Download - KVALITET ZIVOTA
![Page 1: KVALITET ZIVOTA](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082411/55cf8dff550346703b8d77e7/html5/thumbnails/1.jpg)
Istorijat nauke o kvalitetu započinje prvim pisanim tragovima o
odgovornosti za kvalitet proizvoda (Hamurabijev zakonik, zapisi na
grobnicama egipatskih faraona itd.). Zahtev za kvalitetom je posledica
razvoja društva, podele rada i razvoja veština i znanja u vezi izrade
proizvoda I usluga.
Razvojem kapitalističke privrede, posebno u XIX i XX veku, uočava se
značaj organizacije u realizaciji proizvoda/usluga. Zbog toga se menjao
sadržaj pojma kvaliteta.
Pojam kvaliteta se odnosio najpre na proizvod, da bi se u drugoj
polovini XX veka proširio na procese i organizaciju u celini. Time je na
određeni način zaokružen aspekt stvaranja i potrošnje proizvoda.
Proizvod, organizacija sa resursima i okruženjem su bili u središtu
razmatranja.
Pitanje ‘dobrog života’ ili kvaliteta života bilo je jedno od centralnih pitanja filozofije.
Kod starih Grka ovo je imalo specifičan termin – eudemonia. Dobar život se
može definisati na različite načine, u zavisnosti od toga kako formulišemo pitanje.
možemo se zapitati šta to čini dobar život za svaku osobu posebno; takođe, mogli bi pitati
šta je to što čini život vrijednim življenja? Konačno, šta je najveći interes u životu svakog
čovjeka? Da bi razjasnili ova pitanja filozofi su definisali pojam ‘kvalitetnog života’ u
smislu onoga šta predstavljaju konačne vrijednosti za čoveka.
![Page 2: KVALITET ZIVOTA](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082411/55cf8dff550346703b8d77e7/html5/thumbnails/2.jpg)
Kvalitet zivota je relativan pojam. On zavisi od mnogih faktora I najcesce je
subjektivan.Jer, ono sto je za neke ljude kvalitet, za druge nije ili nije u dovoljnoj meri.
Kvalitet zivota moze da se definise na razlicite nacine I sa razlicitog aspekta:
1)fizickog,
2)zdrastvenog-ekoloskog
#socioloskog
Ekonomskog
Pod kvalitetom zivota moze da se podrazumeva zadovoljenje osnovnih(fizickih)
potreba:za ishranom,stanovanjem I odevanjem.
Sa ekoloskog stanovista to treba da podrazumeva I zdrave uslove zivota:cist
vazduh,kvalitetnu vodu zap p ice,udobno higijensko okruzje.
Sa socioloskog stanovista,kvalitet zivota podrazumeva odgovarajuce radon mesto I mesto
u drustvu,zadovoljenje potreba za obrazovanjem,kulturom I dr.
Ekonomski aspect kvaliteta zivota podrazumeva I zadovoljavanje materijalnih potreba.
Tako,Mek Kol definise kvalitet zivota zadovoljenjem *opstih potreba ispunjena
srecom* ,Objektivni pristup, polazi od drustvenog obeljezlja ove kategorije.Kvalitet
zivota se odredjuje kao nivo zadovoljenja opstih potreba sto je preduslov za opste
![Page 3: KVALITET ZIVOTA](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082411/55cf8dff550346703b8d77e7/html5/thumbnails/3.jpg)
osjecanje srece.Zadovoljavanje potreba se meri indirektno kontrolisanjem nivoa
potrosnje roba I usluga za koji se smatra da treba da zadovolji odredjenu potrebu.
