Download - Kolokvijum - 22.12.2012
Kolokvijum - 22.12.2012.9:00 h
Grupe III1, III2, III3, III4, III5 i IV5 – amfiteatar “Patologija”
Grupe IV1, IV2, IV3 i IV4 – amfiteatar “Silos”
10:00 h
Grupe I1, I2, I3, I4, I5 i II5 – amfiteatar “Patologija”
Grupe II1, II2, II3 i II4 – amfiteatar “Silos”
Obratite pažnju da se oznaka grupe odnosi na raspored na Imunologiji!!!
U zaglavlju testa...
• OBAVEZNO popuniti:– Ime i prezime– Broj indeksa– Grupa sa podgrupom– Redni broj u prozivniku
• NE POPUNJAVATI deo sa kružićima koji služi za optičko čitanje testa
Gradivo za kolokvijum
• Prvih 10 nedelja nastave
– prvih 8 poglavlja iz udžbenika
– 9. i 10. nedelja iz priručnika i sa prezentacija:• Odbrana od infekcija (predavanja)• Laboratorijske tehnike (vežbe)
Struktura testa
• 10 pitanja sa 4 ponuđena odgovora
– 1 poen za svaki tačan odgovor– samo 1 tačan odgovor, nema penala za pogrešan odgovor– tačan odgovor označiti bojenjem kružića
• 4 rečenice sa po 2 popunjavanja
– 1 poen za svaku u celini tačnu rečenicu
• 2 eseja
– 0-3 poena za svaki
ANTIGEN-ANTITELOREAKCIJE
ImunoaglutinacijaImunoprecipitacija
Antigen-antitelo (Ag-At) reakcije čine osnovu mnogih in vitro metoda koje se obavljaju u laboratorijskim uslovima u dijagnostičke ili istraživačke svrhe.
Tradicionalno se zovu i serološke reakcije
Ispituje se prisustvo antigena ili antitela u odgovarajućem uzorku (serumu, likvoru, ćelijskoj kulturi...).
- drugi molekuli (npr. citokini, hormoni, komponente C’, tumor markeri, proteini akutne faze , Ig...)
- infektivni agens ili njegov deo (npr. HbsAg, p24 HIV...)
- ukupni Ig (pojedine klase) ili specifična At za određeni Ag
Ag-At reakcije (opšte osobine)
1. Kvalitativne
2. Kvantitativne
TITAR je mera količine specifičnih antitela i predstavlja vrednost (recipročnu) najvećeg razblaženja uzorka koji daje pozitivnu reakciju
POZITIVAN
NEGATIVAN
Ag - KONCENTRACIJA (npr. 2 mg/ml ili IU)
Specifična At - TITAR (npr. 1/64 ili 64)
Mogu da budu:
Rezultat:
Ag-At reakcije (opšte osobine)
Ukupna At - KONCENTRACIJA (npr. IgG 13,5 mg/ml)
Kontrole - pozitivna
- negativnaBez validnih kontrola test nema
značaj
IMUNOAGLUTINACIJA
IMUNOAGLUTINACIJA je reakcija između korpuskularnog
(nerastvorljivog) antigena i odgovarajućih specifičnih
antitela
Rezultat reakcije je aglutinat, vidljiva struktura nastala
aglutinacijom (slepljivanjem, zgomilavanjem) čestica
Vidljivi aglutinat se javlja ako je odnos antitela i antigena
približno
jednak (optimalan odnosno ekvivalentni odnos)
Najčešće se koristi za identifikaciju bakterija i krvnih
grupa
VIŠAK ANTIGENAVIŠAK ANTITELA
EKVIVALENTAN(OPTIMALAN)
ODNOS
Ag-At KOMPLEKSI:
AGLUTINACIJA:
REZULTAT:
MALI
NE POSTOJI
NEPOUZDAN(LAŽNO NEGATIVAN)FENOMEN PROZONE
VELIKI
POSTOJI
POUZDAN(POZITIVAN)
MALI
NE POSTOJI
NEPOUZDAN(LAŽNO NEGATIVAN)
IMUNOAGLUTINACIJA
INDIREKTNApasivna
(Ag je pasivno vezan za česticu-nosač)
DIREKTNA(Ag je deo čestice)
IMUNOAGLUTINACIJA
DIREKTNA(Ag je deo čestice)
Detekcija AgIdentifikacija
bakterija(enterobakterije)
Primena (Primer)
Direktna aglutinacija(identifikacija bakterija)
IMUNOAGLUTINACIJA
DIREKTNA(Ag je deo čestice)
Detekcija At BAB test(At na brucelu)
IMUNOAGLUTINACIJA
INDIREKTNApasivna
(Ag ili At je pasivno vezano za česticu-nosač)
Detekcija At (Ag vezan za nosač)
Lateks RF test(reumatoidni
faktor)
Indirektna aglutinacija
Detekcija At (Ag vezan za nosač)
IMUNOAGLUTINACIJA
INDIREKTNApasivna
(Ag ili At je pasivno vezano
za česticu-nosač) Detekcija Ag (At vezano za
nosač)
HBsAg test(hepatitis B virus)
Indirektna aglutinacija
Detekcija Ag (At vezano za
nosač)
IMUNOAGLUTINACIJA
INDIREKTNApasivna
(Ag je pasivno vezan za česticu-nosač)
DIREKTNA(Ag je deo čestice)
Detekcija Ag
Detekcija At
Identifikacijabakterija
(enterobakterije)
Primena (Primer)
Detekcija At (Ag vezan za nosač)
BAB test(At na brucelu)
Lateks RF test(reumatoidni
faktor)
Detekcija Ag (At vezano za
nosač)
HBsAg test(hepatitis B virus)
IMUNOPRECIPITACIJA
IMUNOPRECIPITACIJA je reakcija između solubilnog
(rastvorljivog) antigena i odgovarajućih specifičnih antitela
Najčešće se koristi za merenje količine proteina plazme i drugih
telesnih tečnosti (imunoglobulina, komponenti komplementa
itd.)
