Download - Janja Aničić Dukić - profil-klett.hr
Janja Aničić Dukić • Gorica Grozdanić •
Karlo Horvatin • Željko Krstanac
Biologija 4
Priručnik za nastavnice/ nastavnike biologije za četvrti razred gimnazije
Izdavač
Profil Klett d.o.o.
Zagreb, Petra Hektorovića 2
Za Izdavača
Dalibor Greganić
Direktorica izdavaštva
Petra Stipaničev Glamuzina
Urednica
Ana Kodžoman
Recenzent
Vedran Balta
Lektura
Anita Poslon
Fotografije
Getty/Guliver
Shutterstock
Pixabay
Zagreb, Hrvatska, 2021.
© Sva prava pridržana. Nijedan dio ovog priručnika ne može biti objavljen ili pretisnut
bez prethodne suglasnosti izdavača i vlasnika autorskih prava.
Član smo europskog udruženja izdavača udžbenika.
Janja Aničić Dukić • Gorica Grozdanić •
Karlo Horvatin • Željko Krstanac
Priručnik za nastavnice/ nastavnike biologije za četvrti razred gimnazije
Sve sadržaje potražite na:
https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56959.html
SADRŽAJ:
Godišnji izvedbeni kurikulum
Raspored sadržaja po temama/ podtemama (hodogram) prema izvedbenom godišnjem
kurikulumu
Tematske pripreme
1. OSNOVE MOLEKULARNE BIOLOGIJE
1.1. Genetika – znanost o nasljeđivanju
1.2. Molekularna osnova živoga svijeta
1.3. Sinteza proteina i regulacija ekspresije gena
1.4. Genetika virusa i bakterija
2. STANIČNI CIKLUS I MUTACIJE
2.1. Stanični ciklus
2.2. Mutacije gena i kromosoma
3. ZAKONI NASLJEĐIVANJA
3.1. Klasična genetika
3.2. Odstupanja od Mendelovih obrazaca nasljeđivanja
3.3. Genetika čovjeka
4. PRIMJENJENA GENETIKA
4.1. Metode genetičkoga inženjerstva
4.2. Biotehnologija
4.3. Primjena genetike u medicini
5. EVOLUCIJA
5.1. Što je evolucija?
5.2. Tijek evolucije
5.3. Mehanizmi evolucije
5.4. Posljedice evolucije
5.5. Dokazi evolucije
5.6. Evolucija čovjeka
Obrazac za tematsku pripremu
Poštovane kolegice i kolege,
svim razrađenim odgojno-obrazovnim ishodima GIK-a dodijeljene su šifre radi lakšega
snalaženja i povezivanja s kurikulumom. Vi, naravno, možete osmisliti i vlastiti sustav
označavanja razrade ishoda ili ih pisati u njihovu izvornom obliku.
Kao podsjetnik navodimo činjenicu da redoslijed ishoda u kurikulumu nije redoslijed
ostvarivanja ishoda u nastavi te da se neki ishodi u potpunosti ostvaruju tek na kraju nastavne
godine.
Srdačno,
autorski tim
PRIJEDLOG GODIŠNJEG IZVEDBENOG KURIKULUMA (GIK)
BIOLOGIJA – ČETVRTI RAZRED GIMNAZIJE (64 ŠKOLSKA SATA)
škola: ________________________________________________________
nastavnik: _____________________________________________________
školska godina: ___________
TE
MA
TS
KE
CJ
EL
INE
NASTAVNE
TEME
BROJ SATI
(MJESEC)
ODGOJNO-
-OBRAZOVNI ISHODI
OPIS TEME
OČEKIVANJA MEĐUPREDMETNIH
TEMA
1. O
SN
OV
E M
OL
EK
UL
AR
NE
BIO
LO
GIJ
E
BIO
SF
ER
A
1.1. Genetika – znanost o nasljeđivanju
3
(rujan)
A.4.1. Objašnjava molekularnu osnovu živoga svijeta. D.4.1. Primjenjuje osnovna načela i metodologiju znanstvenoga istraživanja kritički prosuđujući rezultate te analizira posljedice razvoja znanstvene misli tijekom povijesti.
- ustrojstvo nasljedne tvari (gen; molekula DNA; kromosom; genom) - povijesni razvoj genetike
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije C.5.1. Učenik samostalno provodi složeno istraživanje s pomoću IKT-a. Održivi razvoj B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo. Održivi razvoj C.5.2. Predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti.
1.2. Molekularna osnova živoga svijeta
2
(rujan)
A.4.1. Objašnjava molekularnu osnovu živoga svijeta. B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.
- građa i uloge nukleinskih kiselina - građa i uloge proteina
Zdravlje B.5.2.B Obrazlaže važnost odgovornoga donošenja životnih odluka.
1.3. Sinteza proteina i regulacija ekspresije gena
5
(rujan)
B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini. C.4.2. Raspravlja o iskorištavanju energije na različitim organizacijskim razinama živoga svijeta.
- biosinteza proteina - regulacija genske aktivnosti - epigenetika
Zdravlje B.5.2.B Obrazlaže važnost odgovornoga donošenja životnih odluka.
1.4. Genetika virusa i bakterija
2
(listopad)
B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.
- građa virusa - umnožavanje virusa - razmnožavanje bakterija - izmjene gena u bakterija
Održivi razvoj C.5.2. Predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti.
2.
ST
AN
IČN
I C
IKL
US
I
MU
TA
CIJ
E
EK
OS
US
TA
VI
2.1. Stanični ciklus
2
(listopad)
B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.
- mitoza - mejoza - nespolno i spolno razmnožavanje
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije C.5.1. Učenik samostalno provodi složeno istraživanje s pomoću IKT-a.
2.2. Mutacije gena i kromosoma
4
(listopad)
B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.
- mutacije gena - mutacije broja kromosoma - mutacije strukture kromosoma
Osobni i socijalni razvoj B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/ postupaka/izbora. Zdravlje B.5.2.B Obrazlaže važnost odgovornoga donošenja životnih odluka.
3.
ZA
KO
NI
NA
SL
JE
ĐIV
AN
JA
3.1. Klasična genetika
4
(studeni)
B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.
- monohibridno križanje - dihibridno križanje - odnosi među alelima
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije C.5.1. Učenik samostalno provodi složeno istraživanje s pomoću IKT-a.
