1

Izabrane značajke poduzetništva

Podsjetite se...

� inovativan, kreativan i motiviran pojedinac s namjerom da razara staro kao bi stvorio novo (J. Schumpeter)

� pojedinac koji je izvanredno pozoran i zato sposoba n spoznati i iskoristiti prilike koje su ostale neopažene (I. Kirzner)

� bilo koji član gospodarstva ili društva čije su aktivnosti na neki način nove i koje zahtijevaju imaginaciju, smjelost, kreativnost, vodstvo, upornost i predanost u potrazi za bogatstvom, moći i pozicijom iako ne nužno ovim redoslijedom.” (W. Baumol)

� sposobnost kreiranja i stvaranja vizije prakti čno ni iz čega; kao ljudski kreativni čin; kao primjenu energije za iniciranje i izgradnju poduze ća ili organizacije (R. Timmons)

� iskorištavanje prilika bez obzira na trenutačno poslovanje ili resurse (Stevens i dr.)

Poduzetništvo / poduzetnik je

Zajedni čki nazivnik svim tuma čenjima poduzetnika / poduzetništva

� Rizik i neizvjesnost;� Poduzetničke prilike;� Kreativnost;� Odgovornost;� Samouvjerenost i

samopouzdanje:� Uporan rad� Inovativnost (inovacije)� ...

2

Rizik i neizvjesnost Rizik i neizvjesnost

� Rizik se može definirati kao vjerojatnost negativnog rezultata proizašlog iz nekih aktivnosti, ali koji se može predvidjeti.

� Neizvjesnost je rizik koji se ne može predvidjeti ili kontrolirati.

� Implikacija u svijetu biznisa:� Rizični vs. spekulativni posao� Primjer: futures (hr. ročnica)

Vrste rizika:

� Prenosivi rizik nastaje zbog istog događaja koji se ponavlja i kojima je ugrožen veći broj subjekata, a uglavnom se od njega može osigurati, još se naziva i neposlovni rizik .

� Rizici se prenose uz odgovarajuće uvjete. Ti uvjeti su, na primjer, mogućnost indentificiranja opasnog događaja koji bi se mogao dogoditi i imati štetne posljedice; ponavljanje nastupa istovjetnog budućeg događaja sa štetnim posljedicama.

� Može se prenostiti na:� osiguravajuće kuće: polica osiguranja, kasko i sl.� poslovne partnere: valutna klauzula, hedging

� Neprenosivi rizik nastaje zbog jedinstvenog nepredvidljivog događaja ili zakazivanja ljudskog faktora i pogađa samo jedan subjekt, koji ga snosi sam, odnosno od njega se uglavnom ne može osigurati, još se naziva i poslovni rizik .

Kategorije rizika

Rizici “više sile”

Politi čki ili ekonomski

rizici

Poslovni rizici

Organizacijski rizici

Rizici poslovanja

Financijski rizici

Potresi, poplave, udari groma, oluje

Promjene u društvenom okruženju

Organizacijska struktura, odvijanje procesa, elektronska obrada podataka, osoblje

Proizvodi, tržišta, inovacije, investicije

Rizici gubitaka na financijskim pozicijama

Neizvjesnost

3

Upravljanje rizikom

... znači gledati u budućnost, unaprijed razmišljati o potencijalnim događajima, učincima i posljedicama s kojima se može suočiti u budućnosti te pravovremeno poduzimati mjere kako bi se rizici minimalizirali, a time nepovoljni učinci izbjegli odnosno smanjili.

Praćenje (Izvješće)

Analiza iprioriteti

Plan i raspored

Učenje

Kontrola

Poduzetni čke prilike

� Poduzetništvo nužno pretpostavlja postojanje poduzetničkih prilika. Iako je njihovo prepoznavanje subjektivne prirode, same poduzetni čke prilikesu objektivni fenomen jer su one poznate svima čitavo vrijeme.

� Potencijalne vs. poduzetničke prilike:� Potencijalne prilike koje donose

profit zahtijevaju da se otkriju nove veze između sredstava i krajnjih rezultata.

