IzadavaË:
Gradski muzej Karlovac
Za izdavaËa:
Viπnja LasiÊ
Glavni i odgovorni urednici:
Igor »ulig i Jana MihaliÊ
Uredniπtvo:
Daniel Butala, Lazo »uËkoviÊ, Igor »ulig, Aleksandra Goreta, Sanda KoËevar, Viπnja LasiÊ, Jana MihaliÊ, Ruæica StjepanoviÊ, Antonija ©krtiÊ
Lektura i korektura:
Draæenka PoloviÊ
Grafi Ëko oblikovanje i tisak:
Tiskara ”PeËariÊ & RadoËaj”, Karlovac
Naklada:
600 primjeraka
Suradnici u ovom broju:
Lazo »uËkoviÊ, Igor »ulig, Aleksandra Goreta, Sanda KoËevar, Dora Kuπan - ©palj, Viπnja LasiÊ, Neven MihajloviÊ, Jana MihaliÊ, Irena ©egaviÊ - »ulig, Sonja JakπiÊ, Radovan RadovinoviÊ, Antonija ©krtiÊ, Romana TekiÊ, Marijana TomiËiÊ, Nada Vrkljan - KriæiÊ
Fotografi je:
Goran VraniÊ, fototeka GMK
Adresa uredniπtva:
Gradski muzej KarlovacStrossmayerov trg 7, 47 000 Karlovactel. 047/615 980, fax. 047/615 981e-mail: [email protected]
»asopis izlazi dva puta godiπnje.
Tekstovi se ne honoriraju i ne vraÊaju.
Ovaj broj Ëasopisa zakljuËen je u svibnju
2007. godine.
Gradski muzej Karlovac Strossmayerov trg 7
radnim danom: 8.00 - 15.00
subotom i nedjeljom: 10.00 - 12.00
Galerija „Vjekoslav Karas“ Lj. ©estiÊa 3
ponedjeljkom, utorkom i Ëetvrtkom: 8.00 - 16.00
srijedom i petkom: 8.00 - 18.00
subotom i nedjeljom: 10.00 - 12.00
Stari grad Dubovac (1. IV - 30. IX)
radnim danom i nedjeljom: 14.00 - 18.00
subotom: 10.00 - 18.00
struËno vodstvo zatraæiti unaprijed u GMK
cijena ulaznica:odrasli: 10,00 kn
djeca, uËenici, studenti, umirovljenici: 5,00 kn
struËno vodstvo: 50,00 kn
GLAS
GLAS 1
SADRÆAJ PROGLAS
IZ SVEG GLASA
• Muzeji u suvremenom druπtvu, jedno razmiπljanje o Karlovcu kao moguÊem ”gradu-muzeju”/Nada
Vrkljan-KriæiÊ/
• Zbirka oruæja iz Domovinskoga rata u Turnju - fundus i lokalitet novog odjela GMK? /Ruæica
StjepanoviÊ/
• ”Preporod KarlovaËke zvijezde” i Gradski muzej Karlovac - intervju s mr. sc. Marijanom TomiËiÊ
/Igor »ulig/
• Etno-selo u Karlovcu - projekt na obzoru europskih integracija? /Igor »ulig/
GLASNO I JASNO
AKVIZICIJE
• Slika Mirona Makanca ”Most u Karlovcu” /Antonija ©krtiÊ/
• Tri crteæa Alfreda Krupe /Antonija ©krtiÊ/
• Ivan LovrenËiÊ: posthumna donacija /Antonija ©krtiÊ/
• Bidermajerski ormariÊ - sekreter /Igor »ulig/
• Odlikovanje posadi broda ”Carpathia” /Ruæica StjepanoviÊ/
ZA©TITA I RESTAURACIJA
• Radovi na kratkom kaputu iz ReËice /Jana MihaliÊ i Dora Kuπan - ©palj/
• Radovi na historicistiËkom namjeπtaju /Igor »ulig/
ISTRAÆIVANJA
• Arheoloπka istraæivanja 2006. godine /Lazo »uËkoviÊ/
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
• Draæen TrogrliÊ: Geste i odjeci /Antonija ©krtiÊ/
• ©ezdest grafika iz fundusa Galerijskog odjela GMK /Irena ©egaviÊ - »ulig/
• LIK 2005. u Karlovcu - izloæba radova sa 7. dræavnog natjecanja osnovnih πkola /Igor »ulig/
• Desest godina muzejskog teËaja crtanja i slikanja /Aleksandra Goreta/
• KarlovaËki likovni susreti 2005. /Irena ©egaviÊ - »ulig/
• Izloæba nagraenih prijedloga za idejno rjeπenje Spomenika poginulim braniteljima u Domovin-
skom ratu s podruËja Karlovca /Igor »ulig/
• Matko VekiÊ: Izloæba slika /Antonija ©krtiÊ/
• Boæidar Crnec: Retrospektiva 1985 - 2005. /Antonija ©krtiÊ/
• Vladimir BaπiÊ ©oto: Retrospektiva 1981 - 2005. /Antonija ©krtiÊ/
• Dubravka BabiÊ: Izmeu geste i mrlje, crteæa i slike /Antonija ©krtiÊ/
• Alfred Krupa: Retrospektiva - crteæi, akvareli, ulja /Antonija ©krtiÊ/
2 GLAS
• Stanko AbadæiÊ: Prag - imaginarno u stvarnom /Antonija ©krtiÊ/
• Aleksandra Podrebarac: Osam velikih i puno manjih fotki /Antonija ©krtiÊ/
• Sanja ReπËek: Izloæba slika /Antonija ©krtiÊ/
• KarlovaËki likovni susreti 2006. /Antonija ©krtiÊ/
• ”Sloæenice” Petra BariπiÊa /Antonija ©krtiÊ/
• Ivana Maradin: Kodovi identiteta (izloæba slika) /Antonija ©krtiÊ/
• U spomen Dariu Plazibatu (1955 - 2004.) /Antonija ©krtiÊ/
• Drago Brajak: Itinerer imaginarnog krstarenja /Antonija ©krtiÊ/
• Izloæba fotografija ”Meu nama” /Sanda KoËevar/
• Sanja Dizdar: Odrazi /Antonija ©krtiÊ/
• Likovni spomenar Gimnazije Karlovac - izloæba povodom obiljeæavanja 240. obljetnice Gimnazije
Karlovac /Antonija ©krtiÊ/
• Lidija MaËek - StaniÊ: Mitoloπki bogovi na hrvatskom Olimpu, izloæba keramike /Antonija ©krtiÊ/
• Predmet mjeseca /Igor »ulig/
MUZEJSKA PEDAGOGIJA
• Radionica ”sv. Mihovil u secco tehnici” /Aleksandra Goreta i Igor »ulig/
• Slijepi za Valentinovo u muzeju /Aleksandra Goreta/
SUGLASJA
• Rekonstrukcija noπnje prema muzejskim predmetima /Jana MihaliÊ/
• S proËelja u muzej i natrag: natpis na kuÊi u Frankopanskoj 4 u Karlovcu /Sonja JakπiÊ/
S RAZGLASA
• NoÊ muzeja /Viπnja LasiÊ/
• »etvrti Hrvatski triennale akvarela /Antonija ©krtiÊ i Romana TekiÊ/
• Pravilnik KarlovaËkih likovnih susreta 2007. /Antonija ©krtiÊ/
• Franjo Koren: retrospektiva /Antonija ©krtiÊ/
• SjeÊanje na Petra Grgeca /Antonija ©krtiÊ/
• ”Zlatno tele”: Europski muzej idolopoklonstva i poganski hodoËasniËki putovi /Lazo »uËkoviÊ/
• Slika civilizacijske podloge naπih prostora /” VeËernji list ”, 18. 12. 2006.
GLASONO©A
• Iz dnevnog tiska
• Koje je godine osnovan karlovaËki muzej? /Radovan RadovinoviÊ/
GLASPAPIR
• O ”Velikoj vojarni” iz dnevnog tiska
GLAS PREDAKA
• /William Tea/
GLAS 3
UoËavajuÊi razliËite tendencije upravljanja
kulturnom baπtinom naπega grada, zamo-
lili smo istaknutu hrvatsku povjesniËarku
umjetnosti s dugogodiπnjom muzejskom
karijerom, Nadu Vrkljan - KriæiÊ, za osvrt na poslanje
muzeja u suvremenom druπtvu i njeno vienje odnosa
grada i muzeja iz karlovaËke perspektive.
Naime, 18. sijeËnja ove godine, Gradskom muzeju Kar-
lovac je na upravljanje i koriπtenje dodijeljeno povije-
sno pograniËno uporiπte Turanj na Korani, nekadaπnja
predstraæa karlovaËke tvrave. Njen strateπki znaËaj
potvren je i u Domovinskom ratu, πto ga dokumenti-
ra i ondje smjeπtena zbirke naoruæanja Ëiji status valja
rijeπiti unutar muzejske ustanove.
Istovremeno, u Karlovcu je najavljen veliki projekt re-
vitalizacije povijesne jezgre πto bi ga trebalo provesti
PROGLAS
RIJE» UREDNIKA
na obzoru europskih integracija. ShvaÊen kao veliki
izazov i za naπ muzej, potaknuo nas je na intervju
s jednom od voditeljica najavljenog projekta, mr. sc.
Marijanom TomiËiÊ.
Novi europski vidici aktualiziraju i znaËenje naπe et-
nografske baπtine kao doprinos europskoj kulturnoj
raznolikosti. Stoga predstavljamo idejni projekt etno-
sela stvoren u Gradskom muzeju Karlovac.
Uz uobiËajene rubrike u kojima predstavljamo nove
akvizicije, konzervatorsko-restauratorske radove, te-
renska istraæivanja te kronologiju izloæbi i zbivanja u
naπoj ustanovi, donosimo i jednu novu, ”Suglasja”,
kako bismo predoËili na koji se naËin upravljanje zbir-
kama dodiruje s kulturnim kretanjima u gradu.
IZ SVEG GLASA
4 GLAS
MUZEJI U SUVREMENOM DRU©TVU
JEDNO RAZMI©LJANJE O KARLOVCU KAO MOGUΔEM ”GRADU-MUZEJU”
nosti i prepoznatljivosti, njegove ljepote i identiteta.
Jer, πto je kultura drugo do li identitet koji æivi, a mi ga
pokuπavamo pribliæiti na najbolji moguÊi naËin nekome
tko ga æeli spoznati ili upoznati kao kulturu - identitet
mjesta i nas samih. Kako bismo to postigli, muzej ima
jednu od iznimno vaænih ulogu. Jedino su joπ nepokret-
ni spomenici kulturne baπtine, prisutni na otvorenom
prostoru nekoga grada, podatniji razumijevanju.
Muzeji pripadaju svima i postoje zato da bi sluæili jav-
nosti; jedna od njihovih osnovnih zadaÊa je odgovoriti
javnom interesu te omoguÊiti maksimalnu pristupaËnost
publici, kao najvaænijim i najbrojnijim korisnicima mu-
zeja.
U sluËaju grada kao πto je Karlovac to se moæe ostvariti
na posebno zanimljiv i, vjerujem, efikasan naËin. Nai-
me, Karlovac posjeduje zavidnu koliËinu razliËitih mu-
zejsko - spomeniËkih sadræaja i objekata na relativno
zgusnutom geografskom poloæaju koji se moæe podve-
sti pod virtualni naziv Stari gradovi KarlovaËke æupanije
sa srediπtem u samom Karlovcu i njegovoj famoznoj
zvijezdi (oËuvani dijelovi ostataka πesterokrake forti-
fikacije, njenih bastiona i πanaca) koju bi se u izvor-
nom obliku idealnog renesansnog grada iz vremena
njegova nastanka u drugoj polovici 16. stoljeÊa, moglo
predstaviti u rekonstruiranoj verziji, velikom maketom
u srediπtu grada, najbolje pred samom zgradom Grad-
skog muzeja, odakle bi se zrakasto usmjerili putoka-
zi prema udaljenijim lokalitetima koji joπ svjedoËe o
nekadaπnjem stanju i izgledu ove urbane cjeline.
U tom kontekstu podsjetila bih na joπ neke teze koje
se bave kreiranjem muzejsko-spomeniËkih urbanih lo-
kaliteta danaπnjice.
Muzeji su posljednjih desetljeÊa postali
izuzetno vaæni u svijesti ljudi, zauzevπi
mjesto sliËno onome koje je nekada pri-
padalo kultnim i sakralnim objektima,
hramovima i katedralama. Kao πto se nekada u cr-
kvi mogla sagledati ljudska supstanca nekog mjesta
(jer su se tu najbolje vidjele odlike njegovih stanovni-
ka, njihov identitet, duhovnost, kultura i civilizacijski
dosezi), danas se to, u naπem preteæno sekularnom
svijetu, moæe doæivjeti u muzejima - koji na sebi svoj-
stven naËin prenose i odraæavaju duh mjesta i njego-
vih stanovnika. U svakom pojedinaËnom sluËaju, upra-
vo bi taj cilj trebao biti glavni pokretaË istraæivanja
muzejskih sadræaja i spiritus movens u pronalaæenju
najboljih naËina da se taj duh mjesta prezentira kako
bi na najbolji naËin komunicirao s posjetiteljima svih
profila. Da bi se u tome uspjelo, prije svega ga treba-
ju prepoznati sami stanovnici, graani koji æive u i sa
svojim gradom. U filozofskom i socioloπkom smislu to
je ponekad posebno teπko, posebice u uvjetima, kao
kod nas na primjer, kada se radi o gradovima s razore-
nom graanskom supstancom, koju tek treba ponovno
izgraditi.
Arhitekt Daniel Liebeskind jednom je prilikom rekao:
”Muzeji danaπnjice nalikuju crkvama iz proπlosti.
Moæda je danas doista tako, da u naπem sekularnom
svijetu muzeji, poput sportskih dogaaja, postaju mje-
stima na kojima se najbolje vidi kakvi su njegovi ljudi
- stanovnici nekoga mjesta, na temelju artefakata koji
svjedoËe o njihovu postojanju.”
U tom kontekstu, prvi zadatak svakog suvremenog mu-
zeja, bez obzira o kojem se sadræaju radilo, mora biti
jasno oËitovanje duha samoga mjesta, njegove osob-
GLAS 5
IZ SVEG GLASA
”Kultura se danas nalazi na raskrπÊu i potrebno joj je
vizionarsko vodstvo da bi krenula naprijed”, izmeu
ostaloga napisao je Charles Landry u tekstu Culture’s
collision course (Kultura na raskrπÊu), objavljenom u
britanskom Ëasopisu muzealaca Museums Journal (si-
jeËanj, 2003), a prevedenom u Vijestima muzealaca i
konzervatora (1-2, 2003). Situacija se ni danas, neko-
liko godina kasnije, nije puno promijenila, posebice
kod nas koji zaostajemo barem nekoliko desetljeÊa
za europskim iskustvima. On dalje piπe: ”Bilo da se
radi o gradnji novih kulturnih centara, bilo o kreiranju
novih umjetniËkih programa, kultura je danas srediπnji
element urbane regeneracije. No ipak, te uæurbane ak-
tivnosti prikrivaju dubok osjeÊaj nemira na kulturnoj
sceni. ©to nam takav rast govori o kulturnim vrijed-
nostima? Radi li se samo o mijenjanju slike grada i
stvaranju turistiËkih atrakcija? (...) Za neke muzeji
nadomjeπtaju izgubljena sveta mjesta zbog nestaja-
nja religije, za druge su dio potrage za znanjem i ra-
zumijevanjem svijeta oko sebe. TreÊa grupa oËekuje
uzbuenje i razbibrigu. Neki u isto vrijeme æele sve
te stvari zajedno. Muzeji se nesigurno kreÊu izmeu
nauke, zabave i izazovnih zahtjeva svojih vlada. (...)
Muzeji imaju neograniËeni potencijal”, naglaπava dalje
Landry, ”oni se danas nalaze na samom vrhuncu rijet-
ke i kompleksne moguÊnosti koja se ne moæe ostvariti
uobiËajenim pristupom. Oni moraju ponovno otvoreno
i hrabro razmotriti svoju buduÊnost bez samoobrambe-
nog uzmicanja pred napadom træiπne logike. Stav da je
njihova vrijednost neupitna postaje sve neprihvatljiviji
publici, koja kao njihov potencijalni pristaπa i podu-
piratelj, bilo u privatnom bilo u javnom smislu, treba
viπe inspiracije nego pukog patroniziranja.”
Stoga pristup mora biti jasan i krajnje Ëitljiv, a sloje-
vitost povijesnih promjena u konkretnom se sluËaju
moæe detaljnije prikazati kroz postav muzeja i saËuva-
ne artefakte. Pri toj prezentaciji treba naroËito voditi
raËuna da ona mora zadovoljiti tri jednakovrijedna za-
htjeva, koji su imperativ muzeja danaπnjice: inspirirati,
obrazovati i pruæiti uæitak posjetiocima.
Na taj naËin dolazimo do onog drugog bitnog trenutka
u funkciji danaπnjeg muzeja - kako ispriËati tu kom-
pleksnu civilizacijsku priËu? Frans Schouten, docent
kulturnog turizma iz Nacionalnog instituta za turizam i
transport u Bredi, Nizozemska, reÊi Êe za sebe, pa tako
i za druge muzealce, kulturne djelatnike i ustanove
koje se bave komunikacijom kulturne baπtine: ”Ja sam
profesionalni pripovjedaË.” Ja, dakle, priËam priËu.
PrivuÊi Êu posjetioca ako mu kroz artefakte koje po-
sjedujem, dam san, san koji se sastoji od mita, magije
i misterije. Pored toga, nenametljivo prisutna istina i
kulturoloπko ili umjetniËko znaËenje izloæaka efikasno
i sofisticirano prodire u svijest posjetilaca svih profila,
kako se i oni koji ne posjeduju istanËano predznanje,
u muzeju ne bi osjeÊali nelagodno. Tu on nalazi kljuË
atraktivnosti muzeja ili kulturnog lokaliteta. Mnogo
je istine u tome. Jer mi kroz priËu u muzejima ponov-
no izmiπljamo povijest, reinterpretiramo je. ”Povijest
je fluidni kontinuitet”, kaæe Schouten, ”povijest su
sjeÊanja i priËe, a znanstvenik Ëesto ubija kreativan
Publikacija uz izloæbu (GMK 1985.) propituje odnos spomeniËkog tkiva Zvijezde i nove infrastrukture
IZ SVEG GLASA
6 GLAS
duh”, ne ostavljajuÊi dovoljno mjesta maπti. Ono πto
danas æelimo postiÊi u muzejima je poticanje maπte
i kreativnog odnosa prema proπlosti, sadaπnjosti i
buduÊnosti, a ne puko gomilanje znanja i Ëinjenica
kroz maπtovito ispriËane priËe. Jer iza njih se uvijek
krije ljudsko biÊe. Kako je to rekla i Nicole Gesché-
Koning, profesorica povijesti umjetnosti i arheologije,
koja se bavi edukacijom u muzejima: ”Nemojmo stoga
nikada smetnuti s uma ljudsku dimenziju naπe zadaÊe:
mi smo individue, naπi posjetitelji su individue, a iza
svakog muzejskog predmeta uvijek se krije ljudsko biÊe
sa svojom senzibilnoπÊu, radostima, strahovima, zna-
njem, mudroπÊu, koje Ëak prvenstveno valja poπtovati
i uzeti u obzir.” Na drugoj strani, struËnjaci, znanstve-
nici i istraæivaËi drugih razina, o kojima takoer treba
voditi raËuna, danas se u velikim muzejima sve viπe
koriste studijskim depoima, u kojima mogu nesmetano
boraviti, istraæivati i prouËavati.
”Muzeji su nepotkupljivi svjedoci naπe proπlosti. Mno-
go toga πto nas okruæuje - graevine, umjetniËki spo-
menici - nestaje, biva uniπteno, nemarom ili loπom
Naarden, Nizozemska: dobro odræavan grad-zvijezda iz 17. st.
GLAS 7
IZ SVEG GLASA
politikom, ili ratom i sliËnim uæasnim razaranjima - i
o tome ne ostaje nikakva traga. Muzeji su jedina mje-
sta gdje se moæemo zaustaviti, odmoriti i sagledati
proπlost. A najveÊi izazov naπega posla je uspjeπna
komunikacija”, kaæe Nicole Gesché. Da bi ispunio taj
kompleksan i osjetljiv zadatak, muzej mora posebno
voditi raËuna o kvaliteti interpretacije grae. Cilj in-
terpretacije nije instrukcija, veÊ provokacija, reÊi Êe
Schouten: ”…interpretacija nije isto πto i obasipanje
informacijama, veÊ je relevacija bazirana na informa-
ciji, interpretacija se mora odnositi na neπto unutar
liËnosti ili iskustva posjetioca”. On stoga teæi muzejima
kao svojevrsnim atrakcijama za posjetioce, i iznutra i
izvana. Ali atrakcijama baziranim na kvaliteti i visoko
razvijenoj kulturoloπkoj svijesti; mjestima gdje Êemo
naÊi duπevnu ravnoteæu i odgovor na kompleksna pi-
tanja naporne svakidaπnjice.
