1
Izabrane značajke poduzetništva
Podsjetite se...
� inovativan, kreativan i motiviran pojedinac s namjerom da razara staro kao bi stvorio novo (J. Schumpeter)
� pojedinac koji je izvanredno pozoran i zato sposoba n spoznati i iskoristiti prilike koje su ostale neopažene (I. Kirzner)
� bilo koji član gospodarstva ili društva čije su aktivnosti na neki način nove i koje zahtijevaju imaginaciju, smjelost, kreativnost, vodstvo, upornost i predanost u potrazi za bogatstvom, moći i pozicijom iako ne nužno ovim redoslijedom.” (W. Baumol)
� sposobnost kreiranja i stvaranja vizije prakti čno ni iz čega; kao ljudski kreativni čin; kao primjenu energije za iniciranje i izgradnju poduze ća ili organizacije (R. Timmons)
� iskorištavanje prilika bez obzira na trenutačno poslovanje ili resurse (Stevens i dr.)
Poduzetništvo / poduzetnik je
Zajedni čki nazivnik svim tuma čenjima poduzetnika / poduzetništva
� Rizik i neizvjesnost;� Poduzetničke prilike;� Kreativnost;� Odgovornost;� Samouvjerenost i
samopouzdanje:� Uporan rad� Inovativnost (inovacije)� ...
2
Rizik i neizvjesnost Rizik i neizvjesnost
� Rizik se može definirati kao vjerojatnost negativnog rezultata proizašlog iz nekih aktivnosti, ali koji se može predvidjeti.
� Neizvjesnost je rizik koji se ne može predvidjeti ili kontrolirati.
� Implikacija u svijetu biznisa:� Rizični vs. spekulativni posao� Primjer: futures (hr. ročnica)
Vrste rizika:
� Prenosivi rizik nastaje zbog istog događaja koji se ponavlja i kojima je ugrožen veći broj subjekata, a uglavnom se od njega može osigurati, još se naziva i neposlovni rizik .
� Rizici se prenose uz odgovarajuće uvjete. Ti uvjeti su, na primjer, mogućnost indentificiranja opasnog događaja koji bi se mogao dogoditi i imati štetne posljedice; ponavljanje nastupa istovjetnog budućeg događaja sa štetnim posljedicama.
� Može se prenostiti na:� osiguravajuće kuće: polica osiguranja, kasko i sl.� poslovne partnere: valutna klauzula, hedging
� Neprenosivi rizik nastaje zbog jedinstvenog nepredvidljivog događaja ili zakazivanja ljudskog faktora i pogađa samo jedan subjekt, koji ga snosi sam, odnosno od njega se uglavnom ne može osigurati, još se naziva i poslovni rizik .
Kategorije rizika
Rizici “više sile”
Politi čki ili ekonomski
rizici
Poslovni rizici
Organizacijski rizici
Rizici poslovanja
Financijski rizici
Potresi, poplave, udari groma, oluje
Promjene u društvenom okruženju
Organizacijska struktura, odvijanje procesa, elektronska obrada podataka, osoblje
Proizvodi, tržišta, inovacije, investicije
Rizici gubitaka na financijskim pozicijama
Neizvjesnost
3
Upravljanje rizikom
... znači gledati u budućnost, unaprijed razmišljati o potencijalnim događajima, učincima i posljedicama s kojima se može suočiti u budućnosti te pravovremeno poduzimati mjere kako bi se rizici minimalizirali, a time nepovoljni učinci izbjegli odnosno smanjili.
Praćenje (Izvješće)
Analiza iprioriteti
Plan i raspored
Učenje
Kontrola
Poduzetni čke prilike
� Poduzetništvo nužno pretpostavlja postojanje poduzetničkih prilika. Iako je njihovo prepoznavanje subjektivne prirode, same poduzetni čke prilikesu objektivni fenomen jer su one poznate svima čitavo vrijeme.
� Potencijalne vs. poduzetničke prilike:� Potencijalne prilike koje donose
profit zahtijevaju da se otkriju nove veze između sredstava i krajnjih rezultata.