Kvalitet zivotne sredine predstavlja jedan od indikatora kvaliteta zivota u savremenoj
civilizaciji,jer je uoceno da naucno-tehnoloski razvoj I porast zivotnog standarda dovede
I do negativnih posledici u prirodi I ljudskom drustvu.Kvalitet zivotne sredine moze se
odrediti kao uslovi koji omogucavaju nesmetano funkcionisanje ekosistema u
biosferi,odnosno postojanje takvih uslova I uticaja u zivotnoj sredini koji ne ugrozavaju
opstanak bilo kog zivog bica, ukljucujuci I coveka.Prirodni resursi,odnosno elementi
prirodne komponente zivotne sredine obezbedjuju covekov bioloski opstanak I
omogucavaju zadovoljavanje covekovih egzistencijalnih potreba.
Najznacajni elementi covekove drustvene sredine koji odredjuju njegov kvalitet zivota
su: drustveni odnosi,radna sredina I sredina zivljenja(naselja). Drustveni odnosi
predstavljaju povezano ponasanje ljudi pri cemu oni zauzimaju razlicite polozaje jedni
prema drugima I stupaju u razlicite odnose koji mogu biti odnosi tolerancije I saradnje,ali
I sukoba,netrpeljivosti I suprostavljanja.
Radna sredina je deo zivotne sredine I predstavlja ukupnost materijalnih cinilaca procesa
rada I medjuljudskih odnosa.Kvalitet radne sredine obuhvata kvalitet obe njene
komponente-fizicke uslove rada I socijalnu klimu.
Kvalitet zivota oznacava odnos izmedju pojedinca I njegove zivotne I drustvene
sredine.Sa medicinskog stanovista kvalitet zivota podrazumeva:osecaj dobrog
zdravlja,vitalnost,dobru radnu sposobnost,saznajnu I intelektualnu funkciju,I sposobnost
participacije u drustvu.
Prema Rosu postoji direktna veza izmedju materijalne proizvodnje,drustvenih akcija I
licnog standarda.Zbog toga kvalitet zivota obuhvata jos dva aspekta:
![Page 4: KVALITET ZIVOTA](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082411/55cf8dff550346703b8d77e7/html5/thumbnails/4.jpg)
!)blagostanje
@zivotni standard
Blagostanje ima dva potpuno razlicita znacenja.Ako se rasclani rec na blago i stanje
dobija se znacenje za ljudsko zdravlje.Situaciju kada je ljudski organizam I u fizickom I
psihickom pogledu u punoj kondiciji I punom zdravlju nazivamo blagostanjem.Ovakvo
stanje rezultira iz nekih optimalnih fizickih I socijalnih uslova sredine.Ali to mogu da
budu I vrlo skromni uslovi u nekoj prirodi blizoj sredini.Medjutim,pod blagostanjem se
podrazumeva I svesno kontrolisanje I upravljanje sopstvenom situacijom u datim
uslovima.Blagostanje moze da bude normativni kconcept prema tome da li je vise
objektivan ili subjektivan.
Nacionalne akcije pojedinaca mogu se sagledati na osnovu sledecih faktora:
!)uslova sredine
2)covekovih resursa
3)covekovih poimanja sopstvene situacije
4)covekovog poimanja samog sebe u odnosu na zivotnu sredinu
5)covekovih vrednosti
Uslovi sredine I covekovi resursi su objektivni faktori.Oni odredjuju situaciju u kojoj se
covek nalazi,a sirinu mogucnosti zajedno sa ova dva faktora odredjuje I covekovo
poimanje te situacije.I na kraju,od covekovih vrednosti zavisice izbor akcija koji ce
doprineti odrzavanju situacije blagostanja ili nekog poboljsanja ili pada.
![Page 5: KVALITET ZIVOTA](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082411/55cf8dff550346703b8d77e7/html5/thumbnails/5.jpg)
Zivotni standard predstavlja zadovoljenje covekovih potreba u datoj situaciji,ali ne mora
da znaci obezbedjivanje svih uslova koji znace kvalitet zivota.Zivotni standard ima vise
ekonomski nego ekoloski aspect.Zivotni standard obezbedjuje fizicke potrebe,ali ne mora
da obezbedjuje I psihicki.