Kada se razmiπlja o ”preporodu karlovaËke gradske jez-
gre” kao srediπnjem mjestu zbivanja, ali i njegove πire
okolice, ova iznimna slojevitost karlovaËkog muzejsko-
spomeniËkog kompleksa i oËuvanost brojnih zdanja
kao i povijesno-kulturoloπka povezanost meu njima,
na malom geografskom podruËju, mislim da su ideal-
ni okvir za upravo ovakvo promiπljanje kompleksne
prezentacije grada-muzeja koja bi objedinjavala sve te
elemente u osebujnu kulturoloπku i turistiËki atraktiv-
nu muzejsko-spomeniËku cjelinu. Ona bi trebala obu-
hvatiti i spomenutu mreæu starih gradova KarlovaËke
æupanije te ukljuËiti u taj kompleks i Muzejsku zbirku
oruæja iz Domovinskog rata na Turnju, kao svojevrsnog
simbola vojne povijesti grada, te etno-selo kao muzeja
na otvorenom, bitnog za prezentaciju tradicijske kultu-
re i lokalnog identiteta. To je kompleksan zadatak za
cijeli tim ljudi i struËnjaka koji bi trebali, svaki u svom
segmentu, iznaÊi najbolje modalitete njihovog ukljuËi-
vanja u cjelovitu prezentacije i priËu o Karlovcu kao
mjestu osobite povijesti i znaËaja.
U ovom sluËaju doista je potrebno ”vizionarsko vod-
stvo”, mnogo ljudi i mnogo sredstava da se, makar
etapno, u paæljivo planiranim fazama, dosegne ko-
naËni, zajedniËki cilj : stvaranje novog kulturoloπkog
branda - Karlovca-grada-muzeja. Moæda je sve to uto-
pija, a moæda, uz pomoÊ potencijalnih partnera, u fazi
trasiranja i paæljivog elaboriranja projektnih prijedloga
za fondove EU, o Ëemu se veÊ ozbiljno razmiπlja u du-
goroËnoj strategiji razvoja grada Karlovca, sve to i nije
sasvim nemoguÊe.
Na kraju, podsjetila bih na joπ jednu vaænu Ëinjenicu.
U ujedinjenoj Europi nacije gube vaænost u odnosu na
gradove Ëije znaËenje raste. Time se utire put k defi-
niranju novog kulturnog ustroja, a GRAD dobiva pose-
ban znaËaj u globalnoj civilizacijskoj slici svijeta. I to
ne mora bezuvjetno biti neki veliki grad poput Pariza
ili Berlina, koji su ionako veÊ odavno formirani u svojoj
kulturoloπkoj ponudi, veÊ se ËeπÊe radi o manjim gra-
dovima koji se ranije nisu niËime posebno isticali na
kulturnoj karti Europe. Primjera za to ima bezbroj, od
nekada neuglednog Bilbaa u ©panjolskoj pa do Graza
u Austriji. Zaπto to ne bi postao i naπ Karlovac?!
NADA VRKLJAN - KRIÆIΔ
povjesniËarka umjetnosti
Zagreb, travanj 2007.
IZ SVEG GLASA
8 GLAS
ZBIRKA ORUÆJA IZ DOMOVINSKOG RATA
NA TURNJU
FUNDUS I LOKALITET NOVOG ODJELA GMK?
NASTANAK I SADRÆAJ ZBIRKE
Muzejska zbirka je temelj muzejske insti-
tucije, ali se Ëesto javlja i izvan nje. Mo-
tivi prikupljanja predmeta su razliËiti, a
zbirke nalazimo i u drugim ustanovama
ili kod pojedinaca. Prikupljanje zbirke oruæja iz Domo-
vinskog rata zapoËelo je 1992. godine, u vrijeme kada
se kraj rata u RH joπ ne nazire.
Prikupljanje je zapoËeo, danas umirovljeni, brigadir HV,
Dubravko HalovaniÊ. Oruæje je uglavnom prikupljeno
donacijom OSRH. Svoj doprinos nastanku zbirke dali
su i brojni pojedinci voeni æeljom da saËuvaju sjeÊanje
na vrijeme nastanka moderne hrvatske dræave. Saku-
pljeno je oko 300 predmeta. Uglavnom su to razliËite
vrste oruæja: pjeπaËko (raznih profila), protuoklopna
sredstva, minobacaËi, raketna sredstva, lanseri, pro-
jektili. Zbirku nadopunjuju i sredstva veze te odore.
Javnosti je zbirka prezentirana putem izloæbi, fotogra-
GLAS 9
IZ SVEG GLASA
fija i filmova. Razvoj zbirke tekao je samostalno, izvan
okvira muzejske institucije, tako da nije ni muzeoloπki
obraena niti struËno prezentirana.
TURANJ KAO LOKALITET
Povijest Turnja vezana je uz nastanak karlovaËke
tvrave. Podignut je istovremeno s njome, na desnoj
obali Korane, na juænim prilazima gradu, kao predstraæa
i zaπtita mostovima preko Korane i Mreænice. Godi-
ne 1582. zavrπena je gradnja drvene straæarske kule,
zaπtiÊene ogradom od kolja i opkopom. Taj prvi ”turan”
podignut je na zaravni u blizini mosta preko Korane,
a u 18.st. nazvan je ”KriæaniÊ Turanj”, po zapovjednici-
ma krajiπke straæe, braÊi KriæaniÊ. Tada je to veÊ skup
graevina, o Ëemu svjedoËe tlocrt karlovaËkog oruæara
Martina Klausa iz 1712. godine, M. A. Weissa iz 1729,
te inæenjera Andreasa Schillingera iz 1744. Najvaænija
graevina bila je velika drvena kula - turanj. Pored nje
je bio i drveni Ëardak na stupovima te πtale, spremiπta
i most. Cijeli sklop bio je zaπtiÊen ogradom i opkopom.
Pomicanjem granice nakon mira u Srijemskim Karlovci-
ma (1699), Turanj je izgubio znaËenje predstraæe, ali je
i dalje u vlasniπtvu KarlovaËkog generalata. Sjediπte je
turanjske krajiπke kapetanije do 1746. godine. Nakon
reformi, ukljuËen je u sastav slunjske pukovnije.
Krajem 18.st. u Turnju su podignute zidane zgrade ma-
nufakture za potrebe krajiπke vojske; 1791. godine za
proizvodnju sukna, a 1793. za preradu koæe. Nakon πto
su prestale s radom, ondje je smjeπtena matematiËka
Karta Turnja Turanj 1795. (Lovrenic)
IZ SVEG GLASA
10 GLAS
πkola za odgoj Ëasnika ogulinske i slunjske pukovnije.
Turanj je ostao u posjedu vojnih vlasti i u vrijeme mo-
narhijske i socijalistiËke Jugoslavije.
Ratna zbivanja u Domovinskom ratu potvrdila su Tu-
ranj kao predstraæu Karlovaca, mjesto gdje su zaustav-
ljeni i slomljeni pokuπaji zauzimanja grada. Ovo mjesto
je i svjedok svih dogaanja vezanih uz Domovinski rat:
brojnih pregovora o uspostavljanju primirja, razmjene
zarobljenika, prihvata izbjeglih i prognanih, ali i simbol
pobjede i povratka, novog æivota na ratom uniπtenim
podruËjima.
STANJE NA TURNJU DANAS
Na mjestu nekadaπnje vojarne danas su ostaci objekata
oπteÊenih granatiranjem i ratnim djelovanjem tijekom
Domovinskog rata, te kasnije dodatno devastiranih.
Povijesno najvredniji objekt je dvokatnica graena u
drugoj polovici 18.st. Krupni eksponati borbene tehni-
ke, njih 15, smjeπteni su na prostoru oko objekata.
Zbog svog povijesnog znaËaja, Turanj je idealan za
smjeπtaj i prezentaciju vojne zbirke.
DOSADA©NJE INICIJATIVE U RJE©AVANJU
STATUSA ZBIRKE
Rjeπavanje statusa zbirke zapoËelo je 1997. godine.
Ozbiljniji posao pokrenut je rjeπenjem Gradskog po-
glavarstvo grada Karlovca (8. srpnja 1999) o imenova-
nju poËasnog i radnog odbora za formiranje stalnog
postava GMK na temu Domovinskog rata. Kao koor-
dinator imenovan je GMK. Radni odbor je zaduæen da
odredi sadræaj i opseg stalnog postava te izradi njegov
scenarij i muzeoloπku koncepciju. Rezultat rada Odbo-
ra je ”Projekt Turanj” autora dr. sc. Milana Kruheka,
prof. Viπnje LasiÊ, dipl. ing. arh. Radovana Horvatina
i brigadira Dubravka HalovaniÊa. Predviena lokacija
za stalni postav, stara austrijske vojarna na Turnju,
potvruje ovaj lokalitet kao simbol vojne povijesti gra-
da Karlovca.
Nakon πto je MORH ovu vojarnu proglasilo neperspek-
tivnom, Vladin ured za upravljanje dræavnom imovi-
nom dodijelio je 17. prosinca 2001. zatraæeni prostor
gradu Karlovcu i Muzeju.
Nakon poËetne inicijative, realizacija ovoga projekta je
zastala. Podrπke nije nedostajalo, ali je izostala kon-
kretna pomoÊ. Brigadir HalovaniÊ je nastavio s priku-
pljanjem eksponata i prezentacijama. Izraena je i web
stranica zbirke, no osnovni problemi nisu rijeπeni - sta-
tus zbirke, njen smjeπtaj i naËin prezentacije.
PoËetkom 2007. godine aktivnije se pristupilo
rjeπavanju problema. Gradsko poglavarstvo je 18. sijeË-
nja 2007. donijelo odluku kojom je Gradskom muzeju,
na neodreeno vrijeme i bez naknade, dodijeljena na
upravljanje i koriπtenje spomenuta nekretnine (parce-
la veliËine 12 981 m2, u vlasniπtvu Grada Karlovca)
za smjeπtaj zbirke naoruæanja iz Domovinskog rata.
Status zbirke planira se rijeπiti njezinim prikljuËenjem
Gradskom muzeju Karlovac, unutar novog odjela Mu-
zeja.
RUÆICA STJEPANOVIΔ
GLAS 11
IZ SVEG GLASA
”PREPOROD KARLOVA»KE GRADSKE ZVIJEZDE”
I GRADSKI MUZEJ KARLOVAC
INTERVJU S MR. SC. MARIJANOM TOMI»IΔ, KARLOVAC 27. III. 2007.
Nastao kao rezultat rasprave i analize pred-
stavnika gradske uprave Grada Karlovca i
Jedinice za provedbu projekata KarlovaËke
æupanije, uz konzultantsku pomoÊ tvrtke
Ecorys, dokument ”Preporod karlovaËke gradske zvi-
jezde” bio je neformalnog karaktera, podloga za ra-
spravu i oËitovanje miπljenja, sve do njegovog usvaja-
nja na sjednici Gradskog poglavarstva Grada Karlovca,
odræanoj 20. oæujka 2007, kada je postao javan. Meu
autorima projekta je i mr. sc. Marijana TomiËiÊ, vodite-
ljica Odsjeka za razvoj i europske integracije KarlovaËke
æupanije. Prema njezinom miπljenju prihvaÊeni projekt
nudi jedinstvenu moguÊnost da se, u okviru kandidi-
ranja Hrvatske za Ëlanstvo u EU, pokrene revitalizacija
povijesne jezgre Karlovca. Pripremna istraæivanja pro-
veli bi domaÊi i inozemni struËnjaci, kao i struËnjaci
iz gradske i æupanijske uprave.
Igor »ulig, za ”Glas GMK”: Razgovor zapoËinjemo kako
bismo istraæili kakve se moguÊnosti otvaraju GMK?
Marijana TomiËiÊ: U pripremnoj fazi projekta, nakon πto
se definiraju granice njegova zahvata, bit Êe identifici-
rani i dionici u projektu, dakle ondje prisutni privredni,
kulturni i drugi subjekti. Ovaj πiroki spektar tvrtki, ure-
da, ustanova i udruga bit Êe organiziran u referentne skupine unutar kojih se mogu precizirati zajedniËki in-
teresi svih dionika. Najvaænije je adekvatno ukljuËiti i
sveukupno stanovniπtvo grada. GMK Êe takoer imati
predstavnike u jednoj ili viπe referentnih skupina, a oni
Êe biti ukljuËeni u kreiranje razvoja pojedinih blokova, to jest, razvojnih jedinica.
Prema vaæeÊoj odluci Grada Karlovca, Muzej je u po-sjedu Ëitavog jednog gradskog bloka, onog uz ju-goistoËni rub JelaËiÊevog trga, u kojem je smjeπtena Velika vojarna. Muzej, dakle, u tu graevinu projicira svoju buduÊnost. Prisjetimo li se da je poslanje muze-ja skrb za pokretnu baπtinu i interpretacija identiteta grada Karlovca, nije li umjesno i unutar ”preporoda zvijezde” poistovjetiti geometrijsko srediπte Grada sa
Urbanisti ki blokovi Zvijezde djelomice odgovaraju izvornom modularnom sustavu iz 1579. godine
IZ SVEG GLASA
12 GLAS
srediπtem njegove interpretacije, kako za turiste, tako i za domaÊe stanovniπtvo koje u baπtini moæe pronaÊi nadahnuÊe za buduÊnost? Ne bi li to trebalo potaknuti razvoj Muzeja na tom poloæaju kao jedan od prioriteta? Nadalje, za problematiku Ëuvanja ostataka fortifikacija, dakle bastiona i dijelova πanca - muzealizacija moæe biti prikladno rjeπenje.
To zasad ne mogu reÊi, prije svega, treba odrediti obu-
hvat ”razvojne jedinice”, koja se ne mora podudarati
s urbanistiËkim blokovima, veÊ ih moæe obuhvatiti ne-
koliko. To treba uËiniti u prvoj fazi, a nju u veÊoj mjeri
treba provesti sam Grad Karlovac, a europski i domaÊi
konzultanti Êe pak, tek neπto kasnije, dati prijedlog ra-
zliËitih modela javno-privatnog partnerstva, s obzirom
na izraenu analizu rizika, koja Êe takoer biti rezul-
tat pripremnog istraæivanja. Osim toga, pripremna faza
predvia i razmatranje svih dosadaπnjih prijedloga i
inicijativa za revitalizaciju Zvijezde.
U ovako πirokom okruæju zacijelo Êe biti raznovrsnih prijedloga, kao i onih razliËite kvalitete. Kakvu teæinu Êe imati struËni argument?
Svaki prijedlog mora odobriti legitimirajuÊa grupa struËnog sastava, tako da Êe struËni argument preva-
gnuti, a tu je i nadzorni odbor.
Mogu li iz referentne skupine poteÊi inicijative za ra-zvoj partnerstva? Prisjetimo li se da je Graz, kao vojno srediπte, bitan za postanak Karlovca, ili da je talijanska Palmanova arhitektonsko-tipoloπki srodan kompleks, ne bi li trebalo traæiti partnerstvo s tim gradovima -zbog kulturne razmjene, no zacijelo joπ i mnogoËeg drugog?
Te moguÊnosti su veÊ predviene u okviru traæenja
moguÊnosti financiranja kao i potencijalnih partnera,
πto je izuzetno vaæno u stvaranju i kandidiranju oz-
biljnih projektnih prijedloga za fondove EU, ali i druge
donatore: svaki grad koji nudi iskustva primjenjiva u
ovom projektu, moæe postati partner skoro od samog
njegovog poËetka. Bilateralni odnos otvara, dakle, pri-
stup dodatnim izvorima financiranja EU. Naravno, kul-
turna razmjena dio je i dugoroËne strategije i u ovom
trenutku ima, uz razmjenu iskustva, veÊi prioritet od
samog traæenja bilateralnog financiranja.
Koliko dugo bi trajale ove dvije faze pripreme projek-ta?
Pripremno istraæivanje trajalo bi otprilike Ëetiri mjeseca,
ostatak priprema oko godinu dana.
U ovom okviru bili bi pripremljeni iscrpni graevinski zahvati, no uspjeπan æivot povijesne jezgre zacijelo se temelji na sadræajnom kalendaru, prepoznatljivom brandu?
Upravo se u sadræajnoj komponenti predvia partner-
stvo s Gradskim muzejom i drugim karlovaËkim usta-
novama i udrugama. NapominjuÊi da u naËelu ovakve
sloæene projekte vode posebne agencije, a ne uredi,
predviamo proæimanje kulture, turizama i drugih ko-
mercijalnih aktivnosti. U svakom sluËaju, sadræajno de-
finiranje KarlovaËke zvijezde ne treba odgaati nakon
ureivanja prostora, jer iz njega proistjeËe dizajn grada.
Uostalom, svaka razvojna jedinica treba dobiti svoj na-predni dizajn, koji se temelji na uravnoteæivanju zahtje-
va razliËitih Ëimbenika.
Ima li veÊ misli - vodilje za brand Grada?
Zasad, rijeË renesansa, odnosno preporod, nadala
se svojom sloæenoπÊu: grad se razvijao unutar rene-
sansne urbanistiËke matrice, πto je njegova vrhunska
spomeniËka vrijednost, ali je takoer bio centar Hrvat-
skog narodnog preporoda, dakle i razvoja graanske
paradigme hrvatskog druπtva, a u njoj je i rodoslov-
lje naπih kulturnih ustanova. Htjeli bismo oæivjeti
i neπto od oduπevljenja πto su ga ljudi imali u 19.
stoljeÊu, otkrivajuÊi i njegujuÊi svoju tradiciju i kulturu,
razvijajuÊi komunalni duh i istovremeno se ukljuËujuÊi
u opÊeeuropska kretanja. Mnogi stanovnici Karlovca
mogu, kao dionici, biti ukljuËeni u neke od programa.
IGOR »ULIG
GLAS 13
IZ SVEG GLASA
ETNO-SELO U KARLOVCU
PROJEKT NA OBZORU EUROPSKIH INTEGRACIJA?
Kao sudionica meunarodnog skupa
”Poloæaj i funkcioniranje etno-muzeja i
muzeja na otvorenom u Republici Hrvat-
skoj s moguÊim uzorima u Europi” (Ku-
mrovec, 29 - 30. V. 1997), kustosica Etnoloπkog odje-
la GMK, Jana MihaliÊ, iznijela je, a potom i objavila
(Muzeologija, br. 34, 1997) ”Razmiπljanja o izgradnji
etno-sela u Karlovcu”, ilustrirana crteæom poznatog
akademskog slikara Daniela Butale. U njima je saæela
dugogodiπnja izuËavanja narodne baπtine i shvaÊanje
muzeja kao kulturnog medija. Godine 1996, idejni na-
crt etno-sela nadopunila je studentica arhitekture Lari-
sa Rohr, promiπljajuÊi nekoliko inaËica suvremene arhi-
tekture kao odgovor na posebne funkcionalne zahtjeve
i kao moguÊnost simboliËke artikulacije.
U smjeru Korduna i Like- manje kuÊice s jednom stambenom prostorijom
- gospodarske zgrade s zidovima od pletara,
pokrivene slamom
- kuÊe pokrivene πindrom
- na paπnjacima uz kuÊe, ovce i koze
U smjeru Duge Rese i Ogulina- drvene kuÊe, zabatom okrenute prema jugu
- okuÊnice opasane gospodarskim zgradama
- pËelinjak, svinjac, kokoπinjac, mlake za patke i guske
- u jednoj od kuÊa, radionica s ruËnim lonËarskim kolom
- kovaËnica pored puta
- kuÊa goranskog tipa
U smjeru Slovenije (SZ)- ozaljsko podruËje: nekoliko
drvenih kuÊa pokrivenih sla-
mom
- gospodarske zgrade s pregra-
dama od pletera
- pored voÊnjaka i vinograda,
drvene kuÊe s kamenim po-
drumima, baËve s vinom
U smjeru DraganiÊa i æumberaËkog gorja- velika, bogato ukraπena zadruæna kuÊa
- manje kuÊe siromaπnijih seljaka
- bunar, staja, hambar s ærvnjem ili ruËnim mli-
nom, sjenik,
- u smjeru æumberka, kuÊa podzidana suhozi-
dom, radionica s noÊnim lonËarskim kolom
U smjeru pokupske doline- skupina drvenih kuÊa po-
krivenih crijepom i podi-
gnutih na uglovno kamenje
- nekoliko gospodarskih zgrada, kruπna peÊ na otvorenom,
pËelinjak
- u dvoriπtu guske ili neka druga perad, konji
IZ SVEG GLASA
14 GLAS
Okvir etno-sela omoguÊuje uËinkovito Ëuvanje ugroæene
tradicijske arhitekture, kao i cjelovitog tradicijskog in-
ventara seoskih domaÊinstava. Nadalje, u njegovom
okruæju mogu biti staje s domaÊim æivotinjama i zasadi
u okuÊnicama. ZajamËen je iscrpan i pregledan prikaz
izuzetno sloæene etno-baπtine karlovaËkog podruËja,
u kojem se sijeku rubovi panonske, alpske, dinarske
i primorske kulturne zone. I sam smjeπtaj etno-sela
mora potvrditi poloæaj Karlovca kao sjeciπta putova.