� Poduzetni čke prilike uključuju optimalizaciju unutar već postojećih takvih veza.

Je li poduzetni čka prilika isto što i poduzetni čka ideja?

Poduzetni čka ideja

� Poduzetni čka ideja = prvotna zamisao, misaona skica ili okvirni zapis o mogućoj poduzetničkoj aktivnosti u okviru proizvodne, trgovinske, uslužne ili neke druge gospodarske aktivnosti (Škrtić i Mikić, 2011.)

� Dobra ideja – važnija od kapitala

� Ideja pothvat = poduzetnik treba preuzeti inicijativu, odnosno kapital i ostale resurse potrebne za njezinu provedbu

Poduzetni čka ideja + poslovna provjera = poduzetni čka prilika

4

Ideje, prilike i nastanak poduze ća

Većina poduzeća nastaje na dva načina:

� Neka su poduzeća stimulirana iznutra . Poduzetnik odluči otvoriti poduzeće, traži i prepoznaje priliku pa tada započinje s poslovanjem.

� Druga poduzeća stimulirana su izvana . Poduzetnik prepoznaje problem ili priliku pa osnuje posao koji rješava taj problem ili zadovoljava potrebu.

Jeff Bezos, osnivač Amazon.com 1995. godine i pionir e-trgovanja

Prilika ima četiri karakteristike.

Ostvarena u proizvodu, usluzi ili poslu koji stvara ili

dodaje vrijednost za kupca ili krajnjeg

korisnika

Prilika

Privla čna

Održiva

Pravovremena

Izvori poduzetni čkih prilika

� Mentalnom gimnastikom : brainstorming, promatranje...

� Osobnim kontaktima: potencijalni kupci i dobavljači, brokeri, vlasnici poduzeća, uspješni poduzetnici, profesori ...� Posjetom : sajmova, knjižnica, muzeja, izložbi inovacija, istraživačkim institutima � Čitanjem : trgovačkih publikacija, publikacija o novim proizvodima, informacija o licencama i dozvolama, biografijama poznatih� Praćenjem trendova: nove tehnologije, hobiji, promjene u pravu i zakonodavstvu, problemi zagađivanja, zdravlje, osobna sigurnost, socijalni pokreti ...

5

Identificiranje prilika: tri na čina

Promatranje i praćenje trendova

Rješavanje problema

Pronalazak praznine na tržištu

Ekonomski trendoviDruštveni trendoviTehnološki napreciPolitičke i zakonske promjene

Uočavanje problema i pronalazak načina za njihovo rješavanje: npr. osobne situacije, frustracije

Praznine na tržištu:Proizvodi koje potrošači trebaju i žele, ali nisu dostupni na tržištu

I. Promjene trendova u okruženju

� Ekonomski trendovi:� Potreba za uštedama: Gas Buddy i

GasPriceWatch.com� Povećan raspoloživi dohodak određenih

grupa: Ellen Tracy i Tory Burch� Društveni trendovi:

� povećan interes za raznovrsniju i zdraviju hranu: White Wave, Whole Foods:

� povećan interes za fitnessom kao rezultat novih medicinskih upozorenja: Curves International, Expresso Fitness, Snap Fitness

� Tehnološki napreci:� Razvoj interneta: Google,

Amazon.com, MySpace, FB� Politi čke / zakonske promjene:

� Promjene zakona o reformi računovodstva javnih poduzeća u SAD-u: CEBOS, OiWare

Bogdan Paulik, vlasnik “Vege-Lege”, prvog vegetarijansko-veganskog snack bara u Osijeku.

II. Rješavanje problema

Primjer 1. GreatCall (2006.)

� Problem: Mnogi mobilni telefoni nepraktični za starije osobe; rješenje:

� Rješenje: dizajnirati mobilne telefone s velikim tipkama i jednostavne za korištenje

� Proizvodi: npr. Jitterbug 5– originalan jednostavan-za-koristiti mobitel za starije ljude s ugrađenom tipkom za hitne slučajeve.

Primjer 2: Daisy Rock Guitars (2002.)