Paralelno sa raspravama o pojmu kvaliteta zivota,vodile su se diskusije o indikatorima
kvaliteta zivota.Postoji veliki broj indikatora kvaliteta zivota,pri cemu se objektivni
indikatori odnose na stanje I kvalitet prirodne komponente zivotne sredine.Objektivni
indikatori odnose se I na:stanovanje,velicinu stana u odnosu na broj clana
domacinstva,njegovu opremljenost,fizicke uslove rada,zdravlja
pojedinca,obrazovanje,bezbednost zivota I imovine.U objektivne pokazatelje kvaliteta
zivota mozemo da ubrojimo I neke ekonomske pokazatelje,kao sto su velicina dohotka I
mogucnosti zadovoljavanjaegzistencijalnih I visih potreba.Pored objektivnih pokazatelja
pri ispitivanju kvaliteta zivota uzimaju se I subjektivni,odnosno,individualno
prosudjivanje o kvalitetu zivota koje se vezuje za pojam srece I zadovoljenje potreba.
Procena kvaliteta života složena je i individualna i može se procenjivati na osnovu
zajedničkih indikatora koji se koriste u različitim zemljama. Bez obzira na državno
uređenje (republike ili monarhije) i ekonomsku situaciju (broj zaposlenih i nezaposlenih,
stručne kvalifikacije, prosečne plate, godine staža...) postoje uobičajne i opšte
prihvaćenih 10 indikatora na osnovu kojih možemo napraviti ličnu procenu kvaliteta
života.
1. uopšteno zadovoljstvo kvalitetom života
2. zadovoljstvo zdravljem
3. zadovoljstvo energijom potrebnom za svakodnevni život
4. zadovoljstvo sobom
5. zadovoljstvo novčanim sredstvima
![Page 6: KVALITET ZIVOTA](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082411/55cf8dff550346703b8d77e7/html5/thumbnails/6.jpg)
6. zadovoljstvo u odnosima sa drugim ljudima
7. zadovoljstvo uslovima stanovanja
8. zadovoljstvo poslom koji vredi
9. zadovoljstvo postignutim obrazovanjem
10. zadovoljstvo slobodnim vremenom
Nedavno sprovedeno istraživanje među stanovnicima srednje Evrope pokazuje da su
odrasli anketirani stanovnici najzadovoljniji:
1. energijom koju imaju za obavljanje svakodnevnih obaveza
2. odnosom sa drugim ljudima
3. zadovoljstvo sobom
4. kako provode slobodno vreme
Najmanje su zadovoljni:
1. novcem kojim raspolažu
2. zdravljem
3. poslom kojim se bave
4. uslov stanovanja
ima
I žene i muškarci su na prvo mesto stavili zadovoljstvo energijom kojom raspolažu.
Za razliku od muškaraca, žene su na prvo mestu stavile nezadovoljstvo novcem kojim
raspolažu dok je to kod muškaraca tek na trećem mestu iza zdravlja i posla kojim se bave.
Na kvalitet života moguće je uticati, kao što je kvalitet života moguće poboljšati i
povećati posebno odnosom prema zdravlju i to usvajanjem zdravih navika.
![Page 7: KVALITET ZIVOTA](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082411/55cf8dff550346703b8d77e7/html5/thumbnails/7.jpg)
U vezi kvaliteta života moraju se pomenuti još tri pojma, koji su
delimično uključeni. To su:
• kvalitet vremena, tj. koliko pojedinac efektivno koristi vreme za svoje
aktivnosti i pri tome uživa, zadovoljava svoje potrebe i slično,
• kvalitet radnog života, u koji su uključeni bezbednost i zaštita na
radu, poštovanje, jednake mogućnosti za razvoj i napredovanje,
sloboda kritičkog razmišljanja i kreativnost, briga o deci i starijima itd.,
• kvalitivnost, kao simbioza kvaliteta i produktivnosti (eng. Qualitivity),
koja koja omogućuje istovreme povećanje kvaliteta i performansi
organizacije.