Stoga ga autorica projekta pronalazi jugoistoËno od
grada, na prvoj uzvisini kojom zavrπava panonska rav-
nica, u blizini prometnica πto vode prema Gorskom
kotaru i Primorju, odnosno Lici, Bosni i Dalmaciji. Po-
red poloæaja, s kojeg se otvara pogled na Ëetiri od
pet predjela πto ih valja predstaviti u etno-selu, pro-
laze brojni turisti, u Ëijem itinereru Karlovca uglavnom
nema. Etno-selo bi im pruæilo iskustvo posjeta satka-
no od razgledavanja artefakata, demonstracija tradi-
cijskih obrtniËkih umijeÊa (u kojima se i sami mogu
okuπati), prikaza obiËaja, glazbenih i plesnih izvedbi
te gastronomske ponude. Joπ vaænija od suvenira koje
bi ponijeli sa sobom bila bi karta predjela koje mogu
posjetiti.
Prilog Larise Rohr funkcionalno je usmjeren muzejskoj
standardizaciji sadræaja ovog etno-sela, koji moraju
uravnoteæiti skrb za muzejske predmete i susretljivost
prema posjetiteljima. U okrilju suvremene arhitektu-
re predvien je prostor za stalni postav, povremene
izloæbe, arhiv, Ëuvaonice, radionice, info-pult, ugosti-
teljski lokal, suvenirnicu… Okrugla, atrijem proviena,
forma arhitekture asocira na dukat, monetu, ali i naj-
dragocjeniji ures narodnih oprava, pa se nadaje kao
vrijednosni, oku upeËatljivi simbol muzeja (alternativ-
no autorica razrauje formu pËelinjeg saÊa), a njenim
smjeπtajem artikulirano je i sjeciπte putova unutar etno-
sela.
Etno-selo bi moglo imati i svoje, makar tek povremene,
stanovnike. Bili bi to studenti etnologije, plesa, gastro-
nomije i dr.; naπijenci, ali i njihovi europski i svjetski
kolege. Osim susretljivosti prema posjetiteljima, obve-
zivao bi ih i struËni rad, pa bi time bio zajamËen stalni
razvoj muzejskih programa. Zacijelo je tek korak do
produljenog, moæda i viπednevnog, boravka samih po-
sjetitelja.
Kao temeljno UNESCO-vo naËelo, posveÊenost Ëuvanju
kulturne raznolikosti Ëini projekt kustosice GMK relevan-
tnim i na obzoru europskih integracija. U sredini koja
traæi projekte kojim Êe promovirati svoj lokalni identitet
kao odgovor na izazov globalne civilizacije, etno-selo
moæe biti moÊno sredstvo, usmjereno posjetiteljima
opÊenito, ali i kao platforma meunarodne razmjene
struËnih mladih ljudi, posveÊenih oËuvanju tradicional-
nih naËina æivota, koji uhodavaju putove suradnje.
IGOR »ULIG
GLAS 15
SLIKA MIRONA MAKANCA ”MOST U KARLOVCU”
GALERIJSKI ODJEL
GLASNO I JASNOAKVIZICIJE
Akademski slikar Miron Makanec (r. 1908) sluæbovao je od 1938. do 1941. u Æenskoj realnoj Gimnaziji
u Karlovcu, a njegov tada nastali opus likovna je kritika (G. Gamulin) ocijenila kao poËetak njegovog
ozbiljnijeg slikarskog rada. Ulje na platnu ”Most u Karlovcu” iz 1939. godine, prikazuje æeljezni most
na Kupi, vrlo Ëesti motiv u lokalnom slikarstvu tog vremena, podignut 1885, a sruπen 6. svibnja 1945.
godine, prilikom povlaËenja Nijemaca iz grada. Slika je kupljena posredstvom Galerije ”Male” iz Zagreba.
ANTONIJA ©KRTIΔ
Kupski most, 1939.
16 GLAS
TRI CRTEÆA ALFREDA KRUPE
GALERIJSKI ODJEL
GMK je otkupio tri crteæa Alfreda Krupe
kako bi opus ovog umjetnika bio cje-
lovitije zastupljen u zbirci Galerijskog
odjela. Umjetnine datiraju iz razdoblja
kad se Krupa izraæavao iskljuËivo crteæom, najËeπÊe
tuπem, kredom i olovkom. Krupin crteæ je, osim
kao posljedica oskudnih vremena u kojima je na-
stajao, ujedno i odraz njegovih bitnih preokupacija
i naËina likovnog razmiπljanja.
U zbirci Galerijskog odjela GMK-a nalaze se precizni,
narativni crteæi (npr. ”MotoristiËke trke”, 1948), a
akvizicijom stiliziranog ”Motiva s Korane”, zbirka je
upotpunjena primjerom u kojem se crteæ oslobaa
uloge opisnosti i postaje gotovo samostalna li-
kovna kompozicija. ”Fotelja” iz 1960-ih godina je
crteæ u kojem Krupa obiËan, svakodnevni uporab-
ni predmet postavlja na razinu jednaku tradicio-
nalnim tematsko-motivskim polaziπtima, svodeÊi
predmet na apstraktni znak izveden naglaπenom
kontinuiranom linijom i postavljen spram ploπnog
pozadinskog uzorka. Pogled na dva karlovaËka tor-
nja s kraja 1940-ih godina zanimljiv je za zbirku
Galerijskog odjela GMK-a, jer do tada nije posje-
dovao niti jedan tako ekspresivni i rano datirani
prikaz motiva grada Karlovca ovog autora.
ANTONIJA ©KRTIΔ
Motiv s Korane
Dva karlovaËka tornja
AKVIZICIJEGLASNO I JASNO
GLAS 17
Fotelja
AKVIZICIJE GLASNO I JASNO
18 GLAS
IVAN LOVREN»IΔ: POSTHUMNA DONACIJA
GALERIJSKI ODJEL
Godine 2006. je dr. Bosiljka LovrenËiÊ, supruga pokojnog slikara Ivana LovrenËiÊa (1917 - 2003), poklonila, po-
sredstvom Ministarstva kulture RH, GMK-u ukupno osam radova raenih ugljenom i kombiniranom tehnikom
nastalih u razdoblju od 1956. do 1992. godine.
ANTONIJA ©KRTIΔ
AKVIZICIJE
BIDERMAJERSKI ORMARIΔ - SEKRETER
KULTURNO-POVIJESNI ODJEL : ZBIRKA NAMJE©TAJA
U veljaËi 2007. GMK je kupio bidermajerski
ormariÊ - sekreter (schreibkasten). Signatu-
ra s unutraπnje strane gornje daske svjedoËi
autorstvo beËkog majstora (Tischler Meister) Heinricka Georga Sanna iz 1849. godine. Usmena pre-
daja spominje ga u posjedu apotekara OrπaniÊa.
NaËinjen od kombinacije tvreg i mekπeg drva, obloæen
je orahovim furnirom s dekorativnim intarzijama i iscr-
tan tuπem. Kao tipiËni predmet, bliæe vrhu ima ladicu
kao pretinac za pisaÊi pribor u koji su boËno umetnuti
parovi manjih ladica, a lice glavne ladice otvara se
kao produljenje povrπine za pisanje. Osobitost mu je
ukrasna obrada lica kojom su gornja i donja ladica,
kao i vrataπca izmeu njih, predstavljeni kao tri etaæe
arhitektonskog proËelja, to jest, kao rustiËni podest,
portal i balkon.
ZateËen je s novim, neprikladnim namazom laka i boje,
novim dijelovima furnira, opremljen starijim ali nei-
zvornim metalnim okovima (vjerojatno s poËetka 20.
st.) te s novim malim ladicama i nogama. Nadalje, bio
je zdruæen sa starijom vitrinom, izraenom po mjeri,
ali znatno skromnije oblikovanom, vjerojatno radom
nekog domaÊeg majstora.
IGOR »ULIG
GLASNO I JASNO
GLAS 19
AKVIZICIJE
ODLIKOVANJE POSADI BRODA ”CARPATHIA”
POVIJESNI ODJEL: ZBIRKA ODLIKOVANJA
Ove godine kupljeno je odlikovanje dodije-
ljeno KarlovËaninu Hermanu Godleru, Ëla-
nu posade broda ”Carpathia”, kao zahvala
za hrabrost i poærtvovnost pri spaπavanju
brodolomnika s Titanika (1912). UruËeno im je na sveËa-
nosti u salonu ”Carpathie”, 29. V. iste godine. Zlatnom
medaljom odlikovan je kapetan Rostron i visoki Ëasni-
ci, srebrnom niæi Ëasnici broda, bronËanom ostali Ëla-
novi posade. Meu najmlaim Ëlanovima posade bio
je i sedamnaestogodiπnji Herman Godler, zaposlen kao
konobar, Ëija bronËana medalja je ostala u obitelji sve
do prodaje GMK-u.
Medalja je asimetriËnog ovalnog oblika, promjera 2,5
cm. Ovjeπena je o slabo saËuvanu vrpcu od crvene
svile, protkanu zlatnim nitima. Plitki reljef secesijskog
dizajna na aversu predstavlja glavu Neptuna, u rimskoj
mitologiji boga mora (pandan grËkom Posejdonu), u
pratnji dva dupina koji ustima pridræavaju sidro. Duga
stilizirana brada i dupini uokviruju ”Carpathiu” oko
koje su Ëamci za spaπavanje, a u pozadini ledenjaci.
Jasna je simbolika ovog prizora. Neptun daje mirno
more i spasonosne otoke ili brodolome, potrese, uta-
panja i oluje.
Na reversu je takoer u reljefu tekst: PRESENTED / TO
THE / CAPTAIN / OFFICERS & CREW / OF / R.M.S. ”CAR-
PATHIA” / IN RECOGNITION OF GALLANT & / HEROIC
SERVICES / FROM THE SURVIVORS / OF THE S.S. ”TITA-
NIC” / APRIL 15TH 1912.” / DIGGES & CLUST / N.Y.
(Preæivjeli s parobroda ”Titanic” predaju kapetanu, Ëa-
snicima i posadi Kraljevskog poπtanskog broda ”Car-
pathia” priznanje za srËanu i herojsku sluæbu 15. trav-
nja 1912. Digges & Clust. New York)
RUÆICA STJEPANOVIΔ
GLASNO I JASNO
20 GLAS
KONZERVATORSKO-RESTAURATORSKI RADOVI
NA KRATKOM KAPUTU IZ RE»ICE
ETNOLO©KI ODJEL
ZA©TITA I RESTAURACIJA
Joπ je davne 1956. godine u selu ReËici
za fundus etnografske zbirke otkupljen je
æenski odjevni predmet zvan ”Êurak”. To je
kratak kaput od plavog tvorniËkog sukna,
bogato ukraπen crnim vunenim trakama i tankim uzica-
ma. Ukrasi se nalaze uz otvor za oblaËenje, na donjoj
strani rukava i na leima. Na obje prednje strane ure-
zani su dæepovi s ukrasima od crnog janjeÊeg krzna.
Istim krznom obrubljeni su i svi vanjski rubovi. KaputiÊ
se kopËa se sprijeda, crnim pozamenterijskim (πivanim)
gumbima i petljama. Podeblja podstava od bijelog fla-
nela ispunjena je tanjim slojem lanenog vlakna.
Kao jedini saËuvani primjerak, ovaj kaputiÊ iz sasta-
va narodne noπnje od neprocjenjive je vrijednosti
za istraæivanje i izlaganje, ali i kao sve viπe traæeni
predloæak za rekonstrukcije. Nastao je oko 1910. godi-
ne, a veÊ kod otkupa, po navodu s inventarne kartice,
bio je ”dosta noπenjem oπteÊen”. Teπko je stradao za
vrijeme okupacije sela Kamensko (1991.-1995.), gdje
se nalazila granatama pogoena muzejska Ëuvaoni-
ca. Natopljen vodom i neËistoÊom, a bio je izloæen
i πtetnom djelovanju glodavaca i moljaca, poËeo se
raspadati. Opseæna oπteÊenja evidentna su i iz izvjeπÊa
Dore Kuπan ©palj koja je odmah nakon premjeπtanja
zbirke u Karlovac zapoËela konzervatorsko-restaura-
torske radove. Donosimo saæetak njezinog izvjeπÊa o
ovom viπegodiπnjem strukovnom poduhvatu.
JANA MIHALIΔ
STANJE PREDMETA PRIJE KONZERVATORSKO-
RESTAURATORSKIH RADOVA
Kaput je bio u izuzetno loπem stanju, buduÊi da je
dugotrajno bio izloæen πtetnom djelovanju vlage, svje-
tla, ali i glodavaca i moljaca. Zbog toga su bila vidlji-
va mnoga oπteÊenja na suknu i pozamenteriji, a zbog
truljenja i plijesni mjestimiËno je doπlo i do promjene
boje. Na viπe mjesta tkanina je bila oπteÊena i od koro-
GLASNO I JASNO
GLAS 21
ZA©TITA I RESTAURACIJA
zije metalnih predmeta koji su bili sluËajno prislonjeni
uz kaput. NajveÊa su oπteÊenja bila vidljiva na krznu
koje je bilo gotovo u potpunosti uniπteno od vlage
(trulo i stvrdnuto). PamuËna podstava takoer je jako
stradala, sa puno neËistoÊa i plijesni, a dio je bio pot-
puno uniπten (rukav i prednja strana).
GLASNO I JASNO
22 GLAS
KONZERVATORSKO RESTAURATORSKI RADOVI
Da bi se zaustavo proces propadanja tkanine, hitno je
trebalo provesti postupak ËiπÊenja i pranja, πto je obav-
ljeno odmah nakon preuzimanja ”Êurka”. Povrπinska
neËistoÊa otklonjena je pomoÊu odgovarajuÊeg usi-
savaËa i kista, nakon Ëega su pamuËna podstava i
uniπteno krzno odvojeni od sukna. Nakon analize boja,
sukno i pamuËna podstava oprani su u destiliranoj
vodi s neutralnim sredstvom za pranje. Dijelovi pod-
stave koji su bili truli (dio rukava i prednje strane),
odstranjeni su jer su se pri samom dodiru raspadali.
Obje tkanine rastegnute su u mokrom stanju pomoÊu
tankih pribadaËa na mekoj podlozi.
Svi otvori i oπteÊenja na suknu zatvoreni su priπivanjem
svilenim nitima na novu vunenu tkaninu. Prethodno
su nova tkanina i niti obojani u odgovarajuÊu nijansu,
specijalnim Ciba-Geigy bojama izuzetno postojanim na
svjetlost. SaËuvani dio podstave takoer je podloæen
novom tkaninom kako bi se zatvorila sva oπteÊenja, a
na mjestima gdje je podstava bila potpuno trula (pred-
nji dio i rukav), stavljena je nova tkanina. Umetnuto je
i novo laneno vlakno te joπ jedan sloj nove pamuËne
tkanine, kako bi se zaπtitila originalna vunena tkanina.
BuduÊi da je krzno bilo potpuno uniπteno, zamijenje-
no je novim koje je priπiveno na vunenu tkaninu na
isti naËin kao i originalno (uzorak originalnog krzna
ostavljen je na lenom dijelu kragna ispod novog kr-
zna).
Pozamenterija je uËvrπÊena svilenim nitima, a pamuËnim
i svilenim koncima uËvrπÊene su niti na petljama za
gumbe. Ponovno su priπivena tri gumba na lijevoj strani
dok su tri na desnoj strani potpuno istrulila i raspala
se.
PREPORUKA ZA »UVANJE
PreporuËa se Ëuvanje kaputa u vodoravnom poloæaju
(u kutiji od beskiselinskog kartona ili u odgovarajuÊoj
drvenoj ladici), bez pristupa danjeg svjetla i praπine.
Vaæno je da se izbjegava svako presavijanje tkanine, a
kako bi se to izbjeglo pregibi se mogu ispuniti beskise-
linskim papirom. Takoer je potrebno Ëesto pregleda-
vanje predmeta radi opasnosti od moljaca. Za Ëuvanje
treba osigurati adekvatne uvjete: relativna vlaga 55% i
stalna temperatura.
Za izlaganje se preporuËa odgovarajuÊi stalak u zatvo-
renoj vitrini, bez pristupa praπine i danjeg svjetla (osvi-
jetliti s ne viπe od 50 luxa), stalna temperatura i rela-
tivna vlaga 55%. Vrijeme izlaganja trebalo bi πto viπe
skratiti, kako bi se produæio vijek tkanini koja najviπe
stradava pod utjecajem svjetla i praπine.
DORA KU©AN - ©PALJ
ZA©TITA I RESTAURACIJAGLASNO I JASNO
GLAS 23
RADOVI NA HISTORICISTI»KOM NAMJE©TAJU
KULTURNO-POVIJESNI ODJEL
Protekle godine su u radionici za drvo Muzeja za umjet-
nost i obrt provedeni konzervatorsko-restauratorski
radovi na Ëetiri predmeta iz zbirke namjeπtaja GMK-
a. ZajedniËki rad viπe kustosice i voditeljice zbirke
namjeπtaja, Vanje Brdar, muzejske savjetnice i voditeljice zbirki tek-
stila i igraËaka, Jelene Ivoπ, viπeg preparatora Franje SenËiÊa (radovi
ZA©TITA I RESTAURACIJA
Neorokoko sofa
GLASNO I JASNO
24 GLAS
NeogotiËka sofa
ZA©TITA I RESTAURACIJAGLASNO I JASNO
GLAS 25
na drvu), restauratorice Jasminke Podgorski AntoloviÊ
(rezbareni dijelovi) i vanjskog suradnika Duπana »ebu-
hara (radovi na presvlakama) vratio je ËvrstoÊu i re-
prezentativni izgled neogotiËkoj sofi i, kao dijelovima
neorokoko garniture, paru naslonjaËa i joπ jednoj sofi.
Nastao u drugoj polovici 19.st., a nabavljen za GMK
60-tih godina 20.st., ovaj namjeπtaj je svjedoËanstvo
historicistiËke kulture stanovanja na karlovaËkom po-
druËju. Spomenuta nepotpuna garnitura povezana je i
s povijeπÊu obitelji donatora, dr. Ivana Ribara.
Kao πto se moæe proËitati u priloæenoj dokumentaciji,
koja biljeæi sve postupke primijenjene na pojedinom
predmetu, nadomjeπteni su neki drveni dijelovi: dijelo-
vi profilacije okvira naslona, rezbareni ukrasi, dijelovi
noge sofe, furnira i sliËno. K tome, sva je drvenina
oËiπÊena, bruπena, bajcana i polirana.
Prilikom uklanjanja pohabane presvlake na neogo-
tiËkoj sofi talijanske izrade, otkriven je dio starije,
vjerojatno izvorne, presvlake. Tamnije bordo-crvene
boje, i s jednostavnim uzorkom u obliku romba, ova
je presvlaka bila u stilskom skladu s ukrasnom trakom
sa srediπnjim motivom trolista, πto se pripija uz rub
naslona kao asocijacija na Ëipkasto gotiËko kruniπte.
Zamijenila ju je, takoer u razdoblju historicizma, svi-
lena tkanina s neorokoko biljnim uzorkom, zateËena
na predmetu prilikom kupnje. Izbor nove tkanine, vrlo
sliËne izvornoj, teæi obnovi prvotnog stilskog sklada.
IGOR »ULIG
ZA©TITA I RESTAURACIJA GLASNO I JASNO
26 GLAS
ARHEOLO©KA ISTRAÆIVANJA 2006.
