnirana i pravilno izvršena; da su informacije i pretpostavke jasne; da je sva
dokumentacija ta na, razumljiva i ubjedljva i vremenski prihvatljiva; da je istraživanje obavljeno
nezavisno i izbalansirano. ALDI u.g. je koristio sve raspoložive informacije prikupljene u procesu
istraživanja koje su bez diskriminacije uklju ene u izvještaj. U slu aju nepostojanja preciznih ili
vremenski odgovaraju ih statisti kih informacija u istraživanju su korištene racionalne pretpostavke.
Na istraživanju i izradi ovog dokumenta su radili: Demir Imamovi , Meliha Ga anin, Mirnes Uhota,
Fatima Fejzi , Edita Bešlija, Nijaz Ratkovi , Vildana Kadri i Delila Klovo.
Objavljeno u oktobru 2004. godine od strane ALDI Udruženje gra anaPanorama b.b. 73 000 Goražde
Da naru ite naše dokumente ili da dobijete dodatne informacije, možete kontaktirati: Ta telefon: +387 (0)38 227 850, Fax: +387 (0)38 228 594, e-mail [email protected]
ALDI u.g. Internet: http://www.aldi.ba
3
Predgovor
Tranzicija u Bosni i Hercegovini provodi se na politikama, kreiranim na osnovu površnih informacija o tome šta se zaista dešava u društvu. Trenutno ak ne postoji vladina institucija, koja bi dala informaciju o procjeni broja stanovnika u svim op inama u BiH. Bosna i Hercegovina u kratkom roku može osnovati agenciju za statistiku, ali joj treba pet godina da imenuje direktora. Zahvaljuju i praksi da za donošenje politika ili zakona ne trebaju informacije o stvarnom stanju problema, svaka debata o procesu ekonomskih reformi zasniva se na nepreciznim i generalnim informacijama o trenutnom ekonomskom i socijalnom stanju u državi. Vladine institucije optimisti no procjenjuju svoje napore na stabilizaciji ekonomije uvjeravaju i sve aktere u bosanskom društvu, kako uspješno popravljaju ekonomsku situaciju. U stvarnom životu svakim danom smanjuju se šanse za uspješan izlazak nacionalne ekonomije iz stanja dubokog socijalnog i ekonomskog poreme aja. Ekonomski napredak je vidljiv u samo nekoliko najve ih gradova, koji sve više posje aju na izolovana ostrva izvozno orijentisanih zemalja Jugoisto ne Azije. Razlike u ekonomskim potencijalima izme u op inapoti e sve ve i broj gra ana na napuste marginalizirana podru ja, i da se presele u vode eadministrativne centre u potrazi za kvalitetnijim i bolje pla enim poslovima. U nemogu nosti da rade na zapadu, mladi ljudi se sve više okre u Sarajevu i Banja Luci u potrazi za karijerom i boljom budu nosti za njih i njihove budu e porodice. Iako je glavni cilj Srednjoro nerazvojne strategije stvaranje preduslova za ujedna en ekonomski rast svih dijelova zemlje, vladine politike zanemaruju probleme koncentracije kapitala i stru ne radne snage, ostavljaju ipreko 4/5 stanovništva sve ve im izgledima za padanje u siromaštvo tipi no za ve inuizvozno orjentisanih ekonomija u razvoju.
Ovaj dokument je proizvod ALDI u.g. koji je proteklih šest mjeseci radio na prikupljanju i analiziranju informacija o razmjerama ekonomske nejednakosti unutar Bosne i Hercegovine. Osnovni cilj dokumenta jeste pokretanje šire debate oko problema izražene ekonomske nejednakosti unutar BiH, te skretanje pažnje klju nih donosioca odluka o ekonomskim i demografskim poreme ajima koje se prouzrokuju trenutnim na inom vo enja ekonomske politike.
4
Uvod
Kada se kaže da se u Bosni i Hercegovini gra ani nalaze u teškoj ekonomskoj situaciji, ništa se novo nije reklo. Protekle etiri godine Bosna i Hercegovina stagnira u ekonomskom razvoju. Brze promjene koje su se desile u poslijeratnom periodu ulijevale su optimizam gra anima u ubrzanu normalizaciju ekonomskog života i vra anje prijeratnog ekonomskog blagostanja. Me utim, nagli zastoj u razvoju u 2001. godini, stvorio je sumnju u povratak na prijeratni životni standard. Nakon dugogodišnjeg intelektualnog prihvatanja demokratije i tržišne ekonomije, te nedoumice šta to zaista zna i u praksi, kona no je u 2004. godini postignut dogovor oko ciljeva ekonomskog razvoja zemlje, uokviren u Srednjoro nu razvojnu strategiju-PRSP. U tom dokumentu, Vlada je obe ala gra anima provo enje reformi u naredne etiri godine, ime bi se dostigao prijeratni nivo Bruto društvenog proizvoda, drasti no smanjilo siromaštvo, a zemlja približila na samo jedan korak do Evropske Unije. Ispunjavanjem ciljeva iz Srednjoro ne strategije, svi dijelovi zemlje bi trebali imati obezbije en uravnotežen rast, a rasprostranjeno siromaštvo bi se našlo na putu iskorjenjenja.
Vladaju a politi ka koalicija u Bosni i Hercegovini kontinuirano promoviše ciljeve zacrtane u PRSP-u, nastoje i ubijediti gra ane da se proces reformi provodi ubrzanim tempom. Brojni su primjeri izjava vladinih službenika, koji svakodnevno ubje uju doma u i me unarodnu javnost da se u Bosni i Hercegovini sve odvija i brže nego što su to mnogi o ekivali. Nedavno, u svom govoru, predsjednik Predsjedništva je ovako prokomentarisao trenutni proces reformi koji se odvija u Bosni i Hercegovini:
'Po et u od Bosne i Hercegovine. Ona je danas na dobrom putu da postane funkcionalna, moderna država sa nadležnostima i institucijama koje e joj omogu iti punopravno lanstvo u evroatlantskim integracijama. U toku su važne reforme iz oblasti obrazovnog, poreskog, ekonomskog, administrativnog, sigurnosnog i odbrambenog sistema. Tako er je u toku i proces uspostave institucija na državnom nivou, po ev od Ministarstva odbrane, Zajedni ke i Operativne komande, Obavještajno-sigurnosne agencije, Agencije za sigurnost, informiranje i zaštitu, Uprave za indirektno oporezivanje i još 20-tak drugih.'1
Prema Izvještaju Vije a ministara o implementaciji hitnih mjera jasno stoji da su vladine institucije u BiH implementirale 94 procenta svih planiranih aktivnosti za period avgust 2003 - mart 2004.2 Ohrabreni statisti kim informacijama o rastu obima industrijske proizvodnje za 11,1 procenata, izvoza za 14 procenata, te smanjenjem rasta izvoza i smanjenjem nezaposlenosti za 0,2 procenta, vladine institucije kontinuirano promovišu svoje uspjehe u provo enju klju nih tranzicijskih reformi.3
Me utim, za ve inu informacija koje prezentiraju vladine institucije ne postoje vrstidokazi da reforme uti u na rješvanje osnovnih problema gra ana u stvarnom životu. Niske stope zaposlenosti i rastu e siromaštvo glavni su problemi sa kojima se suo ava ve inastanovnika. esti protesti poljoprivrednika i penzionera, štrajkovi nezadovoljnih radnika, potresne pri e o ekstremnom siromaštvu gra ana, svakodnevna su top tema bosanskih medija, koji najžeš e kritikuju rad vladinih institucija u Bosni i Hercegovini.
1 Izvod iz govora Sulejmana Tihi a Predsjedavaju eg predsjedništva BiH: Obra anje na okruglom stolu Fondacije Konrad Adenauer: 'Perspektive stabiliziranja i razvoja Balkana sa stanovišta Bosne i Hercegovine'. Berlin, 14. juni 2004. 2 (2003)Kona an Izvještaj o implementaciji Akcionog Plana za realizaciju hitnih reformskih mjera (avgust 2003 - mart 2004.) Vije e ministara, Juli 2004. godine.3 Promjene u odnosu na prvih šest mjeseci 2003. godine. Zvani na stopa nezaposlenosti je u prvih šest mjeseci 2004. godine iznosila 41,7 procenata. Rast uvoza u prvih šest mjeseci je iznosio 5,75 procenta u odnosu na isti period u 2003. godini. Izvor: Entitietski uredi za statistiku 6/2004; ALDI analiza spoljne trgovine u prvom polugodištu 2004. godine.
5
U ovom Izvještaju prezentirani su rezultati istraživanja o sprovo enju Srednjoro ne razvojne strategije i njenim kratkoro nim i dugoro nim posljedicama na ekonomsku budu nost Bosne i Hercegovine. Osnovni cilj istraživanja jeste utvr ivanje trenutnog stanja razmjera ekonomske nejednakosti unutar zemlje i njihovih posljedica na ekonomsku budu nost Bosne i Hercegovine.
Ciljevi politike PRSP
U politici PRSP-a jasno su proklamovana tri klju na strateška cilja koji se planiraju ostvariti do kraja 2007. godine.4 Na prvom mjestu je stvaranje pretpostavki za samoodrživ i uravnotežen rast svih dijelova Bosne i Hercegovine, drugi se odnosi na smanjenje siromaštva za 1/5, a tre i podrazumijeva insitucionalne reforme i potpisivanje i ispunjavanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom Unijom.
Sva tri klju na cilja zacrtana u PRSP-u su podjednako važna za gra ane Bosne i Hercegovine, i što je bitnije, snažno su me usobno povezana. Ako Bosna i Hercegovina dostigne 90 procenata bruto društvenog proizvoda iz 1991. godine, to bi rezultiralo zna ajnimpove anjem prihoda najsiromašnijih stanovnika, te smanjenjem rasprostranjenog siromaštva u zemlji5. Stvaranjem temelja za samoodrživi ekonomski razvoj, Bosna i Hercegovina bi ispunila jedan od tri klju na kriterija za prijem u EU – ekonomski i time bila na korak do prijema u Evropsku Uniju.
Visoke stope nezaposlenosti i nedovoljna razvijenost privatnog sektora, opredijelile su Vlasti Bosne i Hercegovine da prvi klju ni ekonomski prioritet bude osiguranje bržeg razvoja izvozno orjentisanog privatnog sektora.6 Razvoj privatnog sektora planira se posti iprvenstveno kroz unaprije enje poslovne klime za doma a i inostrana ulaganja, privatizaciju, smanjenje korupcije, liberalizaciju spoljne trgovine i tržišta rada, te kroz obezbje enje državne podrške izvozu. Kriti na pretpostavka na kojoj se zasniva strategija za razvoj privatnog sektora su strane direktne investicije.
Prema PRSP-u, liberalizacija trgovine i pove anje izvoza na osnovu komparativnih prednosti, dovelo bi do dodatnih pove anja inostranih investicija u privatni sektor što bi generisalo veliki broj novih radnih mjesta (kao što se to o ekuje sa najnovijim stranim investicijama u Željezaru Zenica). Nove investicije iz inostranstva potakle bi nova zapošljavanja i više stope ekonomskog rasta. Više stope ekonomskog rasta omogu ile bi nove investicije, koje bi pove ale produktivnost zaposlenih radnika i omogu ile usvajanje novih tehnologija i proizvodnji zasnovanih na znanju, omogu avaju i proširivanje proizvodnje i izvoz kvalitetnijih i skupljih proizvoda. Izvoz skupljih proizvoda uticao bi na ponudu bolje pla enih radnih mjesta, direktno uti u i na pove anje životnog standarda u državi.
Smanjenje siromaštva u BiH za 20 procenata proizilazi iz ostvarivanja viših stopa ekonomskog rasta. Prema istraživanju i mjerenju životnog standarda u BiH iz 2002. godine, u Bosni i Hercegovini postoji mala nejednakost izme u siromašnih i onih koji to nisu.7
Ekonomski rast na smanjenje siromaštva djeluje razli ito, u zavisnosti od veli ine
4 Vije e Ministara, Vlada FBiH, Vlada RS: 'Srednjoro na razvojna strategija BiH ( PRSP) (2004 – 2007)', kona na verzija, april 2004. str.12 5 Bruto društveni proizvod po glavi stanovnika Bosne i Hercegovine u 1991. godini je iznosio oko 2.400 US dolara. 6 Vije e Ministara BiH Vlada FBiH, Vlada RS: 'Srednjoro na razvojna strategija BiH – PRSP (2004 – 2007)', kona na verzija, april 2004. Str 13 7 (2002) Državna agencija i entitetski zavodi za statistiku, Svjetska Banka. 'LSMS - Istraživanju i mjerenju životnog standarda u Bosni i Hercegovini. Izvještaj: Blagostanje u Bosni i Hercegovini 2001: Mjerenja i nalazi. Sarajevo Decembar 2002. Gini koeficijent pokazatelj kojim se izražava nejednakost u raspodijeli prihoda. Prema nalazima LSMS u BiH Gini koeficijent iznosi 26 indeksnih poena, svrstavaju i BiH u zemlje sa malom nejednakoš u prihoda me u gra anima. Što je Gini koeficijent manji, to se pove anje ukupnog prihoda ravnomjernije dijeli na sve stanovnike u zemlji i od pove anih stopa ekonomskog rasta ve u korist imaju kategorije stanovništva sa nižim prihodima.
6
nejadnakosti u visini prihoda. Kako je ekonomska nejednakost me u stanovništvom mala, pove anje stope ekonomskog rasta imale bi veliki efekat na pove anje prihoda siromašnijim kategorijama stanovništva, što bi uticalo na snažno smanjivanje siromaštva u zemlji.
U Bosni i Hercegovni, postoji konsenzus da je najbolje rješenje za sve gra ane što brži ulazak u Evropsku Uniju. Uvi aju i da Bosna i Hercegovina ne može samostalno povratiti nivo prijeratnih ekonomskih aktivnosti, niti zna ajno unaprijediti kvalitetu života, gra ani i država jedino u tome vide dugoro no rješenje ekonomskih problema. Klju ni cilj Evropske Unije jeste harmonizirani razvoj svih zemalja lanica. Ulaskom u EU moze se zna ajno unaprijediti infrastruktura, zahvaljuju i strukturnim fondovima EU, a novi imidž zemlje privukao bi inostrane investicije koje bi snažno podstakle rast ekonomije i zapošljavanja. Kroz reforme i uvo enje 'Evropskih standarda' otvara se jedina mogu nostda gra ani BiH dugoro no posmatrano, zna ajno približe svoj životni standard standardu stanovnika Evropske Unije. Bosna i Hercegovina se trenutno nalazi u procesu približavanja i stabilizacije Evropskoj Uniji, u okviru kojeg bi se trebali zapo eti pregovori o stabilizaciji i pridruživanju. U PRSP-u je planirano da se do kraja 2007. godine potpiše Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, te ispune sve obaveze koje bi trebale proiza i iz njega. Nakon 2007. godine, Bosna i Hercegovina bi trebala podnijeti zvani nu aplikaciju za lanstvo u EU, ime bi došla samo na korak do prijema u EU.
Kompletna strategija razvoja privatnog sektora bazira se na pretpostavci da je lokalno tržište BiH malo, da je privatni sektor nerazvijen i da je najbolji na in razvoja privatnog sektora njegovo potpuno uklju enje u me unarodnu ekonomiju. Vlada Bosne i Hercegovine je snažno prigrlila strategiju liberalizacije spoljne trgovine:
'Sama injenica da je tržište BiH malo, upu uje na potrebu vo enja liberalne vanjskotrgovinske politike. Daljnja liberalizacija spoljnotrgovinskog režima u regiji treba ostati prioritet BiH, zajedno sa stvaranjem pretpostavki za integraciju u tržište EU.'8
Nažalost, u PRSP-u niti na jednom mjestu nisu razmotrene mogu e negativne posljedice sprovo enja liberalne izvozno orijentisane ekonomske politike. U prethodnom citatu iz PRSP-a vidljiva je jasna opredjeljenost za potpunu otvorenost lokalne ekonomije, bez imalo rezervi prema negativnim posljedicama koje ona može imati na zaposlenost i prihode u poljoprivredi, te na nivo plata radnika u lokalnim privatnim preduze ima. Izvozno orijentisana strategija je prije teorijski model nego stvarno iskustvo zemalja u tranziciji. Brojni su primjeri zemalja koje su i prije 20 godina zapo eli sa sli nom ekonomskom strategijom, ali od planiranih rezultata su jednako daleki kao i Bosna i Hercegovina. Problem sa prirodom inostranih investicija: kreiranje 'izolovanih ostrva' u kojima su jedino vidljivi ekonomski rezultati; nemogu nost prelaska sa 'sastavljanja' na 'proizvodnju' skupih industrijskih proizvoda; rast nezaposlenosti i stagnacija prosje nih pla a, samo su primjeri koji 'krase', tipi ne 'uspješne' zemalje koje su prihvatili liberalnu izvozno orijentisanu strategiju, a kojima u PRSP-u uopšte nije posve ena pažnja.9
S druge strane, s obzirom na trenutnu sposobnost vladinih institucija i njihov kapacitet da u potpunosti provedu institucionalne reforme, danas niko ne može sa sigurnoš ure i koliko e još godina biti potrebno da Bosna i Hercegovine potpiše ugovor o stabilizaciji i pridruživanju, a pogotovo u kojoj godini e biti ispunjene sve preuzete obaveze. U Bosni i Hercegovini skoro da nema nezavisnih studija koje bi dale objektivnu procjenu napredovanja
8 PRSP Kona na verzija Str 161 9 U našem izvještaju: 'Slobodna trgovina i Bosna i Hercegovina: Da li smo spremni na putovanje?' detaljno smo analizirali uspjehe svih 100 zemalja koje su usvojile sli nu ekonomsku strategiju u proteklih pedeset godina. Izvještaj objavljen u asopisu Centra za Promociju Civilnog Društva 'Lokalna samouprava' broj 5, maj 2004.
7
zemlje na putu ka Evropi. Vladine institucije za ekonomska istraživanja i monitoring su dugo u osnivanju, Državna agencija za statistiku skoro da ne funkcioniše, a doma i politi ari se više oslanjaju na ekonomske procjene me unarodnih organizacija, nego na svoje vlasite. U takvom ambijentu vladine institucije same ocjenjuju rezultate svoga rada a nivo aktivnosti mjere u odnosu na period kada je funkcija Vlade BiH bila marginalizirana po pitanju ekonomskog razvoja. Vije e Ministara Bosne i Hercegovine je nedavno obe alo da e Bosna i Hercegovina do 2009. godine biti lanica Evropske Unije, stvaraju i tako optimisti nu sliku o ekonomskoj perspektivi države, u kojoj injenice o stvarnoj ekonomskoj situaciji gra anapostaju potpuno marginalizovane.
Dok politi ari obe avaju gra anima da e ulaskom u Evropsku Uniju relativno brzo biti riješeni klju ni problemi sa kojima se susre u u svakodnevnom životu, Bosna i Hercegovina sve više zaostaje za drugim državama u regionu. U svom Izvještaju o krizi zapadnog Balkana 2004. godine, ESI je istakao:
'Bez ozbiljne predanosti Evropske Unije razvoju novog seta instrumenata politike, ovaj region e biti sve više izoliran od zbivanja koja se dešavaju oko njega, od Slovenije, preko Ma arske, Rumunije i Bugarske i južno do Gr ke. Kako se njegovi susjedi razvijaju, sposobnost zapadnog Balkana da se pridruži evropskom projektu e se tokom vremena samo smanjivati. Izbor koji stoji na raspolaganju Evropskoj Uniji je jednostavan: ili se ozbiljno posvetiti riješavanju temeljnih uzroka nestabilnosti ili nastaviti sa trošenjem svojih sredstava na borbu protiv sukoba kada oni izbiju širom ovog regiona.'10
Iako je izvještaj objavljen skoro prije dvije godine, još uvjek ne postoje naznake da je u Bosni i Hercegovini u injen toliko snažan pomak da bi se reklo da za nju ne važi analiza stanja koju je prezentirao ESI. Naprotiv, prema posljednjim podacima Svjetske Banke, ekonomske razlike izme u Srbije i Crne Gore, te Albanije sa Bosnom i Hercegovinom postaju sve izražajnije. Sa druge strane, ekonomska nesigurnost u zemlji postaje toliko izražena, da su gra ani svjesni da država ne može uraditi mnogo da unaprijedi lokalnu ekonomiju koja bi omogu ila bar optimisti nu perspektivu, ako ne bolju kvalitetu života. Trenutno vo enje politike u Bosni i Hercegovini nije usmjereno na rješavanje makroekonomske nestabilnosti, a pogotovo ne na stvaranje takve politike razvoja koja eomogu iti ostvarivanje zacrtanih ciljeva u PRSP-a.
