Poljoprivreda na regionalnoj razini – danas i sutra u EU
Slavko Petovar dipl.ing.kmet.
Komora za poljoprivredu i šumarstvo Slovenije
Zavod za poljoprivredu i šumarstvo Murska Sobota
Pregled izlaganja:
- pregled poticajne politike u Sloveniji
-pregled cijena po poljoprivrednim proizvodima sa ocjenom stanja, posljedica ulaska u EuropskuUniju i trendova razvoja poljoprivrede u Sloveniji
-zakljuĉci
Pregled poticajne politike u Sloveniji
Politika poticaja u Sloveniji
– Sastavljena iz dva osnovna stupa
Izravni
neproizvodno
vezani poticaj
na površinu
Program
ruralnog
razvoja 2007-
2013 u
Sloveniji
Prvi stup Drugi stup
Politika poticaja u Sloveniji
– Prvi stup -Izravni neproizvodno vezani poticaj na površinu-regionalni poticaj - kako smo došli do njega?
JEDINSTVEN REGIONALNI POTICAJ NA POVRŠINU- Jedinstven poticaj za oranice (332 EURO/ha)- Jedinstven poticaj za pašnjake (117 EURO/ha)
+POVIJESNI POTICAJ ZA MLIJEKO
Poticaj na hektar preraĉunato iz 50 % vrijednosti mlijeĉnog poticaja
+POVIJESNI POTICAJ ZA GOVEĐE MESO (JUNAD):
Poticaj na hektar, preraĉunato iz 75 % vrijednosti posebnog poticaja za junad
+POVIJESNI POTICAJ ZA ŠEĈERNU REPU:
Za sve one, koji su proizvodili šećernu repu u referentnoj 2006 godini.
Program ruralnog razvoja 2007-2013 u Sloveniji
Budţet PRP i raspodjela po osovinama
Javna sredstva (€)
OS Skupaj
EKSRP
sofinanciranje
EKSRP
sredstva
% na os
EKSRP
1. os 399.487.151 75,00% 299.615.363 33,28
2. os 587.640.844 80,00% 470.112.675 52,22
3. os 132.039.136 75,00% 99.029.352 11,00
4. os 33.760.006 80,00% 27.008.005 3,00
Tehnična pomoč 6.001.779 75,00% 4.501.334 0,50
Skupaj 1.158.928.916 77,68% 900.266.729 100,00
Ukupan novac prvog stupa iznosi 140,2 mio EUR,
u sedam godina to iznosi 982 mio EUR.
Mjere prve osovine, koje nisu vezane na investicije
Mjera ranijeg umirovljenjenja pojoprivrednika
SVRHA:
Starijim vlasnicima u zamjenu, što su predali gospodarstvo naplaĉuje renta za razdoblje 10 godina.
Financijski uvjeti:
Financijska pomoć dodeljuje se u obilku godišnje rente, koja se izplaĉuje mjeseĉno. Sastavljena je iz fiksnog dijela koji iznosi 5.000 EUR na gospodarstvo godišnje te iz variabilnega dijela, koji ovisi o veliĉini predanog gospodarstva i iznosi 300 EUR/ha primjerenih poljoprivrednih površina godišnje, ali najviše do 20 ha.
Mjera - Pomoć mladim preuzimateljima gospodarstava
Svrha:
Jednokratna financijska pomoć mladim preuzimateljima gospodarstva u obliku nepovratnih sredstava.
• Korisnici:
Mladi preuzimatelji gospodarstva stariji od 18 godina i mlaĊi od 40 godina, koji su u potpunosti preuzeli gospodarstvo.
Financijska pomoĉ
Maksimalna moguća pomoć iznosi do 40.000 EUR. Ona se izraĉuna na temelju broja bodova iz ocjenjivaĉkog lista objavljenom u javnom nateĉaju. Vrijednost boda iznosi 200 EUR.