� Problem: ne postoje gitare izrađene specijalno za žene

� Rješenje: stilizirane, prilagođene ženskoj građi i veličinama ženske šake

� Proizvodi: Candy Apple Pink, Rainbow Sparkle ...

6

III. Popunjavanje praznine na tržištu

� Primjer 1.� Praznina: nedovoljan broj trgovina

u kojima se prodaje odjeća za osobe koje se ne uklapaju u prosjek

� Nova poslovna prilika: butici i lanci maloprodaje moderne odjeće za krupnije, visoke, niske (...) osobe

� Poduzeće: Ashley Stewart

� Primjer 2. � Praznina: restorani koji nude brzu,

a zdravu (dobru) hranu� Nova poslovna prilika: restorani

koji kombiniraju prednosti brze hrane (brza usluga) i uobičajenog objedovanja (dobra hrana)

� Poduzeće: Panera Bread

� Prepoznavanje poduzetničke mogućnosti pitanje je posjedovanje određenih novih informacija na vrijeme i kognitivne sposobnosti agenta da prepozna načine kako informaciju realizirati u novi proizvod.

� Nova informacija per se bez kognitivnih sposobnosti prepoznavanja “karike koje nedostaje ”, odnosno novih veza i zakona između raspoloživih sredstava i krajnjih proizvoda i ovladavanje njima, ostaje bez poduzetničkog učinka.

Kreativnost ili inventivnostKreativnost ili inventivnost

“Kreativnost uklju čuje ‘razbijanje’ starih obrazaca da bi gledali druga čije na stvari.”

Edward De Bono

7

� Kreativnost je skup ljudskih osobina i sposobnosti koje u jednom sinergijskom djelovanju omogućavaju pojedincu da uočava, otkriva, predviđa, doživljava, prihvaća, kombinira... stvari i pojave na jedan drugačiji, nov, svjež, neuobičajen i originalan način.

� O kreativnosti se može govoriti u užem i širem smislu:� U užem smislu ona predstavlja povlasticu manjeg broja

pojedinaca sposobnih za stvaranje izvorno novog i originalnog.� Širi kontekst kreativnosti predstavlja kognitivni element ličnosti i

kao takva kreativnost se normalno distribuira u ljudskoj populaciji. Kreativnost u vidu mišljenja i konkretnih akcija može se o čekivati, u većoj ili manjoj mjeri od gotovo svakog čovjeka.

� Kreativnost je funkcija mnogih čimbenika:� Znanja: opća, specijalistička, kreativna,

operativna.� Karakteristika li čnosti : ustrajnost,

tolerancija na neizvjesnost, nekonformizam, radoznalost.

� Intuicije, inspiracije, mašte i snova .� Intelektualnih sposobnosti : inteligencija,

divergentno mišljenje, fluentnost ideja, imaginacija.

� Motivacije : motiv samoaktualizacije, motiv postignuća.

� O kreativnosti i poduzetništvu možemo govoriti samo onda kada proizvod njihovih kreativnih snaga preraste u inovaciju koja se komercijalizira u praksi: kreativnost je sposobnost, a inovacija oru đe poduzetnikakojima promjene koristi kao povoljne prilike da stare forme preobraze u nove oblike, značenja i vrijednosti.

� Poduzetni čka kreativnostpodrazumijeva sposobnost, znanja, karakteristike ličnosti i motivaciju koja navode poduzetnika na razmišljanje izvan uvriježenih okvira , identificiranje i odbacivanje pretpostavki i prepoznavanje kako nove tehnologije mijenjaju pravila posla.

Razmišljanje izvan uvriježenih okvira:Kolumbovo jaje

8

Otkrivatelji otkrivaju postojeće forme do tada skrivene i nepoznate (nove pojave, principe i sl.).

Izumitelji izumljuju nešto novo i nepostojeće što je plod njegove mašte i mišljenja.

Kreatori kreiraju pretežito, ali ne i isključivo, u umjetnosti i mode. Kreacija je pečat osobnosti onome što se čini.

Osniva či osnivaju nešto novo i kao takvi su često inicijatori, pokretači, ambiciozne i karizmatične osobe koje animiraju ljude oko sebe.