Rezultat reakcije je precipitat (talog), tj. dolazi do izdvajanja
antigen-antitelo komkpleksa u vidu taloga
Do formiranja precipitata dolazi u zoni ostvarivanja ekvivalentnog
(optimalnog) odnosa koncentracija antitela i antigena.
Metodi imunoprecipitacije mogu da se odigravaju u:
tečnoj sredini
polučvrstoj sredini (gelu)
slobodnom difuzijom (talog se formira posle nekoliko minuta)
slobodnom difuzijom (talog se formira posle više dana)pomoću električne struje (talog se formira posle nekoliko sati)
IMUNOPRECIPITACIJA
U POLUČVRSTOJ SREDINI (GELU)
U TEČNOJ SREDINI
RING test(Kvalitativna)
Nefelometrija(Kvantitativna)
Askolijeva reakcija(antraks)
PRIMER
Interfacijalni (interfazni) test prstena – RING test(princip)
IMUNOPRECIPITACIJA
U POLUČVRSTOJ SREDINI (GELU)
U TEČNOJ SREDINI
RING test(Kvalitativna)
Nefelometrija(Kvantitativna)
Askolijeva reakcija(antraks)
Određivanje koncentracije
proteina u serumu(Ig, komponente C‛)
PRIMER
Nefelometrija(princip)
IMUNOPRECIPITACIJA
U POLUČVRSTOJ SREDINI (GELU)
U TEČNOJ SREDINI
RING test(Kvalitativna)
Nefelometrija(Kvantitativna)
Dvostruka imunodifuzija(Kvalitativna)
RID test(Kvantitativna)
Askolijeva reakcija(antraks)
određivanje koncentracije
proteina u serumu(Ig, komponente C‛)
Elekova proba(difterija)
PRIMER
Dvostruka imunodifuzija u gelu – Elekova proba (princip)
IMUNOPRECIPITACIJA
U POLUČVRSTOJ SREDINI (GELU)
U TEČNOJ SREDINI
RING test(Kvalitativna)
Nefelometrija(Kvantitativna)
Dvostruka imunodifuzija(Kvalitativna)
RID test(Kvantitativna)
Askolijeva reakcija(antraks)
određivanje koncentracije
proteina u serumu(Ig, komponente C‛)
Elekova proba(difterija)
PRIMER
Određivanje koncentracije
proteina u serumu(Ig, komponente C‛)
RID
IgG
1
2
3
4 5
Jednostruka radijalna imunodifuzija – RID test(princip)
1 standard poznate koncentracije
2 standard poznate koncentracije
3 standard poznate koncentracije
4 uzorak pacijenta
5 uzorak pacijenta
At u gelu
Ag u rupice:
Jednostruka radijalna imunodifuzija – RID test(princip)
Ag – koncentracija (mg/ml)
D2 (mm2)
1
2
3
4 5
Standardna (kalibraciona) kriva
10.____9.____8.____7.____5._____4._____3._____2._____
imunoprecipitacije u gelu j.C3 komponenta komplementa u krvi može da se meri
10.
indirektna aglutinacija i.Elekova proba je primer 9.
kvantitativna tehnika h.Nefelometrija je 8.
direktnom aglutinacijom g.Ring test je primer imunoprecipitacije7.
u tečnom medijumu f.Imunoprecipitacija može da se odigra u6.
kvalitativna tehnika e.Solubilan antigen ne može da se meri 5.
tečnoj sredini ili gelu d.Lateks aglutinacija je4.
lažno negativna aglutinacija u prisustvu viška antitela
c.Za krajnju identifikaciju nekih bakterija iz familije Entrobacteriaceae se koristi
3.
direktna aglutinacija b.Fenomen prozone je2.
nefelometrijski i RID testom a.Aglutinacija je1.
1._____ 6.____c b i g d f h je a
Sledeća nedelja
Predavanje:Odbrana od virusnih, gljivičnih i parazitarnih infekcija
Seminar:Enzimski imunotest - ELISA (praktična primena)
Imunofluorescencija (praktična primena)