Lokalitet: TURSKA KOSANaselje: VELIKA VRANOVINA
OpÊina: TOPUSKORazdoblje: prapovijest
Vrsta radova: nastavak sustavnih arheoloπkih
iskopavanja
ISTRAÆIVANJA
Osamdesetih godina proπlog stoljeÊa, obav-
ljana su sustavna arheoloπka istraæivanja
na poloæaju Turska Kosa, u selu Velika Vra-
novina kraj Topuskog, koja su omoguÊila
oËitavanje opsega i karaktera ilirskog naselja, nekro-
pole i specifiËnih kultnih mjesta s brojnim nalazima
figuralne plastike. Ove su godine nastavljena sustavna
istraæivanja lokaliteta. Glavni cilj je bio utvrditi opseg
i naËin prerade æeljezne rude, te otkriti veze izmeu
metalurgije i kultnih mjesta.
U prvoj fazi je obavljeno krËenje terena, πto bi, izmeu
ostalog, trebalo osigurati bolje uvjete za izradu detalj-
ne geodetske snimke. Taj dio posla je joπ u tijeku.
Prva sonda je bila postavljena uz juæni rub malog pla-
toa na poloæaju Pogledalo, odnosno, na poziciji ilir-
skog naselja, gdje je oËekivan nalaz metalurπkih peÊi.
Meutim, peÊi tu nisu otkrivene, pa je bilo potrebno
premjestiti se nekoliko metara zapadnije, gdje su, pak,
otkrivene 3 peÊi o Ëijoj pravoj namjeni Êe se joπ ra-
spravljati. Dvije su bile ukopane u duboke jame (oko
1 metar), iznad kojih je zateËena veÊa koliËina kuÊnog
ljepa, pa se moæe pretpostaviti da su imale i masivnu
nadzemnu konstrukciju od blata, u kojoj je bilo vrlo
malo drvene armature. Prva peÊ je Ëak imala i neku
vrstu dimnjaka od dobro zapeËene zemlje. U sredini je
bio plitko ukopani objekt, u kojemu je takoer zateËe-
no dosta kuÊnog ljepa, ulomaka keramiËkih posuda
i dijelovi jedne pokretne peÊi. Na nekoliko mjesta je
naena troska, πto bi moglo svjedoËiti o metalurπkoj
djelatnosti, ali su koliËine vrlo male, pa se navedena
tvrdnje joπ mora provjeriti. U tom smislu bi pomogle
GLASNO I JASNO
GLAS 27
ISTRAÆIVANJA
fizikalno-kemijske analize, kao i utvrivanje ondaπnje
tehnologije i postupaka s otpadom.
Druga sonda je bila postavljena na rubu kultnog mje-
sta, zbog usporedbe uzoraka vezanih uz metalurgiju,
odnosno, da se utvrdi postoji li direktna veza izmeu
metalurπkih peÊi i kultnih mjesta. BuduÊi da prva son-
da, postavljena izmeu kultnog mjesta i nekropole,
nije dala naroËito zanimljive rezultate, premda je jesno
naznaËila postojanje praznog prostora izmeu kultnog
mjesta i nekropole, slijedeÊe sonde su takoer postav-
ljene na rubu kultnog mjesta, i to jedna na sjeveru i
jedna na istoku. Sjeverna sonda je dala vrlo zanimlji-
ve rezultate. UoËena su manja vatriπta koja bi mogla
biti vezana uz jednokratni obred koji je tu obavljen.
Od naenih predmeta, najinteresantniji je uteg sa dva
nasuprotna crteæa. Prikazani su ljudski likovi s uzdi-
gnutim rukama, to jest, u molitvenom poloæaju. Osim
toga, jedna polovica utega je bila obojena crnom, a
druga bijelom, bojom. Predmet je takoer imao dvije
nasuprotne rupe za vezivanje, pa je oËigledna nakana
da ovaj prikaz bude upotrebljavan u kultnim radnjama
vezanim uz simboliku svijetla i tame.
Joπ nam predstoji pranje, signiranje, slaganje, lijeplje-
nje i obrada prikupljenih nalaza kao i dovrπenje geo-
detske snimke i fizikalno kemijskih analiza. Radovi su
u tijeku.
Prikupljeni predmeti bit Êe pohranjeni u GMK i postat
Êe sastavni dio Muzejske zbirke Topusko.
Lokalitet: BLATNE KUPKE
Naselje: TOPUSKOOpÊina: TOPUSKORazdoblje: antika
Vrsta radova: zaπtitna arheoloπka sondiranja
Na temelju usmenih dogovora izmeu Konzervatorskog
odjela u Zagrebu, Gradskog muzeja Sisak, LjeËiliπta
Topusko i Gradskog muzeja Karlovac, organizirana su
zaπtitna arheoloπka iskopavanja (probna sondiranja)
na poloæaju Blatne kupke u Topuskom. Ovdje su oËe-
kivani znaËajni arheoloπki nalazi koji bi posvjedoËili
koriπtenje obliænjih izvora termalne vode u rimskom
GLASNO I JASNO
28 GLAS
i predrimskom razdoblju, πto bi moglo biti od nepro-
cjenjive vrijednosti za znanost, ali i za turistiËku ponu-
du Topuskog. Otvorena je probna sonda na krajnjim
toËkama novog graevinskog zahvata, prema upravnoj
zgradi ljeËiliπta. Radovi su trajali 5 radnih dana, od 14
do 20. 9. 2006.
Rezultat istraæivanja je manje-viπe oËekivan, jer su u
neposrednoj blizini veÊ vrπena iskopavanja prethod-
ne godine. Ispod tankog sloja povrπinskog humusa,
bio je sloj πute i ilovaËe, naizmjence sloæenih u je-
dan jedinstveni sloj. Ispod njega je pak sloj debljine
neπto preko pola metra, smee boje, koji je nastao
kao naplavina kod poplava rijeke Gline. Na pribliænoj
dubini od 150 do 200 centimetara nalazi se crni sloj u
kojem ima dosta organskog materijala. U tom sloju je
pronaeno puno ulomaka rimske keramike. Koncentra-
cija nalaza je bila znatno veÊa nego u sondama otvo-
renim prethodne godine. Moæe se zakljuËiti da broj-
nost nalaza raste kako se teren pribliæava Nikolinom
brdu, odnosno, tamo gdje je plavnost terena znatno
manja. Na dubinama veÊim od 2 metra nalazi se sivi
sloj u kojemu takoer ima arheoloπkih nalaza, ali u
znatno manjoj mjeri. Vjerojatno je rijeË o predmetima
koji su utonuli u raskvaπeno moËvarno tlo, a pripadaju
viπim, odnosno mlaim slojevima. Pored toga, u mulju
je naeno nekoliko komada drveta. To bi mogli biti
ostatci nekadaπnjih drvenih graevina na tom mjestu.
Zbog jako velike raskvaπenisti tla nije bilo uvjeta da se
drvena graa oËisti i pozicionira in situ.
Prikupljeni keramiËki ulomci su oprani, signirani i po-
hranjeni u GMK.
Cilj iskopavanja je ostvaren. Utvreni su nivoi kul-
turnih slojeva, πto znatno olakπava daljnje praÊenje
graevinskih radova i, u okviru toga, arheoloπki nad-
zor. Takoer je utvreno da na mjestu izgradnje nema
znaËajnijih graevina zbog kojih bi se trebalo ospora-
vati gradnju na tom poloæaju. Meutim, brojnost nala-
za upuÊuje na obavezu paæljivog praÊenja graevinskih
radova i naknadne intervencije u sluËaju nailaska na
arheoloπke nalaze.
Lokalitet: KIRINGRADNaselje: KIRINOpÊina: GVOZDRazdoblje: prapovijest, antika, srednji vijek
Vrsta radova: probna arheoloπka sondiranja
Na temelju usmenih dogovora izmeu Konzervatorskog
odjela u Zagrebu, Gradskog muzeja Sisak i Gradskog
muzeja Karlovac zapoËela su arheoloπka iskopavanja
(probna sondiranja) na poloæaju Kiringrad u selu Kirin,
opÊina Gvozd. Sredstva za radove osigurali su Grad
Karlovac i Ministarstvo kulture, unutar programa dopu-
ne stalnog postava GMK.
Za naπ stalni postav, lokalitet je zanimljiv iz viπe ra-
zloga. Tu se, naime, Ëesto nailazi na fosilne ostatke iz
davnih geoloπkih razdoblja, prikladnih za uvodni dio
stalnog postava, a znaËajna je i slojevitost kulturnog
nasljea od prapovijesti preko antike do turskih vre-
mena. Posebno su zanimljivi starohrvatski grobovi koji
su, inaËe, u karlovaËkom kraju iznimno rijetki, a pred-
stavljaju vaæan segment stalnog postava.
U prvoj fazi istraæivanja poduzeto je krËenje terena, za-
poËeta izrada detaljne geodetske snimke, dokumentira-
nje postojeÊih vidljivih spomenika na povrπini nalaziπta,
sanacija i dokumentiranje rupa nastalih amaterskim
iskopavanjima, te detaljan pregled vrπnog platoa gradi-
ne, s dokumentiranjem nalaza unutar kvadratne mreæe.
Obrada navedenih podataka znatno je olakπala odabir
lokacije za postavljanje probnih sondi.
Sonda A postavljena je sjeverno od najviπeg vrha gra-
dine. Tu je otkriven neki veÊi objekt od kojega su se
saËuvali dijelovi koji su bili ukopani u mekanu stijenu.
Objekt je oËigledno bio drven i stajao je na debelim
stupovima. Vjerojatno se radi o vrlo ranom protutur-
skom krajiπkom Ëardaku.
Sonda B je postavljena na sami vrh gradine. Tu je
pronaena grobnica uklesana u meku stijenu. Naæalost,
grob je nedavno opljaËkan od strane nesavjesnih saku-
pljaËa, tako da smo zauvijek izgubili podatke o ovom,
s obzirom na poloæaj i veliËinu, iznimno vaænom staro-
hrvatskom grobu.
Sonda C je postavljena juæno od najviπeg vrha. Tu su
ISTRAÆIVANJAGLASNO I JASNO
GLAS 29
ISTRAÆIVANJA GLASNO I JASNO
otkriveni brojni skeletni ukopi, tako da je znatan dio
grobova oπteÊen veÊ u vrijeme samog ukopa, ali i od
strane nesavjesnih sakupljaËa. U gornjim, mlaim slo-
jevima pokojnici imaju prekriæene ruke na prsima, dok
su u starijim slojevima ruke poloæena uz tijelo, pa pret-
postavljamo da bi moglo biti rijeËi o starohrvatskim
30 GLAS
grobovima. Istraæivanja nisu obavljena do kraja, e da
bi to mogli sa sigurnoπÊu tvrditi.
Sondiranja bi bilo korisno nastaviti, a na temelju nala-
za bit Êe se izraeni elaborat i konzervatorska studija,
koji Êe posluæiti kao temelj za daljnje postupanje pri-
likom izvoenje zemljanih radova, te obaviti procjena
znaËaja i ugroæenosti lokaliteta. Prikupljeni predmeti
bit Êe pohranjeni u GMK i postat Êe sastavni dio on-
dje pohranjene Muzejske zbirke Topusko. Odabrani
dio grae bit Êe koriπten za dopunu stalnog postava
GMK.
Lokalitet: LUKINIΔ PEΔINANaselje: »REMU©NICAOpÊina: GVOZDRazdoblje: ledeno doba
Vrsta radova: probna arheoloπka sondiranja
Manja probna sondiranja u LukiniÊ peÊini GMK je oba-
vio 1986. godine. Tom prilikom je utvreno da se u
povrπinskim slojevima nalazi kasnosrednjovjekovni i
novovjeki materijal, a ispod njega sedimentne nasla-
ge s fosiliziranim kostima æivotinja. Prepoznate su ko-
sti πpiljskog medvjeda, a za ostale joπ nije obavljena
osteoloπka analiza.
LukiniÊ peÊinu smo æeljeli ponovno detaljnije istraæiti
zbog potreba dopune stalnog postava u dijelu
posveÊenom ledenom dobu. Sredstva za radove su
osigurali su Grad Karlovac i Ministarstva kulture unutar
programa dopune stalnog postava.
Povrπinski slojevi iskopavani su uobiËajenim arhe-
oloπkim metodama. Posebna paænja bila je posveÊena
detaljnom dokumentiranju starijih slojeva, iz kojih je
uzet veÊi broj uzoraka te, prema potrebi, vrπeno ispira-
nje iskopanih slojeva. Pronaene su brojne, raznovrsne
æivotinjske kosti. Dominiraju donje Ëeljusti spiljskog
medvjeda, jer se one zbog svoje robusnosti najlakπe
saËuvaju. Zanimljiv je nalaz Ëeljusti malih medvjediÊa.
»esti se nailazilo na tragove gara, pa smo oËekivali
da Êe se naÊi i na tragove boravka ljudi u πpilji, ali
ISTRAÆIVANJAGLASNO I JASNO
GLAS 31
ISTRAÆIVANJA GLASNO I JASNO
su, izgleda, medvjedi bili jaËi i nisu dopustili trajnije
naseljavanje ljudske vrste.
Prikupljeni predmeti bit Êe pohranjeni u GMK i postat
Êe sastavni dio ondje pohranjene Muzejske zbirke To-
pusko. Odabrani dio grae bit Êe koriπten za dopunu
stalnog postava GMK.
LAZO »U»KOVIΔ
32 GLAS
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJEGLASNO I JASNO
DRAÆEN TROGRLIΔ: GESTE I ODJECI
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 2. III - 31. III. 2005.
Akademski slikar Draæen TrogrliÊ (r. 1958) se, kao nagraeni autor na KarlovaËkim likovnim susretima
2003. godine, predstavio karlovaËkoj likovnoj publici, izloæbom pod naslovom ”Geste i odjeci”; izbo-
rom iz slikarskih ciklusa ”Dijagrami straha” iz 2001. godine, slikarskim prisjeÊanjem na ratne strahote,
i ciklusom ”Traseri prostora” iz 2003. godine, koji je nastao nakon TrogrliÊevog intenzivnog bavljenja
skulpturom. Autorica predgovora izloæbi je Mladenka ©olman.
ANTONIJA ©KRTIΔ
MajËina molitva, 2001
GLAS 33
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE GLASNO I JASNO
©EZDESET GRAFIKA IZ FUNDUSA GALERIJSKOG
ODJELA GRADSKOG MUZEJA KARLOVAC
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 6. IV - 12. V. 2005.
Meu 60 odabranih, od uku-
pno 330 grafika iz fundusa
Muzeja, naπla su se djela
25 autora, nastala u razdo-
blju od 1919. do 1993. godine. PopraÊena
skromnim katalogom, izloæba autorice Ire-
ne ©egaviÊ teæila je pokazati svojevrsne
”æariπne toËke” presudne u dotadaπnjem
formiranju zbirke. Od posebnog su znaËa-
ja djela lokalnih motiva (meu najboljim
ostvarenjima su ona Viπnje ErcegoviÊ,
Duπana KokotoviÊa i Draæena BariÊa), soci-
jalne tematike (muzej posjeduje neka djela
grupe ”Zemlja” i njoj bliskih autora, pose-
bice Marijana Detonija, Krste HegeduπiÊa,
Ede KovaËeviÊa, Otona Postruænika, Fedora
VaiÊa i Josipa Restaka) i, posve oËekivano,
ona koja pripadaju opÊim likovnih kretanji-
ma, te lokalni autori koji u njima sudjeluju
(primjerice, svojevrsna ekspresionistiËka
paralela pronaena u radovima Dubravke
BabiÊ (1986) i Igora Cikuπe iz 1981.). Jedini
KarlovËani Ëija su djela po kvaliteti izjed-
naËena s proslavljenim autorima druge po-
lovice 20 stoljeÊa, Piceljem, Glihom i Ber-
berom, su Daniel Butala i Viπnja ErcegoviÊ.
Granice reprezentativnosti ove karlovaËke
zbirke nameÊu se ponajviπe iz financijskih
razloga te se problemski registar izloæbe
kanda πiri i na to podruËje.
IRENA ©EGAVIΔ - »ULIG
F. VaiÊ: Harlekin sa sinom, litografija, 1959.
IZ SVEG GLASA
34 GLAS
LIK 2005. U KARLOVCU
IZLOÆBA RADOVA 7. DRÆAVNOG NATJECANJA OSNOVNIH ©KOLA
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 19. V - 27. V. 2005.
BuduÊi da je 2005. godine Karlovac ugo-
stio LIK, ovdaπnji osnovnoπkolci nisu su-
djelovali na ovom dræavnom natjecanju, a
KarlovaËku æupaniju zastupale su O© Ma-
hiËno i Æakanje. Dana 19. i 20. svibnja, u uËionicama
O© Grabrik prireeno je natjecanje za 33 uËenika Ëije
je pristupne radove Dræavno povjerenstvo (u kojem
je bila i KarlovËanka Vanja KrmpotiÊ) nagradilo kao
najuspjeπnije, prema naËelu kvalitete, ali i æupanijske
zastupljenosti. Za izloæbu je odabrano ukupno 126 ra-
dova, izabranih izmeu 1102 prijavljena.
Kao rjeπenje za posebni zadatak - interpretirati dje-
la hrvatskih likovnih umjetnika pomoÊu palete od tri
osnovne boje - obilno je koriπtena tehnika kolaæa. Na
popisu predloæaka naπli su se, za ovaj zadatak, uvjet-
no reËeno, podatni radovi Ivana Picelja i Julija Kni-
fera, ali i neki, barem naizgled, nepristupaËni radovi,
primjerice ”Autoportret s psom” Miroslava KraljeviÊa.
Kolaæ trinaestogodiπnjeg Antonia Kruga (O© Trnsko,
Zagreb) potvrdio je, na pomalo neoËekivan naËina,
ikoniËku snagu i prepoznatljivost πto ju ova antolo-
gijska KraljeviÊeva slika ima u nacionalnoj povijesti
umjetnosti.
IGOR »ULIG
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
GLAS 35
IZ SVEG GLASA
DESET GODINA MUZEJSKOG TE»AJA CRTANJA I
SLIKANJA
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 15 - 30. VI. 2005.
Muzejski teËaj crtanja i slikanja, koji vodi
muzejska pedagoginja Aleksandra Go-
reta, proslavio je desetgodiπnjicu rada
retrospektivnom izloæbom u galeriji ”Vje-
koslav Karas”. Otvorenju su prisustvovali mnogi od
petstotinjak dosadaπnjih polaznika. Æiri sastavljen od
kustosa GMK-a izdvojio je radove 75 autora, a poseb-
no je pohvalio desetoricu.
Meu nekadaπnjim polaznicima teËaja nalaze se i
danaπnji akademski likovni umjetnici, kao i nekoliko
arhitekata koji su usavrπavali crteæ i slikarstvo kao dra-
gocjene instrumente profesionalnog rada. Pokazalo se
da se nisu svi istaknutiji talenti meu mlaim polazni-
cima odluËili za umjetniËku karijeru, a radost likovnog
stvaralaπtva s njima su podijelili i starije generacije
polaznika, kao i nekolicina polaznika s dodatnim po-
trebama.
Proslava je bila i prigoda za prisjeÊanje na neke
dotadaπnje uspjehe polaznika teËaja meu kojim se
istiËu sveËana priznanja πto ih je mladim KarlovËani-
ma 2004. godine uruËila gradonaËelnica Alessandrije,
grada koji je ugostio internacionalni kamp za mlade
”Building Networks Leaving Tracks”, te dvije nagrade
koordinacijskog odbora ©ibenskog festivala djeteta za
likovne radove na temu ”Moj grad srediπte svijeta” i
”Oslikajmo pjesmu”.
ALEKSANDRA GORETA
Polaznici kampa za mlade u alessandrijskoj gradskoj vijeÊnici 2004.
godine. KarlovËani dræe zastavu RH.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
IZ SVEG GLASA
36 GLAS
KARLOVA»KI
LIKOVNI SUSRETI 2005.
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 6. VII - 1. IX. 2005.
Na tradicionalnim KarlovaËkim likovnim susretima,
odræanim povodom roendana grada, predstavljena
su 26 autora s 44 rada, izabrana izmeu 40 prijav-
ljenih stvaraoca sa 103 rada. Æiri u sastavu: Nikola
Albaneæe, Boæidara Crnec i Irena ©egaviÊ nagradio je digitalno
obraene fotografije Aleksandre Podrebarac pod nazivom Nabo-rana morska priËa, BencetiÊeva ulica i Slova III. Digitalna ili digi-
talno obraena fotografija najzastupljeniji je medij ove likovne
sezone, a autori Zvonimir Gerber, Denis StoπiÊ i Mira PavlakoviÊ
izraæavaju raznolikost u poimanju medija. Ipak, buduÊi da su
moguÊnosti preobrazbe motiva koje omoguÊuje software privu-
kle gotovo sve navedene autore, spomenuta razliËitost odnosi
se prvenstveno na stupanj otklona od poËetne snimke.
