Transcript
  • Ona svakog 20. na kioscima 7776 www.onamagazin.com Ona

    porodini lekar

    trah i briga nas uvaju od opasnosti od kad je sveta i veka. Kada se oni, meutim, otmu kontroli, nastaje objektivni problem. Gde lei uzrok preteranog straha i kako da ovek izae na kraj sa njim, objanjava dr Zoran Milivojevi, psihoterapeut.

    ta je anksioznost?Anksioznost je latinsko ime za oseanje

    teskobe, neodreenu strepnju. U pitanju je jed-na vrsta oseanja straha koju ljudi, po pravilu, ne razumeju dobro i zato je oko anksioznosti puno nejasnoa, ak i u strunoj literaturi. Mnogi mi-sle da je anksioznost neto to je patoloko, ali to nije tako - u pitanju je oseanje koje je deo normalnog ljudskog emocionalnog repertoara.

    Anksioznost mogu osetiti samo ljudi, ali ne i ivotinje. Ljudski mozak, za razliku od ivotinj-skog, ima sposobnost da zamilja stvari koje se nisu dogodile. Kada zamiljamo da se dogodi-lo neto to nam je veoma vano, na taj nain moemo kod sebe izazvati odreenu emociju koja je rezultat tog zamiljanja. ivotinje mogu da doive strah, ali ne mogu zabrinutost, tremu i anksioznost. Sva ova tri oseanja su usmerena na budunost, na situacije koje se ne dogaaju, ve na mentalne slike u kojima su predstavljene situacije koje bi mogle da se dogode.

    Kako anksioznost nastaje?Dok ljudi dobro razumeju zabrinutost i tremu, sa ra-

    zumevanjem anksiozno-sti imaju potekoe. Evo i zato. Kada neko ima tremu, primeti da osea strah i nita oko njega nije opasno. Ali, ako po-gleda u budunost, shva-tie da se plai kako e proi na ispitu ili javnom

    nastupu koji je za dva dana. On

    tada moe relativ-

    n o

    Dr Zoran Milivojevi, psihoterapeut o anksioznosti

    Tremaod ivota

    lako da povee svoj strah sa vanom situacijom koju e imati za dva dana i za koju procenjuje da se nije dovoljno dobro pripremio. Dakle, tre-ma je povezana sa jednom definisanom, budu-om situacijom koja ima ogranieno trajanje. U tom smislu, anksioznost moemo shvatiti kao neku vrstu treme pred celokupnom ivotnom situacijom. Zbog tendencije ljudskog mozga da strah povee sa neim konkretnim, ljudi ne us-pevaju da sagledaju da je anksioznost povezana sa apstraktnom, uoptenom ivotnom situaci-jom u kojoj se nalaze. Prema tome, anksioznost nastaje onda kada ljudi, iz nekog razloga, po-nu da procenjuju da nisu dovoljno spremni za ivotnu situaciju koja je pred njima, u kojoj se nalaze i koja traje.

    Koje ivotne situacije mogu dovesti do anksioznosti?

    Razlog za anksioznost moe biti neka nova ivotna situacija, nova vana ivotna uloga, ali

    moe nastati i onda kada se svet prome-ni, pa osoba ocenjuje da se dobro

    ne snalazi u novonastalim okolnostima.

    Da li se broj ljudi koji imaju problema sa

    anksi-ozno-

    u poveava poslednjih godina?Anksioznost je oseanje koje prati ljude od

    nastanka civilizacije. Filozofi govore o tome da je anksioznost neizbeni deo ivotne situacije svakog oveka - ivimo u svetu u kome ne mo-emo pronai sigurnost jer deluju sile koje su jae od nas. Zato je anksioznost povezana sa stahom od katastrofa, bolesti, od toga da emo izgubiti posao, propasti u ekonomskom smislu i slino. Tipino je da su ljudi anksiozni kada ulaze u neke nove ivotne situacije. Kada zavr-e fakultete, na primer, studenti su esto ank-siozni jer se plae da preuzmu odgovornosti odrasle osobe i postanu strunjaci.

    U naoj kolektivnoj svesti anksioznost je tipino oseanje koje je graanin Srbije imao tokom bombardovanja 1999. godine. Rat je situacija u kojoj svet u kome ivimo prome-ni svoj identitet. Niko ne moe rei da moe predvideti i da je spreman za sve mogue do-gaaje koje donosi rat.

    Da li se preterani strah ee javlja kod emotivno osetljivih ljudi?