3.2. Odstupanja od Mendelovih obrazaca nasljeđivanja
4
(studeni)
B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.
- poligenska obilježja - nasljeđivanje povezano sa spolom - vezani geni - citoplazmatsko nasljeđivanje
Zdravlje B.5.2.B Obrazlaže važnost odgovornoga donošenja životnih odluka. Zdravlje C.5.2.A Identificira i povezuje različite rizike za zdravlje i najčešće kronične zdravstvene smetnje te objašnjava postupke samopomoći/pomoći.
3.3. Genetika čovjeka
4
(prosinac)
B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.
- obiteljska stabla - nasljeđivanje autosomalnih poremećaja i bolesti - nasljeđivanje spolno vezanih poremećaja i bolesti - nasljeđivanje krvnih grupa
Osobni i socijalni razvoj B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/ postupaka/izbora. Zdravlje C.5.3.C. Objašnjava važnost i značenje donatorske kartice i darivanja krvi, tkiva i organa. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije C.5.2. Učenik samostalno i samoinicijativno provodi složeno pretraživanje informacija u digitalnome okružju. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije C.5.4. Učenik samostalno i odgovorno upravlja prikupljenim informacijama.
4.
PR
IMIJ
EN
JE
NA
GE
NE
TIK
A
4.1. Metode genetičkoga inženjerstva
4
(siječanj)
B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini.
- metode izmjene gena i njihova unosa u organizam - CRISPR-Cas9 - oprema genetičkoga laboratorija
Poduzetništvo A.5.3. Upoznaje i kritički sagledava mogućnosti razvoja karijere i profesionalnoga usmjeravanja. Održivi razvoj C.5.2. Predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti. Održivi razvoj A.5.2. Analizira načela održive proizvodnje i potrošnje. Zdravlje B.5.2.B Obrazlaže važnost odgovornoga donošenja životnih odluka. Zdravlje A.5.3. Razumije važnost višedimenzijskoga modela zdravlja.
4.2. Biotehnologija
4
(veljača)
B.4.1. Analizira čovjekov utjecaj na održavanje i narušavanje uravnoteženoga stanja u prirodi i bioraznolikost povezujući vlastito ponašanje i odgovornost s održivim razvojem. C.4.2. Raspravlja o iskorištavanju energije na različitim organizacijskim razinama živoga svijeta. D.4.2. Argumentira i preispituje različita mišljenja o etičkim pitanjima u biološkim istraživanjima i primjeni rezultata bioloških otkrića u svakodnevnome životu suvremenoga čovjeka te donosi odluke o vlastitim postupanjima povezanim s njihovom primjenom.
- biotehnologija - umjetni odabir pri uzgoju biljaka i životinja - autohtone sorte i pasmine Hrvatske - međuvrsni križanci
Osobni i socijalni razvoj B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/ postupaka/izbora. Osobni i socijalni razvoj B.5.3. Preuzima odgovornost za svoje ponašanje. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije C.5.3. Učenik samoinicijativno i samostalno kritički procjenjuje proces i rezultate pretraživanja te odabire potrebne informacije među pronađenim informacijama. Održivi razvoj C.5.2. Predlaže načine unapređenja osobne i opće dobrobiti. Održivi razvoj A.5.2. Analizira načela održive proizvodnje i potrošnje. Održivi razvoj B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo Zdravlje C.5.2.A Identificira i povezuje različite rizike za zdravlje i najčešće kronične zdravstvene smetnje te objašnjava postupke samopomoći/pomoći.
4.3. Primjena genetike u medicini
4
(veljača i ožujak)
B.4.2. Objašnjava životne procese na molekularnoj razini. D.4.2. Argumentira i preispituje različita mišljenja o etičkim pitanjima u biološkim istraživanjima i primjeni rezultata bioloških otkrića u svakodnevnome životu suvremenoga čovjeka te donosi odluke o vlastitim postupanjima povezanim s njihovom primjenom.
- matične stanice - genska terapija - kloniranje
Osobni i socijalni razvoj B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/ postupaka/izbora. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije C.5.1. Učenik samostalno provodi složeno istraživanje s pomoću IKT-a.
5.
EV
OL
UC
IJA
5.1. Što je evolucija
2
(ožujak)
B.4.3. Analizira utjecaj promjenjivih životnih uvjeta na evoluciju.
- teorija evolucije - filogenetska stabla
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a.
5.2. Tijek evolucije
4
(ožujak)
B.4.3. Analizira utjecaj promjenjivih životnih uvjeta na evoluciju. C.4.1. Analizira procese vezanja i pretvorbi energije tijekom postanka života na Zemlji.
- kemijska i biološka evolucija - prijelaz života iz vode na kopno
Osobni i socijalni razvoj B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/ postupaka/izbora. Održivi razvoj B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo.
5.3. Mehanizmi evolucije
4
(travanj)
B.4.3. Analizira utjecaj promjenjivih životnih uvjeta na evoluciju. D.4.1. Primjenjuje osnovna načela i metodologiju znanstvenoga istraživanja kritički prosuđujući rezultate te analizira posljedice razvoja znanstvene misli tijekom povijesti.
- povijest evolucijske misli - mehanizmi evolucije - otpornost bakterija na antibiotike
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a. Održivi razvoj B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo.
5.4. Posljedice evolucije
4
(travanj i svibanj)
B.4.1. Analizira čovjekov utjecaj na održavanje i narušavanje uravnoteženoga stanja u prirodi i bioraznolikost povezujući vlastito ponašanje i odgovornost s održivim razvojem. B.4.3. Analizira utjecaj promjenjivih životnih uvjeta na evoluciju.
- specijacija - adaptacije - izumiranja
Održivi razvoj B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo. Osobni i socijalni razvoj B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/ postupaka/izbora.
5.5. Dokazi evolucije
3
(svibanj)
B.4.3. Analizira utjecaj promjenjivih životnih uvjeta na evoluciju.
- fosili - homologni i analogni organi - atavizmi i rudimentarni organi - molekularni dokazi evolucije - geografska rasprostranjenost organizama kao dokaz evolucije
Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije D.5.3. Učenik samostalno ili u suradnji s kolegama predočava, stvara i dijeli nove ideje i uratke s pomoću IKT-a.