� Poduzetni čke prilike uključuju optimalizaciju unutar već postojećih takvih veza.
Je li poduzetni čka prilika isto što i poduzetni čka ideja?
Poduzetni čka ideja
� Poduzetni čka ideja = prvotna zamisao, misaona skica ili okvirni zapis o mogućoj poduzetničkoj aktivnosti u okviru proizvodne, trgovinske, uslužne ili neke druge gospodarske aktivnosti (Škrtić i Mikić, 2011.)
� Dobra ideja – važnija od kapitala
� Ideja pothvat = poduzetnik treba preuzeti inicijativu, odnosno kapital i ostale resurse potrebne za njezinu provedbu
Poduzetni čka ideja + poslovna provjera = poduzetni čka prilika
4
Ideje, prilike i nastanak poduze ća
Većina poduzeća nastaje na dva načina:
� Neka su poduzeća stimulirana iznutra . Poduzetnik odluči otvoriti poduzeće, traži i prepoznaje priliku pa tada započinje s poslovanjem.
� Druga poduzeća stimulirana su izvana . Poduzetnik prepoznaje problem ili priliku pa osnuje posao koji rješava taj problem ili zadovoljava potrebu.
Jeff Bezos, osnivač Amazon.com 1995. godine i pionir e-trgovanja
Prilika ima četiri karakteristike.
Ostvarena u proizvodu, usluzi ili poslu koji stvara ili
dodaje vrijednost za kupca ili krajnjeg
korisnika
Prilika
Privla čna
Održiva
Pravovremena
Izvori poduzetni čkih prilika
� Mentalnom gimnastikom : brainstorming, promatranje...
� Osobnim kontaktima: potencijalni kupci i dobavljači, brokeri, vlasnici poduzeća, uspješni poduzetnici, profesori ...� Posjetom : sajmova, knjižnica, muzeja, izložbi inovacija, istraživačkim institutima � Čitanjem : trgovačkih publikacija, publikacija o novim proizvodima, informacija o licencama i dozvolama, biografijama poznatih� Praćenjem trendova: nove tehnologije, hobiji, promjene u pravu i zakonodavstvu, problemi zagađivanja, zdravlje, osobna sigurnost, socijalni pokreti ...
5
Identificiranje prilika: tri na čina
Promatranje i praćenje trendova
Rješavanje problema
Pronalazak praznine na tržištu
Ekonomski trendoviDruštveni trendoviTehnološki napreciPolitičke i zakonske promjene
Uočavanje problema i pronalazak načina za njihovo rješavanje: npr. osobne situacije, frustracije
Praznine na tržištu:Proizvodi koje potrošači trebaju i žele, ali nisu dostupni na tržištu
I. Promjene trendova u okruženju
� Ekonomski trendovi:� Potreba za uštedama: Gas Buddy i
GasPriceWatch.com� Povećan raspoloživi dohodak određenih
grupa: Ellen Tracy i Tory Burch� Društveni trendovi:
� povećan interes za raznovrsniju i zdraviju hranu: White Wave, Whole Foods:
� povećan interes za fitnessom kao rezultat novih medicinskih upozorenja: Curves International, Expresso Fitness, Snap Fitness
� Tehnološki napreci:� Razvoj interneta: Google,
Amazon.com, MySpace, FB� Politi čke / zakonske promjene:
� Promjene zakona o reformi računovodstva javnih poduzeća u SAD-u: CEBOS, OiWare
Bogdan Paulik, vlasnik “Vege-Lege”, prvog vegetarijansko-veganskog snack bara u Osijeku.
II. Rješavanje problema
Primjer 1. GreatCall (2006.)
� Problem: Mnogi mobilni telefoni nepraktični za starije osobe; rješenje:
� Rješenje: dizajnirati mobilne telefone s velikim tipkama i jednostavne za korištenje
� Proizvodi: npr. Jitterbug 5– originalan jednostavan-za-koristiti mobitel za starije ljude s ugrađenom tipkom za hitne slučajeve.
Primjer 2: Daisy Rock Guitars (2002.)