Na obzoru oËekivanog bili su redovni sudionici Susreta: Dani-
el Butala, Petar Grgec, Vladimir BaπiÊ ©oto, Igor Cikuπa, –ore
PetroviÊ, Vanja KrmpotiÊ, Alfred. F. Krupa, Ivana Maradin, Albino
BuiÊ, Æeljko MarkoviÊ Marek, Lidija MaËek - StaniÊ, Goradana
©tahan, Nela Zovko, Biserka LovniËki i drugi. ©irenju medijskih
obzora pridonio je Igor DobraniÊ, modni kreator, performersko-
multimedijalnim projektom koji tematizira nastanak i prezenta-
ciju odjevnog predmeta.
IRENA ©EGAVIΔ - »ULIG
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
GLAS 37
IZ SVEG GLASA
IZLOÆBA NAGRA–ENIH PRIJEDLOGA ZA IDEJNO
RJE©ENJE SPOMENIKA POGINULIM BRANITELJIMA
U DOMOVINSKOM RATU S PODRU»JA KARLOVCA
GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 13. 7 - 12. 8. 2005.
KarlovaËki natjeËaj za idejno rjeπenje spo-
menika poginulim braniteljima privukao
je 20 autora, odnosno autorskih skupina.
Izloæbom u GMK-u predstavljeni su rado-
vi prvonagraenog kipara Alema Korkuta i arhitekata
Damira i Judite LjutiÊ, drugo i treÊe nagraenih dvojaca
kipar - arhitekt: Miroslav SaboliÊ i Ivan GaliÊ te Petar
BariπiÊ i Berislav MartinoviÊ, kao i otkupne nagrade
kipara Ivana VonËine i autorske skupine: kipar Zlatko
»ular, arhitekti - Kreπimir ZmijanoviÊ i Filip RuπiÊ.
Kao vodeÊi kipar mlae generacije Alem Korkut (1970)
autor je i πibenskog spomenika palim braniteljima, Ëija
realizacija je u tijeku, a treÊenagraeni Petar BariπiÊ
(1954) autor je istovrsnog akovaËkog spomenika, po-
stavljenog 2001. godine. Zbog zakonskog okvira na-
tjeËaja, prema kojem je pravo predstavljanja javnosti
pridræano samo za nagraene radove, nisu izloæeni
vrlo vrijedni prijedlozi uglednih autora poput Draæena
TrogrliÊa, koji je veÊ dva put izlagao u Galeriji ”Vjeko-
slav Karas”, Dalibora StoπiÊa i dr.
Za prvonagraeni rad predviena je izvedba u Novom
centru, u susjedstvu OpÊinskog i Æupanijskog suda.
NaËinjene od sjajnog nehrajuÊeg Ëelika, Ëetiri valovite
trake koje prolaze cijelom povrπinom trga simbolizirale
bi karlovaËke rijeke, ali i æivotni put karlovaËkih bra-
nitelja (trake se na kraju uspravljaju kako bi naËinile
obrambenu prepreku). Svoje zadovoljstvo prijedlogom
oËitovala je Udruga roditelja poginulih branitelja, koja
je svojom ustrajnom inicijativom (veÊ od 1997. godine)
potpomogla da se u javnosti artikuliraju memorijalna
svojstva buduÊeg spomenika, ponajprije kao izraza
mladenaËkog poleta i oduπevljenja za obranu voljenog
grada.
Kao organizator natjeËaja, Grad Karlovac je oformio
ocjenjivaËki sud koji vode akademik Tonko MaroeviÊ,
u Karlovcu Ëesto prisutni arhitekt i sveuËiliπni profesor
Mladen Obad ©Êitaroci, kipar i profesor Likovne akade-
mije Ivo ©imat Banov, te arhitekt i gradski duænosnik
Mladen RakoËeviÊ te povjesniËar umjetnost Igor »ulig.
Potonji je takoer autor izloæbe i urednik kataloga u
kojem se, nakon uvodnih rijeËi organizatora natjeËaja,
mogu proËitati, u tek poneπto skraÊenom obliku, au-
torska obrazloæenja i prosudbe ocjenjivaËkog suda.
IGOR »ULIG
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
IZ SVEG GLASA
38 GLAS
MATKO VEKIΔ: IZLOÆBA SLIKA
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 7. IX - 7. X. 2005.
Vizura, 1997/8
VekiÊevo pojavljivanje u Kar-
lovcu odraz je namjere GMK-
a da svake godine u prostoru
Galerije ”Vjekoslav Karas” pri-
redi prvu, opseænim katalogom-monogra-
fijom popraÊenu, retrospektivnu izloæbu
likovnog ili multimedijalnog umjetni-
ka do 40 godina starosti, a na temelju
objavljenog natjeËaja. Nakon provede-
nog natjeËaja na kojem je odabran Mat-
ko VekiÊ, istaknuti hrvatski slikar mlae
generacije, ovaj dugoroËni program, po-
radi financijskih teπkoÊa nije realiziran na
zamiπljen naËin. Ipak, karlovaËkoj publi-
ci nije uskraÊen izravan uvid u VekiÊev
opus. Muzej Karlovac uspio je organizira-
ti VekiÊevu retrospektivnu izloæbu koja je
predstavila svu kreativnost i uzbudljivost
VekiÊevog opusa stvaranog od 1993. do
2004. godine. U vrijeme trajanja izloæbe
predstavljena je, u nakladi izdavaËke
kuÊe Fraktura upravo objavljena, mono-
grafija o VekiÊevom slikarstvu, autora Pe-
tra Preloga.
ANTONIJA ©KRTIΔ
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
GLAS 39
IZ SVEG GLASA
BOÆIDAR CRNEC: RETROSPEKTIVA 1985 - 2005.
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 12. X - 4. XI. 2005.
KarlovaËki samouki sli-
kar Boæidar Crnec (r.
1955) na retrospektiv-
noj izloæbi je predsta-
vio radove nastale tijekom proteklih
20 godina. Izloæene su hiperrea-
listiËke i nadrealistiËke figuralne
scene s referencama na poznate pri-
mjere iz povijesti umjetnosti tehni-
kom akrilika na platnu, ekspresivne
gradske vedute u pastelu i akvarelu,
te najnovije Crnecovo stvaralaπtvo
s raËunalno generiranim slikama.
Autor predgovora izloæbe je Nikola
Albaneæe.
ANTONIJA ©KRTIΔ
Studija Michheangela, 1991.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
IZ SVEG GLASA
40 GLAS
VLADIMIR BA©IΔ ©OTO:
RETROSPEKTIVA 1981 - 2005.
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 9. XI - 2. XII. 2005.
Akademski slikar Vladimir BaπiÊ ©oto (r.
1953) izloæio je 124 rada nastala od 1980.
do 2005. godine. Mladen MuiÊ, autor tek-
sta u katalogu, ocijenio je da ©otove slike
djeluju na gledateljevu emotivnost zaËudnim skladom
u kojem je primarni crteæ, inkrustriran bojom, prepo-
znatljiv po specifiËnoj anatomiji likova i s piramidal-
nom kompozicijom prostora.
ANTONIJA ©KRTIΔ
V. BaπiÊ - ©oto: Raspeti Krist, 2000.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
GLAS 41
IZ SVEG GLASA
IZLOÆBA DUBRAVKE BABIΔ:
IZME–U GESTE I MRLJE, CRTEÆA I SLIKE
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS, 7. XII. - 5. I. 2006.
GMK je, u suradnji s Galeri-
jom Breπan iz Splita, orga-
nizirao izloæbu istaknute hr-
vatske umjetnice Dubravke
BabiÊ (r. 1951). Izloæbom je predstavlje-
no ukupno 37 radova nastalih od 2001.
do 2005. godine. Izloæeni stvaralaËki
ciklusi (”Koride”, ”Prirode”, ”Pejzaæi”,
”CvijeÊe, ”Pjesnikov grob”) neraskidivo
su vezani za simboliku prirode, Nature
kao prostora al pari susreta Ëovjeka s
Bogom. Dubravka BabiÊ najpoznatija je
kao grafiËarka, no izloæbom se otkriva i
njezin slikarski (akrilik na platnu) i cr-
taËki (ugljen) rad te izuzetno dojmljive
kombinacije grafiËkih i slikarskih tehni-
ka. Autorica predgovora izloæbi, Ljiljana
DomiÊ, naglaπava da umjetnica recen-
tnim radovima, prekrivajuÊi slike naj-
prije jakim crtaËkim potezima, to jest,
slojem gestualno odreenih nanosa
boje, a potom usitnjenijim slojem koji
je u konaËnici blizak taπizmu, oduzima
neπto od doslovnosti figuracije, koja je
temelj njenog cjelokupnog opusa.
ANTONIJA ©KRTIΔ
©panjolska IV, 2005.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
IZ SVEG GLASA
42 GLAS
ALFRED KRUPA:
RETROSPEKTIVA-CRTEÆI, AKVARELI, ULJA
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 18. I - 28. III. 2006.
Nakon opseænog istraæivanja smjeπtaja opusa Alfreda Krupe (1915 - 1989), koje su provele kustosica
Antonija ©krtiÊ i dokumentaristica Viπnja LasiÊ, GMK je organizirao retrospektivnu izloæbu ovoga po-
pularnog karlovaËkog slikara. Autor izloæbe, Nikola Albaneæe, odabrao je 142 Krupina rada u tehnici
crteæa, akvarela i ulja, koja su uvrπtena u dvije jednakovrijedne varijante postava izloæbe. Prigodom
otvorenja druge varijante postava, Nikola Albaneæe je odræao i prigodno predavanje o Krupinom opusu. Izloæba
je popraÊena bogato ilustriranim katalogom u boji, s predgovorom Nikole Albaneæea te pogovorima Nikole PeriÊa
i Alfreda F. Krupe.
ANTONIJA ©KRTIΔ
Krajolik, 1961, vl. GMK
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
GLAS 43
IZ SVEG GLASA
STANKO ABADÆIΔ:
PRAG - IMAGINARNO U STVARNOME
GALERIJA ”VJEKOLSVA KARAS”, 8. III - 29. III. 2006.
Prag
GMK je organizirao gostovanje putujuÊe izloæbe fotografija Stanka AbadæiÊa, koja je premijerno bila
postavljena 2005. godine u Opatiji, u UmjetniËkom paviljonu Juraja ©porera, a potom u Galeriji i bi-
blioteci fotografije Focale u Nyonu u ©vicarskoj.
Izloæeni ciklus od 60 crno-bijelih fotografija nastajao je od 1997. do 2002. godine u Pragu, a karak-
terizira ga, kao i glavninu AbadæiÊevog opusa, sintagma ”subjektivni dokumentarizam”. Tekst predgovora izloæbi
napisala je Nataπa ©egota - Lah.
ANTONIJA ©KRTIΔ
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
IZ SVEG GLASA
44 GLAS
ALEKSANDRA PODREBARAC:
OSAM VELIKIH I PUNO MANJIH FOTKI
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 3. V - 25. V. 2006.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
Voda
KarlovËanka Aleksandra Podrebarac se, kao autorica nagraena nagradom na KarlovaËkim likovnim
susretima 2005. godine, predstavila izloæbom koja je reprezentativni odabir iz njezinog fotografskog
opusa koji je nastajao u protekle dvije godine unutar nekoliko ciklusa: ”Odrazi”, ”Pogled u nebo”,
”Nakon kiπe”, ”Predjeli iz Ëeænje!”, ”AD 1218.”. Autorica teksta predgovora izloæbi je Vesna MeπtriÊ.
ANTONIJA ©KRTIΔ
GLAS 45
IZ SVEG GLASA
SANJA RE©»EK: IZLOÆBA SLIKA
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 31. V - 21. VI. 2006.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
Haljine na vjetru III.
U suradnji s Galerijom ”Studio D” iz Zagreba, GMK je organizirao gostovanje izloæbe slika istaknute ilustra-
torice i slikarice mlae generacije Sanje ReπËek. Autorica izloæbe i teksta u katalogu, Iva Körbler, istaknu-
la je da slikarstvo ReπËekove promatraËa pogaa savrπenom ravnoteæom izmeu emocija koje pobuuje
i preciznim osjeÊajem gdje je granica prema ponoru ”previπe dopadljiva i dekorativna slikarstva”.
ANTONIJA ©KRTIΔ
IZ SVEG GLASA
46 GLAS
KARLOVA»KI LIKOVNI SUSRETI 2006.
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 12. VII - 29.VIII. 2006.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
KarlovaËki likovni susreti su likovna manifestacija
kojom Gradski muzej Karlovac zakljuËuje prvi dio
izloæbene godine. Temeljna odrednica ove revijalne
izloæbe je uvaæavanje najrazliËitijih likovnih osobno-
sti bez obzira na njihovu struËnu kvalifikaciju, kako bi, prema pro-
sudbi æirija, bili predstavljani najkvalitetniji recentni radovi karlo-
vaËke provenijencije. Ove godine se prijavilo ukupno 37 autora
s 95 djela od kojih je æiri u sastavu: Marina Kubura, Igor »ulig i
Antonija ©krtiÊ za izlaganje odabrao ukupno 47 djela 26 autora.
Na izloæbi su meu ostalima sudjelovali: Daniel Butala, Vladi-
mir BaπiÊ ©oto, Mladen Bolfek, Albino BuiÊ, Igor Cikuπa, Viπnja
ErcegoviÊ, Petar Grgec, Vanja KrmpotiÊ, Lidija MaËek - StaniÊ, Iva-
na Maradin, Alfred F. Krupa i –ore PetroviÊ. Nagradu u vidu
izloæbe u sljedeÊoj izloæbenoj godini dodijelio je akademskom
slikaru Danielu Butali.
Autorica osvrta na izloæbu je Marina Kubura.
ANTONIJA ©KRTIΔ
Vrπa
GLAS 47
IZ SVEG GLASA
”SLOÆENICE” PETRA BARI©IΔA
GALERIJA ”VJEKOLSAV KARAS, 13. IX - 4. X. 2006.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
PutujuÊa izloæba istaknutog hr-
vatskog kipara Petra BariπiÊa
(1954) pod nazivom ”Sloæenice”
organizirana je u suradnji GMK-a,
Galerije ”Bukovac” iz Cavtata, Galerije ”Kaza-
mat” Doma HDLU-a iz Osijeka, Galerije ”Sv.
Krπevan” iz ©ibenika, Gradskog muzeja Bje-
lovar - Galerija ”Nasta Rojc”, Gradskog muze-
ja Vukovar, Dvorca Eltz - Galerija Oranæerija,
Multimedijalnog centra Luka iz Pule i Gale-
rije ”Bernardo Bernardi” PuËkog otvorenog
uËiliπta Zagreb. U dosadaπnjem radu Petar
BariπiÊ je stekao auru autora koji je nezaobi-
lazan Ëimbenik kreiranja suvremenog izriËaja
hrvatske skulpture naπeg vremena. Opusom
je proπao gotovo sve faze konstruktivistiËke
misli te je otvorio nove prostore vlastitog ki-
parskog eksperimenta. Izloæba je popraÊena
dvojeziËnim, bogato ilustriranim katalogom
s predgovorom autora Mladena LuËiÊa.
ANTONIJA ©KRTIΔ
Sloæenice
IZ SVEG GLASA
48 GLAS
IVANA MARADIN: KODOVI IDENTITETA
(IZLOÆBA SLIKA)
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 18. X - 15. XI. 2006.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
Izloæbom pod nazivom ”Kodovi identiteta” GMK je predstavio najnoviji ciklus slika Ivane Maradin (r. 1966).
Unutar ukupno ostvarenog opusa izloæeni akrilici na platnu potvruju slikariËino kontinuirano zanimanje
za asocijativne, apstraktne likovne kompozicije. Slikarica se i nadalje koristi vlastitim, likovnoj publici
veÊ prepoznatljivim, slikarskim jezikom. ”Kodovi identiteta” pokazuju novinu u umjetniËinom odnosu
prema eliptoidnom obliku, zaπtitnom znaku opusa. Eliptoidi viπe nisu pomno razraeni subjekti koji lebde u
besteæinskom prostoru nego su, kao anonimni elementi, postali dijelom kompozicijskih rojeva koji bez prekida
struje kadrom slike. Kodovima identiteta Ivana Maradin je ostvarila zaokru?en i cjelovit ciklus kojim njezin opus
joπ jednom nadilazi lokalnu likovnu sredinu te se ukljuËuje u suvremene umjetniËke tokove. Izloæbu prati katalog
u boji s predgovorom kustosice izloæbe Antonije ©krtiÊ.
ANTONIJA ©KRTIΔ
Kod br. 3, 2006.
GLAS 49
IZ SVEG GLASA
U SPOMEN DARIU PLAZIBATU (1955 - 2004)
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 22. XI - 13. XII. 2006.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
Izloæbu ”U spomen Dariu Plazibatu” GMK je organizirao na inicijativu Plazibatovih prijatelja kako bi pre-
mijerno predstavili njegove najuspjelije radove i prisjetili se prerano preminulog samoukog karlovaËkog
slikara. S obzirom na Plazibatov nekonvencionalni i lutalaËki æivotni stil istraæivanje smjeπtaja njegovog
opusa bio je zahtjevan posao. Izloæba je koncipirana u nekoliko tematskih odjeljaka koji kronoloπki prate
slikarev opus. Izloæene su tzv. ”hiperrealistiËke slike” koje su nastajale do 1985, zatim ciklus ”Lubenice” (ulja na
platnu i akvareli), izloæen 1987, akvareli motivirani brezama (1988), kolaæne kompozicije (1999 - 2002) i najnoviji
akvareli u kojima se vratio motivu lubenice (2004). Plazibatova likovna originalnost, individualnost i beskompro-
misni æivotni stav Ëine ga vrijednim poπtovanja i sjeÊanja. Izloæba je popraÊena katalogom s reprodukcijama u
boji. Tekst predgovora izloæbi ”U spomen Dariu Plazibatu” napisala je Antonija ©krtiÊ, kustosica izloæbe i urednica
kataloga, a pogovor ”SjeÊanje na Daria” Plazibatov dugogodiπnji prijatelj Josip ©ut.
ANTONIJA ©KRTIΔ
Anguria IX, 1988.
IZ SVEG GLASA
50 GLAS
DRAGO BRAJAK:
ITINERER IMAGINARNOG KRSTARENJA
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 20. XII. 2006 - 30. I. 2007.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
Bez naziva
Ovom izloæbom GMK, prvi put u rodnoj mu Hrvatskoj, predstavlja likovnog umjetnika Dragu Brajka (r.
1948). Brajak je kao trinaestogodiπnjak emigrirao u Argentinu gdje je diplomirao likovnu umjetnost
na Univesidad Nacional de Cuyo (1977). Bavi se crteæom, sitotiskom i skulpturom te predaje na
sveuËiliπtima u San Juanu i Mendozi. Na izloæbi se predstavio crteæima i grafikama nastalim tijekom
protekle dvije godine. Radove karakterizira izuzetna tehniËka kvaliteta i snaæna sugestivost. Crteæima na svjetlo
dana izvlaËi itinerer imaginarnog krstarenja vlastitom duπom, dok grafikama ne dotiËe stvarnost, veÊ ju nadilazi
profinjenim koloritom Ëistih apstraktnih kompozicija
Oni su plod vrlo æive i osebujne umjetniËke imaginacije kojoj bi ova izloæba u narednom razdoblju trebala πirom
otvoriti vrata hrvatskih izloæbenih prostora. Autorica teksta predgovora izloæbi je Antonija ©krtiÊ.
ANTONIJA ©KRTIΔ
GLAS 51
IZ SVEG GLASA
NOΔ MUZEJA
MUZEJSKO-PROMOTIVNA AKCIJA
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
GMK se 26. sijeËnja 2007. godine po prvi
put ukljuËio u muzejsko-promotivnu akciju
”NoÊ muzeja” odazvavπi se pozivu Hrvat-
skog muzejskog druπtva, Sekcije kulturnog
turizma, koje je iniciralo odræavanje ove akcije, drugi
puta odræane u Hrvatskoj.