Zahvaljuju i dijelimi nom provo enju tranzicijskih reformi, BiH se trenutno svrstava me u najotvorenije ekonomije u svijetu. Ova otvorenost direktno utie e na problem uravnoteženog razvoja unutar Bosne i Hercegovine. Prema razli itim istraživanjima provedenim širom svijeta, posljedice u smanjivanju trgovinskih barijera i ja anje monetarne stabilnosti mogu imati snažne negativne posljedice u ekonomski marginalnim regionima. Trgovinska liberalizacija može dodatno produbiti regionalne razlike unutar zemlje, koje teško da mogu biti ispravljene bez dodatnih napora vladinih institucija. U Bosni i Hercegovini gra ani sve više osje aju posljedice neuravnoteženog razvoja unutar zemlje, a vladine institucije, ako je suditi prema njihovim rezultatima, nisu u stanju ostvariti zacrtane ciljeve u Razvojnoj strategiji
10 (2002) Evropska Inicijativa za Stabilnost ESI, 'Zapadn Balkan 2004. godine: Pomo , kohezija i nove granice Evrope'. Novembar 2002. godine, Str. 5
8
Borba sa rastu im trgovinskim deficitom
Kontinuirano objavljivanje vijesti koje prikazuju život gra ana u ekstremno teškim životnim uslovima, esto odvra a pažnju javnosti od strukturnih problema sa kojima se suo avanacionalna ekonomija. Jedan od narelevantnijih indikatora uspješnosti ekonomije Bosne i Hercegovine jeste stanje deficita teku eg ra una, koji je tokom svih proteklih šest godina u stalnom porastu. U periodu od 1998. do 2003. godine deficit teku eg ra una rastao je po prosje noj stopi od 22,43 procenta.11 Neuspjeh Bosne i Hercegovine da smanji deficit teku eg ra una samo govori koliko je neuskla ena i nerazvijena ekonomija u Bosni i Hercegovini. Kako je prikazano na grafikonu 3-1, deficit teku eg ra una prvenstveno se prouzrokuje visokim stopama rasta uvoza proizvoda u Bosnu i Hercegovinu.
Izvor: Centralna Banka BiH
Deficit teku egra una
0.0
1,000.0
2,000.0
3,000.0
4,000.0
5,000.0
6,000.0
7,000.0
8,000.0
1998 1999 2000 2001 2002 2003
milio
ni K
M
Bilans uvoza i izvoza usluga Dohodak Teku i transferi Bilans uvoza i izvoza proizvoda
Kao što je prikazano na grafikonu 3-1., deficit teku eg ra una je ve u 2002. godini prešao iznos od 3,5 milijarde KM i još uvijek je u porastu. U 2003. godini deficit teku egra una Bosne i Hercegovine je iznosio 3,607 milijarde KM. Samo u prvom kvartalu 2004. godine deficit teku eg ra una je pove an za 8,1 procenata, u odnosu na prvi kvartal 2003. godine.
Stanje deficita teku eg ra una jasno pokazuje posljedice stagnacije u rastu ekonomije Bosne i Hercegovine, nakon 2000-te godine. Deficit teku eg ra una prouzrokovan je zna ajnim smanjenjem teku ih transfera, i smanjenjem dohotka. Pored s smanjenja teku ihtran sfera, klju ni razlog za ogromni deficit nalazi se u izuzetno visokom deficitu u trgovinskom bilansu Bosne i Hercegovine. Samo u 2003. godini trgovinski deficit je iznosio 5,52 milijardi KM.12
11 Platni bilans Bosne i Hercegovine – Sumarni prikaz 1998 – 2003, Sumarni prikaz. Izvor Centralna Banka BiH. 12 Izvor: Centralna Banka Bosne i Hercegovine
Grafik 3-1.Struktura teku eg ra una platnog bilansa Bosne i Hercegovine 1998. – 2003. godina
9
Tabela 3-1. Trgovinski bilans Bosne i Hercegovine (1998-2003) Milioni KMGODINE
1998 1999 2000 2001 2002 2003
BILANS ROBA* -4,076.9 -4,672.3 -4,572.0 -5,075.9 -5,958.4 -5,860.0
Izvoz robe 1,043.0 1,375.6 2,180.4 2,255.5 2,089.2 2,362.8
Uvoz robe -5,119.9 -6,047.9 -6,752.4 -7,331.4 -8,047.6 -8,222.9
BILANS USLUGA 375.3 308.5 338.8 380.6 291.3 332.9
Izvoz usluga 739.1 724.1 762.9 823.6 787.9 841.0
Uvoz usluga -363.9 -415.6 -424.1 -443.0 -496.6 -508.1
TRGOVINSKI SALDO -3,701.7 -4,363.8 -4,233.1 -4,695.3 -5,667.1 -5,527.1 * Prema statistici spoljne trgovine. Nisu obuhva ena prilago avanja za neprijavljeni uvoz i umanjeni izvoz Izvor: Centarlna Banka Bosne i Hercegovine
Iako su dobro poznati problemi sa rastu im deficitom teku eg ra una kojeg proizvodi deficit u trgovinskom bilansu zemlje, vlada nije u inila niti jedan konkretan korak u njegovom rješavanju. Iako je javno zabrinuta problemom deficita, od 2001. godine, kada se po elo sa ubrzanom liberalizacijom spoljne trgovine, niti jedna nova politika nije ozbiljnije pokrenuta kako bi se podstakao rast izvoza. Prilikom izražavanja zahtjeva za zaštitu, proizvo a i i politi ari ve inom podrazumijevaju rasprostranjene mjere protekcionizma i finansijskih podsticaja. Kako se država obavezala i prihvatila liberalnu trgovinsku politiku, protekcionizam je automatski isklju en. Kako se ne mogu koristiti mjerama protekcionizma, a finansiranje doma eg privatnog sektora je direktno suprotno sa novom ideologijom liberalizma, rad vladinih institucija na smanjivanju trgovinskih deficita se svodi bukvalno na davanje politi kihizjava, što je zadržano i u PRSP-u:
'.. nivo izvoza morat e zna ajno porasti, a nivo uvoza pasti. U toku naredne tri godine morao bi biti ostvaren rast izvoza, koji bi se do 2007. godine zadržao na stopi od 15 odsto. Istovremeno, stopa rasta uvoza e morati opasti i u 2007. godini iznositi oko 6,5 odsto.''13
Privatni sektor u Bosni i Hercegovini nerijetko ostaje zbunjen izjavama vladinih službenika, kako izvoz mora porasti ili uvoz opasti. Primjer proizvodnje i izvoza maline odli nopokazuje šta zna i kada Vlada kaže da e stvoriti uslove za rast izvozno orijentisanog privatnog sektora. Malina je klasi ni proizvod za koji postoje komparativne prednosti za njen izvoz. Me utim, u Federaciji BiH mogu se proizvoditi samo odre ene sorte maline, koje daju prinos i do 70 procenata manji od najnovijih sorti malina koje se sade u zapadnoj Evropi. Federacija BiH zabranjuje uvoz novih sorti, pa tako doma i seljaci moraju saditi stare sorte. Kako su investicije u malinjake dugoro ne, oni seljaci koji u ovoj godini zasade nove malinjake, mo i e tek u 2014. godini zamijeniti stare sorte novim visokoproduktivnim. Vladini politi ari su toliko dobro prihvatili koncept nemiješanja u ekonomske tokove da su bukvalno privatni sektor prepustili samom sebi, ne iskazuju i bilo kakav interes da naprave konkretne pomake u riješavanju problema koji sputavaju doma i izvoz. Bez obzira što mnogi problemi koji sprje avaju ve i izvoz, poti u direktno od nefunkcionisanja vladinih institucija.
13 PRSP Kona na verzija Str 131
10
Prvi koraci u provo enju PRSP
Nakon što je u novembru 2001. godine izra en prvi prijedlog Strategije za borbu protiv siromaštva (I-PRSP), sve do kraja 2003. godine trajao je proces kreiranja Srednjoro nerazvojne strategije BiH (PRSP). Sa po etkom 2004. godine vlade u Bosni i Hercegovini zapo ele su sa implementacijom PRSP-a, kako bi se do kraja 2007. godine u BiH obezbijedio uravnotežen rast, sa bruto drštvenim proizvodom koji bi obezbijedio kreditnu sposobnost države, te stvorile mogu nosti za podnošenje aplikacije za lanstvo u EU. U akcionom planu PRSP-a, planirano je provo enje ukupno 778 aktivnosti, neophodnih za ostvarivanje planiranih ciljeva. U okviru ovih aktivnosti planirano je donošenje ili prilago avanje 204 zakonska riješenja, formiranje ili ja anje 154 institucije, te provo enje 420 mjera14.
Kompletna Strategija razvoja planirana je da se realizuje u periodu od etiri godine, s tim da je utvr en planirani rok trajanja implementacije za 621 aktivnost, dok je planiran kontinuiran rad na 157 aktivnosti. Na grafikonu 4-2. prikazan je vremenski raspored planiranih aktivnosti na provo enju PRSP-a. Grafikon jasno ukazuje da se Vlada BiH fokusirala da najve i broj aktivnosti provede tokom prve godine implementacije Strategije.
0
50
100
150
200
250
300
I POL
2004
II POL
2004
I POL
2005
II PO
2005
I POL
2006
II POL
2006
I POL
2007
II POL
2007
Kontin
uiran
o
Bro
j akt
ivno
sti
Ukupno aktivnosti Zakoni Institucije Mjere
Izvor: PRSP Generalni akcioni plan implementacije Srednjoro ne razvojne strategije BiH (PRSP) za 2004-2007
Za pra enje i evaluaciju provo enja Razvojne strategije Bosne i Hercegovine uklju ene su vladine institucije i mali broj doma ih nevladinih organizacija. Nažalost, za prvih šest mjeseci, vladini uredi za pra enje i implementaciju PRSP-a tek su i formirani, tako da postoji ograni en izvor informacija za ocjenu napretka u implementaciji strategije. Kako bi dobili bar približno objektivne informacije o dosadašnjem procesu realizacije aktivnosti iz akcionog plana, koristili smo informacije nevladinih organizacija uklju enih u monitoring, te informacije objavljene u doma im medijima.
U izvještaju Centra Civilnih Inicijativa: 'Monitoring utjecaja državnih politika unutar Razvojne strategije Bosne i Hercegovine (PRSP)'15, dat je prikaz rezultata sedmomjese nog monitoringa provo enja Razvojne strategije na lokalnom nivou. Putem kontinuiranog prikupljanja informacija od gra ana koji su na direktan ili inidirektan na in mogli imati koristi od provo enja aktivnosti iz sektorskih prioriteta, utvr eno je da, i pored malih pozitivnih promjena u obrazovanju, socijalnoj zaštiti i zaštiti okoline nema nikakvih konkretnih veza izme u progresa u ovim oblastima i implementacije PRSP-a. Generalni zaklju ak izvještaja CCI jeste da:
14 Srednjero na razvojna strategija BiH – PRSP (2004 – 2007) BiH Vije e Ministara Vlada F BiH, Vlada RS, Kona na verzija , april 2004. 15 CCI BiH: Izvještaj: 'Monitoring uticaja državnih politika (obrazovanje, socijalna zaštita, zaštita okoline) Unutar razvojne strategije Hercegovine (PRSP)' Juli, 2004
Grafik 4-2.Vremenski pregled planiranih aktivnosti na provo enju PRSP
11
'Generalna ocjena provo enja Razvojne Strategije BiH (PRSP), sa aspekta gra ana, jeste da se 7 mjeseci od zvani nog po etka provo enja Razvojne Strategije ne osje a nikakav progres u životu gra ana'16.
Ova informacija koja je proizvod višemjese nog rada na monitoringu PRSP-a, potvr uje pretpostavku kriti ara rada vladinih institucija, da se u obi nom životu i u lokalnoj zajednici vrlo malo osjeti uticaj rezultata reformi provo enih od strane vladinih institucija u Bosni i Hercegovini.
Do sli nih rezultata, došli smo putem direktnog istraživanja stavova javnog mnijenja, koje smo proveli u ljeto 2004. godine.17 U periodu od juna do avgusta izvršili smo niz istraživanja javnog mnijenja o pitanjima koja se ti u efekata provedenih vladinih politika u Bosni i Hercegovini. Na pitanje: 'Kako ocjenjujete kvalitetu života u Vašoj op ini u odnosu na prethodnu godinu’ svega 9,59 procenata stanovnika je odgovorilo 'bolje nego godinu dana ranije’. Sa druge strane 48,25 procenata stanovnika je odgovorilo 'lošije nego godinu dana ranije', dok je 42,16 procenata stanovnika odgovorilo 'isto kao i godinu dana ranije'.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
BOLJE ISTO LOŠIJE
%
Gra ani Kompanije (UNDP istraživanje)
Izvor: Prilog broj 1 ALDI analiza javnog mnjenja, avgust 2004 UNDP EWS III/04
Rezultati našeg istraživanja, prikazani na grafikonu 4-3., poklapaju se sa istraživanjima drugih organizacija. U posljednjem izvještaju UNDP - Sistem ranog upozoravanja, istraživa isu dobili sli ne rezultate anketiraju i vode e kompanije u BiH. Na pitanje kakvo je mišljenje o ekonomskoj situaciji u BiH u odnosu na proteklu godinu, 68 procenata preduze a smatra da je ekonomska situacija lošija, a 24 procenta da je ista kao i protekle godine, a samo 8 procenata da je bolja u odnosu na juni 2003. godine.18
Rezultati tri navedena istraživanja obavljena nezavisno i u približno istom vremenskom periodu, jasno pokazuju da gra ani i privatni sektor jednostavno ne osje aju efekte provo enja PRSP. Razli ito vi enje problema u BiH sve više zbunjuje gra ane. Vladine institucije govore da se reforme provode i brže nego što je planirano, a sli ni su i stavovi me unarodnih organizacija koji pozdravljaju njihovu posve enost riješavanju tranzicijskih problema. Sa druge strane, gra ani i privatni sektor su podijeljeni u stavovima oko toga je li situacija nepromijenjena ili je ak situacija lošija nego godinu dana ranije.
Da bi obezbijedili dodatne informacije o tome kako gra ani vide procese koji vode ka unaprije enju kvalitete života u Bosni i Hercegovini, pokušali smo utvrditi njihove stavove sa po dva dodatna pitanja. Prvo kroz istraživanje smo željeli utvrditi koliko su gra ani
16 Isto 17 ALDI je obavio istraživanje javnog mnijenja na podru ju cijele Bosne i Hercegovine u periodu juni – avgust 2004. godine. Metodom slu ajnog uzorka je odabrano 1000 gra ana Bosne i Hercegovine od kojih su zatraženi stavovi po razli itim pitanjima. Rezultati istraživanja su iskorišteni za potrebe ovog izvještaja. 18 UNDP Sistem ranog upozoravanja – Kvartalni izvještaj 2004 April-Juni
Grafik 4-3.Uporedni rezultati istraživanja stavova javnog mnjenja i kompanija u Bosni i Hercegovini.
Pitanje: Kako ocjenjutete trenutno stanje u odnosu na proteklu godinu?
12
optimisti ni po pitanju konkretnog rada vladinih institucija u poboljšanju životnog standarda, i drugo, ko najviše doprinosi unaprije enju kvalitete života u lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Ocjene o tome ko po mišljenu gra ana najviše doprinosti kvaliteti života u lokalnoj zajednici, predstavljeni su na grafikonu 4-4.
05
1015202530354045505560
Sviispitanici
Od 18 do24 godine
Od 25 do34 godine
Od 35 do44 godine
Od 45 do65 godina
Preko 65godina
pro
cen
ti
Odgovor A
Odgovor B
Odgovor C
Odgovor D
Odgovor E
Odgovor F
Izvor: Prilog broj 1 ALDI analiza javnog mnjenja, avgust 2004
Od svih ispitanika, samo je 9,76 procenata odgovorilo da je doprinos vladinih institucija najve i u unaprije enju kvalitete života gra ana BiH. Približne ocjene su dali gra ani svih starosnih grupa, s tim da su rad vladinih institucija nešta pozitivnije ocijenili penzioneri i gra ani srednje dobi (12,56 i 11,33 procenta), a najlošije mladi do 24 godine (6,9 procenata).
Gra ani su još manje zadovoljni politi kim partijama, za koje samo 7,1 procenat stanovništva smatra da ine najviše za lokalne zajednice, a sli an je stav i prema me unarodnim organizacijama u BiH (8,19 procenata). Iako su u PRSP-u propoznate kao najve a mogu nost razvoja Bosne i Hercegovine, u inostranim kompanijama samo 4,34 procenta stanovnika vidi snagu koja najviše doprinosi unaprije enju kvalitete života u lokalnoj zajednici. Samo 21,4 procenta ispitanika prepoznalo je privatni sektor kao glavnog inioca u unaprije enju kvalitete života, što opravdava tvrdnju nerazvijenosti privatnog sektora u BiH.
Izuzev ograni enog povjerenja u privatni sektor, gra ani ne vjeruju da vladine institucije i politi ke partije mogu doprinijeti promjeni kvalitete života u zemlji. Pored toga što ne vjeruju vlastitim politi arima, još manje vjeruju da napredak može do i od me unarodnihinstitucija ili inostranih kompanija. Za 49,21 procenata stanovništva niko od nabrojanih u istraživanju ne doprinosi unaprije enju života u lokalnoj zajednici. Zašto?
Da li su gra ani Bosne i Hercegovine tako sebi no subjektivni da jednostavno svaki napor vladinih institucija mjere u odnosu na vlastiti interes i da svaku njihovu aktivnost ocjenjuju na osnovu kratkoro no ostvarenih pozitivnih efekata. Ve ina akcija iz PRSP imaju primarne i sekundarne, te kratkoro ne i dugoro ne posljedice koje se ne mogu jednostavno analizirati na osnovu novinskih natpisa ili priloga na televiziji. Kako vladine institucije daju samo površne ocjene i informacije o provo enju reformi, pokušali smo utvrditi koliko se od planiranih aktivnosti iz generalnog akcionog plana realizovalo u prvih šest mjeseci 2004. godine.19 Kako smo ranije pokazali, za prvo polugodište 2004. godine, u okviru PRSP-a planirano je provo enje 219 aktivnosti. U Tabeli 4-2. prikazani su rezultati o broju provedenih aktivnosti na osnovu javno raspoloživih informacija
19 Za monitoring provo enja PRSP osnovan je Vladin ured EPPU za vršenje monitoringa razvojne strategije PRSP. Me utim, ured je formiran u maju 2004. godine, koji nam je dostavio vladin izvještaj o provedenim i planiranim aktivnostima.
Grafik 4-4.Ko po Vašem mišljenju najviše doprinosikvaliteti života u Vašoj op ini?
Odgovori:A – Vladine institucije B – Politi ke partije C – Me unarodne organizacije D – Doma i poduzetniciE – Inostrane kompanije F – Niko od nabrojanih
13
Tabela 4-2. Rezultati u provo enju PRSP u periodu januar – juni 2004. godine MAKROEKONOMSKA POLITIKA SEKTORSKI PRIORITETI
Zakoni Institucije Mjere Zakoni Institucije Mjere UKUPNO
1) Ukupno planirano aktivnosti za prvih šest mjeseci u 2004. godini 66 35 61 18 22 17 219
2) Ukupno ostvareno prema izvještaju Vije a MinistaraBiH* 7 14 5 4 2 1 33
3) Aktivnosti kojima je pomjerena¸implementacija do marta 2005 (a) 41 13 19 6 8 7 94
4) Aktivnosti za koje nema nije bilo mogu e prona iinformacije (b) 18 8 37 8 12 9 92
5) Procenat odgo enihaktivnosti 62.12% 37.14% 31.15% 33.33% 36.36% 41.18% 42.92%
6) Procenat realizovanih aktivnosti 10.61% 40.00% 8.20% 22.22% 9.09% 5.88% 15.07%
* Informacije prema kona nom izvještaju o implementaciji akcionog plana za realizaciju hitnih reformskih mjera za avgust 03-mart 04. Vije e ministara juli 2004. (a) Aktivnosti originalno planirane za prvo polugodište 2004, ali uvrštene u akcioni plan za period juli 04 – mart 2005. godine(b) Aktivnosti za koje se nije mogla prona i informacija tokom izrade ovog izvještaja
Kako je prikazano u tabeli, od 219 planiranih aktivnosti za prvih šest mjeseci 2004. godine, implementirane su 33 aktivnosti prema planu PRSP, odnosno samo 15,07 procenta. U strukturi realizovanih aktivnosti najdalje se otišlo u uspostavljanju ili ja anju državnih institucija u oblasti makroekonomske politike (40%). Sa druge strane najmanji pomaci vladinih institucija su se desili u oblasti konkretnih mjera koje su trebale doprinijeti ostvarenju strateških ciljeva. Planirane mjere trebale su u kratkom roku utjecati na poboljšanje stanja u Bosni i Hercegovini, ali s druge strane nivo njihove implementacije je i najmanji. Prema rezultatima analize dostupnih informacija samo 8,20 procenata ukupno planiranih mjera u makroekonomskom dijelu i 5,88 procenata u sektorskim prioritetima su realizovane u planiranom roku. Kako su mjere trebale imati najneposredniji utjecaj na poboljšanje ekonomije Bosne i Hercegovine, nije ni udo što samo 9,76 procenata stanovnika smatra da vladine institucije najviše doprinose poboljšanju ekonomske situacije u Bosni i Hercegovini.