� Problem: ne postoje gitare izrađene specijalno za žene
� Rješenje: stilizirane, prilagođene ženskoj građi i veličinama ženske šake
� Proizvodi: Candy Apple Pink, Rainbow Sparkle ...
6
III. Popunjavanje praznine na tržištu
� Primjer 1.� Praznina: nedovoljan broj trgovina
u kojima se prodaje odjeća za osobe koje se ne uklapaju u prosjek
� Nova poslovna prilika: butici i lanci maloprodaje moderne odjeće za krupnije, visoke, niske (...) osobe
� Poduzeće: Ashley Stewart
� Primjer 2. � Praznina: restorani koji nude brzu,
a zdravu (dobru) hranu� Nova poslovna prilika: restorani
koji kombiniraju prednosti brze hrane (brza usluga) i uobičajenog objedovanja (dobra hrana)
� Poduzeće: Panera Bread
� Prepoznavanje poduzetničke mogućnosti pitanje je posjedovanje određenih novih informacija na vrijeme i kognitivne sposobnosti agenta da prepozna načine kako informaciju realizirati u novi proizvod.
� Nova informacija per se bez kognitivnih sposobnosti prepoznavanja “karike koje nedostaje ”, odnosno novih veza i zakona između raspoloživih sredstava i krajnjih proizvoda i ovladavanje njima, ostaje bez poduzetničkog učinka.
Kreativnost ili inventivnostKreativnost ili inventivnost
“Kreativnost uklju čuje ‘razbijanje’ starih obrazaca da bi gledali druga čije na stvari.”
Edward De Bono
7
� Kreativnost je skup ljudskih osobina i sposobnosti koje u jednom sinergijskom djelovanju omogućavaju pojedincu da uočava, otkriva, predviđa, doživljava, prihvaća, kombinira... stvari i pojave na jedan drugačiji, nov, svjež, neuobičajen i originalan način.
� O kreativnosti se može govoriti u užem i širem smislu:� U užem smislu ona predstavlja povlasticu manjeg broja
pojedinaca sposobnih za stvaranje izvorno novog i originalnog.� Širi kontekst kreativnosti predstavlja kognitivni element ličnosti i
kao takva kreativnost se normalno distribuira u ljudskoj populaciji. Kreativnost u vidu mišljenja i konkretnih akcija može se o čekivati, u većoj ili manjoj mjeri od gotovo svakog čovjeka.
� Kreativnost je funkcija mnogih čimbenika:� Znanja: opća, specijalistička, kreativna,
operativna.� Karakteristika li čnosti : ustrajnost,
tolerancija na neizvjesnost, nekonformizam, radoznalost.
� Intuicije, inspiracije, mašte i snova .� Intelektualnih sposobnosti : inteligencija,
divergentno mišljenje, fluentnost ideja, imaginacija.
� Motivacije : motiv samoaktualizacije, motiv postignuća.
� O kreativnosti i poduzetništvu možemo govoriti samo onda kada proizvod njihovih kreativnih snaga preraste u inovaciju koja se komercijalizira u praksi: kreativnost je sposobnost, a inovacija oru đe poduzetnikakojima promjene koristi kao povoljne prilike da stare forme preobraze u nove oblike, značenja i vrijednosti.
� Poduzetni čka kreativnostpodrazumijeva sposobnost, znanja, karakteristike ličnosti i motivaciju koja navode poduzetnika na razmišljanje izvan uvriježenih okvira , identificiranje i odbacivanje pretpostavki i prepoznavanje kako nove tehnologije mijenjaju pravila posla.
Razmišljanje izvan uvriježenih okvira:Kolumbovo jaje
8
Otkrivatelji otkrivaju postojeće forme do tada skrivene i nepoznate (nove pojave, principe i sl.).
Izumitelji izumljuju nešto novo i nepostojeće što je plod njegove mašte i mišljenja.
Kreatori kreiraju pretežito, ali ne i isključivo, u umjetnosti i mode. Kreacija je pečat osobnosti onome što se čini.
Osniva či osnivaju nešto novo i kao takvi su često inicijatori, pokretači, ambiciozne i karizmatične osobe koje animiraju ljude oko sebe.