Pridruæivπi se velikom broju muzeja, koji su od 19.00
do 1.00 besplatno otvorili vrata posjetiteljima, GMK je,
uz iskustvo noÊnog razgledavanja stalnog postava na
matiËnoj adresi u povijesnoj jezgri, ponudio i koncert
tamburaπkog sastava ”Grofovi” iz Karlovca. U zgradi
Galerije ”Vjekoslav Karas” u Novom centru, uz izloæbu
IZ SVEG GLASA
52 GLAS
Drage Brajka ”Itinerer imaginarnog krstarenja”, posjetitelji
su u kasnim noÊnim satima prisustvovali modnoj reviji Igora
DobraniÊa. Proπlogodiπnje iskustvo ”NoÊi muzeja” pokazalo je
da ovakve akcije snaæno potiËu interes posjetitelja, πto se ove
godine potvrdilo i u naπem muzeju. Vreva dvije do tri tisuÊe
posjetitelja raznih dobnih skupina to jasno pokazuje.
VI©NJA LASIΔ
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
GLAS 53
IZ SVEG GLASA
IZLOÆBA ”ME–U NAMA”
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 14. II - 4. III. 2007.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
Udruga za Down sindrom KarlovaËke æupanije
organizirala je, uoËi Meunarodnog dana
osoba s Down sindromom (21. oæujka), niz
aktivnosti pod zajedniËkim nazivom ”Meu
nama”. Prva u nizu aktivnosti bila je izloæba 44 foto-
grafija u boji djece s Down sindromom, njihove braÊe
i prijatelja u Galeriji ”Vjekoslav Karas”. Fotografije su
nastale u nekoliko neformalnih druæenja: u Galeriji
”Vjekoslav Karas” za boæiÊne blagdane, u Gradskom
kazaliπtu ”Zorin-dom”, djeËjem vrtiÊu ”Park” i O© Du-
bovac. Autor fotografija je umjetniËki fotograf Goran
VraniÊ, autor likovnog oblikovanja prateÊih tiskovina je
Danijel PopoviÊ (POP&POP design), selektorica izloæbe
i autorica teksta u prateÊoj publikaciji je prof. Antonija
©krtiÊ, kustosica Galerijskog odjela Gradskog muzeja,
autor likovnog postava je akademski slikar Daniel Bu-
tala.
Cilj izloæbe je senzibilizacija javnosti na postojanje
osoba s Down sindromom i nuænost njihove integracije
u zajednicu, te je stoga i naziv izloæbe ”Meu nama”.
Dio izloæbe je od 5. do 26. oæujka bio izloæen na DjeËjem
odjelu Gradske knjiænice, a dio u Gimnaziji Karlovac (15
- 27. oæujka). U listopadu Êe izloæba biti predstavljena
u Puli povodom Meunarodnog kongresa o Down sin-
dromu. Izloæbu je financiralo Ministarstvo kulture RH,
Grad Duga Resa i brojni privatni donatori i sponzori.
SANDA KO»EVAR
IZ SVEG GLASA
54 GLAS
SANJA DIZDAR: ODRAZI
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 7. III. 2006 - 23. III. 2007.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
Akademska slikarica Sanja Dizdar se po prvi put predstavila karlovaËkoj javnosti gostujuÊom izloæbom
”Odrazi”. Autor predgovora izloæbi, Nikola Albaneæe, istaknuo je da je naziv ”graditeljica” pored onog
oËekivanog, ”slikarica”, kljuËan u razumijevanju cjelokupnog rada Sonje Dizdar, te da umjetnica mi-
nimalistiËki konstruktivizam izgrauje na enformelistiËkim povrπinama kombinirajuÊi ga povremeno s
optiËkim (op-art) efektima.
ANTONIJA ©KRTIΔ
Bez naziva, 2006.
GLAS 55
IZ SVEG GLASA
LIKOVNI SPOMENAR GIMNAZIJE KARLOVAC
IZLOÆBA POVODOM OBILJEÆAVANA 240. OBLJETNICE GIMNAZIJE KARLOVAC
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 4. IV. 2007 - 18. IV. 2007.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
ObiljeæavajuÊi 240. obljetnicu
djelovanja, Gimnazija Karlovac
je u suradnji s GMK-om, treÊi
put u posljednjih 40 godina,
organizirala prigodnu izloæbu umjetniËkih
djela gimnazijskih nastavnika i uËenika.
Zanimanje za likovna postignuÊa gimnazij-
skih nastavnika i uËenika proizlazi iz Ëi-
njenice da je Gimnazija, od svog osnutka
do danas, intelektualna vertikala grada,
te je, kao takva, prepoznata kao izvoriπte
njegovog likovnog stvaralaπtva. Izloæbom
je obuhvaÊeno ukupno 36 nastavnika i
uËenika karlovaËke Gimnazije od kraja XIX.
stoljeÊa do danas. S obzirom na svoj pri-
godni karakter, izloæba ne ulazi dublje u
problematiku meuodnosa pojedinih uËi-
telja i uËenika u okviru njihovih boravaka
u Karlovcu. Nadamo se, ipak, da Êe ova
izloæba biti poticaj za sustavno povijesno
umjetniËko istraæivanje udjela karlovaËke
Gimnazije u likovnoj povijesti Karlovca.
Izloæbu prati katalog s reprodukcijama u
boji, te biografskim fragmentima o nastav-
nicima i uËenicima povezanim s Gimnazi-
jom. Izloæene umjetnine odabrale su Mari-
na Kubura i Antonija ©krtiÊ, koja je ujedno
i autorica predgovora prateÊe publikacije.
ANTONIJA ©KRTIΔ
Z. ©ulentiÊ: Portret D. KatiÊ, 1911.
IZ SVEG GLASA
56 GLAS
LIDIJA MA»EK - STANIΔ:
MITOLO©KI BOGOVI NA HRVATSKOM OLIMPU
IZLOÆBA KERAMIKE
GALERIJA ”VJEKOSLAV KARAS”, 25. IV. 2007 - 16. V. 2007.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
Lidija MaËek - StaniÊ jedna je
od najvitalnijih karlovaËkih ke-
ramiËarki. Najnovijim ciklusom
skulptura i reljefa, majstorski
izraenim i obraenim u brojnim keramiËkim
tehnikama, ispripovijedala je uzbudljivu i in-
trigantnu priËu o borbi dobra i zla, svjetla
i tame, koja od samog poËetka svijeta do
danas ne jenjava. Nadahnuta drevnim mitovi-
ma i legendama, ”uprisutnila” je drevne sla-
venske bogove, vile i druga mitoloπka biÊa,
upoznajuÊi nas s veliËanstvenoπÊu stanovni-
ka iskonskog Drveta svijeta.
ANTONIJA ©KRTIΔ
Zeleni Jura, 2007.
GLAS 57
IZ SVEG GLASA
PREDMET MJESECA GRADSKOG MUZEJA
KARLOVAC
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
MjeseËni ciklus izlaganja odabranih pred-
meta, obiËno pod naslovom ”Predmet
mjeseca”, svojevrsni je klasik muzejske
prakse. KarlovaËka inaËica, koja je ove
godine zapoËela u matiËnoj zgradi GMK-a, obeÊava i
snaæniji prodor u medijski prostor. ZahvaljujuÊi pokro-
viteljstvo lokalnih medija, GMK interpretacije svojih
izloæaka objavljuje u Gradskoj rubrici KarlovaËkog tjed-
nika, Kulturnoj panorami Hrvatskog radio Karlovca te
posebnoj emisiji Televizije 4 rijeke. Ove priloge, koji
nastaju u suradnji novinara i kustosa, prate i brojne
najave ciklusa predavanja u GMK-u, koji se odvijaju
svake prve srijede u mjesecu, na dan postavljanja no-
vog predmeta, ali i prema dogovoru sa zainteresiranim
grupama posjetitelja. PredavaËi su i opet kustosi, no
predviena su i gostovanja razliËitih struËnjaka.
IZ SVEG GLASA
58 GLAS
Izbor predmeta mjeseca povodi se za nedavnim nabav-
kama, restauracijama i istraæivanjima, ili se nadaje iz
kalendara znamenitih karlovaËkih obljetnica. PozivajuÊi
se na poslanje GMK-a, njegovo nastojanje da iskaæe
sloæeni lokalni identitet, svaki predmet obraen je sa
stajaliπta pojedinih struka (povijesti umjetnosti, etno-
logije, itd.), ali i kao dio karlovaËke baπtine. Stoga
je nedavno restaurirana neogotiËka sofa predstavlje-
na i kao svjedoËanstvo kulture stanovanja u ”zlatnom
dobu” karlovaËke povijesti; secesijska πkolska klupa
protumaËena je u kontekstu opremanja πkolskih uËi-
onice toga vremena, pa tako i one u puËkoj πkoli na
Turnju otkuda i potjeËe; a novonabavljena slika Mirona
Makanca ”Mosta na Kupi” stara je karlovaËka veduta
(1939), ali i meaπ u opusu autora… KarlovaËka publi-
ka ima priliku vidjeti odabir iz svojevrsnog ”skrivenog
blaga” koje Muzej desetljeÊima stjeËe, a koje, zbog
skuËenih uvjeta poslovanja, vrlo rijetko izlaæe.
IGOR »ULIG
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
GLAS 59
IZ SVEG GLASA
RADIONICA
”SV. MIHOVIL U
SECCO TEHNICI”
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
U sklopu dvotjedne turistiËke priredbe ”Sa-
jam vlastelinstva Dubovac”, Gradski mu-
zej je, 27. i 28. V. 2006. u dvoriπtu Starog
grada Dubovca, odræao slikarsku radionicu
posveÊenu sv. Mihovilu, prvom titularu æupe dubo-
vaËke (1339 - 1713).
Voditelj kulturno-povijesnog odjela, Igor »ulig, odræao je
uvodno predavanje obrazloæivπi odabir teme radionice,
kao i posezanje za likovnim predloπkom iz Istre, zidnom
slikom iz crkve Sv. Marije na ©krilinah u Beramu, πto ju
je 1474. godine naslikao gotiËki majstor Vincent iz Ka-
stva. Naime, meu rijetkim saËuvanim svjedoËanstvima
zidnog slikarstva na podruËju GoriËkog arhiakonata
ZagrebaËke biskupije, kojem je pripadala i æupa Dubo-
vac, nema prikaza sv. Mihovila, premda se razaznaje
zastupljenost meunarodnog gotiËkog stila. Mr. sc. Gre-
gorz Rodak, konzervator i restaurator za zidno slikar-
stvo u okolici Karlovca, uputio je suradnike radionice u
osobine ovdje prisutne secco tehnike zidnog slikarstva
(slikanje po suhoj æbuci) i kako je razlikovati od fresco
tehnike (slikanje po svjeæoj æbuci). Voditeljica radionice,
pedagoginja Aleksandra Goreta, prilagodila je potrebni
materijal (æbuku osuπenu u drvenom kalupu, boju dobi-
venu mijeπanjem pigmenta u prahu i kazeinskog ljepila)
priruËnom formatu prikladnom za radionicu.
Ova vrlo zahtjevna, no truda vrijedna radionica u dva
je poslijepodneva privukla brojne promatraËe meu
posjetiteljima Sajma. Povedeni su razgovori ugodni o
veÊ pomalo zaboravljenom dubovaËkom titularu (te-
melji sruπene crkve sv. Mihovila joπ se naziru u blizini
Starog grada Dubovca), slikarskim tehniËkim potanko-
stima i crkvenom zidnom slikarstvu u okolici Karlovca
gdje ima i vrlo zanimljivih novijih nalaza.
ALEKSANDRA GORETA I IGOR »ULIG
IZ SVEG GLASA
60 GLAS
SLIJEPI ZA VALENTINOVO U MUZEJU
GRADSKI MUZEJ KARLOVAC, 13. II. 2007.
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
Ovogodiπnji posjet Ëlanova Udruge slijepih
i slabovidnih osoba KarlovaËke æupanije
GMK-u obuhvatio je upoznavanje nekoliko
predmeta iz zbirki svih muzejskih odjela i
sudjelovanje u radionici skulpture. Na poticaj pedago-
ginje Aleksandre Gorete, kustosi su odabrali predmete
koji pruæaju bogat taktilni doæivljaj i ponudili njihovo
tekstualno tumaËenje, koje su Ëlanovi Udruge preveli
na Brailleovo pismo.
Pri kretanju neprilagoenim prostorima ranobarokne
palaËe u kojoj je smjeπten muzej, pomagali su im po-
laznici muzejskog teËaja crtanja i slikanja. Razgovor o
predmetima spontano se proπirio na tumaËenje cijelog
stalnog postava, premda je ovaj mogao ponuditi vrlo
malo taktilnih iskustava. Slijepi posjetitelji intelektu-
alnom su radoznaloπÊu i sposobnoπÊu da formiraju
spoznaje na osnovu vrlo oskudnih informacija, uËini-
li ovo komunikacijsko iskustvo uistinu dragocjenim i
za osobe normalna vida koje su u njemu sudjelovale.
Druæenje se nastavilo i na skulptorskoj radionici, uz
neka vrlo uspjela ostvarenja u glini i plastelinu.
Ovogodiπnja radionica za osobe s dodatnim potreba-
ma veÊ je Ëetvrta u nizu πto je o Valentinovu prireuje
GMK. Prethodne su odræane za Udrugu za pomoÊ
osobama sa mentalnom retardacijom ”Rajska ptica”,
Udrugu invalida djeËje cerebralne paralize, distrofiËara
i tjelesnih invalida grada Karlovca te Centra za odgoj i
obrazovanje ”Banija” iz Karlovca.
ALEKSANDRA GORETA
Dragocjeno iskustvo za Helene i Elenu
GLAS 61
IZ SVEG GLASA
REKONSTRUKCIJA NO©NJE PREMA MUZEJSKIM
PREDMETIMA
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
U danaπnje vrijeme, kada se narodne noπnje
viπe ne πivaju u seoskim kuÊama, a nema
ni starih majstora koji su izraivali suknenu
odjeÊu, ovdaπnje folklorne skupine sve ËeπÊe
poseæu za rekonstrukcijom originalnih odjevnih pred-
meta. Ovom prigodom KUD ”Sveti Juraj” iz DraganiÊa
za svoje scenske nastupe namjerava obnoviti starinske
hlaËe koje se viπe ne mogu pronaÊi u draganiÊkim se-
lima. TraæeÊi predloæak za rekonstrukciju, obratili su se
GMK-u. Ponuene su im suknene hlaËe koje su za et-
nografsku zbirku otkupljene 1958. godine od Bare Do-
mladovac iz Lazine. Na inventarnoj kartici zabiljeæeno
je da su noπene od 1860. do 1900. godine.
IZ SVEG GLASA
62 GLAS
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
Ove, za vrijeme Domovinskog rata znatno oπteÊene
hlaËe, restauratorica Dora Kuπan - ©palj morala je zbog
oπteÊenih πavova i uniπtene podstave rastaviti na sa-
stavne dijelove. Ujedno je izradila i kroj za rekonstruk-
ciju koji je priloæila dokumentaciji. Na nogavicama su
se izvorno, kao πto je zabiljeæeno na inventarnoj kar-
tici, nalazile trake koje idu ispod stopala. One su se
najvjerojatnije raspale i sada ih nema. Ukrasne vrpce
bile su boje indiga, sada su izblijedjele.
Kako bi rekonstrukcija bila πto vjernija, preporuËamo
upotrebu originalnog sukna (darovca) kao i izradu no-
vih ukrasnih traka prema predloπku s originala. Kod
krojenja novih hlaËa potrebno je slijediti priloæeni kroj
(uz napomenu da su originalne hlaËe imale trake koje
idu ispod stopala), kao i niæe opisani sadaπnji opÊi
vanjski izgled. Najbolje bi bilo da se KUD ”Sveti Juraj”
za daljnje savjete obrati jednom od konzervatorsko-
restauratorskih zavoda, no odluka o cjelokupnom po-
stupku ipak je u njihovim rukama.
HlaËe su saπivene od sukna prirodne boje vune. Obli-
kovane su tako da su nogavice dolje uæe, a gore πire.
Na predjelu trbuha nalaze se dva velika ureza u obli-
ku slova V. Spomenuti urezi podstavljeni su manjim
komadima sukna i opπiveni plavom tkaninom. Od tih
ureza poËinju ukrasi plavim ukrasnim trakama u obli-
ku krugova, spirala i osmica pa seæu do koljena. S
unutarnje strane nogavica nema πavova, oni se nalaze
s vanjske strane. Ne vide se jer su preko njih cijelom
duæinom takoer naπivene plave ukrasne trake. Na
gornjem dijelu one prelaze na straænju stranu, gdje su
ispod pojasa prekriæene u kruænicu. Nogavice su dolje
rasporene pa se kopËaju s pet kopËi od metalne æice.
HlaËe su podstavljene bijelom pamuËnom podstavom.
Inv. br. Et - 197.
JANA MIHALIΔ
GLAS 63
IZ SVEG GLASA
S PRO»ELJA U MUZEJ I NATRAG
NATPIS NA KUÊI U FRANKOPANSKOJ 4 U KARLOVCU
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
KuÊa u Frankopanskoj 4, jedna od karlo-
vaËkih najstarijih i izrazito vrijednih se-
miurbanih kuÊa od drvene grae, ka-
rakteristiËne konstrukcije ”poberuha”*,
stilski je tipiËna za 17. stoljeÊe. Jednokatnica, pravo-
kutnog tlocrtnog oblika, izgraena je od mosnica, s
meustropnom konstrukcijom drvenog grednika.
Starost ove graevine dokazuje i natpis s nazivima
ulice koji je bio ispisan na uliËnom proËelju: Æupna
Vulicza - najstariji naziv danaπnje Frankopanske ulice i
Rue de la Paroissen (æupna ulica) - varijanta s poËet-
ka 19. stoljeÊa iz vremena francuske Ilirije. Kronologiju
pisanja dvaju naziva nije moguÊe utvrditi: oËigledna je
stilska ujednaËenost hrvatske i francuske varijante, ali
sa sitnijim razlikama u detaljima pojedinih slova.
Natpis je bio izveden na uliËnom proËelju, oko 10 cm
od ”poberuha” na lijevom uglu graevine, a visinski
u sredini izmeu prozora prizemlja i prvog kata. Okvir
je pravokutnik dimenzija 980x415 mm, debljine linije
od 5 do 9 mm. Gornji naziv je Rue de la Pariossen,
a donji Æupna Vulicza. Razmak poËetnih slova dvaju
naziva je 42 mm, a ostalih slova 85 do 94 mm. Oba
naziva pisana su rimskom kapitalom - slovima visine
od 39 do 47 mm, s tim da su poËetna slova R, P, Æ i
V dekorativnija i dvostruko veÊa, visine od 92 do 95
mm. Dozu vlastitog umjetniËkog izraza autor je dodao
karakteristiËnim arapskim tipom oblika slova A (hori-
zontalna linija je slomljena u oblik slova ”v”), te deko-
rativnim dodatkom toËke na velikom slovu I. Natpis je
ispisan tamnim slovima na svijetloj æbuci.
Zbog obnove znaËajno oπteÊenog proËelja, u kolovozu
1995. godine, pod nadzorom Konzervatorskog odjela u
Karlovcu, restauratorske radove na konzervaciji origi-
IZ SVEG GLASA
64 GLAS
nalnog natpisa izveo je Josip Minks, akademski slikar
iz Zagreba, viπi konzervator - restaurator. Metodom
strapiranja je dio æbuke s natpisom odvojen od podlo-
ge proËelja te kazeinskim ljepilom uËvrπÊen na panel-
ploËu. Na æalost, nije oËuvan kompletan natpis - ne-
dostaju slova ÆUPN u donjem hrvatskom nazivu ulice
te dio lijeve i donje iscrtane linije okvira. Konzervirani
natpis pohranjen je u Gradskom muzeju Karlovac, kao
dio fundusa (inv. br. 8274).
U sklopu Programa zaπtite i oËuvanja kulturnih doba-
ra za 2006. i 2007. godinu, Ministarstvo kulture RH
osiguralo je financijska sredstva za radove na obno-
vi kroviπta i proËelja kuÊe u Frankopanskoj 4 u Kar-
lovcu, pa je predvieno i ponovno ispisivanje starih
naziva ulice. U tu svrhu je nadleæna konzervatorica,
ujedno autorica teksta, na temelju originalnog natpi-
sa na æbuci izradila πablonu u mjerilu 1:1. Dio naziva
ulice koji nedostaje, na sreÊu je lako rekonstruiran
koriπtenjem postojeÊih slova, a rub okvira je propor-
cionalno odreen. Predvieno je da dvojeziËni nazivi
budu ispisani na kuÊi u Frankopanskoj 4 krajem ljeta
2007. godine, nakon obnove i ureenja svih proËelja.