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
220
Ukupno PRSP Makroekonomskapolitika
Sektorski prioriteti
Bro
j pla
nira
nih
akt
ivnost
i
Planirano da seimplementira do60.06.2004
Ostvareno do30.06.2004.
Izvor: Tabela 4-2.
Iako je implementiran mali broj aktivnosti, svega oko jedne petine, veoma je teško procijeniti utjecaj implementiranih mjera na poboljšanje životnog standarda u Bosni i Hercegovini. PRSP je kompleksan ne samo zato što je vremenski ograni en, zato što prouzrokuje mnogostruke efekte i što su u njega uklju eni veoma razli iti u esnici, ve i što on može prourokovati razli ite vrste interakcije u privatnom sektoru i kod gra ana. Vladine institucije daju samo površne informacije o tome da je odre ena aktivnost poduzeta radi
Grafik 4-5.Grafi ki prikaz broja planiranih i ostvarenih aktivnosti iz PRSP za period januar – juni 2004. godine
14
ostvarenja nekog specifi nog cilja, bez detaljnijih pojašnjenja o tome, kako e se aktivnost provoditi, na koji na in, koji e problem biti riješen, kakve e biti posljedice nakon usvajanja odre enog zakonskog rješenja i sli no. Dodatni problem u analiziranju efekata PRSP-a, predstavlja injenica, da je nejasna veza izme u zacrtanih aktivnosti, o ekivanih efekata aktivnosti i posljedica koje e planirane aktivnosti imati na ostvarivanje zacrtanih klju nihciljeva u Strategiji. Veliki broj prioriteta i aktivnosti koji su nejasno povezani sa ciljevima prouzrokuju izrazito zbunjuju u predstavu za one koji sa strane posmatraju implementaciju Strategije na terenu.
Razmjere ekonomske nejednakosti u Bosni i Hercegovini
Iako je stvaranje uslova za uravnotežen i ujedna en ekonomski rast svih dijelova zemlje prioritetni cilj Srednjero ne razvojne strategije BiH, vrlo se malo zna o stvarnom stanju o razvijenosti pojedinih podru ja unutar Bosne i Hercegovine. U Srednjoro noj strategiji, ali niti u bilo kojem drugom Vladinom dokumentu ne postoji analiza razmjera ekonomske nejednakosti unutar Bosne i Hercegovine.20 Zanemarivanjem problema razlike u ekonomskom razvoju op ina, u Bosni i Hercegovini postoji opasnost da provo enje politke PRSP-a doprinese još dubljim ekonomskim razlikama unutar zemlje i time pove a razmjere ekonomske i socijalne nesigurnosti u državi.
BiH javnost je preplavljena rezultatima istraživanja koji ukazuju na spremnost velikog broja stanovnika da napuste zemlju u potrazi za boljim životnim standardom, što indirektno govori o ogromnim razlikama u mogu nosti generisanja prihoda u BiH i inostranstvu. U 2003. godini, bruto nacionalni prihod (GNI) per capita u Bosni i Hercegovini iznosio je samo 4 procenta od GNI per capita u Sjedinjenim Državama, ili samo 6 procenata ostvarenog u Njema koj.21 Me utim, razlike postaju sve izražajnije i u odnosu na najbliže susjedne zemlje. U 2003. godini GNI per capita u Bosni i Hercegovini bio je samo 13 procenata Slovena kog,28 procenata Hrvatskog, i 80 procenata iznosa u Srbiji i Crnoj Gori. ak i u odnosu na Albaniju, zemlju sa kojom se Bosanci i Hercegovci najmanje vole porediti, u 2003. godini GNI per capita je iznosio tek 88 procenata Albanskog.22
Iako ne postoje precizni statisti ki podaci, razmjere ekonomske nejednakosti se mogu procjeniti korištenjem dostupnih informacija o registrovanim inostranim investicijama, procjena o broju stanovnika, broju zaposlenih i prosje nim platama po op inama u Bosni i Hercegovini. Na osnovu ovih informacija može se napraviti pregled op ina koje imaju bolje ili lošije ekonomske potencijale, odnosno op ine koje omogu avaju ve u ili manju zaposlenost i mogu nosti za generisanje prihoda. Razlike u mogu nostima zapošljavanja ili generisanju prihoda, daju dovoljno informacija da se procjene razlike u razvijenosti izme u pojedinih op ina u državi.
Registrovane strane direktne investicije su dobar po etak za utvr ivanje kriterija, pomo u kojih se može izmjeriti ekonomska neuravnoteženost unutar BiH. Kada se odlu e da investiraju u BiH, inostrani investitori e prije odabrati op inu ili grad sa boljim ekonomskim potencijalom. Visina BDP-a i njegov rast, kadrovski potencijali, raspoloživost stru nih radnika i radnika sa univerzitetskom diplomom, stanje lokalne infrastrukture, osnovni su kriteriji putem kojih inostrani investitori mjere ekonomski potencijal podru ja u koja ulažu svoj novac. Tako e, inostrani investitori radije ulažu u gradove koji imaju bolju
20 Na ovom mjestu se misli na javne dokumente na nivou države Bosne i Hercegovine. Na nivou Entiteta RS postoji politika koja definiše razvijene, srednje razvijene i nerazvijene op ine. 21 (2004) World Bank: World Development Indicators database, August 2004 22 Isto.
15
telekomunikacionu infrastrukturu, u kojima je bolja kvaliteta života i bolji kulturni život, te u gradove koji najviše ulažu u razvoj komunalne infrastrukture.
Ovo upu uje na injenicu da su najrazvijeniji dijelovi države privukli najve i obim inostranih investicija, suprotno nerazvijenim podru jima koja nisu uspjela privu i zna ajnija inostrana ulaganja. Ako je ovo ta no, onda bi kvaliteta života u op inama ili gradovima koja su privukla inostrane investicije bila zna ajno bolja nego u op inama koje nisu. Na ovom mjestu bitno je ista i dva faktora u kojim ne bi bila obavezna korelacija izme u vrijednosti inostranih investicija i kvalitete života u op ini. U nekim op inama SDI su došle ne zbog ekonomskog potencijala op ine, ve zbog mogu nosti korištenja prirodnih resursa. U drugom slu aju, u pojedinim op inama neekonomski faktori (demografski, geografski) mogu utjecati da i bez SDI njihovi gra ani imaju iznadprosje nu kvalitetu života. Naknadno su razmatrani posebni slu ajevi u kojima op ine koje ne podliježu korelaciji izme u inostranih investicija i kvalitete života. Drugi ekonomski kriteriji, kao što su broj zaposlenih na 1000 stanovnika, ili prosje ne pla e po op inama možemo iskoristiti kao dodatni kriteriji u cilju preciznijeg utvr ivanja stvarnih razmjera ekonomske nejednakosti u lokalnim zajednicama unutar Bosne i Hercegovine. U periodu od 1995 do 2003. godine, u Bosni i Hercegovini je registrovano ukupno 2,106 milijardi KM stranih direktnih investicija (SDI).23 Ako sve registrovane inostrane investicije razvrstamo po op inama u kojima su registrovani, dobi emo prikaz identi an slijede em grafikonu.
Banja Luka
KakanjLukavac
M ostar
Sarajevo
Tuzla
Banja Luka
M ostar
Sarajevo
SrebrenikBr koDrvar
Hadži i
Zenica
020406080
100120140160180200220240260280300320340360380400420440
Op ine u BiH
Milio
ni K
M
Iznos SDI u proizvodnju Iznos SDI u usluge
Izvor: Prilog broj 2 ALDI analiza inostranih ulaganja u BiH, juni 2004 (op ine poredane po abecednom redu)
Na grafikonu 5-6., nalazi se prikaz svih op ina u Bosni i Hercegovini koje su zabilježile strane direktne investicije.24 Radi prakti nijeg prikaza, sve SDI su podijeljene po tome da li su namijenjene u proizvodnju ili usluge. 25 Grafikon jasno pokazuje neuravnotežen priliv stranih direktnih investicija u Bosni i Hercegovini. Od 138 op ina u Bosni i Hercegovini ak 56 op ina uopšte nemaju registrovanih stranih direktnih investicija. Od 82 op ine koje su
imale zabilježene SDI, njih 54 su imale nizak iznos SDI koji je iznosio do 10 miliona KM. Samo 14 op ina ima registrovane SDI od 10 do 25 miliona KM, a samo 9 op ina od 25 do 50 miliona KM. U samo pet gradova su zabilježene ukupne strane direktne investicije preko 100
23 Informacija o direktnim stranim ulaganjima u BiH od maja 1994. do 31.12.2003. godine. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Sarajevo Januar 2004. godine. 24 Podaci preuzeti iz Informacije Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o SDI u BIH u periodu od 1994 – 2003. godine. U informaciji se nalaze sve registrovane SDI u Bosni i Hercegovini ija je pojedina na vrijednost ve a od 100.000 KM. Ukupan iznos pojedina nih inostranih investicija preko 100.000 KM obuhvata 90.48 procenata svih registrovanih SDI u BiH do 31.12.2003. godine. 25 U ovom izvještaju op ine Kantona Sarajevo Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo i Novi Grad i Ilidža su obuhva eni pod grad Sarajevo
Grafik 5-6.Raspored ukupnih SDI po op inama u Bosni i Hercegovini
16
miliona KM, od ega Mostar preko 200 miliona, a Sarajevo preko 500 miliona KM. Detaljan pregled svih op ina po iznosu SDI nalazi se na slici 1.
Slika 1. Šematski prikaz rasporeda SDI u Bosni i Hercegovini na dan 31.12.2003.
TUZLA
BIJELJINABRCKO
DISTRIKTDOBOJ
TREBINJE
ZENICATRAVNIK
LIVNO
GORAZDE
MOSTAR
KONJIC
BIHAC
VISOKO
SARAJEVO
BANJA LUKA
PRNJAVOR
SANSKI MOST
KLADANJ
DRVAR
KOZARSKA DUBICA
SREBRENICA
GRUDE
STOLAC
MRKONJIC
GRAD
SIPOVOKAKANJ
ZVO
RN
IK
SOKOLAC
MAGLAJ
NOVI
GRAD
BUGOJNO
GACKO
VISEGRAD
BROD
TESLIC
OD 1 DO 10 MILIONA KM
OD 50 DO 524 MILIONA KM
LOPARE
ZAVIDOVICI
SAMAC
NEVESINJE
SRBAC
MODRICA
ZIVINICE
PALE
GRADISKA
KLJUC
LJUBINJE
BOSANSKI
PETROVAC
VITEZ
FOJNICAKUPRES
TESANJ
ILIJAS
PRIJEDOR
GRADACAC
DONJI
VAKUF
TOMISLAVGRAD
BOSANSKA
KRUPA
LJUBUSKI
VARES
DERVENTA
LAKTASI
CAZIN
VELIKA
KLADUSA
SIROKI
BRIJEG
CITLUK
SREBRENIK
LUKAVAC
JAJCE
HADZICI
CELINAC
OD 10 DO 25 MILIONA KM
NEUMBILECA
BOSANSKO
GRAHOVO
CAJNICE
RUDO
FOCA/SRBINJE
GLAMOC
GORNJI
VAKUF
PROZOR
JABLANICA
KALINOVIK
OD 25 do 50 MILIONA KM
ROGATICA
MILICI
TRNOVO
SEKOVICI
NEMA REGISTROVANIH SDI VECIH OD 1 MILION KM
Strane direktne investicije registrovane u
Ministarstvu Vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa Bosne ii Hercegovine ciji je iznos veci od 100.000 KM
Pregled svih SDI u do 31.12.2004. Godine
Izvor: Prilog broj 2 ALDI analiza inostranih ulaganja u BiH, juni 2004
U tabeli 5-3. op ine i gradovi su razvrstani prema koli ini ukupnih primljenih stranih direktnih investicija. Do kraja 2003. godine od ukupno 138 op ina/gradova u njih 56 u kojima živi 16,25 procenata populacije BiH, nisu registrovane inostrane investicije sa kapitalom ve im od 100.000 KM. Kada dodamo 20 op ina koje su zabilježile inostrane investicije manje od 1 milion KM, dobijemo da je u 76 op ina u kojima živi 26,42 porocenta stanovnika jedva došlo pola procenta ukupnih SDI. U 110 op ina u kojima živi više od polovine stanovnika Bosne i Hercegovine došlo je svega 7,30 procenata SDI. Na podru juBosne i Hercegovine u kojoj živi skoro 80 procenata stanovnika, stiglo je tek 40,63 procenata SDI. I na kraju u Sarajevo i Mostar, gradovi u kojima živi 11,48 procenata populacije BiH, došlo je ak 40,49 procenata svih ukupnih stranih direktnih investicija. Prema procjenama statisti kih zavoda u BiH je 2004. godini živilo 3.928.727 stanovnika.26
26 Prema entitetskim agencijama za statistiku i podacima Br ko Distrikta u martu 2004. godine u Bosni i Hercegovini je živjelo prema procjeni Centralne Banke od 3.832.000 stanovnika. U ovom istraživanju korištene su procjene statisti kih zavoda u BiH. Za Br ko Distrikt su korišteni podaci Vlade Br ko Distrikta za 2003. godinu
17
Tabela 5-3. Stanovništvo i SDI u Bosni i Hercegovini 1995 – 2003 godina
Bro
j op
ina
Uku
pa
n b
roj
stan
ovn
ika u
op
inm
a
Izno
s SD
I (m
ilion
i KM
) (a)
Ud
io u
u
kup
no
msta
no
vništvu
BiH
(pro
cen
ti)
Ud
io u
u
kup
nim
SD
I (p
roce
nti)
Op ine/gradovi od 50 do 524 miliona KM SDI 5 821.138 1.191,9
Postotak 20,90% 62,55% 20.90% 62.55%
Op ine/gradovi od 25 do 50 miliona KM SDI 9 371.028 323,7
Postotak 9.44% 19,99 30.34% 79.54%
Op ine/gradovi od 10 do 25 miliona KM SDI 14 648.414 250,7
Postotak 16.50% 13,16% 46.85% 92.70%
Op ine/gradovi od 1 do 10 miliona KM SDI 34 1.050.156 129,7
Postotak 26,73% 6.81% 73.58% 99.51%
Op ine/gradovi do 1 miliona KM SDI 76 1.037.991 9,2
Postotak 26.42% 0,49% 100% 100% Napomena: (a) Za analizu su korištene samo direktne strane investicije koje su u pojedina nom iznosu bile ve e od 100.000 KM. Ukupno vrijednost ovih SDI iznosi 1.905.573 KM ili 90,48 procenata. Ostatak od oko 9,5 procenata nije mogu e razvrstati prema op inama primaocima SDI. Izvor: Prilog broj 2 ALDI analiza inostranih ulaganja u BiH, juni 2004, stanovništvo prilog broj 3
Ako bi razmjere ekonomske nejednakosti unutar Bosne i Hercegovine posmatrali samo na osnovu informacija o primljenim ukupnim inostranim investicijama jasno bi se pokazalo da su sve op ine u odnosu na Sarajevo izuzetno nerazvijene. Mostar sa jednom polovinom sarajevskih SDI je na drugom mjestu, dok Zenica i Banja Luka tek oko jedne tre ine, a Hadži i, nešta više od 1/10 SDI koje su zabilježene u Sarajevu. ak 102 op ine u Bosni i Hercegovini su privukle inostrane investicije manje od 1 procenat iznosa inostranih investicija koje su došle u glavni grad Bosne i Hercegovine.
Da bi se obezbijedilo ostvarivanje zacrtanih ciljeva u PRSP-u, planirano je da BiH privu e dodatnih 865 miliona KM inostranih investicija godišnje, odnosno ukupno 3,46 milijardi KM do kraja 2007. godine.27 Posmatraju i inostrane investicije po glavi stanovnika, možemo dobiti realniju sliku o stanju ekonomske neuravnoteženosti u Bosni i Hercegovini. U periodu od 1995. do 2003. godine Bosna i Hercegovina je privukla ukupno 536 KM stranih direktnih investicija po glavi stanovnika. Ovo bi zna ilo, ako bi se ostvarili ciljevi PRSP-a, da bi na kraju 2007. godine iznos SDI per capita u BiH iznosio oko 1.401 KM.
Ako uporedimo registrovane inostrane investicije per capita po op inama dobi emo da su op ine u kojima živi 44,2 procenta stanovnika zabilježile izuzetno niske stope inostranih investicija. Op ine u kojima živi 70,8 procenata svih stanovnika Bosne i Hercegovine imaju inostrane investicije per capita ispod prosjeka za BiH. Op ine u kojima živi 12,3 procenta stanovnika imaju iznadprosje ne SDI per capita, ali ipak nedovoljno za nivo koji bi se trebao dosti i u 2007. godini. I na kraju u op inama u kojima trenutno živi 15,9 procenata stanovnika BiH imaju inostrane investicije per capita koje su ve e od iznosa planiranog u PRSP-u. Neravnomjernost SDI per capita, jasno govori o razmjerama ekonomske nejednakosti u Bosni i Hercegovini. Tabeli 5-4. i na slici 2. prikazane su razlike u prilivu inostranih investicija per capita.
27 PRSP III Rast privatnog sektora, ta ka 5. Poslovna klima i privla enje inostranih investicija. Za konverziju kursa USD u KM korišten kurs iz PRSP 1,73KM = 1 USD
18
Tabela 5-4. SDI po glavi stanovnika u Bosni i Hercegovini (1995 – 2003)
Bro
j stan
ovn
ika
Pro
cen
at
uku
pn
og
bro
ja
stan
ovn
ika u
BiH
Uku
pa
n izn
os
SD
I(m
ilion
i KM
)
Pro
cen
at o
d
uku
pn
og
iznsa
S
DI u
BiH
Od 0 do 100 KM SDI po glavi stanovnika 1.738.971 44,2% 45,2 2,4%
Od 100 do 536 KM SDI po glavi stanovnika 1.047.080 26,6% 316,3 16,6%
Od 536 do 1.401 KM SDI po glavi stanovnika 483.955 12.3% 384,1 20.2%
Od 1.401 do 2.500 KM SDI po glavi stanovnika 626.315 15.9% 1.055,5 55,4%
Preko 2.500 KM SDI po glavi stanovnika 32.406 0.8% 103,9 5,4%Izvor: Prilog broj 2 ALDI analiza inostranih ulaganja u BiH, juni 2004, stanovništvo prilog broj 3
Slika 2. Šematski prikaz SDI po glavi stanovnika u Bosni i Hercegovini na dan 31.12.2003.
TUZLA
BIJELJINABRCKO
DISTRIKTDOBOJ
TREBINJE
ZENICATRAVNIK
LIVNO
GORAZDE
MOSTAR
KONJIC
BIHAC
VISOKO
SARAJEVO
BANJA LUKA
PRNJAVOR
SANSKI MOST
KLADANJ
DRVAR
KOZARSKA DUBICA
SREBRENICA
GRUDE
STOLAC
MRKONJIC
GRAD
SIPOVOKAKANJ
ZVO
RN
IK
SOKOLAC
MAGLAJ
NOVI
GRAD
BUGOJNO
GACKO
VISEGRAD
BROD
TESLIC
OD 100 DO 536 KM SDI PER CAPTA
PREKO 2.500 KM SDI PER CAPTA
LOPARE
ZAVIDOVICI
SAMAC
NEVESINJE
SRBAC
MODRICA
ZIVINICE
PALE
GRADISKA
KLJUC
LJUBINJE
BOSANSKI
PETROVAC
VITEZ
FOJNICAKUPRES
TESANJ
ILIJAS
PRIJEDOR
GRADACAC
DONJI
VAKUF
TOMISLAVGRAD
BOSANSKA
KRUPA
LJUBUSKI
VARES
DERVENTA
LAKTASI
CAZIN
VELIKA
KLADUSA
SIROKI
BRIJEG
CITLUK
SREBRENIK
LUKAVAC
JAJCE
HADZICI
CELINAC
OD 536 DO 1.401 KM SDI PER CAPTA
NEUMBILECA
BOSANSKO
GRAHOVO
CAJNICE
RUDO
FOCA/SRBINJE
GLAMOC
GORNJI
VAKUF
PROZOR
JABLANICA
KALINOVIK
OD 1.401 DO 2.500 KM SDI PER CAPTA
ROGATICA
MILICI
TRNOVO
SEKOVICI
OD 0 DO 100 KM SDI PER CAPTA
Izvor: Prilog broj 2 ALDI analiza inostranih ulaganja u BiH, juni 2004, stanovništvo prilog broj 3
Prije nego prezentiramo rezultate dobivene pore enjem prihoda u pojedinim op inama u Bosni i Hercegovini, bitno je ista i klju nu razliku izme u nejednakosti u bogastvu i nejednakosti u prihodima. Prema bogastvu, mjereno u neto vrijednosti ukupnih
19
sredstava koja su na raspolaganju doma instvima u BiH (novac, zemlja, ku e) Bosanci i Hercegovci su približno jednako bogati u svim dijelovima BiH. Me utim, danas je ova kategorija znatno manje bitna za stanovnike Bosne i Hercegovine od kategorije prihoda, odnosno iznosa novca koji oni mogu zaraditi tokom jedne godine. Da bi se potvrdila pretpostavka o izuzetnoj nejednakosti razvijenosti op ina, pored inostranih investicija, koristi emo se i podacima o broju zaposlenih i prosje nim pla ama u op inama u Bosni i Hercegovini.