Teoreti čari stvaraju nove teorije, a metodolozi nove načine istraživanja.
Organizatori uočavaju složene mreže veza i odnosa, te moguće kombinacije među elementima.
Pioniri su krčitelji novih putova, nositelji i uvoditelji novih i naprednih stvari i ideja.
Tko su sve kreativci?
Temeljne zna čajke kreativnih ljudi
� visok stupanj znatiželje� natprosječna inteligencija� privlači ih “asimetrija” i
“neuobičajeno”� fleksibilnost� djeluju konstruktivno, ponekad
“destruktivno”� zainteresirani za rad, slobodno
izražavanje ideja, odbojnost prema tradiciji i uobičajenom
� imaju ideju, znaju kako ju realizirati i žele realizaciju provesti
� pozitivno okruženje u djetinjstvu, neovisnost u određivanju vlastitih standarda
Mali test kreativnosti:Michael Michalko: Thinkertoys, Ten Speed Press, 199 1.
Zadatak:Pokušajte povezati devet krugova s ne više od tri r avne linije koje prolaze kroz sve krugove bez da podignete olovku s papira.
9
OdgovornostOdgovornost
� Poduzetnici su osobe odgovorne pred samim sobom: uživaju u priznanju za svoj uspjeh, ali preuzimaju i svu krivnju.
� Odgovornost prema pothvatu –nastojanje da se stalno poboljšavaju poslovni učinci.
� Odgovornost prema društvenoj zajednici i prirodnom okruženju –eliminacija štetnih učinaka poslovnog pothvata.
Razine poduzetni čke odgovornosti
Diskrecijska odgovornost
Moralna odgovornost
Zakonska odgovornost
Ekonomska odgovornost
Dodana odgovornost vidljiva kroz indivudualne poduzetnikova mjerila ili kao razlika u odnosu na druga poduzeća
Pridržavanje moralnih i etičkih načela
Poslovanje u skladu sa zakonom
Profitabilna proizvodnja dobara i usluga
Izvor: Wickham,P.A., Strategic Entrepreneurship, FT Prentice Hall, Harlow, 2006, str.199Wickham,P.A., Strategic Entrepreneurship, FT Prentice Hall, Harlow, 2006, str.199
Odgovornost: Odgovornost: konflikti prava i etikekonflikti prava i etike
Postoji li konflikt izme đu prava i etike?
Etično?
Da Ne
Legalno?
Da Nema konflikta
Legalno, alineetično
Ne Etično, alinelegalno
Nema konflikta
10
Konflikti prava i etike: Konflikti prava i etike: primjeriprimjeri
Legalno, ali neeti čnoLegalno, ali neeti čno?? Nelegalno, ali eti čno?Nelegalno, ali eti čno?
Zakoni “Jim Crow”koji su zagovarali diskrikimaciju
Afro-Amerikanaca
Zakoni u vrijeme Nacista koji su doprinjeli holokaustu
Pružati usluge Afro-Amerikancima
u restoranu u vrijeme Jim Crow zakona
Pomo ći žrtvama holokausta pobje ći iz nacisti čke
Njemačke
Samouvjerenost i samopouzdanje
� Samouvjerenost = povjerenje u vlastite snage i mogućnosti
� Za uspjeh su poželjne visoke ambicije, ali i realnost u prosudbi stvarnih mogućnosti
� Ocjena snaga i slabosti:� vlastita SWOT analiza
Uporan rad
� Postoji suglasnost znanstvenika, stručnjaka i praktičara da svaki poduzetni čki trud , a da bi ušao u svjetsku klasu, mora proći kontinuirani proces izgrađivanja sposobnosti.
� Poduzetnici smatraju promjenu i razvoj svojom obvezom i “zvijezdom vodiljom”, a stvaranje promjena nije moguće bez upornog i mukotrpnog rada koji ne mora uvijek uroditi plodom .
� Poduzetnike je spreman učiti iz pogrešaka!
T. Edison je imao 1,093 patenta. Mnogi njegovi izumi su zaživjeli i imali uspjeha; mnogi nisu!
11
... učenje iz pogrešaka: Virgin Cola
� Lekcija 1: Anticipiraj poteze konkurencije!� Lekcija 2: Ne idi protiv vlastitih pravila i uvjerenja!� Lekcija 3: Svako zlo za nešto dobro!
