Download - Merenje vlažnosti vazduha
Merenje vlažnosti vazduha
Relativna vlažnost vazduha
•
Relativna vlažnost vazduha predstavlja stepen zasićenosti vazduha vodenom parom, a izražava se u procentima
(%).
Merenje vlažnosti vazduha
Psihrometar sa fitiljem po Augustu
•
Najjednostavniji tip. Sastoji se od dva živina termometra koji su postavljeni na metalnom stativu. Jedan je suvi i služi za merenje temperature vazduha, a drugi je mokri jer je obavijen navlaženim muselinskim platnom.
•
Kada se vrše merenja mogu se videti razlike u temperaturi na suom i mokrom termometru.
•
Suv pokazuje stvarnu temperaturu, a mokri istu ili nižu u zavisnosti od zasićenosti vazduha vodenom parom.
•
Usled isparavanja vode sa nakvašenog muselinskog platna, dolazi do utroška toplote, pa je temperatura vazduha na mokrom termometru niža nego na suvom.
•
Ukoliko je vazduh suvlji dolazi do intenzivnijeg isparavanja, pa će i razlike u temperaturi biti veće i obrnuto.
•
U slučaju kada je vazduh potpuno zasićen vodenom parom nema razlika na termometrima.
•
Nakon utvrđivanja razlike u temperaturama koja se naziva psihrometarska diferencija određuje se vlažnost vazduha.
Aspiracioni psihrometar po Asmanu
•
Sastavljen od suvog i vlažnog termometra, ali su oba obložena metalnim oklopom na čijem vrhu se nalazi ventilacioni mehanizam,odnosno aspirator.
•
Nakon aktiviranja aspiratora, navijanjem pomoću ključa dolazi do usisavanja vazduha kroz otvore dvostrukih cevi u kojima se nalaze rezervoari termometra. Vazduh izlazi kroz bočne otvore.
•
Potrebno je nakvasiti muselinsko platno na mokrom termometru pre početka merenja.
•
Mobilan je, lako prenosan.
Polimetar •
Polimetar je instrument koji služi za merenje relativne vlažnosti vazduha, temperature vazduha, maksimalnog napona vodene pare i vrednosti za utvrđivanje temperature rosne tačke.
•
Uređaj sa leve strane ima skalu za određivanje temperature vazduha, dok desna određuje vrednosti maksimalnog napona vodene pare.
•
Polimetar
je
instrument koji preko procesa promene izduženosti čovečije vlasi vrši merenja vlažnosti vazduha.
•
Ukoliko se vlas preparira oslobodiće se pore koje će omogućiti kondenzaciju vodene pare. Vlas upija vodu iz vazduha i izdužava se, kad je vlažnost vazduha visoka i obrnuto.
Higrograf
•
Instrument koji služi za neprekidnu registraciju promena relativne vlažnosti vazduha u toku vremena, a kao prijemni instrument takođe koristi preparirani snop čovečije kose.
•
Ovaj snop povezuje sistem poluga koje se završavaju horizontalnim perom, na čijem kraju se nalazi rezervoar sa mastilom.
•
Promene relativne vlažnosti registruju se na higrografskoj traci koja je postavljena na valjku sa satnim mehanizmom.
Obrada vlažnosti vazduha
•
Relativna vlažnost vazduha –
U – predstavlja stepen zasićenosti vazduha
vodenom parom. To je odnos između količine vodene pare koja se nalazi u vazduhu i maksimalne količine koju bi vazduh mogao da primi pri datoj temperaturi pa da postane zasićen.
U Relativna
vlažnost
vazduha
Maksimalni
pritisci
vodene
pare izraženi
u mb
koji
odgovaraju
temperaturama
na
suvom
i vlažnom termometru
–
vrednosti
se očitavaju
u
tablicama
m21 e i me
1002
1 om
m
eeU =
Ukoliko se koriste različiti modeli psihrometara vrednosti se mogu izračunati pomoću psihrometrijske metode.