Najprecizniji na in za utvr ivanje nivoa prihoda na nivou op ina u Bosni i Hercegovini jeste kada ukupan broj zaposlenih u op ini pomnožimo sa prosje nom platom u op ini. Korištenjem iznosa prihoda od rada dobi emo približan iznos ukupnih godišnjih prihoda po op inama u Bosni i Hercegovini. Stepen korelacije izme u prihoda zaposlenih po op inama i iznosa inostranih investicija je izuzetno visok - 0.92, što zna i da je koncentracija prihoda po op inama gotovo sli na koncentraciji inostranih investicija po op inama.28 Kada smo utvrdili da postoji povezanost izme u prihoda i inostranih investicija, naredni korak u utvr ivanju stvarnih razmjera ekonomske nejednakosti u razvijenosti jeste da utvrdimo razlike u op inama prema ostvarenom prihodu po glavi stanovnika. Prihod per capita možemo izra unati na slijede i na in:
Prihod per capita = ukupan broj stanovnika/{ukupan broj zaposlenih x prosje na plata}
Na ovaj na in imamo dovoljno informacija da prikažemo razlike koje postoje izme ugradova i op ina sa visokom koncentracijom inostranih investicija u odnosu na druge op ineu Bosni i Hercegovini. Rezultati su prikazani u tabeli 5-5.
Tabela 5-5. Prihodi i zaposlenost po op inama u BiH (mart 2004)
Uku
pa
n b
roj
stan
ovn
ika u
op
ina
ma
Uku
pa
n b
roj
zap
osle
nih
Za
po
slen
i kao
p
osto
tak u
kup
no
g
bro
ja sta
no
vnika
Go
dišn
ji pro
sjen
ip
riho
d p
er ca
pita
(a
)
Od
no
s prih
od
a
pe
r cap
ita
(pro
centi)
BiH
pro
sijek=
10
0
Bosna i Hercegovina 3.928.727 621.440 15.81% 914 100%
Op ine/gradovi bez SDI 638.616 89.163 13.96% 720 78.79%
Op ine/gradovi sa manje od 1 mil KM SDI 399475 55.478 13.89% 694 75.95%
Op ine/gradovi sa 1 do 10 miliona KM SDI 1.050.156 140.461 13.38% 664 72.68%
Op ine/gradovi sa 10 do 25 miliona KM SDI 648.414 97.093 14.97% 843 92.22%
Op ine/gradovi sa 25 do 50 miliona KM SDI 371,028 52,479 14.14% 904 98.91%
Op ine/gradovi preko 50 miliona KM SDI 821,138 186,766 22.74% 1,552 169.77% (a) Prihod per capita po op inama grupiran po grupama op ina u zavisnosti od veli ine registrovanih SDI po op inama Izvor: Entitetske agencije za statistiku (podaci za mart 2004), Vlada Br ko Distrikta (podaci za 2003)
Kako je prikazano u tabeli 5-5, u BiH postoje zna ajne razlike u mogu nostimaobezbje enja prihoda izme u op ina sa ve im ili manjim iznosom registrovanih inostranih investicija. U gradovima sa najve om koncentracijom inostranih investicija, broj zaposlenih na 1000 stanovnika je za 62,89 procenta ve i nego u op inama bez registrovanih SDI. Prosje an godišnji prihod per capita u gradovima sa najve om koncentracijom SDI je ve i za 215,48 procenata u odnosu na prihod per capita u op inama u kojima nisu zabilježene inostrane investicije. Prosje an prihod po glavi stanovnika za Bosnu i Hercegovinu u martu 2004.
28 Korelacija izme u SDI i ostvarenih prihoda po op inama izra unata je na na in da su se za SDI koristile ukupne primljene SDI do 31.12.2004. godine, a za ukupne prihode koristili su se samo prihodi od rada izra unati kao ukupan broj zaposlenih u op ini x prosje na pla a po op ini. Korelacioni odnos se može predstaviti i formulom y = 5E-05x2 + 68.932x + 1E+06. Izvor podataka su entitetski zavodi za statistiku i Br ko Distrikt.
20
godine je iznosio oko 914 KM. Na slijede em grafikonu prikazan je odnos izme u pojedinih op ina svrstanih prema visini SDI i prosje nog prihoda za Bosnu i Hercegovinu.
Bez
SD
I
Do
1 m
iliona
KM
Od
1 do
10
milio
na K
M
Od
10 d
o 25
m
iliona
KM
Od
25 d
o 50
milio
na K
M
Pre
ko 5
0m
iliona
KM
-40.00%
-20.00%
0.00%
20.00%
40.00%
60.00%
80.00%
100.00%
Izvor: SDI – Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, Prihod – entitetski uredi za statistiku
Grafikon 5-7., pokazuje da op ine u kojima nisu registrovane SDI, imaju prosje anprihod ve i nego u op inama koje imaju male iznose registrovanih SDI. Me utim, te razlike nisu toliko zna ajne. Op ine u BiH koje nemaju registrovanih inostranih investicija bilježe prihod koji je za oko 20 procenata manji od prosjeka za BiH, dok je prihod za op ine sa niskim i izuzetno niskim inostranim investicijama oko 25 procenata manji nego prosjek za BiH. Da bi se izbjeglo svrstavanje pojedinih op ina koje nemaju registrovane inostrane investicije, a iji stanovnici ostvaruju iznadprosje ne prihode per capita, uporedili smo sve op ine prema procentu ukupnog stanovništva i prihoda per capita.
0.00%
10.00%
20.00%
30.00%
40.00%
50.00%
60.00%
70.00%
80.00%
90.00%
100.00%
1 9 17 25 33 41 49 57 65 73 81 89 97 105 113 121 129 137Broj op ina
Procenat prihoda per capta u odnosu na najve u op inuUdio ukupnog stanovništva BiH
Izvor: Prilog broj 2 ALDI analiza inostranih ulaganja u BiH, juni 2004, prihod entitetski zavodi za statistiku3
Na grafikonu 5-8, prikazan je udio svake op ine u prihodu per capita u odnosu na op inu koja ima najve i prihod po glavi stanovnika. U martu 2004. godine op ina Gacko je
Grafik 5-7.Pregled iznosa prosje nog prihoda percapita rangiranih prema op inama koja se razlikuju po visini registrovanih inostranih investicija
Grafik 5-8.Pregled svih op ina i njihov položaj u odnosu na op inu sa najve imprihodom per capita u BiH
21
bila na prvom mjestu, sa prihodom od 2.047 KM po glavi stanovnika. Lijevo od mjesta gdje se sijeku linije ukupnog stanovništva i procenta prihoda per capita nalazi se 37 op ina koje imaju iznadprosje ne prihode. Od 37 op ina sa iznadprosje nim prihodom u ak njih 13 nisu uopšte registrovane inostrane investicije proteklih deset godina. Detaljniji pregled ovih op inanalazi se u slijede oj tabeli.
Tabela 5-6. Pregled gradova sa iznadprosje nim prihodom per capita bez registrovanih SDI
Uku
pa
n b
roj
stan
ovn
ika u
op
inm
a
Uku
pa
n b
roj
zap
osle
nih
Pro
sjen
a p
laa
Pro
sjean p
rihod
p
er c
ap
ita
Ra
zlika u
od
no
su
na p
rihod p
er
ca
pita
za B
iH
Gacko 10,245 3,599 492.00 2074.04 226.92%
Trnovo (F BiH) 836 256 409.00 1502.93 164.43%
Fojnica 11,111 2,644 456.41 1303.30 142.59%
Han Pijesak 4,740 1,064 425.00 1144.81 125.25%
Travnik 51,369 10,266 460.55 1104.48 120.84%
Kreševo 5,937 1,206 449.70 1096.19 119.93%
Banovi i 28,918 5,235 501.60 1089.65 119.22%
Orašje 22,633 3,527 551.29 1030.92 112.79%
Bile a 12,219 3,116 329.00 1006.79 110.15%
Visoko 40,432 8,218 405.52 989.09 108.21%
Neum 4,778 949 407.94 972.29 106.38%
Fo a 25,338 4,832 418.00 956.56 104.66%
ajni e 5,283 1,183 354.00 951.24 104.07%
Ukupno 223,839 46,095Izvor: Entitetske agencije za statistiku (podaci za mart 2004), Vlada Brb ko Distrikta (podaci za 2003)
U tabeli 5-6. nalaze se sve op ine u kojima gra ani ostvaruju iznadprosje ne prihode u odnosu na ostale, bez obzira što u njima uopšte nema registrovanih inostranih investicija. Razlozi za razli it položaj stanovnika ovih op ina od ve ine ostalih mogu biti višestruki. U pojedinim gradovima se nalaze profitabilna lokalna preduze a u državnom vlasništvu (Gacko, Travnik, Banovi i), ili gradovi imaju velike indirektne koristi od inostranih investicija (Visoko). Me utim, najzna ajniji razlog su migracije stanovništva iz ve ine ovih op ina u proteklim godinama. Od 13 op ina, za 9 je bilo mogu e prikupiti podatke o unutrašnjim migracijama, od kojih su u 6 u 2003. godini zabilježene negativne migracije od -1 procenat u Orašju, do ak -9.86 procenata u ajni u. S druge strane op ina Visoko koja se nalazi u neposrednoj blizini Sarajeva, najve eg primaoca SDI u Bosni i Hercegovini, pove ala je broj stanovnika za ak 8 procenata.
U Bosni i Hercegovini postoji izražena nejednakost u ekonomskim potencijalima, i mogu nostima za ostvarivanje prihoda stanovnika. U ovom poglavlju smo prezentovali rezultate procjene trenutne neuravnoteženosti u ekonomskom razvoju izme u op ina u BiH. Kao kriterij za mjerenje te neuravnoteženosti korištene su informacije o registrovanim inostranim investicijama, te informacije o zaposlenosti i prosje nim platama po op inama. Kakav izbor stoji pred gra anima Bosne i Hercegovine, ako oni smatraju da vladine institucije ne rade ništa kako bi unaprijedili kvalitet života u njihovoj lokalnoj zajednici? Mogu da se nadaju da e se privatni sektor dodatno razviti kako bi stekli uslove za samozapošljavanje ili da se zaposle u nekom od lokalnih preduze a. Ili mogu odlu iti da pokušaju svoj životni standard popraviti odlaskom iz manje u više razvijenu životnu sredinu. U narednom poglavlju predstavi e se najzna ajnija posljedica neuravnoteženosti ekonomskog razvoja unutar Bosne i Hercegovine – unutrašnje migracije stanovništva.
22
Posljedice nejednakosti u ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine
U tradicionalnim društvima, ve ina ljudi provede cijeli svoj život u svom selu ili mjestu ro enja. Danas, migracije postaju uobi ajen proces za osobe koje žele da unaprijede svoje materijalne uslove življenja i da obezbijede ve u ekonomsku sigurnost. Migracija se odvija razli itim putevima: od sela prema gradu, iz regije u regiju, iz jedne zemlje u drugu ili sa jednog kontinenta na drugi.
Najo igledniji uzrok migracije su razlike u nivou prihoda, mogu nosti u zapošljavanju i razlikama u dobivanju socijalnih usluga i socijalne zaštite izme u ruralnih i urbanih podru ja,izme u manjih i ve ih gradova i regiona i izme u jedne i druge zemlje. Po neoklasi noj teoriji migracije, ona je rezultat neujedna ene geografske distribucije kapitala i radnika, što se reflektuje na razlike u platama i životnom standardu. Osobe koje napuštaju svoje prebivalište idu tamo gdje su mogu nosti zaposlenja, plata i drugih ekonomskih faktora bolje.
Uobi ajeno je da proces otvaranja nacionalne ekonomije prema svijetu, provo enjetranzicijskih reformi ima za posljedicu umjerenu migraciju stanovništva sa sela ka gradu. Prema procjenama UN-ove organizacije za hranu i poljoprivredu, u Bosni i Hercegovini bi se do 2030. godine trebale dogoditi dvije zna ajne demografske promjene.
0
500
1,000
1,500
2,000
2,500
3,000
3,500
4,000
4,500
2000 2005 2010 2015 2020 2025 2030
Bro
j sta
novn
ika
(hilja
de)
Populacija ukupno Urbana populacija Ruralna populacija
Izvor: FAOSTAT data, 2004. Prilagodio ALDI
Prvo, to je umjereni rast broja stanovnika do svog maksimuma od 4,28 miliona u 2015. godini, nakon ega bi broj stanovnika polagano opadao. Drugo, demografska promjena koja se o ekuje jeste promjena u strukturi urbanog i ruralnog stanovništva. Prema procjenama, svake godine e se broj stanovnika u ruralnim podru jima smanjivati za jedan procenat, dok e se broj stanovnika u urbanim podru jima pove avati izme u 1 i 2 procenta. Prema podacima UN FAO, broj ruralnog stanovništva u Bosni i Hercegovini bi se trebao smanjiti sa procijenjenog broja od 2,26 miliona iz 2000-te godine na 1,65 miliona u 2030. godini, dok bi se broj gradskog stanovništva u istom periodu pove ao sa 1,70 na 2,43 miliona. Klju ni razlog za ovakvo predvi anje demografskih promjena jeste pretpostvka o smanjenju prihoda stanovništva u ruralnim podru jima u odnosu na stanovnike u gradovima. Iskustva iz drugih tranzicijskih zemalja pokazuju da svake godine jedan procenat seoskog stanovništva, prvenstveno zahvaljuju i relativnom smanjivanju prihoda od poljoprivrede, napusti selo u potrazi za bolje pla enim poslom u gradovima.
Grafik 6-9.Procjena demografskih kretanja u Bosni i Hercegovini do 2030. godine
23
U Bosni i Hercegovini se na unutrašnje migracije* gledalo druga ije zbog više od 2 miliona izbjeglih i raseljenih osoba tokom rata. Iako su pojave zna ajne unutrašnje migracije bile poznate doma oj javnosti i ranije, ovaj proces se uglavnom posmatra kroz proces povratka izbjeglih i raseljenih osoba. Pretpostavljalo se da u urbanim sredinama ne e biti mogu nosti za pronalaženje zaposlenja za izbjegla lica i da e se ona vratiti na svoje prijeratno mjesto boravka, posebno oni stanovnici koji su prije rata živjeli u ruralnim i poluurbanim sredinama. Tako e, unutrašnja migracija se esto spominjala kao mogu nost pronalaženja zaposlenja prekobrojnog stanovništva iz bivših industrijskih centara. U ve ini gradova propala industrija nije obe avala ve a zapošljavanja bivših radnika. Jedna od mogu nosti reagovanja na problem nedostatka prihoda bio je povratak na selo i bavljenje poljoprivredom. Zbog posljedica rata i deindustrijalizacije kreatori vladinih politika nisu uopšte posve ivali pažnju stvarnim razlozima unutrašnjih migracija u BiH. Pogrešno smatraju i da su mogu nosti za ostvarivanje prihoda jednake u cijeloj državi, vladine institucije su finansirale programe povratka izbjeglica ne razmišljaju i kako e se povratnici sna i u sredinama u kojima su zna ajno smanjenje mogu nosti za generisanje prihoda u odnosu na prijeratni period.
Istraživanja panel ankete 'Živjeti u BiH' koje su provodili entitetski zavodi za statistiku, utvr eno je da je u periodu od 2001. do 2003. godine 8,3 procenta doma instavapromijenilo adresu stanovanja.29 U tre oj panel anketi, obavljenoj u jesen 2003. godine, 30,1 procenta stanovništva se izjasnilo da bi voljeli preseliti iz mjesta svog trenutnog boravka, od kojih je svaki osmi izrazio volju za preseljenjem u drugu op inu ili državu, uglavnom u prekomorske zemlje.30 Od svih ispitanika koji su u 2002. godini bili spremni promijeniti svoje boravište, ak 11,9 procenata se i stvarno preselilo do septembra 2003. godine.31
Podaci iz panel ankete daju naznake postojanja migracije stanovništva u BiH prouzrokovane nedovoljnom mogu noš u za ostvarivanja prihoda. Kako bi utvrdili razmjere unutrašnje migracije, koristili smo se podacima o prijavama i odjavama mjesta prebivališta u Bosni i Hercegovini.32
Tabela 6-7. Prijave i odjave mjesta prebivališta u Bosni i Hercegovini (2001-2003) 2001 2002 2003 UKUPNO
Broj prijava mjesta prebivališta* 102,753 115,233 231,035 449,021
Broj odjava mjesta prebivališta 52,891 61,158 84,257 198,306
Broj manjinskih povratnika** 91,941 102,059 31.542 220,548
* Prema podacima nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova u BiH ** Prema podacima UNHCR Bilten 2001/02/03
U tabeli 6-7. nalaze se informacije o prijavama i odjavama mjesta prebivališta u Bosni i Hercegovini prema evidencijama nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova. U tabeli se nalaze podaci o prijavama i odjavama za 113 opština. Zbog nemogu nosti pristupa informacijama, u tabeli se ne nalaze podaci o prijavama i odjavama Tuzlanskog, Mostarskog, Goraždanskog kantona i Distrikta Br ko. Iako bi trebalo da broj prijava i odjava bude bar približan, razlike su velike. Nedostaju i podaci iz op ina sigurno su jedan razlog razlika izme u broja prijava i odjava prebivališta. Drugi razlog bi bio što Zakon o prebivalištu dozvoljava da gra anin izvrši prijavu prebivališta, a da u zakonskom roku administracija izvrši odjavu prebivališta. I tre i mogu i razlog je da se u 2003. godini u Bosnu i Hercegovinu vratio
29 (2004) Živjeti u BiH – Završni izvještaj o Panel - Anketi Birks Sinclair & Associates / Nezavisni biro za humanitarna pitanja / Institut za društvena i ekonomska istraživanja. Juli 2004. godine. Preliminarni Izvještaj 30 Isto, str 22. 31 Isto, str 23. 32 Prema važe em zakonu o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine, lan 6. Službene novnine BiH Godina V - Broj 32, 28. decembra 2001. Godine, svaka porodica koja promijeni mjesto boravišta dužna je nadležnom ministarstvu prijaviti svoju novu adresu stanovanja.
24
ve i broj izbjeglica iz inostranstva, u kom slu aju nisu morali tražiti odjavu prebivališta. Kao razlog 100 procentnog pove anja broja prijava u 2003. godini, sigurno je dijelimi nouzrokovano startanjem CIPS projekta u 2003. godini.33 Zato se može pretpostaviti da su gra ani koji su se prijavili u 2003. godini dijelom promijenili boravište godinu dana ranije, ali da su zbog rokova CIPS projekta prijavili prebivalište tek u 2003. godini.34
U 113 op ina iz kojih su prikupljeni podaci boravilo je u 2003. godini oko 83 procenata svih stanovnika Bosne i Hercegovine. U periodu od 2001. do 2003. godine 449,021 stanovnika je promijenilo mjesto boravka, što predstavlja 11,42 procenata ukupne populacije Bosne i Hercegovine, odnosno 3,66 procenata stanovnika godišnje. ak na osnovu nepotpunih informacija jasno je vidljivo da je procenat stanovništva koji je promijenio mjesto stanovanja skoro dvostruko ve i nego što su to predvi ale dugoro ne prognoze FAOSTAT.
Broj prijava i odjava u 2003. godini pove an za ak 100,6 procenata u odnosu na 2002. godinu, jasno govori ili o drasti nj migraciji stanovništva u toku samo jedne godine, ili o prikrivenoj migraciji koja se desila proteklih godina koje niko u Bosni i Hercegovini nije ni svjestan. Na osnovu prosjeka za tri godine možemo re i da je 149,673 stanovnika godišnje imalo razlog da promijeni svoje prebivalište unutar zemlje. Zašto?
Uzimaju i u obzir rezultate izložene u prethodnom poglavlju, mogli bi smo sa sigurnoš u ustvrditi da su posljedice ekonomske neuravnoteženosti jedan od glavnih faktora migracije stanovništva. Kao što voda prona e put kroz zemlju, prema teoriji migracije, stanovnici pronalaze na ine da se presele iz nerazvijenih u razvijena podru ja. Najve i gradovi u BiH pružaju i najve e mogu nosti za generisanja prihoda stanovništva. Naredna tabela pokazuje koja struktura op ina gradova je imala najve i broj prijava, odnosno odjava stanovnika u protekloj godini.