5.6. Evolucija čovjeka
5
(svibanj i lipanj)
B.4.1. Analizira čovjekov utjecaj na održavanje i narušavanje uravnoteženoga stanja u prirodi i bioraznolikost povezujući vlastito ponašanje i odgovornost s održivim razvojem. B.4.3. Analizira utjecaj promjenjivih životnih uvjeta na evoluciju. D.4.2. Argumentira i preispituje različita mišljenja o etičkim pitanjima u biološkim istraživanjima i primjeni rezultata bioloških otkrića u svakodnevnome životu suvremenoga čovjeka te donosi odluke o vlastitim postupanjima povezanim s njihovom primjenom.
- najznačajniji predci modernoga čovjeka - ključne promjene koje su dovele do razvoja modernoga čovjeka
Osobni i socijalni razvoj B.5.1. Uviđa posljedice svojih i tuđih stavova/ postupaka/izbora. Osobni i socijalni razvoj B.5.3. Preuzima odgovornost za svoje ponašanje. Građanski odgoj i obrazovanje C.5.3. Promiče kvalitetu života u zajednici. Održivi razvoj B.5.1. Kritički promišlja o utjecaju našega djelovanja na Zemlju i čovječanstvo. Zdravlje B.5.2.A Procjenjuje važnost rada na sebi i odgovornost za mentalno i socijalno zdravlje.
RASPORED SADRŽAJA PO TEMAMA/ PODTEMAMA (HODOGRAM)
PREMA IZVEDBENOM GODIŠNJEM KURIKULUMU
redni
broj
sata
naziv nastavne teme u e-Dnevniku
1.
2.
Uvodni sat (upoznavanje s GIK-om, vrednovanjem i planiranim
aktivnostima tijekom nastavne godine)
Povijesni razvoj genetike
3.
4.
Građa i uloge nukleinskih kiselina
Građa i uloge proteina
5.
6.
Biosinteza proteina
Biosinteza proteina
7.
8.
Regulacija genske aktivnosti
Ponavljanje gradiva
9.
10.
Genetika virusa i bakterija
Genetika virusa i bakterija
11.
12.
Izolacija molekule DNA – praktični rad
Izolacija molekule DNA – praktični rad
13.
14.
Ponavljanje gradiva
Pisana provjera znanja
15.
16.
Analiza pisane provjere znanja
Mitoza – nastanak tjelesnih stanica
17.
18.
Mejoza – ključ varijabilnosti živoga svijeta
Mejoza – ključ varijabilnosti živoga svijeta
19.
20.
Mutacije gena
Mutacije kromosoma
21.
22.
Monohibridno križanje
Dihibridno križanje
23.
24.
Nasljeđivanje povezao sa spolom
Vezani geni i citoplazmatsko nasljeđivanje
25.
26.
Genetika čovjeka
Istraživanja znanstvenih baza podataka – praktični rad
27.
28.
Vježbanje i ponavljanje gradiva
Pisana provjera znanja
29.
30.
Analiza pisane provjere znanja
Analiza uspjeha na kraju prvoga polugodišta
31.
32.
Metode genetičkoga inženjerstva
Oprema genetičkoga laboratorija
33.
34.
Biotehnologija
Zdravstvena sigurnost GM hrane – praktični rad
35.
36.
Matične stanice i genska terapija
Kloniranje
Ponavljanje gradiva
37.
38.
Pisana provjera znanja
39.
40.
Analiza pisane provjere znanja
Što je evolucija?
41.
42.
Tijek kemijske evolucije
Tijek biološke evolucije
43.
44.
Povijest evolucijske misli
Mehanizmi evolucije – prirodni odabir
45.
46.
Mehanizmi evolucije – genski otklon
Utjecaj genskoga otklona na populaciju – praktični rad
47.
48.
Specijacija
Adaptacije i izumiranja
49.
50.
Ponavljanje gradiva
Ponavljanje gradiva
51.
52.
Dokazi evolucije
Dokazi evolucije
53.
54.
Evolucija čovjeka
Evolucija čovjeka
55.
56.
Utjecaj civilizacije na razvoj bolesti
Utjecaj civilizacije na razvoj bolesti
57.
58.
Ponavljanje gradiva
Pisana provjera znanja
59.
60.
Analiza pisane provjere znanja
Sistematizacija gradiva
61.
62.
Usmena provjera znanja
Usmena provjera znanja
63.
64.
Zaključivanje ocjena
Zaključivanje ocjena
Osnove molekularne biologije
Ime i prezime učitelja:
Razred: 4.
Trajanje: 2 školska sata
Nastavna tema: 1.1. Genetika-znanost o nasljeđivanju
Koncepti:
- otkrića tijekom povijesti - primjena bioloških istraživanja i otkrića - istraživanje u biologiji - nasljeđivanje na razini organizma - prirodoznanstveni pristup
Ishodi nastave:
- opisati proces nasljeđivanja - opisati tijek povijesnog razvoja genetike - objasniti područja istraživanja genetike - razlikovati pojmove fenotip i genotip, genotip i genom - analizirati odnose fenotipa, genotipa i okoliša
Očekivanja međupredmetnih tema: Informacijsko-komunikacijska tehnologija A.3.1. Učenik samostalno odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju. A.3.2. Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima. C.3.3. Učenik samostalno ili uz manju pomoć učitelja procjenjuje i odabire potrebne među pronađenim informacijama. Učiti kako učiti A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema. D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć. Osobni rast i razvoj B 4.2. Suradnički uči i radi u timu. A.3.2. Upravlja emocijama i ponašanjem
Vrednovanje: Vrednovanje za učenje:
- rješavanje nastavnog listića o značenju i primjeni genetike u istraživanjima i otkrićima (1. prilog)
- odgovaranje na pitanja tijekom obrade gradiva o bitnim osobama koje su pridonijele otkrićima u genetici
Vrednovanje kao učenje:
- odgovaranje na pitanja o ustrojstvu nasljedne tvari te bilježenje odgovara u bilježnici ili služeći se i/ili nekim digitalnim alatom (primjerice Whiteboard)
- odgovaranje na pitanja o fenotipu i genotipu - rješavanje zadatka razvrstavanja bitnih događaja u genetici na lentu vremena
(3. prilog) - samovrednovanje s pomoću kviza na digitalnoj platformi IZZI i izlazne kartice (4.
prilog) Vrednovanje naučenoga:
- odgovaranje na pitanja za provjeru znanja na digitalnoj platformi IZZI (interaktivni kvizovi) i pitanja na kraju PowerPoint prezentacije
- rješavanje zadataka u radnoj bilježnici (od 6. do 8. stranice) - izvedba, analiza i vrednovanje projektnog zadatka (2. prilog)
Nastavni sadržaji koji se obrađuju:
− predmet i područja proučavanja genetike
− povijesni razvoj genetike
− nasljedna tvar
− gen, genom, genotip i fenotip
Aktivnosti – scenariji poučavanja:
1. sat
Uvodni dio sata:
Najavite novu nastavnu temu razgovorom o značenju genetike u današnjici kojem prethodi istraživanje na pouzdanim mrežnim stranicama na zadanu temu o najpoznatijim otkrićima iz područja genetike. Primjer videozapisa za uvod i motivaciju: https://www.youtube.com/watch?v=v8tJGlicgp8 (trajanje 03:12).