*POBERUH - okomiti stupci koji spajaju , tj. ”pobiru”
- horizontalne planjke
SONJA JAK©IΔ, dipl.ing.arh.
viπi struËni savjetnik - konzervator
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
GLAS 65
IZ SVEG GLASA
»ETVRTI HRVATSKI TRIENNALE AKVARELA
Gradski muzej Karlovac i Galerija umjetnina Grada Slavonskog Broda ove godine po Ëetvrti put organi-
ziraju trijenalnu izloæbu akavarela. Izloæba je trenutno postavljena u Slavonskom Brodu, dok Êe u Ga-
leriji ”Vjekoslav Karas” u Karlovcu biti postavljena od 19. rujna do 31. listopada 2007. Od karlovaËkih
autora na izloæbi sudjeluje Daniel Butala, koji se odazvao pozivu na sudjelovanje, te Ivana Maradin
koju je u izloæbu uvrstio æiri.
ANTONIJA ©KRTIΔ
Svrha Hrvatskog trijenala akvarela jest pruæiti uvid u
svojstva i znaËajke akvarela kao likovne tehnike i dis-
cipline, prikazati najnovija djela nastala u Hrvatskoj u
posljednje tri godine, upozoriti na imena i nove autor-
ske darovitosti.
Premijerna izloæba se izmjeniËno postavlja u Galeriji
umjetnina grada Slavonskog Broda (2001) i u Galeri-
ji ”Vjekoslav Karas” u Karlovcu (1998, 2004). Nakon
zavrπetka premijerne izloæbe u jednom od ova dva
izloæbena prostora, izloæba se seli u onaj drugi, a po-
tom i u zagrebaËku Galeriji MORH-a ”Zvonimir”. Traja-
nje izloæbe u pojedinoj galeriji je 45 dana.
»etvrti hrvatski triennale akvarela premijerno Êe biti
postavljen u Galeriji umjetnina grada Slavonskog
Broda, u Likovnom salonu ”Vladimir BeciÊ”. SveËano
otvorenje s promocijom laureata odræano je 16. svibnja
2007. u Likovnom salonu ”Vladimir BeciÊ”.
Na javni natjeËaj odazvalo se dvjesto pedeset autora
te sedamnaest pozvanih. Dobar odaziv i ovaj je put
pokazao da, zbog svjeæine, ËistoÊe i razigranosti, teh-
nika akvarela privlaËi mnoge umjetnike.
StruËni æiri sastavljen iz redova naπih eminentnih li-
kovnih kritiËarki: Marine BariËeviÊ, Nataπe IvanËeviÊ i
Gorke OstojiÊ - Cvajner, odabrao je radove sedamdeset Damir StojniÊ: Transparencije, 5-ta trublja
PREZENTACIJE - IZLOÆBE, PREDAVANJA, PUBLIKACIJE
IZ SVEG GLASA
66 GLAS
i πest umjetnika razliËitih generacija, poetika i senzibi-
liteta, koji odreda pokazuju koliki je pomak ostvario
suvremeni akvarel od tradicionalistiËkog naËina prika-
za do suvremenih likovnih propitivanja boje, forme,
plohe i mrlje.
Tek nekolicina radova na Triennalu vezana je uz
pejzaæe i druge akvarelistiËke tradicionalne motive, a
najbrojniji su oni koji se bave propitivanjem izraæajnih
moguÊnosti same tehnike, primjerice kvalitativnim vri-
jednostima boje, s dozom humora i ironije.
Odbor za izbor djela i nagrade Triennala, u sastavu: Ma-
rina BariËeviÊ, Nataπa IvanËeviÊ i Gorka OstojiÊ - Cvaj-
ner, dodijelio je Veliku nagradu 4. hrvatskog triennala
akvarela radu Bez naziva Petra DoliÊa, koji svjeæim,
kiparskim rukopisom gradi akvarelom Ëvrst volumen,
omekπan i osvjeæen prozirnoπÊu tonova plave boje.
Nagradu Galerije umjetnina Slavonskog Broda dobio
je Damir StojniÊ za rad Transparencije: 5-ta trublja, u
kojem se StojniÊ bavi temom koja ga veÊ duæe vrije-
me zaokuplja: multiplikacijom motiva kukca, koji sli-
ka razliËitim intenzitetima boje i slaæe oko ruba slike
dinamizirajuÊi i ritmizirajuÊi tako slikarsko polje.
Mirta DiminiÊ s radom Predah dobitnica je Nagrade
karlovaËke Galerije ”Vjekoslav Karas”. »istoÊa, jedno-
stavnost i ljepota vizualnog jezika odlike su njenog
asketskog likovnog senzibiliteta, πto je pokazala i
ovim radom.
ROMANA TEKIΔ
Mirta DiminiÊ: Predah
Petar DoliÊ: Bez naziva
PRAVILNIK KARLOVA»KIH LIKOVNIH SUSRETA
2007.
1. UVOD
1.1. Gradski muzej Karlovac, u daljnjem tekstu
GMK, je organizator izloæbe pod nazivom
„KarlovaËki likovni susreti“, u daljnjem tekstu
„KLS“.
1.2. KLS su godiπnja izloæba koja se odræava po-
vodom obiljeæavanja Dana grada Karlovca u
izloæbenom prostoru Galerije „Vjekoslav Ka-
ras“, a po potrebi i u drugim prostorima GMK-
a i grada Karlovca.
1.3. Svrha KLS-a je reprezentativno i redovito obje-
lodanjivati kreativne potencijale karlovaËkih
likovnih autora koji su roenjem i karijerom
vezani za grad Karlovac i okolicu.
2. UVJETI IZLAGANJA
2.1. GMK o naËinu prijave i uvjetima izlaganja na
izloæbi obavjeπtava preko lokalnih medija i
ULAK-a.
2.2. Pravo sudjelovanja na izloæbi imaju svi auto-
ri koji su svoje radove prijavili te prihvaÊaju
odredbe ovog Pravilnika.
2.3. Preuzimanje radova je organizirano u redo-
vitom radnom vremenu Galerije „Vjekoslav
Karas“, Lj. ©estiÊa 3, Karlovac od 15. do 31.
svibnja 2007. u okviru radnog vremena Galeri-
je „Vjekoslav Karas“. Prilikom predaje radova
autori su duæni ispuniti prijavnicu za sudje-
lovanje na izloæbi koja je ujedno i potvrda o
preuzimanju radova.
2.4. Svaki autor moæe prijaviti najviπe 3 rada u bilo
kojoj likovnoj tehnici koji su nastali u prote-
kloj i ovoj godini.
2.5. Troπkove dostave radova snosi autor. Troπkove
osiguranja i posebnog rukovanja pri poπiljanju
snosi autor.
2.6. Za prijem i povrat radova odgovara organi-
zator. Autori su duæni radove preuzeti nakon
zavrπetka izloæbe, a svakako do kraja tekuÊe
godine u kojoj se izloæba odræala. U protivnom
smatrat Êe se da se autor odrekao prava na
njih te ih ostavio na raspolaganje GMK-u.
2.7. Organizator imenuje troËlani æiri koji odabire
radove za izlaganje na godiπnjem postavu.
2.8. Izloæba, promocija kataloga izloæbe i
nagraenih autora bit Êe otvorena u srijedu
11. srpnja 2007. godine u 19.00 sati.
3. KATALOG I DRUGE PUBLIKACIJE IZLOÎBE
3.1. Organizator priprema i objavljuje katalog
izloæbe. Svaki izlagaË dobiva besplatan pri-
mjerak kataloga.
3.2. IzlagaËi prepuπtaju organizatoru pravo, bez
odπtete ili naknade, na fotografiranje i repro-
duciranje djela za katalog, dokumentaciju i za
propagandne svrhe izloæbe.
4. OSIGURANJE IZLOÆBE
4.1. Organizator preuzima uobiËajene mjere za Ëu-
vanje izloæbe, ali se sama djela pojedinaËno
ne osiguravaju kod osiguravajuÊih ustanova.
GLAS 67
IZ SVEG GLASA
4.2. Ako izloæeni rad nije moguÊe zaπtititi iz teh-
niËkih razloga, organizator ne preuzima odgo-
vornost za moguÊa nastala oπteÊenja.
5. PRODAJA
5.1. Organizator izloæbe posreduje kod prodaje
izloæenih djela bez naknade.
6. UPRAVA
6.1. Sve upite u svezi s izloæbom uputiti na adresu
Gradski Muzej Karlovac - Galerija ”Vjekoslav
Karas”, Lj. ©estiÊa 3, Karlovac, tel. 047/412-
381, kontakt osoba: Antonija ©krtiÊ, kustosica
Galerijskog odjela GMK.
Karlovac, travanj 2007.
68 GLAS
IZ SVEG GLASA
GLAS 69
IZ SVEG GLASA
FRANJO KOREN: RETROSPEKTIVA
Galerijski odjel Gradski muzej Karlo-
vac za 2008. godinu priprema re-
trospektivnu izloæbu slikara Franje
Korena. Ove godine je zapoËelo
istraæivanje smjeπtaja opusa Korenovih rado-
va, pa molimo sve koji posjeduju informacije
ili dokumentaciju o Korenovim umjetninama
da nam se jave.
Slikar Franjo Koren (1929 - 1928) maturirao
je na karlovaËkoj Gimnaziji (1948), a potom
zavrπio Viπu kriminalistiËku πkolu u Beogra-
du. Bio je suradnik Majstorske radionice K.
HegeduπiÊa (1960 - 1963), a opus mu stilski
karakterizira apstraktni ekspresionizam i en-
formel.
Jesen, 1964.vl. GMK
IZ SVEG GLASA
70 GLAS
SJEΔANJE NA PETRA GRGECA
KLO©TAR PODRAVSKI, 27. I. 1933 - KARLOVAC, 3. VIII. 2006.
Proljetos, u vrijeme trajanja izloæbe
KarlovaËki likovni susreti, uga-
sio se æivot slikara Petra Grgeca.
Dok je teπka bolest gubila bitku s
vjeËnim pokojem, na galerijskom zidu uronje-
nom u ljetnu sparinu i mrtvilo visjela su dva
Grgecova akvarela.
Grgec gleda kroz oblake. Radostan i pun nade
gleda æivot u daljini. Snage nema. Tu je vjera.
Rascvjetani otok i pogled kroz oblake.
ANTONIJA ©KRTIΔ
PtiËja svadba u KopaËkom ritu MMV, 2005.
Rascvjetani otok, 2005.
GLAS 71
IZ SVEG GLASA
”ZLATNO TELE”
EUROPSKI MUZEJ IDOLOPOKLONSTVA I
POGANSKI HODO»ASNI»KI PUTOVI
Biblijska priËa o Mojsiju i ”Zlatnom teletu”,
shvaÊena kao metafora za idolopoklon-
stvo, nalazi svoj odraz kao fikcija i fakcija
na prapovijesnom lokalitetu Turska Kosa
kraj Topuskog. Tu je, na ilirskom svetiπtu, najveÊem u
kontinentalnoj Hrvatskoj, pronaeno preko 400 gline-
nih idola, πto je brojka barem deset puta veÊa nego
πto ih ima na Ëitavom teritoriju Hrvatske. Datirani su
u vrijeme od 8. do 2. stoljeÊa prije Krista. Usporedo
sa znanstvenim svjedoËanstvima o ilirskom svetiπtu na
kojemu je bilo prakticirano idolopoklonstvo i druge
poganske kultne radnje, u narodu je, pak, saËuvana
legenda koja svakako ima veze s biblijskom priËom
o Mojsiju i ”zlatnom teletu”. U biblijskoj priËi Mojsi-
je razbija ”zlatno tele” i zabranjuje idolopoklonstvo
Izraelcima. Zanimljivo je da na Turskoj Kosi moæemo
registrirati prekid idolopoklonstva u 2. stoljeÊu prije
Krista -dakle u razdoblju iz kojeg potjeËu i zapisi bi-
blijskog petoknjiæja! Prema tome, nalaz na Turskoj
Kosi moæemo povezati s tzv. ”kljuËnim dobom” (prema
njemaËkom filozofu Karlu Jaspersu) u razvoju svjetskih
religija, odnosno u doba za koje se dræi da je osovina
duhovnog razvoja ËovjeËanstva, 8 - 2. st. prije Krista.
Tada, primjerice, djeluju Konfucije u Kini, Buda u Indiji,
æidovski proroci na Bliskom istoku, grËki tragiËari i ve-
liki filozofi poput Sokrata, Platona i Aristotela...
GMK istraæuje lokalitet Turska Kosa veÊ preko 25 godi-
na, πto je urodilo zanimljivim rezultatima koji su sada
gotovo pripravni za turistiËku eksploataciju. Potrebno
je joπ obaviti dvogodiπnja zavrπna iskopavanja najza-
nimljivijih dijelova nalaziπta, obraditi grau, zaπtititi
najugroæenije nalaze te grau pripremiti za prezentaciju
preko broπura, multimedija i velike izloæbe najavljene
za 2008. godinu. Prije toga predviena je organizacija
tematskih turistiËkih putova vezanih uz idolopoklon-
stvo. U okviru iskopavanja predviamo, takoer, orga-
nizaciju meunarodnog arheoloπkog kampa, terensku
nastavu (znanstveni turizam) studenata raznih profila,
obradu grae, pripremu grae za objavljivanje, pojaËa-
no medijsko predstavljanje, objavljivanje knjiæice ”Zlat-
no tele”, knjige ”Kolapljani” i niz drugih aktivnosti.
PriËu valja proπiriti i na druge lokalitete gdje se moæe
dokumentirati idolopoklonstvo i drugi oblici poganskih
vjerovanja. Za sada bi to bili lokaliteti na podruËju Po-
kuplja, a s vremenom bi se projekt proπirio na Ëitavu
Hrvatsku i susjedne zemlje. S obzirom na veliko zani-
manje za takove teme u suvremenom svijetu, oËekuje-
mo i veliko zanimanje za posjetu naπim drevnim svetim
mjestima. Partneri u projektu (Gradski muzej Karlovac,
Gradski muzej Sisak, Arheoloπki muzej Zagreb, Odsjek
za povijest-katedra za staru povijest filozofskog fakul-
teta u Zagrebu, TuristiËka zajednica opÊine Topusko,
opÊina Topusko, opÊina Kamanje…) imaju bogato isku-
stvo u voenju kulturno-turistiËkih akcija, πto jamËi
uspjeπnu realizaciju prve faze projekta.
VeÊina lokaliteta predvienih za prezentaciju 2007. go-
dine nalaze se na podruËjima posebne dræavne skrbi.
Ovdje navodimo samo sadræaje vezane uz idolopoklon-
stvo, ali valja naglasiti da Êe se turistima moÊi ponuditi
i brojni drugi sadræaju kao πto su prirodne ljepote,
stari gradovi i sliËno, kojima ovaj kraj obiluje.
Sve bi ove aktivnosti mogle rezultirati osnivanjem Eu-
ropskog muzeja idolopoklonstva za πto osnovni predu-
vjet (graa) veÊ postoji. Muzejsko iskustvo nadopunila
bi (odnosno najavila) turistiËka ruta Ëijih 11 punktova
je navedeno u iduÊem odjeljku, a moguÊe je i njeno
daljnje grananje.
IZ SVEG GLASA
72 GLAS
”VuËedolska golubica”, VuËedol kod Vukovara, 2500 godina prije Kri-sta, (Arheoloπki muzej Zagreb)
POGANSKI HODO»ASNI»KI PUTOVI PO-
KUPLJA(tematski turistiËki put)
Karta lokaliteta na ”HodoËasniËkim putovima Poku-
plja”
1. Arheoloπki muzej Zagreb
Ova ustanova Ëuva bogatu zbirku idola i ima prapovi-
jesni stalni postav gdje se buduÊi posjetioci poganske
staze mogu dobro informirati o materiji relevantnoj za
razumijevanje davnih razdoblja prije Kristovog roenja.
To bi mogla biti polaziπna toËka za posjetioce iz Zagre-
ba, koji Êe najvjerojatnije biti i najveÊi korisnici staze.
2. Hrsina kod Bosiljeva
Kod samog Ëvoriπta autoputova iz Zagreba, Splita i
Rijeke, tj. kod Ëvoriπta Bosiljevo, nalazi se mistiËna
velika zemljana humka nastala nasipavanjem zemlje.
Povrπinski nalazi pripadaju bakrenom dobu i stari su
oko 5000 godina, ali se pravi karakter ovog mjesta
neÊe moÊi otkriti prije arheoloπkih iskopavanja. U sva-
kom sluËaju, mjesto je zanimljivo za poËetak terenskog
obilaska iz barem dva razloga:
a) nalazi se uz jedno od najznaËajnijih prometnih
Ëvoriπta u Hrvatskoj, pa je dobro mjesto za poËe-
tak staze
b) sama Ëinjenica da je ovdje, reklo bi se ”iz Ëista
mira”, nastao umjetni breæuljak, a da je Ëitav kraj
breæuljkast i obiluje prirodnim uzviπenjima u nepo-
srednoj blizini, daje osjeÊaj tajnovitosti i uvodi u
priËu, odnosno pobuuje na razmiπljanje buduÊeg
posjetioca staze.
3. ©pilja Vrlovka
Od Hrsine put vodi prema ribniËkoj dolini s æivopisnim
srednjovjekovnim gradom Ribnikom i prema πpilji Vr-
lovci u opÊini Kamanje za koju pretpostavljamo da
je veÊ vrlo rano postala kultno mjesto. ©pilja je kao
mistiËno mjesto zanimljiva veÊ sama po sebi. Tu je
pronaena jedinstvena kultna boËica stara oko 5000
godina, predmeti iz rimskog razdoblja s ranokrπÊanskim
simbolima i brojne druge zanimljivosti. OpÊina Kama-
nje vrπi pripreme za turistiËku eksploataciju πpilje.
BoËica iz Vrlovke, πpilja Vrlovka, 3000-2500 godina prije Krista, (GMK)
4. Stari grad Ozalj
RijeË je o veÊ poznatom lokalitetu i izletiπtu. Tu je i
zanimljiva zaviËajna muzejska zbirka. Ovom prilikom
izdvajamo nalaze s kraja kamenog i s poËetka ba-
krenog doba, dakle pribliæne starosti oko 5000 go-
dina. Tu su takoer naene kultne boËice, ali i gline-
ne figurice i ljudske kosti koje smatramo najstarijima
do sada pronaenim u Pokuplju. Dakle, ovdje bi se
mogla zaokruæiti priËa o kamenom dobu i zapoËeti
ona o bronËanom dobu. U muzeju su izloæene velike
æare (urne) iz bronËanog doba. Otuda prema Karlov-
cu put vodi pored velike bronËanodobne nekropole u
TreπÊerovcu.
GLAS 73
IZ SVEG GLASA
antropomorfna figurica, Tur-ska kosa, 5. st. prije Krista, (GMK)3. konjanik, Turska kosa, 6-3.
st. prije Krista, (GMK)
5. Stari grad Dubovac
NajveÊe ulaganje bi bilo u Stari grad Dubovac koji je u
programu za sanaciju Ministarstva kulture i Grada Kar-
lovca. Za naπu priËu Dubovac je zanimljiv jer je podi-
gnut na mistiËnom umjetnom humku s tragovima ljud-
ske djelatnosti od kamenog doba do danas. Misterij
humka joπ nije razjaπnjen, ali je dovoljno zanimljiv za
naπu priËu. Osim toga, nakon preureenje Starog gra-
da bit Êe reaktivirani i nadopunjeni ovdaπnji zanimljivi
turistiËki sadræaji. IstiËe se braniË-kula s vidikovcem.
Tu se predvia razvoj jakog multimedijalnog kulturno
turistiËkog centra.
U okviru posjeta Dubovcu, odnosno Karlovcu, ponudili
bi se brojni drugi sadræaji i raznovrsni smjeπtajni ka-
paciteti, a za naπu priËu je posebno zanimljiv Gradski muzej u Karlovcu gdje se Ëuva najbogatija zbirka gline-
nih idola u Hrvatskoj. Tu se u okviru redovne djelatno-
sti muzeja mogu organizirati raznovrsne radionice.
figurica krave, Turska kosa, 5. st. prije Krista, (pohrana u GMK)
amulet, Stari grad Dubovac, 10. st. pri-je Krista
6. ToËak kod Veljuna
RijeË je o lokalitetu koji tek treba istraæiti. Posebno je
zanimljiv veliki humak koji bi mogao pomoÊi u tumaËe-
nju ranije spomenutih sliËnih tvorevina jer se Ëini da je
ovdje najmanja devastacija lokaliteta.
7. Turska Kosa
Svakako najzanimljiviji lokalitet za zadanu temu, πto je
veÊ navedeno u uvodnom obrazloæenju.