Tabela 6-8. Pregled prijava i odjava prebivališta prema veli ini op ina u 2003. godini Ukupan
brojprijava
%Ukupan
brojodjava
%Razlika(prijave-odjave)
%
Opštine/gradovi preko 100.000 stanovnika 144,998 62.79% 31,977 37.98% 113,021 77.02%
Opštine od 50.000 do 100.000 stanovnika 26,270 11.38% 9,799 11.64% 16,471 11.22%
Opštine od 25.000 do 50.000 stanovnika 25,764 11.16% 13,364 15.87% 12,400 8.45%
Opštine ispod 25.000 stanovnika 33,898 14.68% 29,054 34.51% 4,844 3.30%
Izvor: Prilog broj 3 ALDI analiza tokova unutrašnje migracije - septembar 2004. godine. Prema podacima nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova.
U tabeli 6-8., su prikazani podaci za 2003. godinu, godinu, koja jasno pokazuje migracije stanovništva iz manjih gradova u najve e administrativne centre u Bosni i Hercegovini. U velike gradove koji imaju preko 100.000 stanovnika stalni boravak je prijavilo 144.998 gra ana Bosne i Hercegovine ili 62,79 procenata ukupnih prijava boravka u zemlji. U ukupnoj razlici svih prijava i odjava, na gradove preko 100.000 stanovnika odpada ak113.021 stanovnika ili 77,02 procenata svih neto migracija. Na suprotnoj strani u op ine sa ispod 25.000 stanovnika se prijavilo svega 14,68 procenata stanovnika koji su promijenili mjesto boravka, a otišlo ak 34,51 procenat svih stanovnika koji su napustili svoje mjesto boravka.
Unutrašnje migracije u Bosni i Hercegovini snažno su povezane sa razlikama u mogu nostima za ostvarivanje prihoda. Bez obzira na proces povratka, najve i broj
33 Eng skr. Citizens Identification Protection Sysitem project. Sistem identifikacije gra ana34 Prema podacima CIPS projekta koji je zapo eo u martu 2003. godine, do 31.08.2004. godine samo je 55,85 procenata stanovnika promijenilo li n kartu. Za grad Sarajevo taj je procenat iznosio ak 110 procenata od planiranog broja li nih karata koji se planirao za stanovnike Sarajeva.
25
stanovnika u potrazi za bolje pla enim poslom dolazi u nekoliko najrazvijenijih gradova u državi. Prethodna tabela jasno pokazuje tok interne migracije iz sela i manjih op ina ka najve im gradovima u Bosni i Hercegovini. Slijede a tabela daje pregled 10 gradova i op ina u Bosni i Hercegovini u koje se u 2003. godini doselio najve i broj stanovnika Bosne i Hercegovine.
Tabela 6-9. Pregled prijava i odjava prebivališta prema veli ini gradova (2003. godina) Ukupan
brojprijava
%Ukupan
brojodjava
%Razlika(prijave-odjave)
%
SARAJEVO* 95,163 41.21% 7306 8.68% 87,857 59.87%
BANJA LUKA** 42,808 18.54% 22,535 26.77% 20,273 13.82%
PRIJEDOR 15,945 6.90% 733 0.87% 15,212 10.37%
BIJELJINA6,342 2.75% 1,656 1.97% 4,686 3.19%
VISOKO 4,136 1.79% 926 1.10% 3,210 2.19%
VOGOŠ A3,283 1.42% 404 0.48% 2,879 1.96%
BOSANSKA KRUPA 3,295 1.43% 634 0.75% 2,661 1.81%
KAKANJ2,948 1.28% 804 0.95% 2,144 1.46%
SRPSKO NOVO SARAJEVO 2,427 1.05% 461 0.55% 1,966 1.34%
ELINAC2,079 0.90% 207 0.25% 1,872 1.28%
UKUPNO 10 GRADOVA 178,426 77.26% 35,666 42.36% 142,760 97.29%
* U gradu Sarajevu su, kao i u prethodnom poglavlju obuhva ene op ine Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad i Ilidža **Za grad Banja Luku korišteni su samo zbirne informacije o ukupnom broju prijava i odjava za mjesece mart - decembar 2003. godine. Za utvr ivanje broja prijava i odjava korišten je omjer od prijave 0.653 – Odjave 0.347. Odabrana srednja vrijednost.
Izvor: Prilog broj 3 ALDI analiza tokova unutrašnje migracije - septembar 2004. godine. Prema podacima nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova.
Rezultati u tabeli 6-9., jasno pokazuju sve ve u koncentraciju stanovništva u dva najve a grada u Bosni i Hercegovini – Sarajevo i Banja Luku. U Sarajevu je u 2003. godini zabilježeno pove anje stanovništva za ak 25 procenata, dok u Banja Luku za 9 procenata. Na deset gradova u kojima je došlo do najve e registracije novog mjesta boravka otpada 77,26 svih prijava mjesta boravka u Bosni i Hercegovini, ali na samo dva najve a grada, Sarajevo i Banja Luku otpada ak 59,75 procenata svih prijava prebivališta u 2003. godini.
Na slici broj 3. grafi ki su predstavljene sve op ine prema procentu neto migracija u 2003. godini. Neto migracija je prikazana kao razlika izme u ukupnog broja prijava i odjava stanovnika u op ini, podijeljena sa brojem ukupnih stanovnika u op ini. Svijetlija podru japrikazuju op ine odakle ve i procenat stanovništva odlazi, a tamnija op ine u koje se stanovnici BiH doseljavaju. Op ine ozna ene crnom linijom su op ine za koje podaci nisu bili dostupni. Samo u 2003. godini u 50 op ina zabilježena je negativna migracija stanovništva. U ovim op inama, prema procjenama entitetskih zavoda za statistiku, u martu 2004. godine živjelo je 24,4 procenta stanovnika, ili oko 1,03 miliona stanovnika.35 .
35 U prethodnim godinama iz op ina u kojima je neto migracija u 2003. godini bila negativna odselilo se više od 241.000 stanovnika u odnosu na stanje prema popisu stanovništva iz 1991. godine. Više prilog 3.
26
Slika 3. Neto migracije u 2003. godini u Bosni i Hercegovini
TUZLA
BIJELJINABRCKO
DISTRIKTDOBOJ
TREBINJE
ZENICATRAVNIK
LIVNO
GORAZDE
MOSTAR
KONJIC
BIHAC
VISOKO
SARAJEVO
BANJA LUKA
PRNJAVOR
SANSKI MOST
KLADANJ
DRVAR
KOZARSKA DUBICA
SREBRENICA
GRUDE
STOLAC
MRKONJIC
GRAD
SIPOVOKAKANJ
ZVO
RN
IK
SOKOLAC
MAGLAJ
NOVI
GRAD
BUGOJNO
GACKO
VISEGRAD
BROD
TESLIC
NETO MIGRACIJE OD 3% DO 6%
LOPARE
ZAVIDOVICI
SAMAC
NEVESINJE
SRBAC
MODRICA
ZIVINICE
PALE
GRADISKA
KLJUC
LJUBINJE
BOSANSKI
PETROVAC
VITEZ
FOJNICAKUPRES
TESANJ
ILIJAS
PRIJEDOR
GRADACAC
DONJI
VAKUF
TOMISLAVGRAD
BOSANSKA
KRUPA
LJUBUSKI
VARES
DERVENTA
LAKTASI
CAZIN
VELIKA
KLADUSA
SIROKI
BRIJEG
CITLUK
SREBRENIK
LUKAVAC
JAJCE
HADZICI
NETO MIGRACIJE OD -16,61% DO -0.01%
NETO MIGRACIJE OD 6% DO 27,77 PROCENATA
NEUMBILECA
BOSANSKO
GRAHOVO
CAJNICE
RUDO
FOCA/SRBINJE
GLAMOC
GORNJI
VAKUF
PROZOR
JABLANICA
KALINOVIK
NETO MIGRACIJE OD 0.1% DO 3%
ROGATICA
MILICI
TRNOVO
SEKOVICI
PODACI NEDOSTUPNI
Podaci nedostupni
Podaci nedostupni
Podaci nedostupni
CELINAC
Izvor: Prilog broj 3 ALDI analiza tokova unutrašnje migracije - septembar 2004. godine. Prema podacima nadležnih ministarstava unutrašnjih poslova.
Najtamnija podru ja na slici 3, prikazuju op ine u Bosni i Hercegovini gdje se broj stanovnika u jednoj godini pove ao od 6 do 23,77 procenata. Pored Sarajeva i Banja Luke, to su op ine koje su u njihovoj neposrednoj blizini, kao što je Vogoš a i Visoko u blizini Sarajeva, te elinac i Prijedor u blizini Banja Luke. Pored ovih op ina zna ajan priliv stanovništva zabilježen je u Bosanskoj Krupi, Drvaru i Šipovu.
Posmatranjem slike 2 i slike 3 jasno je vidljiva sli nost izme u koncentracije inostranih investicija per capita i neto migracija. injenica je da inostrane investicije dolaze u podru ja sa ve im ekonomskim potencijalom u odnosu na podru ja u kojima lokalna ekonomija stagnira. Sa druge strane stanovnici nerazvijenih op ina, posebno u slu aju ako po njihovoj ocjeni op ina nema izglede da u skorijoj budu nosti unaprijedi ekonomski položaj, pronalaze razne na ine da se presele u ekonomski najsnažnije dijelove Bosne i Hercegovine. Kako se Bosanci i Hercegovci sele ka podru jima gdje je najve a koncentracija inostranih investicija, veoma je bitno utvrditi korelaciju izme u priliva SDI i migracije stanovništva. Kako je priliv inostranih investicija najbolji indikator ekonomskog potencijala nekog podru ja, korelacija izme u migracija i priliva inostranog kapitala može pokazati kolike su
27
trenutne posljedice ekonomske neuravnoteženosti na demografsku strukturu zemlje. Na ovaj na in možemo utvrditi koliki se procenat stanovništva seli iz nerazvijenih u razvijena podru japrvenstveno u cilju pronalaska bolje pla enih poslova i prihoda za sebe i svoju porodicu.
Rezultati uporednog analiziranja unutrašnje migracije u odnosu na priliv inostranih investicija pokazali su visok stepen korelacije izme u ove dvije kategorije. Na grafikonu 6-10, su od lijeve ka desnoj strani poredane op ine/gradovi u Bosni i Hercegovini, prema udijelu u ukupnim inostranim investicijama u periodu 1995.-2003. godine (crvena linija). Plava linija pokazuje postotak ukupne migracije koja pripada svakoj od analiziranih op ina.
0.00
5.00
10.00
15.00
20.00
25.00
30.00
35.00
40.00
45.00
50.00
55.00
60.00
65.00
1 6 11 16 21 26 31 36 41 46 51 56 61 66 71 76 81 86 91 96 101 106 111
Procentualni udio op ine u ukupnim migracijama Procentualni udio op ine u ukupnim SDI
Kao što grafikon pokazuje, izme u inostranih investicija i unutrašnjih migracija u Bosni i Hercegovini postoji izuzetno snažna veza. Ra unanjem korelacije izme u visine inostranih investicija i broja prijava i odjava za svaku od 110 op ina za koje postoje informacije, utvr en je izuzetno visok stepen korelacije.36 Zahvaljuju i stepenu korelacije mogu e je utvrditi procenat determinacije koji nam govori da 83 procenta stanovnika Bosne i Hercegovine mijenja mjesto prebivališta isklju ivo iz ekonomskih razloga u potrazi za ve imprihodima37.
U dosadašnjem dijelu pokazali smo da u Bosni i Hercegovini postoji izuzetna razlika izme u ekonomski razvijenih i nerazvijenih op ina. Bosna i Hercegovina koncentriše svoj ekonomski potencijal najve im dijelom oko tri administrativna centra u Bosni i Hercegovini – Sarajevo, Banja Luku i Mostar. U više od 100 op ina u Bosni i Hercegovini, gra ani postaju sve više pesimisti ni u pogledu ekonomske perspektive, i riješenje su vidjeli u seljenju ka najve im gradovima u državi. U narednom poglavlju predstavljeni su rezultati istraživanja o mogu im budu im posljedicama trenutne ekonomske neuravnoteženosti u Bosni i Hercegovini.
36 Stepen korelacije izme u inostranih investicija i neto migracija (prijave – odjave) za 2003. godinu za 110 op ina u BiH iznosio je .90. Izvor prilog 2 i 3. izvještaja 37 Kako je polinomalna funkcija korelacije izme u migracija i SDI u Bosni i Hercegovini y = 0.0026x2 + 0.4212x + 0.42 › R2 = 0.8304,
stepen determinacije iznosi .083, što govori da u 83 procenta slu ajeva interne migracije u Bosni i Hercegovini možemo objasniti prilivom inostranih investicija – ekonomskim faktorima, a samo 17 procenata migracije da je prouzrokovano nekim drugim razlozima.
Grafik 6-10.Grafi ki prikaz korelacije izme u SDI i unutrašnjih migracija u Bosni i Hercegovini (110 op ina)
28
Pogled u 2007. godinu
Da li gra ani mogu o ekivati da e se u 2007. godini ostvariti zacrtani ciljevi u Razvojnoj strategiji? Tokom predizborne kampanje za lokalne izbore u 2004. godini od strane vladaju ihpoliti kih partija gra ani su svakodnevno ubje ivani da ne postoji nikakva sumnja u uspjeh u realizaciji klju nih ciljeva PRSP-a. Bruto društveni proizvod e porasti kako je planirano u Strategiji, bit e smanjeno siromaštvo, a Bosna i Hercegovina e biti nadomak prijema u Evropsku Uniju. Vije e ministara je ak toliko optimisti no raspoloženo da je cilj ostvarivanja BDP per capita, od prvobitno planiranih 70 procenata BDP iz 1991. godine, nekoliko dana prije lokalnih izbora, pomjerila na 90 procenata BDP iz 1991. godine. Izjava Predsjedavaju egVije a ministara BiH, prvog radnog dana nakon završetka lokalnih izbora, u komentaru izbornih rezultata:
'Gra ani su nam dali povjerenje na prošlim op im izborima, nakon pada u 2000. godini, i siguran sam, a evo i izborni rezultati pokazuju, da smo to povjerenje u potpunosti opravdali. Stabilizirali smo zemlju zajedno sa partnerima u vladi, popravili ekonomsku situaciju, idemo sigurno evropskim putem tako da nije bilo razloga da se o ekuju druga iji rezultati.'38
Odakle dolazi ovakav optimizam? Naime, Bosna i Hercegovina je u 1991. godini imala BDP po glavi stanovnika negdje oko 2.400 dolara, a kada se pripremao PRSP u 2002. godini, prema podacima Svjetske Banke, BDP je iznosio tek oko 1.240 dolara. Ohrabreni podacima o Bruto društvenom proizvodu, koji je prema podacima Svjetske Banke za 2003. godinu iznosio 1.540 dolara, doma i politi ari su odmah promijenili zacrtane ciljeve iz PRSP. Drugi razlog zbog kojeg je Vije e ministara ohrabreno da e Bosna i Hercegovina ostvariti prijeratni nivo BDP-a, jeste procjena Svjetske Banke da je zvani ni BDP umanjen za 37 procenata koji se zbog sive ekonomije ne ra una u zvani noj statistici. Kada na trenutni BDP dodate sivu ekonomiju i kada na to dodate procijenjenu stopu rasta BDP od 5 procenata godišnje, dobi ete da e na kraju 2007. godine BDP per capita u iznosu od 3.547 dolara i taj nivo društvenog proizvoda bi bio dovoljan da se u 2007. godini Bosna i Hercegovina može zadužiti u inostranstvu, te obezbijediti kredite za finansijeke podrške u provo enju vladinih politika. Procjene Centralne Banke o rastu BDP-a BiH nalaze se u tabeli 7-10. 39
Tabela 7-10. Ostvareni i planirani Bruto društveni proizvod Bosne i Hercegovine Nominalni Bruto
društveniproizvod
(KM)
Nominalni Bruto društveniproizvod(USD)
Bruto društveni proizvod per
capita(KM)
Bruto društveni proizvod per
capita(USD)
KursKM 1=USD 1
1998 7,559 4,744 1,973 1,238 1.59
1999 8,990 4,618 2,365 1,215 1.95
2000 10,050 4,781 2,644 1,258 2.10
2001 10,960 4,939 2,885 1,300 2.22
2002 11,650 6,246 3,066 1,644 1.87
2003 12,170 7,020 3,176 1,832 1.73
2004 13,034 7,997 3,402 2,087 1.63
2005 13,959 8,565 3,643 2,235 1.63
2006 15,024 9,218 3,921 2,406 1.63
2007 16,169 9,921 4,219 2,589 1.63 Izvor: Bear Sterns: BiH Update: Major Revision to GDP Statistics, April 2004. Prema podacima centralne Banke BiH
38 Izjava za novine Dnevni Avaz, Ponedeljak 4. Oktobar 2004. godine. 39 Procjena je zasnovana da e nominalni BDP BiH rasti po stopi od 7-7,5 procenata. Realni BDP bi bio umanjen za vrijednost Njema kog CPI od 1,25 procenata
29
Ne zanemaruju i druge razloge, ove procjene o ekonomskom rastu, predstavljaju temelj optimisti nih stavova vladaju ih politi kih opcija. Ohrabreni stavovima me unarodne zajednice da e zahvaljuju i upravo njima Bosna i Hercegovina ostvariti snažan napredak u rastu BDP, doma im politi arima poraslo je samopuzdanje do te mjere da smatraju da im više niko nije ni potreban. Sve eš e se mogu uti izjave da je savjetodavno prisustvo me unarodne zajednice nepotrebno, da uplitanje me unarodnih finansijskih institucija proizvodi negativne efekte i da oni sami mogu gra anima obezbijediti funkcioniraju u tržišnu ekonomiju.
PRSP e se proglasiti uspješnim vjerovatno i ako se ciljevi ostvare dijelimi no - ako se ostvari približno pove anje inostranih investicija, ako se zna ajno pove a u eš e privatnog sektora u Bruto društvenom proizvodu, te ako se dostigne nivo bruto društvenog proizvoda iz 1991. godine. U slu aju ostvarenja ciljeva zacrtanih u PRSP, prvenstveno u oblasti rasta BDP i nivoa inostranih investicija, mogu je scenario u kojem bi se ostvarili zacrtani ciljevi bez rješavanja problema zbog kojih su oni postavljeni. ak obratno. Politikom puštanja da se stvari odvijaju svojim tokom, najvjerovatniji scenario mogao bi izgledati da e BiH ostvariti planirane stope rasta BDP i inostranih investicija, uz cijenu ekstremnog pove anja ekonomske nejednakosti unutar zemlje. Od više od 3,43 milijarde KM inostranih ulaganja, iznos od 50 do 70 procenata mogao bi do i u samo tri grada - Sarajevo, Mostar i Banja Luku. Ovako veliki priliv kapitala u ova tri grada mogao bi prouzrokovati ekstremno pove anje BDP-a u odnosu na ostatak Bosne i Hercegovine. Kako je prikazano u tabeli 7-10., u periodu od 2003.-2007. godine planirano je pove anje BDP Bosne i Hercegovine za ak 32,85 procenata, u ijempove anju bi ova tri grada u estvovala sa skoro 50 procenata. Na ovaj na in u Sarajevu bi se mogu nost za ostvarivanje prihoda mogla pove ati za 50 procenata, u Banjaluci za 35, a u Mostaru za ak 70 procenata.
Ako bi se ostvario ovakav scenario, 80 procenata stanovnika mogao bi se na i u marginaliziranim op inama u kojima se ne bi desile zna ajnije ekonomske promjene u odnosu na trenutno stanje. Direktna posljedica produbljivanja jaza izme u gradova u državi podstakla bi nove porodice na migraciju ka administrativnim centrima.40 Slijede a tabela daje pregled mogu ih neto migracija u gradove Sarajevo, Banja Luku i Mostar.
Tabela 7-11. Procjena budu ih neto migracija u Sarajevo, Banja Luku i Mostar
Procenat SDI Koeficijent** Prosjek prijava
prebivališta 2001-2003
Procjena godišnjeg priliva stanovništva
SARAJEVO 27.49% 22.82% 48,961 34,126
BANJA LUKA* 8.75% 7.26% 22,504 13,087
MOSTAR 13.00% 10.79% - 19,443
Ukupno tri grada 49,24% 61.125 * Za grad Banja Luku korištene su samo zbirne informacije o ukupnom broju prijava i odjava za mjesece mart-decembar 2003. godine. Za utvr ivanje broja prijava i odjava korišten je omjer od prijave 0.653 – Odjave 0.347. Odabrana srednja vrijednost. ** Koeficijent je stepen determinacije x procenat SDI
Bosna i Hercegovina je još uvijek tradicionalno društvo. Ve ina stanovnika ne donosi olako odluke o promjeni mjesta prebivališta. Iako bi veoma teško našli osobu u Bosni i Hercegovini koja ne bi odlu no rekla da bi odmah kad bi mogla odselila negdje u zapadnu Evropu, oni to ne ine. U Bosni i Hercegovini ima ukupno 101 op ina (u kojima živi 2,41 milion stanovnika) u kojima su prosje ne plate manje nego što je to prosjek za Bosnu i Hercegovine, a u 96 op ina (u kojima živi 2,28 miliona stanovnika) je zaposlenost manja od prosjeka za Bosnu i Hercegovinu. Iz tog razloga veoma je bitan stav gra ana o njihovom vi enju mogu nosti za unaprije enje ekonomske situacije u njihovoj lokalnoj zajednici.