Očekivana otkrića koje će učenici istaknuti:
- otkriće molekule DNA ili „tajne života“; najveće otkriće u biologiji u 20. st. - kromosomi kao nositelji nasljednih informacija - prvi nacrt ljudskog genoma i kompletna mapa ljudskog genoma - metoda rekombinantne DNA ili genetičko inženjerstvo - genetički modificirani organizmi ili GMO - genetički modificirana hrana - identifikacija s pomoću molekule DNA (DNA fingerprinting) - genska terapija - kućni DNA test kit - „genski dizajnirane bebe“ itd.
Da bi se učenici upoznali s primjenom genetike u istraživanjima i otkrićima, neka pogledaju videozapis Prikupljanje dokaza na digitalnoj platformi IZZI (https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56983.html) i odgovore na pitanja (1. prilog).
Koja će znanja učenici usvojiti nakon obrade gradiva ove nastavne teme, može im se projicirati PowerPoint prezentacijom.
Glavni dio sata – obrada novih sadržaja:
U daljnjem razgovoru postavite pitanje učenicima zašto se javlja zanimanje za proučavanje nasljeđivanja (predmet proučavanja genetike kao biološke discipline).
U povijesti su ljudi promatrali prenošenje organskih svojstava s roditelja na potomstvo, kako u biljaka tako i u životinja, a potaknuto potrebom za uzgojem korisnih vrsta biljaka i domaćih životinja.
U sljedećem dijelu sata razgovarajte s učenicima o tome gdje su i kako zapisana nasljedna svojstva.
Učenici će iznositi svoje spoznaje, a one se mogu bilježiti na papir ili na ploču, Umjesto klasične ili pametne ploče možete se služiti online bijelom pločom, WebWhiteboardom (https://e-laboratorij.carnet.hr/web-whiteboard/) koja postaje mjesto učeničkog zapisa. Također se može unaprijed pripremiti zajednički dokument na Google disku.
U daljnjem razgovoru prokomentirajte zabilježene spoznaje te ih usporedite s temeljnim pojmovima nasljedne tvari (gen, kromosom, histoni, DNA, lokus, genom). Pritom prikažite videozapis Od genoma do gena na digitalnoj platformi IZZI (https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56983.html) te protumačite gradivo detaljnije služeći se PowerPoint prezentacijom. Učenici neka prate gradivo i s pomoću udžbenika (8. i 9. str.) koristeći 1.1. sliku.
Navedite učenike na zaključak o osnovnim obilježjima nasljedne tvari: pohranjivanje informacija, sposobnost udvostručavanja, stabilnost strukture i mogućnost promjene. Učenici na kraju trebaju samostalno u svoje bilježnice pokušati objasniti važnost svako navedeno obilježje. Prozovite nekoliko učenika da pročitaju svoje odgovore. Ako je potrebno, objasnite netočne odgovore.
U sljedećem dijelu sata učenicima pokažite sliku nekog životinjskog organizma po vlastitom izboru te im, služeći se njom, objasnite pojmove fenotip, genotip i njihovu povezanost. Primjeri pitanja za usmjeravanje razgovora:
1) Koja obilježja ima životinja na slici? 2) O čemu ovise ta obilježja? 3) Ima li okoliš utjecaj na obilježja promatranog organizma? Objasni svoj odgovor.
Učenici mogu riješiti kviz od tri pitanja koji će im pomoći u samovrednovanju usvojenosti gradiva na digitalnoj platformi IZZI (https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56983.html).
Završni dio sata:
Davanje uputa za individualni projektni zadatak za sljedeći sat
Izrada ilustrirane crte vremena/povijesnog pregleda razvitka genetike i upoznavanja
značajnih osoba koje su svojim otkrićima doprinijele razvoju genetike, ali i drugih znanosti:
- izraditi ilustriranu lentu vremena s ključnim događajima i otkrićima tijekom povijesnog
razvoja genetike (prijedlog digitalnog alata za izradu lente: https://e-
laboratorij.carnet.hr/tiki-toki-izrada-timeline-a/
- lenta vremena mora sadržavati točnu periodizaciju, imena znanstvenika i njihovih
otkrića, kratki opis otkrića, objašnjenje zašto odabir baš tog otkrića, ilustracija
znanstvenika i otkrića (slika, crtež)
- služiti se digitalnim alatom za izradu lente vremena ili postera prema vlastitom izboru
- pri izradi lente vremena paziti na točnost podataka
- navesti izvore ilustracija, slika, skica i povijesne izvore
Na osnovi projektnog zadatka ocijenite uradak učenika. Pritom se služite kriterijima
vrednovanja (2. prilog).
2. sat
Uvodni dio sata:
Ponavljanje sadržaja s prethodnog sata s pomoću sljedećih pitanja metodom razgovora:
1) Koji su predmeti proučavanja genetike? 2) Koje organizacijske razine genetika proučava? 3) Kako proces nasljeđivanja dovodi do sličnosti između roditelja i potomka? 4) Navedite osnovna obilježja nasljedne tvari. 5) Objasni na jednom primjeru utjecaj okoliša i genotipa na fenotip organizma.
Glavni dio sata – obrada novih sadržaja:
U glavnom dijelu sata analizirajte s učenicima učeničke projekte, izrađene ilustrirane lente
vremena/povijesne preglede razvitka genetike i upoznavanje značajnih osoba koje su
svojim otkrićima doprinijele razvoju genetike, ali i drugih znanosti.