Teoreti čari stvaraju nove teorije, a metodolozi nove načine istraživanja.

Organizatori uočavaju složene mreže veza i odnosa, te moguće kombinacije među elementima.

Pioniri su krčitelji novih putova, nositelji i uvoditelji novih i naprednih stvari i ideja.

Tko su sve kreativci?

Temeljne zna čajke kreativnih ljudi

� visok stupanj znatiželje� natprosječna inteligencija� privlači ih “asimetrija” i

“neuobičajeno”� fleksibilnost� djeluju konstruktivno, ponekad

“destruktivno”� zainteresirani za rad, slobodno

izražavanje ideja, odbojnost prema tradiciji i uobičajenom

� imaju ideju, znaju kako ju realizirati i žele realizaciju provesti

� pozitivno okruženje u djetinjstvu, neovisnost u određivanju vlastitih standarda

Mali test kreativnosti:Michael Michalko: Thinkertoys, Ten Speed Press, 199 1.

Zadatak:Pokušajte povezati devet krugova s ne više od tri r avne linije koje prolaze kroz sve krugove bez da podignete olovku s papira.

9

OdgovornostOdgovornost

� Poduzetnici su osobe odgovorne pred samim sobom: uživaju u priznanju za svoj uspjeh, ali preuzimaju i svu krivnju.

� Odgovornost prema pothvatu –nastojanje da se stalno poboljšavaju poslovni učinci.

� Odgovornost prema društvenoj zajednici i prirodnom okruženju –eliminacija štetnih učinaka poslovnog pothvata.

Razine poduzetni čke odgovornosti

Diskrecijska odgovornost

Moralna odgovornost

Zakonska odgovornost

Ekonomska odgovornost

Dodana odgovornost vidljiva kroz indivudualne poduzetnikova mjerila ili kao razlika u odnosu na druga poduzeća

Pridržavanje moralnih i etičkih načela

Poslovanje u skladu sa zakonom

Profitabilna proizvodnja dobara i usluga

Izvor: Wickham,P.A., Strategic Entrepreneurship, FT Prentice Hall, Harlow, 2006, str.199Wickham,P.A., Strategic Entrepreneurship, FT Prentice Hall, Harlow, 2006, str.199

Odgovornost: Odgovornost: konflikti prava i etikekonflikti prava i etike

Postoji li konflikt izme đu prava i etike?

Etično?

Da Ne

Legalno?

Da Nema konflikta

Legalno, alineetično

Ne Etično, alinelegalno

Nema konflikta

10

Konflikti prava i etike: Konflikti prava i etike: primjeriprimjeri

Legalno, ali neeti čnoLegalno, ali neeti čno?? Nelegalno, ali eti čno?Nelegalno, ali eti čno?

Zakoni “Jim Crow”koji su zagovarali diskrikimaciju

Afro-Amerikanaca

Zakoni u vrijeme Nacista koji su doprinjeli holokaustu

Pružati usluge Afro-Amerikancima

u restoranu u vrijeme Jim Crow zakona

Pomo ći žrtvama holokausta pobje ći iz nacisti čke

Njemačke

Samouvjerenost i samopouzdanje

� Samouvjerenost = povjerenje u vlastite snage i mogućnosti

� Za uspjeh su poželjne visoke ambicije, ali i realnost u prosudbi stvarnih mogućnosti

� Ocjena snaga i slabosti:� vlastita SWOT analiza

Uporan rad

� Postoji suglasnost znanstvenika, stručnjaka i praktičara da svaki poduzetni čki trud , a da bi ušao u svjetsku klasu, mora proći kontinuirani proces izgrađivanja sposobnosti.

� Poduzetnici smatraju promjenu i razvoj svojom obvezom i “zvijezdom vodiljom”, a stvaranje promjena nije moguće bez upornog i mukotrpnog rada koji ne mora uvijek uroditi plodom .

� Poduzetnike je spreman učiti iz pogrešaka!

T. Edison je imao 1,093 patenta. Mnogi njegovi izumi su zaživjeli i imali uspjeha; mnogi nisu!

11

... učenje iz pogrešaka: Virgin Cola

� Lekcija 1: Anticipiraj poteze konkurencije!� Lekcija 2: Ne idi protiv vlastitih pravila i uvjerenja!� Lekcija 3: Svako zlo za nešto dobro!