40 Kako se u Sarajevo, Banja Luku i Mostar sliva 50 procenata svih direktnih investicija, to direktno govori da e u budu nosti oko 41,5 (.50x.0.83) svih unutrašnjih migracija biti usmjereno ka ova tri grada.
30
Rezultati stavova javnog mnijenja prikazani su na grafikonu 7-11. Od ukupnog broja ispitanika, njih 32,24 procenta smatra da e se u narednoj godini ekonomska situacija u njihovoj op ini poboljšati. Ovako visokom procentu optimista zna ajno su doprinijeli mladi ljudi koji su tek završili srednje škole ili koji studiraju na univerzitetima nadaju i se boljoj ekonomskoj perspektivi. Druga ije misli ak 57,48 procenata stanovnika, koji smatraju da eekonomska stituacija ostati ista kao u 2004. godini (29,29%), ili da e ak biti gora (19,29%).
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
Sviispitanici
Od 18 do24 godine
Od 25 do34 godine
Od 35 do44 godine
Od 45 do65 godina
Preko 65godina
Odgovor A
Odgovor B
Odgovor C
Odgovor D
Izvor: Prilog broj 1 ALDI analiza javnog mnjenja, avgust 2004
U situaciji kada vladine institucije provode Razvojnu strategiju 5 puta sporije od planiranog, kada država sve više zaostaje ak i za susjednim zemljama u regionu, a unutar zemlje jaz izme u razvijenijih i nerazvijenih podru ja postaje sve ve i, te kad preko polovine stanovništva smatra da e naredna godina biti ista ili ak lošija nego trenutna, sigurno je da ese sve ve i broj stanovnika odlu ivati da promijeni mjesto svog boravka i da odseli. U nedostatku o iglednih unaprije enja kvalitete života u lokalnim zajednicama, u kombinaciji sa pesimizmom javnog mnijenja po pitanju o ekivanja unaprije enja li nog standarda, sigurno je da e se tokom 2004. i 2005. godine nastaviti trend preseljavanja stanovništva iz neprosperitetnih op ina, u gradove kao što su Sarajevo, Banja Luka i Mostar ili op ine u njihovoj okolini.
Na proces unutrašnje migracije u narednim godinama, upravo najzna ajniji utjecaj trebao bi imati proces provo enja Srednjoro ne razvojne strategije BiH, koji bi trebao stvoriti uslove za ujedna en i uravnotežen rast. Kako vladine institucije nisu pokrenule niti jednu politku koja bi zaustavila stvaranje sve ve e ekonomske neuravnoteženosti, postoje izgledne šanse da se migracija ka administrativnim centrima nastavi i u budu nosti.
Informacije o mogu im unutrašnjim migracijama prikazane su na slici 4. zajedno sa dosadašnjim ostvarenim inostranim investicijama po glavi stanovnika. Slika pokazuje samo jedno - u kojim op inama je manja zaposlenost i prosje ne plate od prosjeka u Bosni i Hercegovini, te koliko bi bilo mogu e o ekivati da se broj stanovnika u tim op inama smanji u budu nosti.
Podru ja jugozapadne i jugoisto ne BiH, iako nemaju zna ajan priliv inostranih investicija, nisu ozna ena kao podru ja sa kojih bi se trebao o ekivati ve i odliv stanovništva. Podru ja jugozapadne BiH: Bosansko Grahovo, Glamo i Kupres nemaju zna ajne SDI, ali i broj stanovnika u tim op inama se odavno ve smanjio. U Bosanskom Grahovu u 2004. godini broj stanovnika je svega 1/3 stanovnika iz 1991. godine, za Glamo taj procenat iznosi 40, a za Kupres 34 procenta. Sli no je i u jugoisto noj BiH. U ajni u broj stanovnika iznosi tek 59 procenata od broja stanovnika iz 1991. godine. Za Rogaticu taj je postotak 66, a za Fo u 71.
Grafik 7-11.Rezultati istraživanja javnog mjenja. Da li o ekujeteunaprije enjeekonomske situacije u Vašoj op ini u narednoj godini
Odgovori:A – Da B – Vjerovatno e biti isto kao ove godine C – Vjerovatno gore nego ove godine D – Ne znam
31
Slika 4. Dogoro na projekcija interne migracije u Bosni i Hercegovini
TUZLA
BIJELJINABRCKO
DISTRIKTDOBOJ
TREBINJE
ZENICATRAVNIK
LIVNO
GORAZDE
MOSTAR
KONJIC
BIHAC
VISOKO
SARAJEVO
BANJA LUKA
PRNJAVOR
SANSKI MOST
KLADANJ
DRVAR
KOZARSKA DUBICA
SREBRENICA
GRUDE
STOLAC
MRKONJIC
GRAD
SIPOVOKAKANJ
SOKOLAC
MAGLAJ
NOVI
GRAD
BUGOJNO
GACKO
VISEGRAD
BROD
TESLIC
LOPARE
ZAVIDOVICI
SAMAC
NEVESINJE
SRBAC
MODRICA
ZIVINICE
PALE
GRADISKA
KLJUC
LJUBINJE
BOSANSKI
PETROVAC
VITEZ
FOJNICAKUPRES
TESANJ
ILIJAS
PRIJEDOR
GRADACAC
DONJI
VAKUF
TOMISLAVGRAD
LJUBUSKI
VARES
DERVENTA
LAKTASI
CAZIN
SIROKI
BRIJEG
CITLUK
SREBRENIK
LUKAVAC
JAJCE
HADZICI
CELINAC
NEUMBILECA
BOSANSKO
GRAHOVO
CAJNICE
RUDO
FOCA/SRBINJE
GLAMOC
GORNJI
VAKUF
PROZOR
JABLANICA
KALINOVIK
ROGATICA
MILICI
TRNOVO
BOSANSKA
KRUPA
VELIKA
KLADUSA
SEKOVICI
ZVO
RN
IK
PREKO 10.000 INTERNIH MIGRACIJA
OD 5.000 DO 10.000 INTERNIH MIGRACIJA
DO 5.000 INTERNIH MIGRACIJA
OD 100 DO 536 KM SDI PER CAPTA
OD 536 DO 1.401 KM SDI PER CAPTA
PREKO 1.401 KM SDI PER CAPTA
OD 0 DO 100 KM SDI PER CAPTA
Iz ovih nerazvijenih op ina u administrativne centre se preseljavaju prvenstveno mladi i obrazovani ljudi, ljudi koji gr evito traže zaposlenje tokom svog studiranja na unverzitetima, koji u vladinim institucijama i inostranim kompanijama traže zamjenu za izgubljenu životnu perspektivu. U takvom ambijentu, vlada Bosne i Hercegovine provodi Srednjoro nu strategiju iji je prvi i osnovni cilj stvaranje pretpostavki za samoodrživ i ujedna en ekonomski razvoj.
Da li su bitniji brojevi ili ljudi?
U Bosni i Hercegovini, ve ina politi ara preko no i je (sli no kao i u drugim bivšim socijalisti kim državama) zamijenila ideologiju marskizma i socijalizma za tržište i demokratiju. Iako je socijalisti ka ekonomska ideologija obrisana skoro preko no i u 1997. i 1998. godini, recidivi socijalizma su još vidljivi. Navike koje je stvarao socijalizam – pretjerana ovisnost o državi, nedostatak poduzetni ke sklonosti, nemogu nost ostvarivanja kompromisa i nesklonost ka suradnji u dobrovoljnim grupama uveliko usporava stvaranje bilo demokratskog društva, bilo tržišne ekonomije. Ohrabreni mogu im pozitivnim promjenama, politi ari ulogu gra ana i institucija civilnog društva vide samo kao masu marginaliziranih pojedinaca, koji e na dan izbora dati svoj glas onome ko da najve a obe anja. Konstantna smanjenja procenata glasa a na izborima jasno pokazuje da sve manji procenat stanovništva
32
vjeruje u obe anja politi ara, odnosno uvi a da vladine politike imaju sve manji utjecaj na unaprije enje njihove kvalitete života.
Posljedice ovakvog shvatanja demokratije dovele su do skoro nikakvih pomaka u izgradnji gra anskog društva, koje je sistematski uništavano u periodu socijalizma, kako bi se sprije io razvoj demokratije i tržišne ekonomije. Zadržavaju i svoje stare navike, gra ani od politi kih stranaka ne traže stvaranje uslova za razvoj gra anskog društva i tržišne ekonomije, ve upravo suprotno. Potaknuti politi arima koji poznaju 'na in razmišljanja obi nih ljudi' oni žele da uju samo obe anja koja su povezana sa navikama iz socijalizma.
Tokom istraživanja javnog mnijenja, gra anima u Bosni i Hercegovini je postavljeno pitanje kojim prioritetima bi dali najve u podršku Vladi Bosne i Hercegovine. Skoro svaki drugi stanovnik Bosne i Hercegovine smatra da bi prioritet vladine politike trebala da bude socijalna politika. Gra ani smatraju da bi zbrinjavanje nezaposlenih, socijalno ugroženih kategorija stanovnika trebao da bude prioritet vladinih institucija. Gra ani su u takvoj poziciji da ne mogu razmišljati o dugogodišnjim efektima vladinih politika.
05
1015202530354045505560
Sviispitanici
Od 18 do24 godine
Od 25 do34 godine
Od 35 do44 godine
Od 45 do65 godina
Preko 65godina
Odgovor A
Odgovor B
Odgovor C
Odgovor D
Odgovor E
Izvor: Prilog broj 1 ALDI analiza javnog mnijenja, avgust 2004
Proces Evropskih integracija donije e možda prve pozitivne efekte tek za desetak godina. Upravo zbog toga i najmanji procenat stanovništva BiH, tek oko 6 procenata smatra da bi Evropske integracije trebale biti prvi vladin prioritet. S druge strane, za prioritet kao što je razvoj privatnog sektora i ekonomija izjasnilo se tek 22,48 procenata stanovnika, dok je za razvoj infrastrukture ili ruralni razvoj samo nešto manje od 11 procenata stanovnika BiH. Kako je i prikazano na grafikonu 8-12., u na inu razmišljanja nema razlika u starosnim grupama stanovništva. Sve generacije gledaju sli no na vladine prioritete, dok se jedina razlika utvrdila kod gra ana koji su zaposleni u vlastitom biznisu. Nezaposleni, radnici u privatnom sektoru i zaposleni u državnoj upravi ili državnim preduze ima razmišljaju na isti na in, prvi prioritet je socijalna politika. Samo gra ani koji su zaposleni u vlastitom biznisu razmišljaju druga ije. Njih ak 85 procenata smatra da bi najvažniji prioritet vlade BiH trebao biti razvoj privatnog sektora.
Zbog ega je ova razlika u vi enju uloge vladinih institucija bitna za Bosnu i Hercegovinu? Ovi rezultati potvr uju da se u Bosni i Hercegovini intelektualno prihvatila demokratija i kapitalizam, umjesto socijalizma, ali da ne postoje društvene navike i kultura potrebna za stvaranje bilo demokratije, bilo tržišne ekonomije. Da je ovo ta no najbolje pokazuje planiranje državne potrošnje budžetskih sredstava u Bosni i Hercegovini. Prema budžetima entitetskih vlada za transfere i grantove se izdvajaju ogromne sume novca. U Federaciji BiH od planiranog budžeta za 2004. godinu, za teku e transfere planiralo se
Grafik 8-12.Rezulltati istraživanja javnog mnijenjaZa koje prioritete bi dali najve u podršku vladi BiH
Odgovori:A – Evropske integracijeB – Ekonomija C – Socijalna politikaD – RazvojinfrastruktureE – Neki drugi prioriteti
33
izdvojiti 567,6 miliona KM, što predstavlja 45,4 procenta ukupnog budžeta.41 Ove godine teku i transferi su pove ani za 23,5 procenata u odnosu na proteklu godinu i sredstva koja su pove ana upravo su usmjerena ne za razvoj, ve za riješavanje socijalnih pitanja. Iako eFederacija BiH u 2004. godini 277,97 miliona potrošiti na ratne vojne invalide, 70 miliona na zaostale penzije i 28,18 miliona na povratnike, ukupno 376,15 miliona ili 30,13 procenata ukupnog budžeta, gra ani traže dodatne napore vlasti u riješavanju socijalnih pitanja.
S druge strane, od 557,6 miliona KM, koliko je planirano za teku e transfere, samo 4,1 procenat e se izdvojiti za razvoj poljoprivrede, 1,1 procenat kao podsticaj industriji, svega 0,27 procenata e se upotrijebiti za razvoj poduzetništva, dok svega 0,017 procenata za razvoj turizma. Upravo ovi podaci govore o specifi nosti vladinih politika u Bosni i Hercegovini. Ako bi pažljivo posmatrali izjave vladinih službenika, uo ili bi da oni upravo najviše nade polažu u turizam, zatim razvoj poduzetništva, pa industriju i poljoprivredu.42 Koliko entitetske vlade posve uje pažnje razvoju demokratije i civilnog društva, najbolje svjedo i injenica da u F BiH za razvoj nevladinih organizacija planiraju izdvojiti svega 0,017 procenata svih teku ihtransfera. U Bosni i Hercegovini, još uvijek su bitniji programi koji podsti u razvoj kulture i sporta od demokratije ili tržišne ekonomije. Ova injenica je jasno vidljiva u budžetu F BiH u kojem su sredstva za kulturu i sport ve a za 8,4 puta od sredstava za razvoj podzetništva, ili ak 130 puta ve a od sredstava za programe nevladinih organizacija.
Sigurno je da postoji mogo više, možda ak i drasti nijih primjera nelogi nosti sa kojima se suo ava današnja Bosna i Hercegovina. Primjer Federacije BiH, bi se mogao primijeniti i na drugi entitet, i na vladu na državnom i lokalnom nivou, samo kada bi vladine institucije bile znatno otvorenije prema svojim gra anima. Vladine institucije na entitetskim nivoima najve e iznose izdvajaju za socijalne transfere, za koje koriste kredite me unarodnihfinansijskih institucija i pomo iz inostranstva, smanjuju i ulaganja u razvoj. Prosje angra anin u Bosni i Hercegovini teško da može razumijeti vladine politike, prvenstveno što mora uložiti ogromno vrijeme i energiju da bar prodre milimetar dublje u razumijevanje politika koje odlu uju o sudbini svakog od njih. ak i za dobro obrazovanog i informisanog gra anina Bosne i Hercegovine vrijedi tvrdnja, koju je skoro prije 40 godina istakao Jack L. Walker:
'Ve ina gra ana nisu u mogu nosti, niti žele da plate onu vrstu troškova /u vremenu i energiji/ da prikupe informacije neophodne za efikasnu politi kuparticipaciju. Ovo može biti posebno istinito u politi kim sistemima u kojima se slabe ili nejasne alternative prezentuju javnosti. Za ve inu gra ana svijet politike je udaljen, zbunjuju i, bezna ajan, nemaju i nikakve direkte veze sa dnevnim brigama u vezi posla ili porodice'.43
Iako gra ane Bosne i Hercegovine najviše interesuju politike koje e doprinijeti poboljšanju trenutnog socijalnog položaja, oni su svjesni da su za promjene kvalitete života u lokalnim zajednicama potrebne korijenite reforme.
41 Budžet Federacije BiH za 2004. godinu, Službene novine broj 17, 01.04.2004. godine 42 Samo u mjesecu septembru u pisanim medijima prenešene su dvije vijesti vezano za razvoj poduzetništva, jedna za restrukturiranje industrije i jedna vezana za socijalnu politiku. Dnevni Avaz od 01 – 30 septembra 2004. godine 43 (1966)Jack. L. Waker, ‘A Critique of the Elitist Theory of Democracy’. American Political Science Revew 60
34
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Sviispitanici
Od 18 do24 godine
Od 25 do34 godine
Od 35 do44 godine
Od 45 do65 godina
Preko 65godina
Odgovor A
Odgovor B
Odgovor C
Odgovor D
Izvor: Prilog broj 1 ALDI analiza javnog mnijenja, avgust 2004
Nakon devetogodišnjeg iskustva u demokratiji i tržišnoj ekonomiji, gra ani jedinu nadu za promjenu postoje eg teškog ekonomskog stanja vide u radikalnim promjenama. Kako je to prikazano na grafikonu 8-13., 75 procenata svih ispitanika smatra da su za unaprije enje kvalitete života na lokalnom nivou potrebne radikalne promjene. Tek njih 6,1 procenat smatra da su predstoje e reforme sasvim zadovoljavaju e dok samo 1,7 procenat stanovnika Bosne i Hercegovine smatra da je kvaliteta života sasvim zadovoljavaju a. Gra ani postaju svjesni da ako se ne dese drasti ne promjene, vrlo je izvjesno da e ostatak svog života provesti ekaju i blagostanje koje im se obe ava ve 15 godina. Zahvaljuju idosadašnjem iskustvu u kreiranju i vo enju vladinih politika, svakim danom sve ve em broju gra ana postaje jasno u kom smjeru e se kretati njihova budu nost. Koliko se u Bosni i Hercegovini pažnje posve uje ljudima, a koliko brojevima možda najbolje pokazuju slijede adva primjera.
SAD je država sa najrazvijenijim demokratskim i tržišnim mehanizmom na svijetu, prvenstveno zato što ameri ka demokratija nije stvorila bezli nu masu pojedinaca, ve zvu nikompleks ekskluzivnih, a ipak dobrovoljnih udruženja. Ovo je prvi uo io Max Weber nakon što je posjetio SAD krajem 19. stolje a44. Klju nu ulogu u kreiranju vladinih politika imaju Kongres i Senat, koji kontinuirano donose privatne i javne zakone u interesu svih gra anasvoje države. Iako glase kao država sa najrazvijenijom tržišnom ekonomijom i demokratijom, Kongres je samo od januara do po etka oktobra 2004. godine predložio 5.169 novih zakona, a Senat 2.879.45 Da bi obezbijedili ravnopravnu poziciju svih u funkcioniraju oj tržišnoj ekonomiji, u Sjedinjenim Državama trenutno je na snazi preko 1.200 zakona koji daju olakšice bra nim parovima, kako bi porodica bila u ravnopravnijem položaju u odnosu na pojedince bez porodice. Iako vode brigu o Društvenom bruto proizvodu koji je jednak tre ini svjetskog, zastupnici u zakonodavnoj vlasti posebnu pažnju posve uju problemima svojih gra ana. U Baltimorskoj luci u subotu 6. marta 2004. godine desila se nesre a sa vodenim taksijem, koji se zbog oluje prevrnuo u more. Tom prilikom u moru je završilo svih 25 putnika od kojih je jedan poginuo, a tri su se smatrala nestalim. Samo tri dana poslije, Senat Sjedinjenih Država je izglasao Rezoluciju u kojoj je izrazio sau eš e porodicama poginulih, pohvalio brzinu kojom su spasioci sprije ili smrt ve eg broja ljudi, te pohvalio izuzetne napore spasioca koji su prvi pritekli u pomo .46 I pored toga što dnevno predlažu preko 20 novih zakonskih rješenja, vode i brigu o nacionalnoj i svjetskoj ekonomiji, parlamentarci Sjedinjenih Država reaguju u roku od 48 sati na svaki problem sa kojim se suo avaju njihovi gra ani.