Učenici zajednički pregledavaju lente vremena (može se odabrati nekoliko radova ovisno o
vremenu na raspolaganju). Mogu prokomentirati dobre strane svake prikazane lente
vremena, uočiti pogreške i ukazati na njih te predložiti moguća poboljšanja.
Za brzu provjeru učenici neka riješe zadatak iz PowerPoint prezentacije koji se odnosi na
razvrstavanje bitnih događaja u genetici na lenti vremena (3. prilog).
Metodom razgovora neka zaključe o važnosti Gregora Mendela, Thomasa Hunt Morgana,
Rosalind Franklin, Maurice Wilkins, James Watson, Francis Cricka te njihovih otkrića.
Potaknite raspravu o važnosti suradnje u znanosti te kako određeno otkriće može omogućiti
daljnji napredak u znanosti kao i nadogradnju postojećih znanja.
Na temelju navedenih znanstvenika i njihovih otkrića podijelite genetiku na grane (klasična
ili Mendelova genetika (pogledati videozapis Klasična genetika na digitalnoj platformi IZZI:
https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56983.html), citogenetika, molekularna genetika,
populacijska genetika).
Završni dio sata:
Nakon demonstracije učeničkih projektnih zadataka i razgovora učenici trebaju individualno
u svoje bilježnice zapisati svoja promišljanja o sljedeća dva pitanja:
1) Gdje se sve služimo znanjem iz genetike?
2) Navedi primjer znanstvenog otkrića u genetici koje je vodilo nekom drugom
znanstvenom otkriću.
Slijedi analiza učeničkih odgovora.
Možete prozvati i nekoliko učenika da odgovore na pitanja Provjeri znanje na kraju
PowerPoint prezentacije i tako dobijete uvid u usvojenost obrađenog gradiva.
Izlazna kartica 3 – 2 – 1: učenici se samovrednuju tako da u bilježnice zapišu tri pojma koja
su u potpunosti usvojili na prethodnim dvama satima, zatim dva pojma za koja traže dodatna
objašnjenja te jedan pojam koji im je ostao potpuno nejasan (4. prilog).
Učenici neka riješe završni kviz za provjeru znanja na digitalnoj platformi IZZI
(https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56983.html) te zadatke u radnoj bilježnici od 6. do 8.
stranice. Provjeru točnosti i usvojenosti gradiva možete provjeriti početkom sljedećeg
školskoga sata.
Materijal i pribor:
− udžbenik (tiskani i digitalni (IZZI))
− radna bilježnica
− pribor za pisanje
− bilježnica
− tablet
− PowerPoint prezentacija
− ploča i kreda
Korišteni izvori: 1. https://www.youtube.com/watch?v=v8tJGlicgp8 2. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_149.html 3. https://e-laboratorij.carnet.hr/tiki-toki-izrada-timeline-a/
Osvrt na provedenu nastavu:
1. prilog
NASTAVNI LISTIĆ: PRIKUPLJANJE DOKAZA
1. Koje je postupke potrebno primijeniti na mjestu zločina?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
2. Koje dokaze skriva pronađeni novčanik?
________________________________________________________________________
3. Navedi neke metode kojima se istražuju dokazi na pronađenom novčaniku.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
4. Čini li ti se forenzika zanimljivim područjem rada u budućnosti? Ili neka drugo područje genetike? Objasni svoj odgovor.
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
2. prilog
KRITERIJI ZA VREDNOVANJE PROJEKTNOG ZADATKA
SASTAVNICE 3 boda 2 boda 1 bod
SADRŽAJ Svi su ključni
događaji i
znanstvenici
navedeni u crti
vremena s
opisima,
primjerenim
objašnjenjima i
ilustracijama.
Većina je
znanstvenika i
događaja
navedeno, ali
objašnjenja i
ilustracije treba
dopuniti.
Nedostaje dio
sadržaja; opisi,
ilustracije i
objašnjenja treba
dopuniti.
VIZUALNA
ORGANIZACIJA
Slikovni je
materijal
pregledno
prikazan.
Događaji su
popraćeni
ilustracijama.
Slikovni je
materijal
djelomično
pregledan.
Slikovni je
materijal
nepotpun i
nepregledan.
PERIODIZACIJA I
OBJAŠNJENJE
Događaji su
poredani
kronološkim
slijedom.
Objašnjenja
događaja ne treba
dopuniti.
Događaji su
poredani
kronološkim
slijedom.
Objašnjenja
događaja treba
dopuniti.
Događaji su
poredani
kronološkim
redoslijedom.
Nedostaju
objašnjenja
događaja.
TOČNOST
PODATAKA
Točne su godine i
podatci o
događajima.
Djelomično su
točne godine i
podatci o
događajima.
Gotovo su
potpuno netočne
godine i podatci o
događajima.
Bodovna skala: 11 – 12 bodova = odličan (5) 9 – 10 bodova = vrlo dobar(4) 7 – 8 bodova = dobar(3) 5 – 6 bodova = dovoljan (2) 4 boda = nedovoljan (1)
3. prilog
LENTA VREMENA (RJEŠENJE)
4. prilog
IZLAZNA KARTICA
1 pojam koji mi je nejasan
2 pojma za koja su mi potrebna dodatna objašnjenja
3 pojma koja su mi u potpunosti jasna
Osnove molekularne biologije
Ime i prezime učitelja:
Razred: 4.
Trajanje: 2 školska sata
Nastavna tema: 1.2. Molekularna osnova živoga svijeta
Koncepti:
- molekularna osnova života - životni procesi na molekularnoj razini - kemijski sastav živih bića - nasljeđivanje na razini stanice - prirodoznanstveni pristup
Ishodi nastave:
BIO SŠ A.4.1.
Objasniti molekularnu osnovu živoga svijeta
- povezati građu nukleinskih kiselina s njihovim ulogama
- opisati odnos monomera i polimera na primjerima biomolekula
BIO SŠ B.4.2.