    Kao i svako drugo oseanje, tako i anksio-znost moe biti funkcionalno i disfunkcionalno oseanje. Kada ljudi zaista nisu spremni za neku ivotnu situaciju, tada je njihova anksioznost reakcija na stvarnost. Ali, ljudi mogu pogreno

    procenjivati, kako svoju sposobnost, tako i teinu ivotne situacije. Tada anksioznost postaje pato-loko oseanje. Neki ljudi pate od ,,generalizova-nog anksioznog poremeaja, to jednostavno znai da tokom dueg perioda esto oseaju ne-odreenu strepnju koja ih ometa u svakodnevom ivotu. U najveem broju sluajeva to je signal da pogreno procenjuju da nisu spremni da se nose sa aktuelnom ivotnom situacijom. est razlog za to je to imaju previsoke kriterijume na osnovu kojih procenjuju kako bi trebalo da postupaju, a ne nedostatak njihovih stvarnih sposobnosti.

    Da li je trudnoa jedna od takvih ivot-nih situacija?

    Trudnoa, poroaj, kao i prve tri godine i-vota deteta esto su povezane sa anksioznou majke. Kada je ena prvi put trudna, to je za nju nova situacija... plai se da ne izgubi bebu, da se poroaj ne iskomplikuje, da ne rodi dete sa ko-jim neto nije u redu. Dakle, puno je razloga za strepnju. Prva trudnoa uvodi enu u jednu novu ivotnu ulogu, a to je uloga majke. esto ene imaju previsoke kriterijume na osnovu ko-jih procenjuju ta je to dobra majka - savrena majka, a onda zakljuuju da one nee biti u sta-nju da ispune te kriterijume. Zato postaju anksi-ozne kada se poroaj pribliava ili nakon njega. U prve tri godine ivota, kada je dete jo malo i zavisno od mame, majka je u simbiozi sa dete-tom. To znai da majka doivljava sebe i dete kao jedno bie. U tom periodu se pojavljuju strepnje, ne samo da bi detetu moglo neto da se desi, ve i ta e biti sa detetom ako se majci neto desi. Povremeno majke u toj fazi govore suprugu ta da uradi, u sluaju njene smrti, i kakvu enu da nau koja e preuzeti brigu o detetu.

    Osim lekova, da li pomae i psihoterapija?Iako postoji itav niz lekova koji pomau da se

    ne osea anksioznost, lekovi su, ipak, samo spo-redno sredstvo. Kako je anksioznost rezultat po-grene procene da je neko nesposoban da se nosi sa ivotnom situacijom, potrebno je kroz razgovor, dakle, kroz savetovanje ili psihoterapiju, pomoi osobi da promeni sliku o sebi da ne preuvelia-va zahtevnost ivotne situacije. Jedino na ovaj na-in prestaje razlog da se osea anksioznost. Zato je glavna terapija anksioznosti, upravo, psihoterapi-ja. Lekovi su veoma korisni, ali ako ih osoba ko-risti bez psihoterapije, onda ona ne reava uzrok patoloke anksioznosti, samo zatakava problem na neko vreme ili postaje zavisna od lekova. Prak-sa pokazuje da je mnogim ljudima odmah lake kada shvate da anksioznost ima svoju logiku, da je rezultat njihove procene sebe i svoje ivotne situa-cije. A kada neto razumemo, tada nam je mnogo lake da se sa time nosimo. Ona

    S

    77

    fenomeni

    77

    Ukoliko elite da vam u narednih 12 meseci Ona Magazin dolazi na kunu adresu, svakog 20. u mesecu, uput-stvo je sledee:1. Izaberite dve od 11 ponuenih poklon knjiga ije korice vidite u ovom oglasu.2. Okrenite u radno vreme telefon koji vi-dite s leve strane ili nam se obratite ma-ilom da biste najavili pretplatu (napiite svoje ime, prezime, adresu i broj telefona) i rezervisali knjige koje ste izabrali.3. Uplatite iznos od 2.000 dinara, koliko ko-ta pretplata na 12 brojeva ONA Magazi-na (plus poklon dve knjige) na iro raun: 250-1250000215770-29. U polje svrhe plaanja navedite: Godinja pretplata na

    Ona Magazin. Ukoliko vaa uplata bude pro-knjiena do 18. u me-secu, ve 20. vas eka najnoviji broj.4. Potar e vam do-neti Ona Magazin na kunu adresu, a pri-likom prve dostave i poklon knjige. Potan-ske usluge su urau-nate u cenu godinje pretplate.Napomena: Pretpla-ta za inostranstvo iznosi 50 evra

    2naknjige

    poklon

    Porudbine na: +381 63 88 01 198+381 11 25 11 [email protected]

    Godinjapretplata

    Dr Zoran Milivojevi,

    psihoterapuet

    Pie

    : Gor

    dana

    Rad

    isav

    ljevi

    Joi

    , fo

    to: p

    rivat

    na a

    rhiv

    a


Top Related