Jednačina
izračunavanja, ako
se meripsihrometrom
sa
fitiljem
po
Augustu:
( ) pttee mm oo 2121 0007947,0 −−=
1t2tp
Temperatura
vazduha
na
suvom
termometru
Temperatura
vazduha
na
vlažnom
termometru
Vazdušni
pritisak
izražen
u mb
( ) pttee mm oo 2121 000662,0 −−=
Ako
se merenje
vrši
pomoću
aspiracionog
psihrometra
po Asmanu
za
proračunavanje
napona
vodene
pare koristi
se
formula
Zadatak 1. Proračunati relativnu vlažnost vazduha i napon vodene pare ukoliko t1 iznosi 22,2 ºC, a t2 16,4 ºC, maksimalni napon vodene pare 26,53 mb i vazdušni pritisak 1016,6 mb. Merenja su vršena psihrometrom po Augustu.
( )( )
1 2 1 2
1
1
0,0007947
26,53 0,0007947 22,2 16,4 1016,621,844
m m
m
m
e e t t p
ee mb
= − −
= − −
=
o o
o o
1
2
100
21,844 10026,53
82,3%
m
m
eUe
U
U
=
=
=
o
o
Merenje intenziteta sunčevog zračenja i dužine trajanja sunčevog sjaja
•
Direktno sunčevo zračenje
predstavlja količinu energije izračene od Sunca do Zemljine površine.
•
Intenzitet direktnog sunčevog zračenja predstavlja količinu energije, izražene u džulima (J), koja u jedinici vremena (s) dospe na jediničnu površinu (m²).
•
Difuzno zračenje
je deo sunčevog zračenja koji dospeva na horizontalnu površinu nakon rasejavanja u atmosferi i odbijanja pod uticajem različitih čestica.
•
Zbir direktnog i difuznog zračenja predstavlja globalno zračenje.
•
Za merenje intenziteta sunčevog zračenja koriste se pirheliometri i piranometri, odnosno solarimetri.
•
Služi za merenje globalnog sunčevog zračenja, difuznog nebeskog zračenja i reflektovanog zračenja.
•
Sastoji se od dve koncentrične staklene kugle, spoljašnja je veća, a unutrašnja manja. Između njih je vakum, a ispod staklenih kupola je prijemnik, termoelement, koji transformiše toplotnu u električnu energiju.
Mol-Gorčinskijev solarimetar
Kembel-Stoksov heliograf •
Sastoji se od prijemnog dela koga čini staklena kugla koja je metalnim prstenom pričvršćena za postolje.
•
Staklena kugla predstavlja sabirno sočivo koje je orjentisano prema jugu.
•
Unutar metalnog poluprstena urezani su žlebovi u koje se postavljaju heliografske trake.
• Trake su različite dužine u zavisnosti tokom kojeg godišnjeg doba se vrše merenja:
1.
Zimski period –
najkraća traka, postavlja se u gornji par žlebova –
15.10
– 28/29.022.
Proletnje jesenji period –
srednja traka, postavlja se u srednji par žlebova –
01.03 –
12.04 i 01.09 – 14.10
3.
Letnji period –
najduža traka, postavlja se u najniži par žlebova –
13.04 –
31.08
•
Trake su napravljene od plave hartije i kada se postave u žlebove nalaze se u žiži sabirnog sočiva.
•
Sunčevi zraci sagorevaju hartiju i iz progorelog traga može se uočiti koliko je Sunce u toku dana sijalo.
Obrada intenziteta sunčevog zračenja i dužine trajanja sunčevog sjaja
•
Jedinice vrednosti intenziteta sunčevog zračenja uz pomoć
Mol-gorčinskijevog solarimetra predstavljene su
vatima po metru ili santimetru kvadratnom W/m²
- W/cm².
•
Kembel Stoksov heliograf upotrebljava se za merenje direktnog sunčevog zračenja. U meteorološkoj praksi se koristi relativno trajanje sunčevog sjaja a izračunava se:
1000
o⎟⎟⎠
⎞⎜⎜⎝
⎛=
SSr S
0SStvarno trajanje sunčevog sjaja
Potencijalno trajanje sunčevog sjaja
Zadatak 2. Dužina dana, od izlaska do zalaska Sunca, iznosi 14 časova i 40 minuta; Sunce je toga dana sijalo 10 časova i 11 minuta. Koliko je relativno trajanje sunčevog sjaja?
0
100
10,11 10014, 40
0,7 10070%
SrS
r
rr
⎛ ⎞= ⎜ ⎟⎝ ⎠⎛ ⎞= ⎜ ⎟⎝ ⎠
==
o
o
o