Objasniti životne procese na molekularnoj razini
- mehanizam i uloga replikacije DNA u staničnome ciklusu
Očekivanja međupredmetnih tema: Informacijsko-komunikacijska tehnologija A.3.1. Učenik samostalno odabire odgovarajuću digitalnu tehnologiju. A.3.2. Učenik se samostalno koristi raznim uređajima i programima. C.3.3. Učenik samostalno ili uz manju pomoć učitelja procjenjuje i odabire potrebne među pronađenim informacijama. Učiti kako učiti A.4/5.1. Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, transformira ih u novo znanje i uspješno primjenjuje pri rješavanju problema. D.4/5.2. Učenik ostvaruje dobru komunikaciju s drugima, uspješno surađuje u različitim situacijama i spreman je zatražiti i ponuditi pomoć. Osobni rast i razvoj B 4.2. Suradnički uči i radi u timu. A.3.2. Upravlja emocijama i ponašanjem
Vrednovanje: Vrednovanje za učenje:
- odgovaranje na pitanja tijekom obrade gradiva - kreiranje konceptualne mape (5. prilog)
Vrednovanje kao učenje:
- razmjena informacija i sudjelovanje u izvedbi praktičnog/istraživačkoga zadatka - rješavanje nastavnog listića o usporedbi molekula DNA i RNA uz samovrednovanje - crtanje molekule DNA, sparivanje baza te replikacije molekule DNA uz korištenje
digitalnih alata uz procjenu uspješnosti rada - samovrednovanje s pomoću kviza na digitalnoj plaformi IZZI
Vrednovanje naučenoga:
- vrednovanje tijekom izvedbe praktičnog/istraživačkoga zadatka (2. prilog) - vrednovanje nakon izvedbe praktičnog/istraživačkoga zadatka (3. prilog) - vrednovanje usvojenosti gradiva pomoću pitanja u glavnom dijelu 2. nastavnog
sata
Nastavni sadržaji koji se obrađuju:
− građa nukleinskih kiselina i njihove uloge
− udvostručenje (semikonzervativna replikacija) molekule DNA
− odnos monomera i polimera na primjerima biomolekula i njihove uloge u živim organizmima
− nukleinske kiseline kao temelj srodnosti i raznolikosti živoga svijeta
Aktivnosti – scenariji poučavanja:
3. sat
Uvodni dio sata:
Najavite novu nastavnu temu razgovorom/ pitanjima za uvod (ponavljanje nastavnog
sadržaja iz prethodne teme):
1) Koje je otkriće potaknulo početak istraživanja nasljeđivanja na razini molekule?
2) Što je nasljedna tvar po kemijskom sastavu?
3) Tko je zaslužan za otkriće strukture DNA?
Možete provjeriti i točnost zadataka koje ste zadali učenicima za rješavanje na prošlom
nastavnom satu.
Glavni dio sata – obrada novih sadržaja:
Podijelite učenike u skupine. Neka dvije skupine izvedu istraživački zadatak iz udžbenika
na 48. stranici, a dvije skupine praktičan rad za koji ćete im dati upute (1. prilog). Učenici
će se na taj način prisjetiti građe i važnosti molekule DNA, istraživačkoga pristupa u Biologiji,
a i upoznati s načinom izolacije molekule DNA iz stanice.
Obilazite skupine učenike prilikom izvođenja radova kako biste ih usmjerili na bitno i pomogli
ukoliko ima upita. Za to vrijeme možete vrednovati rad učenika pomoću rubrike (2. prilog).
Završni dio sata:
Predstavnici skupina koje ste imenovali neka prezentiraju svoje radove. Pri tome možete vrednovati skupine učenika ili pojedinog učenika pomoću rubrike (3. prilog). Ukoliko postoje nejasnoće, potrebno ih je raspraviti sa učenicima i uputiti ih na valjane zaključke. Domaća zadaća: Neka učenici potraže informacije na pouzdanim mrežnim stranicama o tome u kojim bi stvarnim situacijama ekstrakcija molekule DNA bila korisna.
4. sat
Uvodni dio sata:
U uvodnom dijelu sata podijelite učenike u parove te im podijeliti setove raznobojnih perlica i štapića za izradu modela molekula DNA i RNA. Učenici trebaju samostalno rasporediti boje perlica za fosfatnu skupinu, ribozu, deoksirobozu, purinske i pirimidinske baze, a zatim složiti model molekule DNA i RNA uspoređujući svoj model sa slikom u udžbeniku (18. str., 1.12. sl.) ili na PowerPoint prezentaciji.
Koja će znanja učenici usvojiti nakon obrade gradiva ove nastavne teme, može im se projicirati PowerPoint prezentacijom.
Glavni dio sata – obrada novih sadržaja:
Učenici popunjavaju nastavni listić /tablicu usporedbe molekula DNA i RNA uz pomoć
složenih modela molekula te slika/podataka u udžbeniku (21. str.) i na mrežnim stranicama
(4. prilog).
Metodom razgovora analizirajte učeničke odgovore u tablicama. Možete im pri tome
projicirati sliku Usporedba građe molekula DNA i RNA na digitalnoj platformi IZZI
(https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56986.html) te riješiti zadatak s Vennovim dijagramom u
PowerPoint prezentaciji. Učenici neka u rubriku u nastavnom listiću upišu + ili – ovisno o
tome jesu li napisali točan odgovor. Na osnovi toga, mogu napraviti samovrednovanje.