Da bi se obezbedio kvalitet zivota sa zadovoljavanjem osnovnih I
drugih ljudskih poteraba neophodne su velike kolicine energije,hrane I
resursa.Medjutim,problem dobija u tezini zbog stalnog povecanja broja
stanovnika na Zemlji.Tempo rasta broja stanovnika posebno se
povecava u zemljama u razvoju:Aziji,Africi I Latinskoj Americi.Najveci
problem koji se postavlja pred covecanstvo zbog velikog rasta broja
stanovnika jeste proizvodnja hrane.Prema podacima agencije FAO
danas vec na nasoj planeti od gladi umire preko sto miliona ljudi
godisnje,a oko 1,5 milijarda je podhranjena.Od toga najvise
dece.Smrtnost dece je velika u nerazvijanim zemljama juga na hiljadu
rodjenih umire 135 I vise.Godisnja smrtnost dece iznosi 14 miliona
prema podacima WHO.Drugi veliki problem covecansta jeste evidentan
nedostatak ciste I kvalitetne vode zap ice.Treci problem je
obezbedjivanje higijenskih urodjenog I dostojnog prostora za
![Page 8: KVALITET ZIVOTA](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082411/55cf8dff550346703b8d77e7/html5/thumbnails/8.jpg)
stanovanje.Sledeci problem je radon mesto koje je vec danas u
mnogim zemljama skoro neresiv.U ekonomskim krizama veliki broj
nezaposlenih svaki danom sve vise raste.
Ekoloske potrebe
Najopstiju klasifikaciju I hijerarhiju potreba daje A.Maslov.On smatra da
su covekove potrebe urodjene,da egzistiraju i ostvaruju se po uzlaznoj
liniji.Pored fizioloskih potreba ljudi imaju I treba da zadovolje potrebu
za sigurnoscu,afektivnu potrebu za pripadnoscu I ljubavlju,potrebe za
uvazavanjem od strane drugih I na krsju potrebu za samorealizaciju.Po
ovom autoru zadovoljenje potreba odvija se postepeno,nabrojanim
redom.Nakon zadovoljavanja fizioloskih potreba,potreba za sigurnoscu
postaje primarna.Nasuprot njemu,A.Heler smatra da se ljudske potrebe
mogu podeliti na materijalne I nematerijalne.Prema misljenju ljudi sve
potrebe mogu se klasifikovati u 4 grupe: ekoloske potrebe-potrebe za
zdravom prirodnom I drustvenom komponentom zivotne sredine,
egzistencijalne potrebe-za hranom,odecom,stanom,socijalne potrebe-
za sigurnoscu,pripadnoscu,ljubavlju,personalne potrebe-za
uvazavanjem od strane drugih I samoaktualizacijom.Prvo mesto u
hijerarhiji potreba po cevokovom misljenju pripada ekoloskim ,jer nivo
zadovoljavanja svih ostalih potreba zavisi od njenog ostvarivanja.Samo
u zdravoj zivotnoj sredini moguce je na adekvatan nacin zadovoljiti
materijalne,fizioloske/egzistencijalne potrebe.Zahvljujuci njoj moguce
je potpunije ostvarivanje socijalnih potreba,pre svega,potrebe za
sigurnoscu,jer obezbedjuje bioloski opstanak koji je preduslov za
radnu,pravu,imovinsku sigurnost,za pripadanjem.
![Page 9: KVALITET ZIVOTA](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082411/55cf8dff550346703b8d77e7/html5/thumbnails/9.jpg)
Zanimljivosti
Srbija je, u ”takmičenju” sa 169 zemalja, prošle godine zauzela, reklo bi se, solidno 60.
mesto kada je reč o kvalitetu života.
Pet pozicija smo bolji od Rusije, a ”bežimo” i Ukrajini, Turskoji Kini (čak za 29 mesta).