44 (1995) 'Povjerenje' Fransic Fukuyama Str.69 45 Thomas Legislative Information, Library of US Congress,04. October 2004. Http://thomas.loc.gov46 (2004) March 09. S. RES. 312, SENATE OF THE UNITED STATES
Grafik 8-13.Rezultati istraživanja javnog mnijenja. Šta mislite da je potrebno uraditi u Vašoj lokalnoj zajednici da bi se unaprijedila kvaliteta života
Odgovori:A – Potrebne su radikalne promjeneB – Predstoje e reforme su sasvim dovoljne C – Kvaliteta života je zadovoljavaju aD – Ništa do navedenog
35
Drugi primjer, bitan za kreiranje perspektive o ekonomskoj budu nosti Bosne i Hercegovine jeste Bugarska. Nedavno je objavljeno da e Bugarska postati lanicomEvropske Unije najvjerovatnije 2007. godine. U toj zemlji je prije devet godina stopa siromaštva bila oko 13 procenata.47 Nakon po etka reformi i krize u 1995. godini, u naredne dvije godine stopa siromaštva se popela na ak 56 procenata, da bi se u 2001. godini smanjila na 21 procenat. Me utim, iako zvani ne statistike Vlade u Sofiji i Svjetske Banke to ne govore, nezavisni izvori navode da je u 2000-toj godini oko 21 procenat stanovništva živio u ekstremnom siromaštvu (sa manje od 2 KM na dan).48 U 2001. godini u odnosu na 1995. godinu, broj nezaposlenih se skoro udvostru io. Skoro 36 procenata onih koji nisu radili isti posao u 2001. kao u 1995. godini, bio je zato što su bili otpušteni, a samo njih 15 procenata su u 2001. godini pronašli bolji posao.49 U Bugarskoj je prosje na plata tek oko 210 KM, dok je zakonska minimalna plata od 1 januara 2004. godine 120 KM, koju mnogi radnici dobiju tek nakon višesatnog prekovremenog rada.
Prema podacima Centralne Banke Bugarske, samo u prvih sedam mjeseci 2004. godine nivo stranih direktnih investicija je iznosio ak 1,34 milijarde Eura i dok se ta država proglašava kao najprivla nija zemlja za inostrane investitore, njeni stanovnici jedva sastavljaju kraj s krajem. Radnici u Bugarskoj koji proizvode odje u marke Puma govore da nikako ne mogu da dostignu normu u okviru normalnog radnog dana. Kako su pla eni po komadu, neispunjavanje norme direktno utje e na platu koju oni primaju, te im njihova plata nije dovoljna da plate ni osnovne životne potrepštine. Zbog toga su neki primorani da rade dvije smjene, a nekada u sezoni im je dozvoljeno da odsustvuju iz fabrike samo 7 sati.50 Iako e za tri godine u i u Evropsku Uniju, danas postoje gradovi u kojima je stopa nezaposlenosti i preko 70 procenata. U Sofiji, distrikt li i na bilo koji veliki grad u Zapadnoj Evropi, ali ako se udaljite samo kilometar od centra vidje ete funkcionalnu ekonomiju na dijelu. Ljudi stanuju u oronulim stanovnima, sa folijama na prozorima, sretni ako mogu na i bilo kakav posao. Iako je stopa nezaposlenosti tek 18,1 procenat, dobro pla eni posao u Sofiji je posao kucanja žalbi u kancelariji koja se nalazi u WC-u restorana u centru grada. Nažalost, politi ari rijetko vide stvarni život gra ana. Kada dolaze delegacije, policija ak i državim granicama rastjeruje svoje stanovnike, koji su krenuli u kupovinu namirnica, kako se nebi pokvario dojam o prosperitetnoj nacionalnoj ekonomiji. Pa ipak, prema kriterijima Evropske Unije, Bugarska ispunjava ekonomske kriterije za ulazak u Evropsku uniju.51
Bugarska je dobar primjer za Bosnu i Hercegovinu i napore vladinih institucija postizanju uravnoteženog razvoja svih dijelova države. BiH može 2007. godine ostvariti zacrtane stope Bruto društvenog proizvoda po glavi stanovnika. Me utim da li e se ujedna en ekonomski razvoj ostvariti na na in da svi 'prekobrojni' stanovnici iz nerazvijenih op ina presele u Sarajevo, Banja Luku i Mostar, u kojima e biti ogor eni na svaki oblik razvoja civilnog društva i demokratije, ostaje tek da se vidi. Zbog izuzetno teškog ekonomskog stanja, u nedostatku kulture povezivanja, gra ani nisu zainteresovani za razvoj civilnog društva. Ve ina njih živi u društvenoj izolaciji, sa rastu im stepenom nepovjerenja prema svima - od nepovjerenja prema državi, pa do još ve eg nepovjerenja prema svima koji su uspjeli nešto ostvariti i biti druga iji od ve ine 'obi nih ljudi'. Znaju i to, politi ke partije gra anima obe avaju ono što gra ani žele uti, a ne što je potrebno uraditi. U takvom ambijentu, vladine institucije u prvi plan stavljaju neekonomske ciljeve, prepuštaju i gra ane samima sebi. Biranjem demokratije i tržišne ekonomije, gra anima je data ekonomska sloboda, ali da im niko ne e re i šta e oni raditi sa tom slobodom. Niko od vladinih
47 (2002) Rural poverty in Bulgaria: Characteristics and trends, David E. Sahn, Professor of Economics, Cornell University June 15, 2002 48 (2004) UNDP Profil of Bulgaria The Sustainable Human Development Perspective www.undp.bg49 LSMS Bugarska 2001 50 (2004) Oxfam Report: 'Play fair at the Olympics' Make Fair Olimics; Oxfam GB, Clean Clothes Campaign and ICFTU 2004. 51 (2004) Strateški papir i Izvještaj Evropske Komisije: 'Nastavljanje proširivanja’ o napretku prema pridruživanju Bugarske, Rumunije i Turske EU
36
institucija ne smije odaslati jasnu poruku gra anima, da ovakvim vo enjem ekonomske politike nestaje socijalna jednakost i da se o slabima nema ko brinuti.
Stanje u kojem se trenutno nalazi Bosna i Hercegovina i sve ve a koncentracija stanovništva u administrativne centre, ve prouzrokuje posljedice od kojih e se veliki broj op ina teško oporaviti. Me utim, iz nerazvijenijih op ina u Sarajevo i Banja Luku ne dolaze samo najsiromašniji slojevi stanovništva, ve i obrazovani ljudi sa univerzitetskom diplomom, koji poznaju strane jezike, koji imaju iskustvo u radu sa inostranim organizacijama, a najve idio mladih koji u ove centre dolazi radi studiranja ima jedan osnovni cilj – da u njima ostanu za stalno. Manje razvijena podru ja ostaju bez stru nih kadrova, inžinjera, doktora, ekonomista, informati ara, profesora engleskog jezika, što dovodi direktno do smanjenja ekonomskog potencijala ovih op ina, ali i sve eš e do problema u funkcionisanju države na lokalnom nivou.
Vladaju e politi ke opcije u BiH, iako svjesni potreba za korjenitim reformama od nivoa mjesne zajednice do nivoa države, nisu u mogu nosti da ih sprovedu, jer radikalne reforme ne podrazumijevaju ono što bira i žele da uju. Svi žele dobro pla ene poslove, ali ne i otpuštanje prekobrojnih radnika. Svima smeta prekobrojna i prespora administracija, ali niko ne smije javno obe ati drasti no smanjenje broja administracije. U politi kom izboru izme uonoga što treba i onoga što bira i vole uti, u Bosni i Hercegovini gubitnik je onaj ko govori istinu.
37
Literatura
1) (2004) Srednjero na razvojna strategija BiH – PRSP (2004 – 207) BiH Vije e Ministara Vlada F BiH, Vlada RS, Kona na verzija, april 2004.
2) (2002) Izvještaj: Blagostanje u Bosni i Hercegovini 2001: Mjerenja i nalazi. Publikacija Državne Agencije za statistiku, entitetskih zavoda za statistiku, Svjetska Banka. Sarajevo Decembar 2002.
3) (2002) Evropska Inicijativa za Stabilnost ESI, 'Zapadni Balkan 2004. godine: Pomo ,kohezija i nove granice Evrope, 3. novembar 2002.
4) (2004) Slobodna trgovina i Bosna i Hercegovina: Da li smo spremni na putovanje? ALDI u.g. papir za diskusiju. April 2004. godine
5) (2004)CCI BiH: Izvještaj: 'Monitoring uticaja državnih politika (obrazovanje, socijalna zaštita, zaštita okoline) unutar razvojne strategije Bosne i Hercegovine (PRSP)' Juli, 2004
6) UNDP Sistem ranog upozoravanja – Kvartalni izvještaj 2004 April - Juni 7) (2004) World Bank: World Development Indicators database, August 2004 8) Informacija o stranim direktnim ulaganjima u BiH od maja 1994 do 31.12.2003. godine.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Sarajevo Januar 2004. godine. 9) (1995) 'Povjerenje' Fransic Fukuyama10) Thomas Legislative Information, Library of US Congress, 04. October 2004.
Http://thomas.loc.gov11) (2002) Rural poverty in Bulgaria: Characteristics and trends, David E. Sahn, Professor of
Economics, Cornell University June 15, 2002 12) (2004) UNDP Profil of Bulgaria The Sustainable Human Development Perspective
www.undp.bg13) (2004) Oxfam Report:: 'Play fair at the Olympics' Make Fair Olimics; Oxfam GB, Clean
Clothes Campaign and ICFTU 2004. 14) (2004) Strateški papir i Izvještaj Evropske Komisije: 'Nastavljanje proširivanja' o napretku
prema pridruživanju Bugarske, Rumunije i Turske EU
38
PRILOG BROJ 1:
ALDI U.G. ISTRAŽIVANJ JAVNOG MNJENJA JULI 2004. GODINE
PERIOD ISPITIVANJA : 01 -31 JULI 2004. GODINE BROJ ISPITANIKA : 1000
I ODGOVORI ISPITANIKA RAZVRSTANI PREMA GODINAMA
PITANJE JEDAN: Kako ocjenjujete kvalitetu života u vašoj op ini u odnosu na predhodnu godinu
ODGOVORI A – Bolje nego godinu dana ranije B – Isto kao i prije godinu dana C – Lošije nego godinu dana ranije
ISPITANICI PO GODINAMA Svi isptanici 18-24 25-34 35-44 45-65 Preko 65
Odgovor A 9.59 21.43 6.85 6.67 7.86 9.27 Odgovor B 42.16 54.29 42.47 38.46 39.84 41.06 Odgovor C 48.25 24.29 50.68 54.87 52.3 49.67
DRUGO PITANJE: Ko po vašem mišljenju najviše doprinosi unaprije enju kvalitete života u vašoj op ini
ODGOVORI A – Prednost vladinim institucijama B – Prednost politi kim partijama C – Prednost me unarodnim organizacijama D – Prednost uspiješnim doma im poduzetnicima E – Prednost inostranim kompanijama F – Niko od nabrojanih
ISPITANICI PO GODINAMA Svi isptanici 18-24 25-34 35-44 45-65 Preko 65
Odgovor A 9.76 6.9 10.34 12.56 8.53 11.33 Odgovor B 7.1 9.66 4.83 6.03 8 6 Odgovor C 8.19 11.03 6.21 7.04 8.53 8 Odgovor D 21.4 25.52 26.21 25.63 19.47 12 Odgovor E 4.34 9.99 4.14 1.51 4 4 Odgovor F 49.21 37.24 48.28 47.24 51.47 58.67
TRE E PITANJE: Za koje prioritete bi dali najve u podršku vladi BiH
ODGOVORI A – Institucionalne reforme / Evropske integracije B – Razvoj privatnog sektora / Ekonomija C – Socijalna politika / Zbrinjavanje nezaposlenih D – Razvoj infrastrukture / Ruralni razvoj E – Neki drugi prioriteti
ISPITANICI PO GODINAMA Svi isptanici 18-24 25-34 35-44 45-65 Preko 65
Odgovor A 6.14 9.72 6.85 6.67 4.83 4.61 Odgovor B 22.48 26.39 27.4 23.08 22.25 13.82 Odgovor C 50.99 43.75 45.21 53.85 52.01 57.24 Odgovor D 10.89 12.5 15.75 8.72 8.04 14.47 Odgovor E 9.5 7.64 4.79 6.69 12.87 9.87
ETVRTO PITANJE: Da li o ekujete unaprije enje ekonomske situacije u vašoj op ini u narednih godinu dana
ODGOVORI: A – Da B – Vjerovatno isto kao i u trenutnoj godini C – Cjerovatno gore nego u trenutnoj godini D – Neznam
ISPITANICI PO GODINAMA Svi isptanici 18-24 25-34 35-44 45-65 Preko 65
Odgovor A 32.24 42.14 36.3 30.26 28.46 30.92 Odgovor B 29.14 29.29 30.82 28.72 31.71 21.71 Odgovor C 28.34 19.29 27.4 30.77 29.27 32.24 Odgovor D 10.28 9.29 5.48 10.26 10.57 15.13
39
PETO PITANJE: Šta mislite šta je potrebno uraditi u vašoj lokalnoj zajednici da bi se postigao napredak u kvaliteti života
ODGOVORI: A – Potrebne su radikalne reforme B – Predstoje e reforme su sasvim zadovoljavaju eC – Kvaliteta života je sasvim zadovoljavaju aD – Ništa od navedenog
ISPITANICI PO GODINAMA Svi isptanici 18-24 25-34 35-44 45-65 Preko 65
Odgovor A 75 65.71 76.03 76.41 77.51 74.67 Odgovor B 6.1 12.14 4.11 6.15 5.15 4.67 Odgovor C 1.7 5.71 2.74 2.05 0.27 0 Odgovor D 17.2 16.43 17.12 15.38 17.07 20.67
II ODGOVORI ISPITANIKA RAZVRSTANI PREMA RADNOM STATUSU
PITANJE JEDAN: Kako ocjenjujete kvalitetu života u vašoj op ini u odnosu na predhodnu godinu
ISPITANICI PO RADNOM STATUSU Zaposleni Nezaposleni Penzioneri Van radne snage
Odgovor A 9.32 7.9 8.89 20.62 Odgovor B 46.19 37.25 40 59.79 Odgovor C 44.49 54.85 51.11 19.59
DRUGO PITANJE: Ko po vašem mišljenju najviše doprinosi unaprije enju kvalitete života u vašoj op ini
ISPITANICI PO RADNOM STATUSU Zaposleni Nezaposleni Penzioneri Van radne snage
Odgovor A 10.5 8.91 11.5 8.91 Odgovor B 5.88 7.35 5.75 11.88 Odgovor C 7.14 6.9 9.73 12.87 Odgovor D 29.41 19.38 12.83 29.7 Odgovor E 2.94 3.56 5.31 8.91 Odgovor F 44.12 53.9 54.87 27.72
TRE E PITANJE: Za koje prioritete bi dali najve u podršku vladi BiH
ISPITANICI PO RADNOM STATUSU Zaposleni Nezaposleni Penzioneri Van radne snage
Odgovor A 8.47 4.29 4.78 11.88 Odgovor B 29.66 18.51 18.7 32.67 Odgovor C 47.46 54.85 53.04 37.62 Odgovor D 8.05 11.96 10.87 11.88 Odgovor E 6.36 10.38 12.61 5.94
ETVRTO PITANJE: Da li o ekujete unaprije enje ekonomske situacije u vašoj op ini u narednih godinu dana
ISPITANICI PO RADNOM STATUSU Zaposleni Nezaposleni Penzioneri Van radne snage
Odgovor A 8.47 4.29 4.78 11.88 Odgovor B 29.66 18.51 18.7 32.67 Odgovor C 47.46 54.85 53.04 37.62 Odgovor D 8.05 11.96 10.87 11.88
PETO PITANJE: Šta mislite šta je potrebno uraditi u vašoj lokalnoj zajednici da bi se postigao napredak u kvaliteti života
ISPITANICI PO RADNOM STATUSU Zaposleni Nezaposleni Penzioneri Van radne snage
Odgovor A 81.78 72.91 75.45 67.01 Odgovor B 6.36 5.19 4.91 12.37 Odgovor C 1.27 1.35 0.45 7.22 Odgovor D 10.59 20.54 19.2 13.4
40
PRILOG 2: Pregled stranih direktnih invesrticija po op inama primaocima u Bosni I Hercegovini
(u .000 KM) SektoriRBR Op ina Grad Entitet Ukupan iznos
registorvanihSDI do
31.12.2004
Proizvodnja Usluge
Ukupan broj SDI
1 Sarajevo (*) FBiH 523,858.0 103,022.0 420,836.0 167
2 Mostar FBiH 247,692.0 65,404.0 182,288.0 28
3 Zenica FBiH 192,944.0 191,885.0 1,059.0 5
4 Banja Luka RS 166,817.0 73,302.0 93,515.0 48
5 Hadži i FBiH 60,686.0 60,176.0 510.0 4
6 Kakanj FBiH 49,009.0 49,009.0 0.0 1
7 Br ko DS 46,328.0 26,856.0 19,472.0 13
8 Jajce FBiH 44,268.0 44,268.0 0.0 3
9 Drvar FBiH 43,250.0 43,250.0 0.0 1
10 Lukavac FBiH 29,677.0 29,677.0 0.0 4
11 Srebrenik FBiH 28,035.0 911.0 27,124.0 5
12 Ljubuški FBiH 28,023.0 7,991.0 20,032.0 9
13 Biha FBiH 27,704.0 27,293.0 411.0 8
14 itluk FBiH 27,449.0 22,510.0 4,939.0 8
15 Tuzla FBiH 24,507.0 22,721.0 1,786.0 6
16 Prnjavor RS 22,466.0 18,342.0 4,124.0 8
17 Široki Brijeg FBiH 22,204.0 21,704.0 500.0 8
18 Velika Kladuša FBiH 21,133.0 7,200.0 13,933.0 3
19 Cazin FBiH 20,025.0 17,645.0 2,380.0 9
20 Šipovo RS 19,310.0 19,310.0 0.0 3
21 Kiseljak FBiH 18,204.0 18,204.0 0.0 1
22 Laktaši RS 18,188.0 15,883.0 2,305.0 21
23 Derventa RS 18,143.0 17,808.0 335.0 4
24 Grude FBiH 17,300.0 15,862.0 1,438.0 4
25 Goražde FBiH 13,212.0 12,812.0 400.0 3
26 Kozarska Dubica RS 12,734.0 12,606.0 128.0 5
27 Vitez FBiH 12,019.0 11,335.0 684.0 3
28 Bijeljina RS 11,335.0 10,755.0 580.0 16
29 Vareš FBiH 9,804.0 9,804.0 0.0 1
30 apljina FBiH 8,682.0 8,682.0 0.0 4
31 Bosanska Krupa FBiH 7,787.0 7,787.0 0.0 3
32 Tomislavgrad FBiH 7,086.0 7,086.0 0.0 3
33 Bužim FBiH 6,589.0 6,589.0 0.0 2
34 Livno FBiH 6,178.0 6,178.0 0.0 1
35 Donji Vakuf FBiH 5,807.0 5,807.0 0.0 1
36 Grada ac FBiH 5,650.0 5,367.0 283.0 3
37 Prijedor RS 5,307.0 5,307.0 0.0 4
38 Zvornik RS 5,224.0 4,912.0 312.0 4
39 Ilijaš FBiH 4,909.0 4,737.0 172.0 3
40 Sokolac RS 4,568.0 4,568.0 0.0 2
41 Tešanj FBiH 4,133.0 2,315.0 1,818.0 6
42 Bosanski Petrovac FBiH 4,003.0 4,003.0 0.0 1
43 Busova a FBiH 3,873.0 3,873.0 0.0 1
44 Sanski Most FBiH 3,548.0 3,225.0 323.0 7
45 Ljubinje RS 3,423.0 3,423.0 0.0 2
46 Kotor Varoš RS 3,348.0 3,238.0 110.0 4
47 Klju FBiH 3,128.0 3,128.0 0.0 2
48 Novi Travnik FBiH 2,864.0 2,864.0 0.0 2
49 Tesli RS 2,824.0 2,620.0 204.0 2
50 Posušje FBiH 2,463.0 0.0 2,463.0 3
51 Doboj RS 2,353.0 2,015.0 338.0 4
52 Ribnik RS 2,151.0 2,151.0 0.0 1
53 Novi Grad RS 1,828.0 1,650.0 178.0 2
54 Gradiška RS 1,774.0 1,264.0 510.0 8
55 Zavidovi i FBiH 1,533.0 0.0 1,533.0 2
56 Usora FBiH 1,477.0 1,477.0 0.0 1
41
57 Pale RS 1,450.0 1,450.0 0.0 1
58 Živinice FBiH 1,343.0 1,343.0 0.0 2
59 Nevesinje RS 1,265.0 1,265.0 0.0 1
60 Modri a RS 1,241.0 1,241.0 0.0 2
61 Lopare RS 1,082.0 1,082.0 0.0 1
62 Srbac RS 1,077.0 1,077.0 0.0 1
63 Maglaj FBiH 880.0 547.0 333.0 2
64 Bratunac RS 832.0 613.0 219.0 2
65 Trebinje RS 830.0 200.0 630.0 2
66 Odžak FBiH 751.0 501.0 250.0 2
67 Srebrenica RS 726.0 726.0 0.0 1
68 Breza FBiH 708.0 0.0 708.0 1
69 eli FBiH 694.0 0.0 694.0 2
70 Bugojno FBiH 547.0 110.0 437.0 2
71 Ugljevik RS 490.0 0.0 490.0 2
72 elinac RS 408.0 408.0 0.0 1
73 Šamac RS 403.0 0.0 403.0 1
74 Srpsko Novo Sarajevo RS 402.0 402.0 0.0 1
75 Srpski Brod RS 325.0 155.0 170.0 2
76 Vogoš a FBiH 304.0 304.0 0.0 1
77 Kupres FBiH 226.0 0.0 226.0 1
78 Konjic FBiH 215.0 215.0 0.0 2
79 Srpska Kostajnica RS 161.0 161.0 0.0 1
80 Višegrad RS 133.0 133.0 0.0 1
81 Kalesija FBiH 129.0 129.0 0.0 1
82 Osmaci RS 117.0 0.0 117.0 1
Ukupno BiH(sve inostrane investicije ve e od 100.000 KM
1,905,573 1,093,873 811,700
Ukupan iznos svih inostranih investicija do 31.12.2003
2.106.000
(*) U Sarajevo su uklju ene op ine Stari Grad, Centar, Novo Sarajevo, Novi Grad i Ilidža Izvor: Informacija o direktnim stranim ulaganjima u BiH od maja 1994 do 31.12.2003. godine. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine. Sarajevo, januar 2004. godine.. za prikaz po gradovima prilagodio ALDI u.g.