Zatim neka svaki učenik u digitalnom alatu Web Whiteboard (https://e-laboratorij.carnet.hr/web-whiteboard) nacrta odsječak jednog lanca molekule DNA koji se sastoji od 15 dušičnih baza i podijeli ga s učenikom s kojim je u paru, a koji će nacrtati komplementarni lanac kako bi dobili odsječak dvolančane molekule DNA. Poslije toga svaki učenik u istom programu označi i imenuje monomere i dijelove monomera koji izgrađuju molekule DNA. Zatim parovi učenika svoje uratke podijele s nastavnikom i s ostalim učenicima u digitalnom alatu Padlet (https://e-laboratorij.carnet.hr/padlet-kolaboracija-na-dohvat-ruke) te usporede nacrtane odsječke molekula DNA i provjere postoje li među njima dva odsječka s identičnim redoslijedom dušičnih baza. Povedite raspravu o tome zašto svaka osoba ima jedinstvenu molekulu DNA i potaknite učenike da povežu razlike u redoslijedu dušičnih baza molekule DNA s razlikama u fenotipskim obilježjima (boja očiju, boja kose i sl.). Potaknite učenike da uvide ukoliko je li bilo pogrešaka tijekom sparivanja dušičnih baza (provjeriti u Padletu) i zaključe kako bi se greške u sparivanju mogle odraziti na stanicu. Zajednički pogledati videozapis o replikaciji DNA i mutacijama koje se pritom zbivaju:
https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-guest/b657b5d5-
0970-476c-a890-83df2e8bb8a5/content/uploads/biologija-1/m02/j04/1-2-4-mutacije-su-
moguce-tijekom-svake-replikacije.mp4?v=20180727
Učenici mogu i odigrati igru replikacije:
http://nanospace.molecularium.com/attractions/replication_rush/
Učenike podijeliti u skupine u kojima svaka skupina treba replikaciju molekule DNA prikazati stripom u digitalnom alatu ToonDoo (https://e-laboratorij.carnet.hr/toondoo-brza-i-jednostavna-izrada-stripova/) tako da u dijaloške okvire stripa uz crteže koraka pri replikaciji molekula DNA upišu njihove opise. U tome im može pomoći interaktivni zadatak Tijek autoreplikacije molekule DNA na digitalnoj platformi IZZI (https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56986.html). Svaka skupina izlaže svoj strip metodom galerije. Dok čitaju stripove, učenici procjenjuju točnost dijaloškoga okvira. Upitati učenike je li bilo pogrešaka tijekom crtanja replikacije i kako bi se to odrazilo na stanicu. Neka učenici riješe kviz od tri pitanja na digitalnoj platformi IZZI
(https://hr.izzi.digital/DOS/56950/56986.html), na taj način naprave samovrednovanje, a zatim postavite pitanja koja slijede. Primjeri pitanja za ponavljanje:
1) Kojoj skupini organskih spojeva pripada polimeraza? 2) Što je monomerna jedinica ukoliko je polimer nukleinska kiselina? 3) Koje su sve razlike između DNA i RNA-nukleotida? 4) Koliko različitih nukleotida postoji u stanici? 5) Objasni antiparalelnost lanaca u molekuli DNA. 6) Ako molekula DNA ima 17 % citozina koliko u toj molekuli ima timina?
Usmjeravajte učenike potpitanjima te ih vodite do točnih odgovora poticanjem da obrazlažu i argumentiraju svoja razmišljanja. Nekoliko najaktivnijih učenika možete vrednovati.
Završni dio sata:
Učenicima se može zadati da izrade koceptualnu mapu uz zadane pojmove i upute (5.
prilog). Ulogom moderatora upućujete i pomažete učenicima. Neka neki učenici
prezentiraju svoje mape. Ili konceptualnu mapu možete stvarati zajedno na ploči tako da se
učenicima projicira 5. prilog sa pojmovima i uputama, a prozvani učenici uz usmjeravanje
upisuju i konceptualno povezuju gradivo. Takva konceptualna mapa može se fotografirati i
učenici ju mogu priložiti u svoje bilježnice. Na taj način dobivaju i plan učeničkoga zapisa.
Domaća zadaća: Učenici neka riješe zadatke u radnoj bilježnici na 9. i 10. stranici.
Materijal i pribor:
− udžbenik (tiskani i digitalni (IZZI))
− radna bilježnica
− pribor za pisanje
− bilježnica
− tablet
− PowerPoint prezentacija
− ploča i kreda
− materijal i pribor za praktični/istraživački zadatak
Korišteni izvori: 1. https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/b657b5d5-0970-476c-a890-83df2e8bb8a5/biologija-1/m02/j04/index.html 2. https://e-laboratorij.carnet.hr/web-whiteboard/ 3. https://e-laboratorij.carnet.hr/padlet-kolaboracija-na-dohvat-ruke/ 4. https://edutorij.e-skole.hr/share/proxy/alfresco-noauth/edutorij/api/proxy-
guest/b657b5d5-0970-476c-a890-83df2e8bb8a5/content/uploads/biologija-1/m02/j04/1-2-4-mutacije-su-moguce-tijekom-svake-replikacije.mp4?v=20180727
5. https://e-laboratorij.carnet.hr/toondoo-brza-i-jednostavna-izrada-stripova/ 6. http://nanospace.molecularium.com/attractions/replication_rush/ 7. https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_149.html
Osvrt na provedenu nastavu:
1. prilog
PRAKTIČAN RAD: IZDVAJANJE MOLEKULE DNA IZ BILJNE STANICE
Materijal i pribor:
glavica crvenog luka ili dio poriluka, banane, pšenične klice ili neki drugi materijal; tekući
deterdžent, hladni 95%- tni etanol, enzimi proteaze (svježi sok ananasa ili otopina za
čišćenje leća), kuhinjska sol, voda, čaša, žličica, stalak s epruvetama, mikser, lijevak, filtar-
papir, stakleni i drveni štapić, vodena kupelj, kuhinjski nož, daska za rezanje
Tijek rada:
a) U čaši pomiješaj 90 ml vode i oko 3 g kuhinjske soli te nakon što otopiš sol dodaj 10 ml
tekućeg deterdženta (umjesto deterdženta možeš koristiti tekući sapun ili šampon).
b) Izreži glavicu crvenog luka na kockice te dodaj u već pripremljenu otopinu.
c) Čašu u kojoj se nalazi luk s otopinom stavi 15 minuta u vodenu kupelj na 60 °C,
d) Nastalu smjesu nekoliko minuta ohladi u ledu.
e) Ohlađenu smjesu lagano miješaj u električnom mikseru ne više od 5 sekundi.
f) Promiješanu smjesu filtriraj.
g) Oko 10 ml dobivenog filtrata prelij u epruvetu i dodaj 2-3 kapi enzima proteaze.
h) Veoma pažljivo niz stjenku epruvete dodaj 10 ml hladnog etanola tako da se odvoje dva
sloja.
i) Epruvetu odloži u stalak te pričekaj 10-15 minuta te promatraj što se događa.
Crtežom prikaži rezultate praktičnog rada, opiši što se događa tijekom pokusa te odgovori
na pitanja.
1. Zašto je uzorak tkiva potrebno usitniti?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
2. Koja je uloga soli u pokusu?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
3. Zašto se dodaju proteaze?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
4. Zašto se dodaje alkohol?
________________________________________________________________________
________________________________________________________________________
1. prilog
PRAKTIČAN RAD: IZDVAJANJE MOLEKULE DNA IZ BILJNE STANICE- očekivani odgovori
1. Uzorak tkiva potrebno je usitniti jer se na taj način kidaju i odvajaju stanice te se
oslobađaju jezgre u kojima je molekula DNA.
2. Deterdžent djeluje kao površinski emulgator. Otapa lipide u otopini i razgrađuje stanične
membrane i membrane jezgre.