Prva na listi je Norveška, zatim sledi Australija, pa Novi Zeland
Našu zemlju je, između ostalog, ”pogurala” kategorija ”očekivani životni vek”, jer podaci
kojima barataju Ujedinjene nacije pokazuju da je on u Srbiji - 74,4 godine. Mnogi bi rekli da
to i nije neka dugovečnost, ali je i te kako zavidna starost, jer u Avganistanu retko kome
prognoziraju da će dočekati 45, a u Lesotu 46. rođendan. Norvežani, s druge strane,
legitimno računaju da pred sobom imaju 81 godinu, a najduži život, prema statističarima,
odlika je građana Japana - 83,2 godine.
Ono po čemu ne odudaramo od dobrog dela sveta jesu i godine provedene u obrazovanju.
Prosečno školovanje u Srbiji traje devet i po godina, isto koliko i u Britaniji i Maleziji, a svega 0,2
kraće nego u Italiji. Oko tri godine duže školuju se u Norveškoj, na Novom Zelandu i u Americi.
Tanjug | 19. 10. 2011. - 07:52h » Komentara: 13 Prema rangiranju instituta „Ekonomist intelidžens junit“ (EIU) Beč je u poređenju sa 140 svetskih metropola drugi grad s najvišim životnim kvalitetom.
Na prvom mestu se nalazi australijski Melburn, a prvi put nakon deset godina kanadski Vankuver nije zauzeo prvo, već je spao na treće mesto. Iza njega se nalaze Toronto i Kalgari u Kanadi i Sidnej u Australiji.
Beč i Helsinki su jedina dva evropska grada među deset najboljih. Grad sa najnižim životnim kvalitetom u celom svetu je, prema EIU, Harare u Zimbabveu.U studiji koja se radi dva puta godišnje ocenjuju se faktori stabilnosti, zdravstvena zbrinutost, životna okolina, infrastruktura i obrazovna i kulturna ponuda na skali od prihvatljivog do nepodnošljivog.
![Page 10: KVALITET ZIVOTA](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082411/55cf8dff550346703b8d77e7/html5/thumbnails/10.jpg)
Pojedini zagadjivaci iz zivotne sredine deluju na specifican nacin na ljudsko zdravlje ili
pojedine organe.Medjutim veoma je tesko tacno utvrditi od kojih zagadjujucih materija I
u kom obimu se narusavaju pojedini sistemi ljudskog zdravlja.Ljudski organizam je do
izvesnih granica adaptabilan na neke zagadjujuce materije, na mnoge se postepeno
privikava.Gde su granice takvog prilagodjavanja,tesko je utvrditi.
Osim opstih mera koje se odnose na spoljne zagadjivace zivotne sredine,pa time I na
ljudsko zdravlje,najvaznije je staviti pod kontrolu I drasticno smanjiti ili potpuno ukinutu
sve stetne elemente koji se na bilo koji nacin mogu naci direktno u hrani ili vodi.
Koriscenje azotnih I drugih vestackih djubriva kao I upotreba pesticida I insekticida
staviti pod strogu kontrolu.Poljoprivrede proizvodjace,kako one iz drustvenog
sektora,tako I iz individulnog,potrebno je permanentno obucavati za primenu sredstava za
zastitu sa obrazlozenjima dugoseznog negativnog dejstva.Takodje proizvodnju I
distribuciju hemijskih sredstava za poljoprivredu staviti pod kontrolu sa velikim
ogranicenjima.
Potrebno je stalno raditi na edukaciji kako u skolama tako I u radnim organizacijama iz
domena komunalne higijene I zastiti zivotne sredine.
Poljoprivrednu proizvodnju potrebno je postepeno preorijentisati na tzv cistu,bez
koriscenja zastitnih sredstava.
![Page 11: KVALITET ZIVOTA](https://reader036.vdocuments.pub/reader036/viewer/2022082411/55cf8dff550346703b8d77e7/html5/thumbnails/11.jpg)
.