Bransonovo „osvajanje” tržišta Coca Cole, Times Square, NY, 1994.
InovacijeInovacije
� Pojam inovacije vrlo često se laički povezuje s pojmom invencije, odnosno izuma iako razlika postoji:
� Izum (invencija) predstavlja novu ideju, novi proizvod ili novi način proizvodnje dobara.
� Inovacija je čin stavljanja izuma u praktičku uporabu.
� Vrlo često se događa da su izumi komercijalno isplativi, ali se iz bilo kojeg razloga (najčešće nedostatka kapitala) ne pojave na tržištu.
P. Drucker poduzetništvo povezuje sa sedam inovacijskih izazova :
1. nepredvidivost uspjeha, odnosno neuspjeha;
2. nesklad između sadašnje i buduće realnosti; 3. inovacije vezane uz potrebe određenog procesa; 4. promjene u proizvodnji ili/i tržišnoj strukturi;
5. demografske promjene; 6. nove spoznaje i znanja;
7. promjene u razmišljanjima.
12
1. Neočekivanost
Prigode za inovaciju:� Neočekivani uspjeh: pitanje stalnog bavljenja� Neočekivani neuspjeh: vlastiti, konkurencijski
� Neočekivane vanjske okolnosti: izvanredni događaji
2. Nepodudarnost
Prigode za inovaciju:� Nepodudarnost između stvarnosti i predodžbe: tehničke izvedbe� Nepodudarnost unutar ekonomske stvarnosti: automobili u manje
razvijenim zemljama� Nepodudarnost u ritmu i logici procesa: W. Connorov konzervans
enzima
3. Potrebe procesa
Prigoda za inovaciju:
� Potrebe vezane uz obavljanje posla: robotizacija = zamjena rada na tekućim vrpcama sa strojevima)
� “Nužda je majka dosjetljivosti”: E. Eastman, Kodak, celuloidni film
� Programska istraživanja: T. Edison, sijalica
13
4. Industrijske i tržišne strukture
Prigode za inovaciju:
� Promjena tržišne strukture: automobilska industrija:� Ford T = jeftin
� Volvo = razborit
� Promjena industrijske strukture: IT & mobilne telekomunikacije
Ford T proizvodio se 1.10.1908. do 26.5.1927.godine. Označio promjenu potrebe za automobilima: ne samo za bogate, već i za šire građanske slojeve!
5. Demografske promjene
Prigoda za inovaciju:� promjene obujma radne snage: robotizacija� migracije: kuhalo za rižu (eng. rice-cooker) u Americi
Društvene inovacije – posebno vezane uz demografske promjene
6. Promjene predodžbi
Prigode za inovaciju:� Raznovrsnost stavova i raspoloženja ljudi: zdravlje,
prehrana,tjelovježba (Jane Fonda, aerobic)
14
7. Nova znanja
Prigoda za inovaciju:� dugi vremenski razmaci od inovacije do realizacije: P. Ehrlich,
teorija kemoterapije (1907-10); antibiotik solversan (25 godina kasnije na tržištu)
� razvoj znanstvenog znanja: razvoj kompjutora = binarni teorem (matematika) + audionska cijev (elektrotehnika) + izražavanje logičkih pojmova brojevima (simbolička logika); P. Drucker –teorija o upravljanju (organizacija, kadrovska politika... –strategija, rukovođenje)
8. Dobre zamisli
� 75% ukupnih inovacija dolazi od dobre zamisli� rezultat su kreativnosti, dovitljivosti, ambicije
� Ponekad su rezultat i greške : npr. Penicilin, žitarice Kellogs ...
� Inovacije su pravi element koji pokazuje kako se poduzetništvo i poduzetni čki duh ne reflektira samo na gospodarstvo, ve ć na društvo u cjelini.