3. Sol uzrokuje taloženje ugljikohidrata i proteina dok se molekula DNA kondenzira i ostaje
u otopini.
4. Proteaze razgrađuju histone za koje je vezana molekula DNA.
5. Molekula DNA nije topljiva u etanolu (ostala otapala bi razgradila molekulu DNA).
2. prilog
RUBRIKA ZA VREDNOVANJE PRAKTIČNOG/ISTRAŽIVAČKOG RADA TIJEKOM IZVEDBE (RAD U SKUPINAMA)
SKUPNI RAD ZADATAK
nivo uratka 1. rad u skupini 2. poznavanje tematike
3. razmjena i integracija
kompletno
Učenik surađuje s drugim članovima tima, prepoznaje i uvažava njihove potrebe kako bi se što uspješnije završio zadani zadatak.
Učenik posjeduje znanja, te aktivno potiče razmjenu ideja, razmišljanja i znanja s drugim članova u timu, a time uvažava i njihove ideje.
Učenik razmjenjuje ideje s drugima te integrira ideje u zadatak.
djelomično
Učeniku je potrebna pomoć (vodstvo) kako bi surađivao s ostalima u timu.
Učenik posjeduje neka znanja i malo sudjeluje u poticanju razmjene ideja i razmišljanja.
Učenik razmjenjuje ideje s drugima ali mu je potrebno vodstvo kako bi integrirao ideju u zadatak.
ništa Učenik je neuspješan kada radi u Skupini.
Učenik omalovažava mišljenje drugih članova tima.
Učenik ne pridonosi zajedničkom radu.
3. prilog
RUBRIKA ZA VREDNOVANJE PRAKTIČNOG/ISTRAŽIVAČKOG RADA
IZVJEŠĆE O PROVEDENOM PRAKTIČNOM/ISTRAŽIVAČKOM RADU
U potpunosti Djelomično U razvoju
Prikupljanje i prikaz podataka
Zabilježeni su i obrađeni svi odgovarajući i traženi podatci. Prikupljeni podatci i mjerenja su jasno prikazani i dostupni za opću interpretaciju.
Zabilježen je i obrađen samo dio traženih podataka. Prikupljeni podatci i mjerenja su većinom jasnom prikazani.
Nisu zabilježeni svi traženi podaci te stoga njihov prikaz otežava praćenje (ili prikaz nije načinjen radi manjka podataka).
Analiza
U analizi su komentirani prikupljeni podatci (rezultati) te je učenik ponudio točne odgovore na sva postavljena pitanja. Pri analizi povezuje teoretsko znanje i rezultate istraživanja.
U analizi je komentiran samo dio prikupljenih podataka (rezultata) te je stoga učenik odgovorio djelomično točno na postavljena pitanja. Pri analizi donekle povezuje teoretsko znanje i rezultate
rada.
U analizi su minimalno korišteni prikupljeni podatci (rezultati) te je učenik na postavljena pitanja odgovarao manjkavo ili preopćenito. Minimalno povezuje teoretsko znanje
i rezultate rada.
Zaključak Zaključak je samostalno osmišljen i donesen na temelju točne interpretacije prikupljenih podataka.
Zaključak je djelomično samostalno osmišljen i donekle donesen na temelju točne interpretacije prikupljenih podataka.
Zaključak nije povezan s rezultatima rada ili ih učenik krivo tumači.
PREZENTACIJA/ IZLAGANJE
Organizacija prezentacije
Informacije i ideje prezentirane su na zanimljiv način i logičkim slijedom koji je lako pratiti.
Informacije i ideje prezentirane su logičkim slijedom. Nedostaju jedna/dvije informacije.
Izlaganje je teško pratiti jer govornik skače s teme na temu.
Govor i izlaganje Govornik izlaže sasvim jasno i glasno uz točan i precizan izgovor. Izlaganje je potpuno samostalno.
Govornik izlaže jasno i dovoljno glasno te većinu riječi izgovara točno. Izlaganje je povremeno popraćeno gledanjem u kartice/prezentaciju.
Govornik govori tiho i ne sasvim jasno i pogrešno izgovara neke riječi. Izlaganje je isprekidano kratkim pauzama u kojima učenik traži/čita tekst.
Vrijeme Govornik se drži zadanog vremena. Govornik govori malo kraće ili duže od zadanog vremena.
Govornik ne govori dovoljno dugo ili govori predugo u odnosu na zadano vrijeme.
NAPOMENA – Ukoliko se navedena rubrika planira koristiti za vrednovanje naučenoga, moguće je svakom od navedenih kriterija dodijeliti određeni broj bodova (npr. 5 – 3 – 1). Ako sastavnica nije ostvarena niti na najnižoj očekivanoj razini ili ne postoji, za nju se u slučaju vrednovanja naučenoga dodjeljuje 0 bodova.
4. prilog
NASTAVNI LISIĆ: USPOREDBA MOLEKULA DNA I RNA
molekula DNA +/- molekula RNA +/-
PENTOZA
DUŠIČNE BAZE
FOSFATNA SKUPINA
NUKLEOTIDI (imena)
BROJ
LANACA/ZAVOJITOST
POLOŽAJ U STANICI i
ULOGA
5. prilog
IZRADA KONCEPTUALNE MAPE
Obvezni pojmovi:
nukleotid, dušične baze, purinske baze, pirimidinske baze, molekula DNA, molekula RNA,
uracil, timin, guanin, adenin, citozin, antiparalelni lanci, vodikove veze, kovalentne veze,
jednolančana molekula, dvolančana molekula, replikacija, DNA polimeraza,
semikonzervativan način, nukleinske kiseline.
Upute za izradu konceptualne mape:
− izdvojiti najvažnije koncepte vezane uz izabranu temu koju treba prikazati i to kao
jednu riječ ili vrlo kratak opis koji prezentira ideju, proces ili najvažnije karakteristike
− izdvojiti krovni koncept i smjestiti ga na vrh mape
− redati izdvojene koncepte od općenitijih prema sve detaljnijim i konkretnijim, a svaki
treba smjestiti u zatvoren oblik
− koristiti linije kojima se povezuju izdvojeni koncepti i na njih dopisati riječi koje ih
povezuju. Povezujuće riječi najčešće su glagoli, glagolske imenice ili prijedlozi koji
pokazuju odnos između prikazanih koncepata.