IZ SVEG GLASA
74 GLAS
8. Kiringrad
U selu Kirin, opÊina Gvozd, nalazi se impozantna gra-
dina sa zanimljivim nalazima od kamenog doba do
turskih vremena, a za naπu temu su posebno zanimljivi
relativno brojni nalazi glinenih figurica, idola. I tu se
oËekuje otkriÊe ilirskog svetiπta. U neposrednoj blizini
se nalazi Dom kulture predvien da se ukljuËi u kultur-
no-turistiËku ponudu.
9. Lasinja
Poznati lokalitet uz rijeku Kupu po kojemu je dobila
ime znaËajna bakrenodobna lasinjska kultura. Tu je
pronaen jedan idol πto upuÊuje da bi i taj lokalitet
trebalo uzeti u razmatranje te, zavisno od rezultata
istraæivanja, ukljuËiti u projekt.
10. Klinac Grad kod Petrinje
Lokalitet na kojemu je takoer pronaeno nekoliko fi-
gurica, ali istraæivanja u pravcu otkrivanja svetiπta nisu
obavljena.
11. Sisak
Sisak, antiËka Siscia, jedan od najveÊih starorimskih
gradova, takoer ima prapovijesni sloj s nalazima gli-
nenih idola. Ovdje se, na uπÊu Kupe u Savu u Grad-
skom muzeju i pri razgledanju antiËkih ostataka u gra-
du (arheoloπki park) moæe dobro zakljuËiti prva faza
naπe priËe o ”Zlatnom teletu” i idolopoklonstvu por-
jeËja Kupe.
Nastavak priËe oËekujemo u Kutini gdje se takoer
Ëuva zanimljiv idol, zatim u RipËu kod BihaÊa, gdje je
otkrivena prapovijesna kuÊa s idolima, u Poljancu na
Savi kod Slavonskog Broda, u Lici, na Peljeπcu i tako
redom. Uglavnom na mjestima koja su neopravdano
nedovoljno iskoriπtena u naπoj kulturno-turistiËkoj po-
nudi.
LAZO »U»KOVIΔ
GLAS 75
KOJE JE GODINE OSNOVAN KARLOVA»KI
MUZEJ?
Otkako je 1979, u okviru proslave
obiljeæavanja 400. obljetnice grada, πira
karlovaËka javnost upoznata s podatkom
da je na sjednici Gradskog poglavarstva 18.
prosinca 1904. donesena Odluka o osnutku Gradskog
muzeja, pa je tada obiljeæena 75. godiπnjica njegovog
postojanja - s tim se datumom operira kao s nespor-
nom Ëinjenicom. Pitanje osnutka nije problematizirano
niti 2004, obiljeæavanjem stote godiπnjice. Tako impre-
sivnu godiπnjicu zabiljeæili su brojni hrvatski mediji pa
se otada 1904. kao godina osnutka biljeæi neupitnom.
Dogodilo se, usuujem se reÊi, da su se, nekritiËkim
sagledavanjem povijesti, iz vida izgubili neki drugi,
vaæniji datumi povijesti Muzeja. To su 12. oæujka 1952,
nakon kojega muzej u Karlovcu kontinuirano djeluje ili
13. srpnja 1957. kada je Muzej svoje Ëetiri zbirke, prvi
puta u povijesti, predstavio javnosti.
Naravno, podatak da je 18. prosinca 1904. u Gradskom
poglavarstvu donesena Odluka o osnivanja Gradskog
muzeja ne moæe se osporiti, kao πto se ne moæe ospo-
riti niti to da su prilikom proslava 75. i 100. godiπnjice
organizatori govorili da je, stjecajem povijesnih okol-
nosti, stvarni rad Muzeja zapoËeo radom tek nakon
Drugoga svjetskog rata. Ali, s obzirom da je od Odluke
o osnivanju pa do poËetka rada proπlo 48 godina,
nitko se nije pitao je li ta formulacija u skladu s povi-
jesnom istinom, pa i logikom.
Problem je u tome πto izmeu 18. prosinca 1904. i 12.
oæujka 1952. - nema kontinuiteta, zato 18. prosinca
1979. Muzej nije trebao obiljeæiti 75. godiπnjicu, nego
(nekoliko mjeseci ranije) tek 27. godiπnjicu, a 2004.
godine ”samo” 52, a ne 100 godina od osnutka. Od-
luka o osnivanju muzeja iz 1904. godine, pravniËkim
rjeËnikom reËeno, nije konzumirana; nakon Odluke o
osnivanju nije zaposlena osoba koja Êe raditi posao
muzealca i ustanovi nije dodijeljen primjeren prostor
bez kojega nema muzeja. Time je taj datum (18. XII.
1904), bez obzira πto je relevantan za kulturnu proπlost
Karlovaca, dobio znaËenje koje mu ne pripada. On je
samo jedan od brojnih datuma karlovaËke proπlosti u
kojima su naπi preci izraæavali æelju da Karlovac ima
svoj muzej. Primjerice, jedan od takvih datuma je i
onaj s kraja 19. st. kada je ”Svjetlo” Duπana LopaπiÊa
objavilo apel da se u naπem gradu otvori muzej.
Za tvrdnju da se datumu (18. prosinca 1904) pridaje
veÊe znaËenje nego mu pripada, osim πto me zanima
kulturna povijest, imam i nekih osobnih iskustava, pa
piπem i kao svjedok. Naime, 1. veljaËe 1959. zaposlio
sam se u karlovaËkom Gradskom muzeju. Znam da
tadaπnji muzej nije bila ustanova s pola stoljeÊa tra-
dicije; tada je (1959) to bila ustanova tek na poËetku
djelovanja.
Da gradska Odluka iz 1904. ”nije konzumirana” doka-
zuje viπe napisa u lokalnom tisku objavljenih nedugo
nakon Odluke o osnutku. Tako ”Glasonoπa” od 14. X.
1906. postavlja pitanje: ”©to je s tim Gradskim muze-
jom?” Od gradske odluke proπle su dvije godine, ”neki
su veÊ neπto poklonili, a sabralo bi se viπe toga kad bi
se jednoË pristupilo i k najsmjernijem poËetku otvara-
nja tog muzeja. Za to valja stupiti pred javnost i uËiniti
neπto. Ovako polazi mnogo toga, gubi se i neÊe se po-
vratiti”. U isto vrijeme konkurentski ”Narodni glas” 18.
X. proziva gradsku vlast da se izabrani gradski odbor
veÊ dvije godine nije sastao.
Za sudbinu Odluke iz 1904. posebno znaËenje ima je-
dan nesretni dogaaj iz 1907. Lokalni ”Glasonoπa” (od
GLASONO©A
76 GLAS
13. sijeËnja 1907) piπe da je u poæaru izgorio velik dio
gradske arhive i da je tada ”uniπteno viπe dragocje-
nih predmeta koji su sabrani za gradski muzej kao
cehovske ladice i sl. Velik dio historiËkih spomenika
grada Karlovca iz XIX. st. propao je za uviek”. Zbirka
prikupljena u vezi s Odlukom iz 1904. je izgorjela tri
godine kasnije!
Godine 1911. ponovo se otvara pitanje osnutka i djelo-
vanja muzeja. Gradska vlast (12. srpnja 1911) imenuje
Muzealni odbor i upuÊuje poziv graanima da prikupe
stare predmete. Odreena je i prostorija u kojoj Êe
se skupljati muzealna zbirka, a imenovane su i osobe
koje Êe voditi muzej (proËelnik Melhior LukπiÊ; zamje-
nik Gjuro GaπpareviÊ; biljeænik Dragan ©aπel). VeÊ bi
se tu moglo postaviti pitanje kontinuiteta; radi li se o
novoj odluci ili nastavku rada iz 1904. Bilo kako bilo,
i ovu inicijativu zadesila je joπ gora sudbina nego πto
je bio poæar 1907. Dogodila su se dva svjetska rata.
BuduÊi Êe dogaaji dokazati da kontinuiteta s inicijati-
vama iz Austro-Ugarske - nema.
Iza Drugoga svjetskog rata prvo je osnovana Galerija
slika (12. VII. 1945) a sedam godina kasnije i muzej.
Ondaπnji Karlovac je imao ljude koji su bili sposob-
ni osjetiti vrijednost takve institucije, kao i to da je
za ostvarenje takve odluke potrebna zgrada i struËno
osoblje. Odluka o osnutku donesena je 12. oæujka
1952, a neπto kasnije (1. lipnja ili 1. srpnja) postavljena
je i direktorica Muzeja. Zasluga za takve odluke napo-
se pripada prof. Ruæi Feldman r. StaziÊ, tada predsjed-
nice Savjeta za prosvjetu i kulturu. U vezi s odlukom
o osnutku nema niti jednog dokaza da bi ona znaËila
nastavak posla zapoËetog 1904, ”revolucionarne vla-
sti” nisu imale nikakvog obzira prema odlukama i na-
stojanjima bivπih reæima. U stvarnosti, kada je 1952.
osnovan muzej, za odluku iz 1904. nije se niti znalo,
spominjala se samo 1911, i to kao nesigurna godina.
Dokaz o tome nalazimo u publikaciji objavljenoj u
povodu prve javne manifestacije u organizaciji novo-
osnovanog Gradskog muzeja. Bila je to 1954. Tada je
organizirana izloæba slika Vjekoslava Karasa. Izloæbeni
katalog uredila je Ivana VrbaniÊ, direktorica postavljena
1952. U uvodnom tekstu autorica je, u vezi s historija-
tom muzeja, napisala: ”Zamisao i æelja, da se u Karlov-
cu osnuje muzej, pojavila se veÊ pred viπe od Ëetrdeset
godina. Ali do osnivanja muzeja u pravom smislu rijeËi
nije stjecajem razliËitih okolnosti tada doπlo, a veÊina
s ljubavlju sakupljenih i darovanih predmeta nestali
su u vremenu, dok su bili pohranjeni na tavanu zgra-
de danaπnjeg Narodnog odbora grada - stare Grad-
ske vijeÊnice.”. Ove reËenice, napisane 1954, govore
sve - najkompetentija osoba izjavljuje da kontinuiteta
izmeu 1904. i 1952. nema. A na eventualno pitanje
s kojim je fondom 1952. muzej zapoËeo rad, imamo i
konkretan odgovor Ivane VrbaniÊ Fadejev - radilo se o
Ëetiri predmeta: dvije slike i dva uratka. Veliko Kara-
sovo ulje na platno ”Mojsije izloæen na obali rijeke”,
jedno ulje na platnu Jakova ©aπela (”Karlovac”) i dva
predmeta: bicikl ”kostolomac” i jedna æeljezna πkrinja.
Francuzi bi rekli, quantite negligeable (koliËina zane-
marive vrijednosti).
Iz tih razloga korektno je interes usmjeriti na prve go-
dine nakon osnutka 1952. A daljnja povijest muzeja
razvija se ovako: godine 1953. ustanova ulazi u posjed
zgrade bivπe milicijske stanice (kurija Zrinskih, kasni-
ja æupanijska zgrada) koju je OpÊina dodijelila muze-
ju, 1954. u toj se zgradi odræava velika izloæba slika
Vjekoslava Karasa, a 1955. (26. srpnja) proglaπava se
otvorenje muzeja. U kratkom razdoblju ustanova se
etablirala na hrvatskoj muzejskoj sceni. Bila je to za-
sluga Ivane VrbaniÊ, mlade povjesniËarke umjetnosti.
Iza sebe je imala iskustvo rada u Muzeju za umjetnost
i obrt u Zagrebu dok je tamo bio znameniti ravna-
telj Vladimir TkalËiÊ, potom Zdenko VojnoviÊ i na kraju
Zdenka Munk. ZapoËeti rad u takvom okruæenju - bila
je najviπa moguÊa muzejska πkola. Osim toga, Ivana
VrbaniÊ stekla je iskustvo i radom u Konzervatorskom
zavodu pa je iz njega, rjeπenjem Ministarstva 1952.
godine, postavljena za direktoricu muzeja u Karlovcu.
Roenjem ZagrepËanka, I. VrbaniÊ je imala karlovaËke
korijene, bila je praunuka znamenitoga Vjenceslava
TurkoviÊa. Viπe nego dovoljna motivacija da ambicio-
zno pristupi poslu.
Kao mlada muzealka Ivana VrbaniÊ Fadejev bila je sa-
mozatajna, ali sredina u koju je doπla u njoj je odmah
prepoznala odgovornu i struËnu osobu, i mislim da se
moæe reÊi da se u Karlovcu osjeÊala kao persona grata.
Takoer, uæivala je podrπku i u zagrebaËkim muzejskim
krugovima. U kratkom roku Ivana VrbaniÊ je uspjela u
GLASONO©A
GLAS 77
ustanovi uspostaviti visoke standarde koje je odræala
svih 20 godina sluæbovanja u Karlovcu.
Od samog poËetka Muzej je dobio zadaÊu da brine o
obnovi Starog grada Dubovac. Stoga 1952. treba sma-
trati i godinom kada, nakon osnutka Muzeja, zapoËinje
i obnova Starog grada. Izvrπena je po najstroæim naËe-
lima konzervatorske struke. U poslu oko obnove isti-
cao se Zlatko Satler, tada umirovljenik, jedan od zalju-
bljenika u karlovaËke starine. Bio je i prijatelj prirode
i planinar pa je uspio mobilizirati karlovaËke planinare
da dobrovoljnim radom zapoËnu ËiπÊenje ruπevina Sta-
roga grada.
”Sluæbeno” otvorenje proglaπeno je 26. srpnja 1955.
u povodu desete godiπnjice Narodnog ustanka. Kako
muzej niti 1955. joπ nije imao dovoljno fondova, otvo-
renje je upriliËeno ”Izloæbom lokalne privrede”. Bili su
izloæeni proizvodi KarlovaËke pivovare, tvornice Ëavala,
tekstila, jedaÊeg pribora, cipela itd. IduÊe (1956) Muzej
Êe postaviti izloæbu ”Narodne revolucije” i ”Flore i fau-
ne” (zapravo Prirodoslovnu zbirku), a dvije godine ka-
snije, 13. srpnja 1957. Muzej je kompletiran s joπ dvije
izloæbe - etnografskom i ”Karlovac u XIX. st.” (zapravo
kulturno povijesnom zbirkom). Zbog toga, uz datum
12. oæujka 1952, kada je donesena odluka o osnivanju,
GLASONO©A
78 GLAS
ovaj datum (13. srpnja 1957) je za povijest Muzeja
moæda i najvaæniji. Moæe se reÊi da je to dan s kojim
ova ustanova pokazuje svoje Ëetiri zbirke. Ali toga 13.
srpnja tako se nije moglo razmiπljati, jer je bilo reËeno
da je Muzej 1955. otvoren ”u povodu 10. godiπnjice
osloboenja”. Osim toga, 13. srpnja 1957. se smatra-
lo, to zakljuËujemo po rijeËima Milovana KosanoviÊa,
predsjednika Muzejskog savjeta, da zadaÊa Muzeja nije
ispunjena jer je trebalo ”otvoriti zbirku na Starom gra-
du Dubovac i Starom gradu Ozlju, zatim kompletirati
zbirke Narodne revolucije u Topuskom”. U istoj prilici
predsjednik Savjeta je, u osvrtu na povijest muzeja,
ponovio sve πto je o tome napisala Ivana VrbaniÊ u ci-
tiranom katalogu izloæbe slika Vjekoslava Karasa 1954,
ali je iznio i podatak da je ”veÊ u ljeto 1904. tadaπnje
Gradsko zastupstvo zakljuËilo je da se osnuje muzej”.
Takav podatak, pohvalu prethodnicima, treba proma-
trati s pozicije da se izmeu 1952. i 1957. duhovno
okruæenje promijenilo. Godine 1957. govorilo se i o
”socijalizmu s ljudskim licem”, pet godina ranije taj
pojam nije bio poznat.
Valja reÊi da i jedan podatak iz novije povijesti Muze-
ja spominje 1904. kao godinu osnutka. To je Zbornik
Gradskog muzeja iz 1964. na kojemu piπe da se knjiga
objavljuje ”prigodom 60-godiπnjice osnivanja Muzeja
grada Karlovca”. BuduÊi su ga naveli ljudi kojima je
povijest ustanove bila poznata, taj Ëin valja objasniti.
Istaknut je u vrijeme kada su troπkovi tiskanja bili vrlo
visoki, pa je za objavljivanje knjige trebalo smisliti do-
bru financijsku konstrukciju. Za to je postojala dobra
formula: birokracija je bila nauËena pozitivno reagira-
ti ako se radilo o nekom vaænom povodu: godiπnjici
ustanka, godiπnjici osloboenja ili jubileju druga Tita.
Agilna Ivana VrbaniÊ nije pripadala skupini onih kojima
je povijest poËela 1941, stoga je predloæila zaborav-
ljenu 1904. godinu. Radilo se samo o tome da ”cilj
opravdava sredstvo”!
Bilo kako bilo, kada se govori o osnutku i uspjeπnom
poËetku rada Muzeja, lista zasluænih je znatno πira od
one koja je do sada isticana. Osim prve mlade direk-
torice Ivane VrbaniÊ, na toj se listi trebaju naÊi Ruæa
Feldman, predsjednica Savjeta za prosvjetu i kulturu
1952. godine, Milivoj Tomica tadaπnji gradonaËelnik
(predsjednik GNO), Milovan KosanoviÊ, predsjednik
Muzejskog savjeta, a potom i Rudolf DubravËiÊ, tada
opÊinski duænosnik u prosvjeti i kulturi.
Ima joπ jedan razlog koji objaπnjava zaπto jednu epi-
zodu (Odluka o osnivanju od 18. prosinac 1904) ne
treba uzimati kao datum osnutka Muzeja. To je sklo-
nost provincijske sredine da javnost impresionira bom-
bastiËnim konstatacijama. Sedamdeset i pet (ili sto)
godina - kao da samo od sebe jamËi izvrsnost. Siguran
sam da je 75. godiπnjica obiljeæena samo zato jer je
tada (1979) Muzej imao politiËku, a ne struËnu upravu.
Kasnije, sve se odvijalo po inerciji, a moæda i zbog
sklonosti ”spavanja na lovorikama”.
U svjetlu ovih podataka mlai bi karlovaËki muzealci
trebali odluËiti - koja je prava godina osnutka naπega
muzeja?
RADOVAN RADOVINOVIΔ
GLASONO©A
GLAS PAPIR
GLAS 79
80 GLAS
OGLASI PRODAJE
GLAS 81
OGLASI PRODAJE
82 GLAS
OGLASI PRODAJE
GLAS 83
OGLASI PRODAJE
84 GLAS
OGLASI PRODAJE
GLAS 85
OGLASI PRODAJE
86 GLAS
OGLASI PRODAJE
GLAS 87
OGLASI PRODAJE
88 GLAS
OGLASI PRODAJE
GLAS 89
OGLASI PRODAJE
57. DOMIΔ, LJ.
DUBRAVKA BABIΔ
GALERIJA BRE©AN, 2005.
44 STR., U BOJI
CIJENA: 40,00 KN
58. ALBANEÆE, N. ET. AL.
ALFRED KRUPA
RETROSPEKTIVA
GMK, 2006.
80 STR., U BOJI
CIJENA: 50,00 KN
59. ©KRTIΔ, A.
IVANA MARADIN
KODOVI IDENTITETA
GMK, 2006.
12 STR., U BOJI
CIJENA: 20,00 KN
60. LU»IΔ, M.
PETAR BARI©IΔ
SLOÆENICE
GMK ET. AL., 2006.
104 STR., U BOJI
CIJENA: 40,00 KN
90 GLAS
OGLASI PRODAJE
64. ©KRTIΔ, A.
LIDIJA MA»EK-STANIΔ
MITOLO©KI BOGOVI NA
HRVATSKOM OLIMPU
GMK, 2007.
16 STR., U BOJI
CIJENA: 20,00 KN
61. ©KRTIΔ, A. ET. Al.
DARIO PLAZIBAT
U SPOMEN D. B.
GMK, 2006.
22 STR., U BOJI
CIJENA: 20,00 KN
62. ME©TRIΔ, V.
ALEKSANDRA PODREBARAC
OSAM VELIKIH I
PUNO MALIH FOTKI
GMK, 2006.
16 STR., U BOJI
CIJENA: 15,00 KN
63. ©KRTIΔ, A.
DRAGO BRAJAK
ITINERER
IMAGINARNOG
KRSTARENJA
GMK, 2007.
14 STR., U BOJI
CIJENA. 20,00 KN
GLAS 91
OGLASI PRODAJE
GLAS PREDAKA
U 1. st. n.e. u Pokuplju su se sukobljavali Iliri Kolapijani i Rimljani ...
Vaπe ideje poπaljite SMS-om na mob. 098 9620 389