� Dok se naglasak često stavlja na tehničko-tehnološke inovacije koje za krajnji cilj imaju povećanje efikasnosti poslovanja poduzeća, njegove konkurentnosti i prospektivnosti, postoje i tzv. inovacije društvene prirode (eng. social inovations)� Obvezno školovanje, sudovi, način pozdravljanja itd. � Comeniusov udžbenik, McCormicova kupovina na otplatu.
15
... Neki ljudi gledaju stvari i pitaju: „Zašto?“ Drugi gledaju stvari i pitaju: „Zašto ne?“...
George Bernard Shaw
Coco ChanelCoco Chanel� Crtice iz života:
� Život u sirotištu s opaticama: utjecaj na njezin stil čistih linija i stoge forme
� Otvorila butik zahvaljujući tuđem kapitalu
� Destruktivni kreator : revolucionirala modu� promijenila način odjevanja: eliminirala
korzete, uvela suknje do koljena i odijela za žene
� promijenila značenje boja: crna boja
� Izumi i inovacije:� parfem Chanel no. 5 (1921.)� mala crna haljina (1926.)
Guy Laliberté
� Crtice iz života:� osnovao cirkus Cirque du Cirque du
Soleil Soleil kada je imao 24 godine; danas je vlasnik 95% cirkusa
� odrastao u obitelji sklonoj zabavama
� ideju dobio zahvaljujući iskustvu s ulice: street performer u Europi
� Destruktivni kreator : promijenio tradicionalni cirkus:� Bez životinja� Klaunove, žonglere i ostale
tradicionalne izvođače zamijenio je s atletskim akrobacijama, kombinirajući ples, kazalište i gimnastiku
� Cirkus na istom mjestu
16
Heston Blumenthal
� Crtice iz života:� vlasnik restorana “Fat Duck” (Bray, Berkshire, UK)� često putovao s roditeljima po Francuskoj� interes za kuhanje dobio sa 16. godina kada je s roditeljima prvi
put posjetio restoran s Michelinovim zvjezdicama L'Oustau de Baumanière u Provansi.
� Destruktivni kreator: uveo znanost u kuhinju� uvodi u gastronomsku ponudu nekonvencionalne menije� molekularna gastronomija
Poduzetništvo: privatni vs. javni sektor
� Peugeot� Armand Peuget osniva 1896. “Societe des Automobiles
Peugeot”.� Poznat po poduzetničkom duhu;� Kopirao američku praksu proizvodnje automobila, no
prilagodio se europskom tržištu (metoda upravljanja poznata kao benchmarkinga)
� Revolucionarni dizajnerski iskorak 1955. godine: kvaliteta, sigurnost, dizajn; angažirao je na glasovitom modelu 403 svjetski poznatog dizajnera Pininfarina .
� Renault� Louis Renault i njegova braća osnovali su trgovačko društvo
1898. � Tvrtka Renault nacionalizirana 1945. i postaje Nacionalna
regija tvornica Renault (RNUR). � Od 1945.-1996. godine: modernizacija, inovacije (automobil za
svakoga: npr. Renault 4, Renaul 5 vs. automobil visoke klase: Renault 25 i Espace), strateški važni potezi (npr. ulazak u svijet Formule 1, proboj na međunarodno tržište).
� Privatizacija 1996. godine
� Uzimajući u obzir promatranje i praćenje trendova kao načina identificiranja poduzetničke (poslovne) prilike, kako objašnjavate popularnost Apple Ipod-a ?
� Navedite trendove koje primjećujete u gospodarstvu i društvu (demografski, ekonomski, tehnološki, politički, religijski...). Vidite li u nekom od trendova potencijal za prepoznavanje poduzetničke prilike?
� Kako biste definirali društvene inovacije? Navedite nekoliko primjera društvenih inovacija.
� Imate li kakav problem(e) koji bi zahtjevao(li) rješenje, a koje trenutno nije dostupno na našem nacionalnom i/ili lokalnom tržištu?
� Navedite nekoliko primjera za legalne, a neetične situacije, odnosno nelegalne, a etične situacije.
� Je li neka promjena zakona ili drugi tip promjene pravne prirode otvorio vrata poduzetnicima u Hrvatskoj? Ili će možda tek otvoriti?
Pitanja za raspravu