Pri
log
3.
Pre
gle
d p
rocj
en
a b
roja
sta
no
vnik
a p
o o
pin
am
a i
bro
ja p
rija
va i
od
java
pre
biv
ališ
ta
Bro
j pri
java
mje
sta
pre
biv
ališ
ta (
pre
ma
po
da
cim
a
na
dle
žnih
MU
P)
Bro
j od
java
mje
sta
pre
biv
ališ
ta
(p
rem
a p
od
aci
ma
n
ad
ležn
ih M
UP
) R
br
Op
ina
/gra
d(1
)
Entitet
Broj stanovnika (procjena
prolje e 2004)
Broj stanovnika prema popisu iz
1991
2001
2002
2003
Uku
pno
2001
2002
2003
Uku
pno
1
Banja
Luka
* R
S
222,3
59
195,6
92
13,9
29
10,7
76
42,8
08
67,5
13
9,1
08
3,2
11
22,5
35
34,8
54
2B
an
ovi
i**
FB
iH
28,9
18
26,5
90
3
Be
rko
vii
RS
2
,78
2
3,5
10
2
2
39
5
5
11
6
35
3
4
44
1
13
4
Bih
a
FB
iH
60,7
07
72,4
54
2,3
23
4,5
38
1,1
57
8,0
18
56
45
266
367
5
Bije
ljina
RS
108,6
71
96,9
88
240
5,7
60
6,3
42
12,3
42
61
1,4
27
1,6
56
3,1
44
6
Bile
a
RS
12,2
19
13,2
84
311
328
414
1,0
53
262
230
310
802
7
Bo
san
ska
Kru
pa
F
BiH
2
9,5
80
3
8,6
04
1
,01
7
2,0
36
3
,29
5
6,3
48
5
24
6
79
6
34
1
,83
7
8
Bo
san
ski P
etr
ova
c F
BiH
8
,15
1
15
,24
6
1,3
37
1
,28
7
67
3
3,2
97
9
2
21
2
63
6
94
0
9
Bo
san
sko
Gra
ho
vo
FB
iH
2,4
88
8
,31
1
36
1
47
8
40
0
1,2
39
3
6
14
9
35
2
53
7
10
B
ratu
na
c R
S
22
,87
9
33
,61
9
31
7
42
0
90
6
1,6
43
7
30
1
,32
8
1,4
12
3
,47
0
11
Br
ko
**D
S100,5
00
87,6
27
12
Bre
za
FB
iH
13,8
67
17,3
17
229
199
161
589
267
221
318
806
13
Bugojn
o
FB
iH
37,4
25
46,8
89
440
412
256
1,1
08
390
312
120
822
14
B
uso
vaa
FB
iH
11,4
51
18,8
79
528
469
317
1,3
14
188
199
235
622
15
B
uži
m
FB
iH
18
,25
1
16
,94
0
12
4
15
4
10
1
37
9
23
2
19
0
17
5
59
7
16
ajn
ie
RS
5,2
83
8,9
56
16
48
61
125
81
125
582
788
17
ap
ljin
a**
FB
iH
19,4
02
27,8
82
18
C
azi
n
FB
iH
61
,09
4
63
,40
9
36
3
55
6
46
1
1,3
80
3
35
3
95
3
86
1
,11
6
19
eli
**F
BiH
15,3
78
12,7
00
20
elin
ac
RS
1
7,0
00
1
8,7
13
5
09
8
76
2
,07
9
3,4
64
2
27
2
90
2
07
7
24
21
itlu
k F
BiH
1
6,4
19
1
5,0
83
1
72
1
58
1
93
5
23
1
41
1
20
1
09
3
70
22
Derv
enta
R
S
42,4
99
56,4
89
264
724
360
1,3
48
1,1
48
1,1
15
592
2,8
55
23
Doboj
RS
79,9
87
86,4
79
2,3
61
4,8
93
691
7,9
45
1,0
90
2,2
35
1,1
38
4,4
63
24
Do
bo
j Is
tok**
F
BiH
10,6
07
25
D
ob
oj J
ug
F
BiH
4
,79
8
4
59
5
20
4
46
1
,42
5
1,0
30
6
93
6
12
2
,33
5
26
Dobre
tii
FB
iH
3,2
62
4
,79
0
13
9
16
2
14
2
44
3
11
1
3
7
31
27
D
om
alje
vac
FB
iH
5,0
07
6
,55
2
73
1
01
1
18
2
92
1
54
1
75
1
57
4
86
28
D
on
ji V
aku
f F
BiH
1
3,3
88
2
4,3
72
4
95
4
52
7
90
1
,73
7
14
2
24
1
29
9
68
2
29
Drv
ar
FB
iH
13,0
06
15,3
43
1,5
18
1,8
51
1,5
62
4,9
31
355
639
343
1,3
37
30
Fo
a /
Srb
inje
R
S
25,3
38
35,4
91
241
547
924
1,7
12
411
710
2,0
80
3,2
01
31
Fo
a /
Ust
iko
lina
**
FB
iH
2,2
93
5,0
56
32
F
ojn
ica
F
BiH
1
1,1
11
1
6,2
96
1
73
2
90
2
51
7
14
8
6
12
1
17
9
38
6
33
G
ack
o
RS
1
0,2
45
1
0,7
88
1
31
1
06
2
58
4
95
1
42
1
89
4
77
8
08
34
G
lam
o
FB
iH
4,9
81
12,5
93
851
856
578
2,2
85
159
185
306
650
35
Go
ražd
e**
F
BiH
31,5
82
33,1
05
36
G
orn
ji V
aku
f-U
sko
plje
F
BiH
1
9,9
99
2
5,1
81
1
05
8
9
61
2
55
1
69
1
85
1
39
4
93
37
Gra
an
ica
**F
BiH
53,3
81
47,7
27
43
38
Gra
da
ac**
FB
iH
47,4
94
41,7
76
39
G
rad
iška
R
S
60
,00
0
59
,97
4
2,8
92
2
,71
6
2,1
71
7
,77
9
58
1
89
3
82
5
2,2
99
40
Gru
de
FB
iH
13,3
72
16,3
58
218
339
217
774
82
132
119
333
41
H
ad
žii
FB
iH
19
,40
0
24
,20
0
1,9
40
1
,58
3
1,3
26
4
,84
9
19
5
28
4
42
4
90
3
42
H
an
Pije
sak
RS
4
,74
0
6,0
95
3
4
10
5
88
2
27
2
7
90
1
92
3
09
43
Ili
jaš
FB
iH
15
,32
5
24
,73
3
69
2
70
4
89
9
2,2
95
3
33
5
46
7
88
1
,66
7
44
Ja
bla
nic
a**
FB
iH
13,0
74
12,6
91
45
Ja
jce
F
BiH
1
9,9
99
4
4,1
08
4
97
7
64
5
92
1
,85
3
39
9
64
9
1,0
56
2
,10
4
46
Je
zero
R
S
1,3
06
1
,95
7
84
9
8
60
2
42
3
1
43
4
4
11
8
47
K
aka
nj
FB
iH
44
,12
4
55
,95
0
2,1
97
1
,49
9
2,9
48
6
,64
4
35
8
72
3
80
4
1,8
85
48
Ka
lesija
**F
BiH
35,1
47
34,3
41
49
K
alin
ovi
k R
S
4,6
14
4
,26
6
10
7
13
7
12
1
36
5
10
9
16
9
25
6
53
4
50
K
ise
ljak
FB
iH
21
,32
2
24
,16
4
60
3
49
7
54
3
1,6
43
2
13
4
18
2
34
8
65
51
Kla
da
nj*
*F
BiH
15,7
79
15,9
57
52
K
lju
FB
iH
16,0
20
28,6
10
245
485
612
1,3
42
482
757
717
1,9
56
53
Kneže
vo
RS
13,8
00
15,4
57
205
440
312
957
296
292
345
933
54
Ko
njic
**F
BiH
30,0
09
44,2
75
55
K
oto
r V
aro
š R
S
19
,93
0
36
,85
3
76
5
1,0
44
6
31
2
,44
0
36
6
53
3
77
4
1,6
73
56
K
oza
rska
Du
bic
a
RS
3
4,7
16
3
1,6
06
8
39
9
46
2
,16
5
3,9
50
2
62
2
88
2
96
8
46
57
K
reše
vo
FB
IH
5,9
37
6
,73
1
11
0
11
4
10
5
32
9
69
6
7
63
1
99
58
Kru
pa n
a U
ni
RS
1,9
39
2,7
76
81
90
87
258
581
695
409
1,6
85
59
Kupre
s F
BiH
3,0
18
8,8
26
371
552
400
1,3
23
62
124
158
344
60
Lakt
aši
R
S
39,8
70
29,8
32
1,5
02
2,0
08
1,8
42
5,3
52
517
631
586
1,7
34
61
Liv
no
FB
iH
32,4
54
40,6
00
64
364
113
541
167
203
193
563
62
Lju
bin
je
RS
5,1
00
4,1
72
43
59
66
168
70
53
82
205
63
L
jub
ušk
i F
BiH
2
2,0
77
2
8,3
40
1
61
1
60
4
6
36
7
14
2
13
4
48
3
24
64
Lopare
R
S
18,1
00
19,6
17
42
647
447
1,1
36
30
452
585
1,0
67
65
Lu
ka
va
c**
FB
iH
51,9
78
56,6
53
66
M
ag
laj
FB
iH
21,4
74
34,3
44
277
363
227
867
470
1,4
90
1,1
90
3,1
50
67
M
ilii
RS
16,0
00
n/p
180
242
433
855
181
286
292
759
68
Modri
a
RS
28,0
00
35,6
13
777
868
1,3
16
2,9
61
329
367
258
954
69
Mosta
r**
FB
iH
105,4
48
126,6
32
70
M
rko
nji
Gra
d
RS
19,8
94
26,3
37
399
560
246
1,2
05
401
524
426
1,3
51
71
Ne
um
**
FB
iH
4,7
78
4,3
25
72
N
eve
sin
je
RS
18,2
80
13,8
62
462
506
401
1,3
69
352
465
72
889
73
N
ovi
Gra
d (
B.N
ovi
) R
S
27,1
00
41,6
65
3,4
61
3,3
12
2,1
11
8,8
84
149
507
611
1,2
67
74
N
ovi
Tra
vnik
F
BiH
25,1
98
30,7
13
285
343
96
724
303
562
358
1,2
23
75
O
dža
k F
BiH
15,9
18
28,7
75
123
208
157
488
110
433
360
903
76
O
lovo
F
BiH
13,0
04
16,6
59
84
111
79
274
275
323
431
1,0
29
77
O
rašj
e
FB
iH
22,6
33
24,1
51
89
113
136
338
118
241
354
713
78
O
sma
ci
RS
8,0
00
7,4
68
219
174
94
487
87
85
37
209
79
P
ale
R
S
30,0
00
14,4
08
314
499
1,9
95
2,8
08
611
731
1,0
89
2,4
31
80
P
ale
/ P
raa
F
BiH
1,3
71
2,0
44
8
4
5
17
4
3
1
8
44
81
P
ela
gi
evo
R
S
8,5
00
14,8
05
129
190
192
511
84
155
227
466
82
Pe
tro
va
cR
S6,7
88
n/p
83
Petr
ovo
R
S
11,9
75
11,4
07
80
178
379
637
108
81
185
374
84
P
osu
šje
F
BiH
16,1
22
17,1
34
69
56
86
211
88
60
101
249
85
Prije
dor
RS
98,0
20
112,5
43
3,0
99
3,9
46
15,9
45
22,9
90
488
858
733
2,0
79
86
P
rnja
vor
RS
49,7
62
47,0
55
251
503
358
1,1
12
779
873
560
2,2
12
87
Pro
zo
r /
Ra
ma**
F
BiH
17,3
26
19,7
60
88
Ra
vn
o**
FB
iH
1,8
55
1,7
71
89
R
ibn
ik
RS
8,9
65
8,7
81
234
365
218
817
359
425
302
1,0
86
90
R
og
atic
a
RS
14,5
46
21,8
81
553
763
533
1,8
49
335
556
1,5
64
2,4
55
91
Rudo
RS
9,7
42
11,5
71
120
170
134
424
278
300
483
1,0
61
92
Š
am
ac
RS
22,0
00
25,1
15
330
514
728
1,5
72
236
295
470
1,0
01
93
S
an
ski M
ost
F
BiH
60,5
37
55,1
46
1,4
26
12
623
2,0
61
126
897
1,5
28
2,5
51
94
Sa
pn
a**
FB
iH
14,3
49
13,5
00
95
S
ara
jevo
F
BiH
345,4
36
415,9
77
29253
22468
95163
146,8
84
10270
9884
7306
27,4
60
96
Š
eko
vii
RS
10,0
80
9,6
29
141
235
226
602
169
221
215
605
97
Š
ipo
vo
RS
10,5
18
15,5
79
250
371
1,0
05
1,6
26
241
243
297
781
98
Š
iro
ki B
rije
g
FB
iH
29,9
52
27,1
60
182
165
195
542
118
99
119
336
99
S
oko
lac
RS
17,3
76
14,8
83
337
598
615
1,5
50
175
268
439
882
10
0
Srb
ac
RS
22,5
38
21,8
40
243
534
517
1,2
94
91
209
216
516
10
1
Sre
bre
nic
a
RS
21,7
68
36,6
66
94
492
709
1,2
95
538
965
1,4
59
2,9
62
102
Sre
bre
nik
**F
BiH
42,2
18
40,8
96
10
3
Srp
ska
Ilid
ža
RS
1
6,6
85
89
1
82
1
54
8
2,2
60
1
,00
8
81
8
42
4
2,2
50
10
4
Srp
ska
Ko
sta
jnic
a
RS
7
,82
4
0
96
1
94
1
56
4
46
7
0
75
8
7
23
2
10
5
Srp
ski B
rod
R
S
20
,34
1
33
,77
9
1,3
00
1
,88
3
72
4
3,9
07
2
26
3
12
2
05
7
43
10
6
Srp
ski D
rva
r R
S
3,0
00
0
0
0
0
0
0
0
0
10
7
Srp
ski K
up
res
RS
6
10
7
92
0
0
0
0
0
0
0
0
10
8
Srp
ski M
ost
ar
RS
7
86
0
0
0
0
0
0
0
0
0
10
9
Srp
ski S
an
ski M
ost
R
S
3,2
99
5
,16
1
41
8
57
4
37
5
1,3
67
3
62
3
49
2
94
1
,00
5
11
0
Srp
ski S
tari G
rad
R
S
1,8
00
34
2
0
12
6
6
74
8
3
82
2
39
11
1
Srp
sko
Go
ražd
e
RS
3
,07
7
4,4
68
2
20
2
12
1
46
5
78
1
83
3
13
2
50
7
46
11
2
Srp
sko
No
vo S
ara
jevo
R
S
20
,12
3
4
10
7
95
2
,42
7
3,6
32
3
70
4
29
4
61
1
,26
0
11
3
Srp
sko
Ora
šje
R
S
2,8
94
4
,21
6
0
0
0
0
0
0
0
0
114
Sto
lac**
FB
iH
10,9
12
15,1
71
115
Teo
ak**
FB
iH
7,0
52
8,0
00
116
Teša
nj
FB
iH
48,6
73
41,0
48
237
253
213
703
1,0
69
1,1
13
864
3,0
46
11
7
Te
sli
R
S
55,0
00
58,5
72
818
1,7
24
1,1
28
3,6
70
1,0
32
978
538
2,5
48
118
Tom
isla
vgra
d
FB
iH
27,7
54
30,0
09
93
84
94
271
121
131
135
387
11
9
Tra
vnik
F
BiH
5
1,3
69
7
0,0
90
8
74
1
,11
2
90
1
2,8
87
6
60
1
,09
1
80
4
2,5
55
120
Tre
bin
je
RS
31,1
39
29,2
25
1,0
13
867
1,4
48
3,3
28
522
381
394
1,2
97
121
Trn
ovo
R
S
2,5
83
3,5
65
156
122
105
383
107
158
303
568
122
Trn
ovo
F
BiH
836
3,4
26
321
100
120
541
148
154
186
488
123
Tu
zla
**
FB
iH
133,8
61
131,3
18
45
12
4
Ug
ljevi
k R
S
16
,89
9
17
,80
7
25
4
75
3
32
8
32
1
2
37
5
41
2
79
9
125
Uso
ra
FB
iH
7,1
16
8,8
94
371
429
509
1,3
09
11
17
50
78
126
Vare
š F
BiH
10,0
99
22,2
03
203
241
301
745
228
299
473
1,0
00
12
7
Ve
lika
Kla
du
ša
FB
iH
49
,84
1
52
,90
8
27
9
29
2
20
0
77
1
32
6
35
0
32
7
1,0
03
128
Viš
egra
d
RS
19,3
00
21,1
99
115
601
457
1,1
73
625
1,0
32
2,0
85
3,7
42
12
9
Vis
oko
F
BiH
4
0,4
32
4
6,1
60
2
,28
4
1,8
88
4
,13
6
8,3
08
5
63
8
73
9
26
2
,36
2
13
0
Vite
z F
BiH
2
1,3
54
2
7,8
59
7
69
9
60
1
54
1
,88
3
31
2
32
5
21
0
84
7
13
1
Vla
sen
ica
R
S
20
,30
1
33
,71
1
15
3
39
2
62
8
1,1
73
3
72
6
72
7
15
1
,75
9
13
2
Vo
go
ša
FB
iH
19,9
66
24,6
47
1,2
10
1,0
94
3,2
83
5,5
87
354
463
404
1,2
21
13
3
Vu
kosa
vlje
(O
dza
k)
RS
5
,42
0
3
94
5
98
4
88
1
,48
0
18
9
36
0
16
2
71
1
13
4
Za
vid
ovi
i F
BiH
3
6,6
92
5
2,3
79
4
35
7
06
1
,21
8
2,3
59
5
27
9
21
2
,15
3
3,6
01
13
5
Ze
nic
a
FB
iH
12
8,4
95
1
46
,79
9
1,0
21
1
,14
7
68
5
2,8
53
5
84
5
73
4
80
1
,63
7
136
Žep
e
FB
iH
30,7
18
32,8
56
286
209
481
976
135
87
265
487
137
Živ
inic
e**
F
BiH
53,0
53
54,7
83
13
8
Zvo
rnik
R
S
65
,00
0
67
,79
5
2,1
18
4
,10
1
3,1
93
9
,41
2
1,7
94
2
,17
6
3,5
81
7
,55
1
U
KU
PN
O
3
,86
3,7
27
4
,33
8,8
08
102,6
43
115,1
19
230,9
30
448,6
92
52,8
22
61,0
91
84,1
94
198,1
07
NA
PO
ME
NE
: (1
) Z
a n
azi
ve o
pin
a k
ori
šte
ni s
tari
na
zivi
op
ina. O
pin
e u
ka
nto
nu
Sa
raje
vo:
Sta
ri g
rad
, C
en
tar,
No
vo S
ara
jevo
, N
ovi
Gra
d i
Ilid
ža o
bu
hva
en
i po
d g
rad
Sa
raje
vo
* Z
a B
an
ja L
uku
za
II,
III
i IV
kva
rta
l 20
03
. g
od
ine
kori
šte
ne
su
pro
cje
ne
bro
ja p
rija
va i
od
java
na
osn
ovu
zb
orn
og
b r
oja
pri
java
i o
dja
va z
a 2
00
3.
go
din
u
** O
sje
ne
ni r
ed
ovi
po
kazu
ju o
pin
e z
a k
oje
nis
u b
ile d
ost
up
ne
info
rma
cije
o b
roju
pri
java
i o
dja
va.
Op
ine
u k
ojim
a s
u s
a 0
ozn
ae
ni b
roje
vi p
rija
va i
od
java
zn
ai d
a
se
evi
de
nci
ja v
od
i sa
su
sje
dn
om
op
ino
m (
veo
ma
ma
le o
pin
e)