Bransonovo „osvajanje” tržišta Coca Cole, Times Square, NY, 1994.

InovacijeInovacije

� Pojam inovacije vrlo često se laički povezuje s pojmom invencije, odnosno izuma iako razlika postoji:

� Izum (invencija) predstavlja novu ideju, novi proizvod ili novi način proizvodnje dobara.

� Inovacija je čin stavljanja izuma u praktičku uporabu.

� Vrlo često se događa da su izumi komercijalno isplativi, ali se iz bilo kojeg razloga (najčešće nedostatka kapitala) ne pojave na tržištu.

P. Drucker poduzetništvo povezuje sa sedam inovacijskih izazova :

1. nepredvidivost uspjeha, odnosno neuspjeha;

2. nesklad između sadašnje i buduće realnosti; 3. inovacije vezane uz potrebe određenog procesa; 4. promjene u proizvodnji ili/i tržišnoj strukturi;

5. demografske promjene; 6. nove spoznaje i znanja;

7. promjene u razmišljanjima.

12

1. Neočekivanost

Prigode za inovaciju:� Neočekivani uspjeh: pitanje stalnog bavljenja� Neočekivani neuspjeh: vlastiti, konkurencijski

� Neočekivane vanjske okolnosti: izvanredni događaji

2. Nepodudarnost

Prigode za inovaciju:� Nepodudarnost između stvarnosti i predodžbe: tehničke izvedbe� Nepodudarnost unutar ekonomske stvarnosti: automobili u manje

razvijenim zemljama� Nepodudarnost u ritmu i logici procesa: W. Connorov konzervans

enzima

3. Potrebe procesa

Prigoda za inovaciju:

� Potrebe vezane uz obavljanje posla: robotizacija = zamjena rada na tekućim vrpcama sa strojevima)

� “Nužda je majka dosjetljivosti”: E. Eastman, Kodak, celuloidni film

� Programska istraživanja: T. Edison, sijalica

13

4. Industrijske i tržišne strukture

Prigode za inovaciju:

� Promjena tržišne strukture: automobilska industrija:� Ford T = jeftin

� Volvo = razborit

� Promjena industrijske strukture: IT & mobilne telekomunikacije

Ford T proizvodio se 1.10.1908. do 26.5.1927.godine. Označio promjenu potrebe za automobilima: ne samo za bogate, već i za šire građanske slojeve!

5. Demografske promjene

Prigoda za inovaciju:� promjene obujma radne snage: robotizacija� migracije: kuhalo za rižu (eng. rice-cooker) u Americi

Društvene inovacije – posebno vezane uz demografske promjene

6. Promjene predodžbi

Prigode za inovaciju:� Raznovrsnost stavova i raspoloženja ljudi: zdravlje,

prehrana,tjelovježba (Jane Fonda, aerobic)

14

7. Nova znanja

Prigoda za inovaciju:� dugi vremenski razmaci od inovacije do realizacije: P. Ehrlich,

teorija kemoterapije (1907-10); antibiotik solversan (25 godina kasnije na tržištu)

� razvoj znanstvenog znanja: razvoj kompjutora = binarni teorem (matematika) + audionska cijev (elektrotehnika) + izražavanje logičkih pojmova brojevima (simbolička logika); P. Drucker –teorija o upravljanju (organizacija, kadrovska politika... –strategija, rukovođenje)

8. Dobre zamisli

� 75% ukupnih inovacija dolazi od dobre zamisli� rezultat su kreativnosti, dovitljivosti, ambicije

� Ponekad su rezultat i greške : npr. Penicilin, žitarice Kellogs ...

� Inovacije su pravi element koji pokazuje kako se poduzetništvo i poduzetni čki duh ne reflektira samo na gospodarstvo, ve ć na društvo u cjelini.

� Dok se naglasak često stavlja na tehničko-tehnološke inovacije koje za krajnji cilj imaju povećanje efikasnosti poslovanja poduzeća, njegove konkurentnosti i prospektivnosti, postoje i tzv. inovacije društvene prirode (eng. social inovations)� Obvezno školovanje, sudovi, način pozdravljanja itd. � Comeniusov udžbenik, McCormicova kupovina na otplatu.

15

... Neki ljudi gledaju stvari i pitaju: „Zašto?“ Drugi gledaju stvari i pitaju: „Zašto ne?“...

George Bernard Shaw

Coco ChanelCoco Chanel� Crtice iz života:

� Život u sirotištu s opaticama: utjecaj na njezin stil čistih linija i stoge forme

� Otvorila butik zahvaljujući tuđem kapitalu

� Destruktivni kreator : revolucionirala modu� promijenila način odjevanja: eliminirala

korzete, uvela suknje do koljena i odijela za žene

� promijenila značenje boja: crna boja

� Izumi i inovacije:� parfem Chanel no. 5 (1921.)� mala crna haljina (1926.)

Guy Laliberté

� Crtice iz života:� osnovao cirkus Cirque du Cirque du

Soleil Soleil kada je imao 24 godine; danas je vlasnik 95% cirkusa

� odrastao u obitelji sklonoj zabavama

� ideju dobio zahvaljujući iskustvu s ulice: street performer u Europi

� Destruktivni kreator : promijenio tradicionalni cirkus:� Bez životinja� Klaunove, žonglere i ostale

tradicionalne izvođače zamijenio je s atletskim akrobacijama, kombinirajući ples, kazalište i gimnastiku

� Cirkus na istom mjestu

16

Heston Blumenthal

� Crtice iz života:� vlasnik restorana “Fat Duck” (Bray, Berkshire, UK)� često putovao s roditeljima po Francuskoj� interes za kuhanje dobio sa 16. godina kada je s roditeljima prvi

put posjetio restoran s Michelinovim zvjezdicama L'Oustau de Baumanière u Provansi.

� Destruktivni kreator: uveo znanost u kuhinju� uvodi u gastronomsku ponudu nekonvencionalne menije� molekularna gastronomija

Poduzetništvo: privatni vs. javni sektor

� Peugeot� Armand Peuget osniva 1896. “Societe des Automobiles

Peugeot”.� Poznat po poduzetničkom duhu;� Kopirao američku praksu proizvodnje automobila, no

prilagodio se europskom tržištu (metoda upravljanja poznata kao benchmarkinga)

� Revolucionarni dizajnerski iskorak 1955. godine: kvaliteta, sigurnost, dizajn; angažirao je na glasovitom modelu 403 svjetski poznatog dizajnera Pininfarina .

� Renault� Louis Renault i njegova braća osnovali su trgovačko društvo

1898. � Tvrtka Renault nacionalizirana 1945. i postaje Nacionalna

regija tvornica Renault (RNUR). � Od 1945.-1996. godine: modernizacija, inovacije (automobil za

svakoga: npr. Renault 4, Renaul 5 vs. automobil visoke klase: Renault 25 i Espace), strateški važni potezi (npr. ulazak u svijet Formule 1, proboj na međunarodno tržište).

� Privatizacija 1996. godine

� Uzimajući u obzir promatranje i praćenje trendova kao načina identificiranja poduzetničke (poslovne) prilike, kako objašnjavate popularnost Apple Ipod-a ?

� Navedite trendove koje primjećujete u gospodarstvu i društvu (demografski, ekonomski, tehnološki, politički, religijski...). Vidite li u nekom od trendova potencijal za prepoznavanje poduzetničke prilike?

� Kako biste definirali društvene inovacije? Navedite nekoliko primjera društvenih inovacija.

� Imate li kakav problem(e) koji bi zahtjevao(li) rješenje, a koje trenutno nije dostupno na našem nacionalnom i/ili lokalnom tržištu?

� Navedite nekoliko primjera za legalne, a neetične situacije, odnosno nelegalne, a etične situacije.

� Je li neka promjena zakona ili drugi tip promjene pravne prirode otvorio vrata poduzetnicima u Hrvatskoj? Ili će možda tek otvoriti?

Pitanja za raspravu