MJERE DRUGE OSOVINE, KOJE SU USMJERENE U OĈUVANJE OKOLIŠA I RAZVITAK RURALNIH
PODRUĈJA
– DRUGA OSOVINA JE FINACIJSKI NAJJAĆA
MJERE, koje se provode:
- Poticaji za podruĉja sa teţim uvjetima za poljoprivrednu djelatnost
( brdsko-gorski dio, planine…)-takozvana LFA podruĉja
- Poticaji koji su sastavni dio programa KOP (kmetijsko okoljski program = poljoprivredni okolišni program)
Poticaji za podruĉja sa teţim uvjetima za poljopriverdnu djelatnost
• 86 % zemljišta drţave nalazi se na podruĉju LFA. Od svih poljoprivrednih zemljišta ĉak 74 % je u LFA.
• Prema klasifikaciji, koja je potvrĊena i od strane EU, podruĉja su rasporeĊena u razliĉite grupe:
Vrsta kmetijskega
gospodarstva
Izravnalna
plačila na ha v €
Gorsko višinska 185,3
Planine 185,3
Strma 158,4
Kraška 158,4
Gričevnato hribovita 130,3
Različni neugodni pogoji 63,9
Osnovna 25,0
Poticaji koji su sastavni dio programa KOP (kmetijsko okoljski program = poljoprivredni okolišni program)
• Poljoprivrednik preuzima petogodišnju ugovornu obavezu
• Obavezno ispunjavanje zahtjeva CC, nitratne direktive, propisa sa podruĉja zaštite okoliša
• Obavezna edukacija poljoprivednika svake godine od strane savjetodavne sluţbe
• Obavezno voĊenje raznih evidencija, koje se zahtjevaju
• Poljoprivrednik moţe izabrati i kombinirati razliĉite mjere, ako to program dozvoljava
• Poticaji mjera, koje se provode se zbrajaju
Poticaji koji su sastavni dio programa KOP (kmetijsko okoljski program = poljoprivredni okolišni program)NEKI POTICAJI ZA RAZLIĈITE MJERE IZ PROGRAMA KOP
NA ha:
• Sve vrste integrirane proizvodnje• RATARSTVO 197,20 EUR
• VINOGRADARSTVO, 381,71 EUR
• VOĈARSTVO 336,61 EUR
• POVRĆARSTVO 184,91 EUR
Poticaji koji su sastavni dio programa KOP (kmetijsko okoljski program = poljoprivredni okolišni program)NEKI POTICAJI ZA RAZLIĈITE MJERE IZ
PROGRAMA KOP NA ha:
• ekološka poljoprivreda
– NJIVE 298,07 EUR– POVRĆARSTVO 487,90 do 551,45 EUR– VINOGRADARSTVO 578,92 EUR– VOĈARSTVO 237,80 do 554,73 EUR– PAŠNJACI 227,55 EUR
Poticaji koji su sastavni dio programa KOP (kmetijsko okoljski program = poljoprivredni okolišni program)NEKI POTICAJI ZA RAZLIĈITE MJERE IZ PROGRAMA KOP
NA ha:
• poljoprivreda na zaštiĆenim podruĉjima i
vodozaštitnim pojasevima
od 31,57 preko 83,64 do 184, 50 EUR
• provoĊenje plodoreda 91, 84 EUR
• zelene površine oranica preko zime 172,20 EUR
• Razliĉite mjere za oĉuvanje trajnih pašnjaka
od 66,83 do 84,46 EUR
• Autohtone pasmine 89,38 EUR/GVŢ
MJERE TREĆE OSOVINE
MJERA – Diverzifikacija (PREUSMJERAVANJE) u nepoljoprivredne djelatnosti na ruralnim podruĉjim
SVRHA: Dodjela nepovratnih poticaja za preusmjeravanje u nepoljoprivredne djelatnosti na ruralnim podruĉjima koje potiĉu razvoj dopunskih i dodatnih djelatnosti na gospodarstvima.
MJERA – Diverzifikacija (PREUSMJERAVANJE) u nepoljoprivredne djelatnosti na ruralnim podruĉjim
Što se sve potiće:
• 1. djelatnosti, koje su u vezi sa tradicionalnim zanatima na gospodarstvima
• 2. djelatnosti prerade proizvoda izvan Priloga I k Pogodbi
• 3. proizvodnja zelenih oblika energije
• 4. prodajne djelatnosti, koje se veţu na proizvode na gospodarstvima
• 5. djelatnosti usluga na gospodarstvima:
• - seoski turizam
• - izrada krovova iz tradicionalnih materijala i slame
• - kompjuterski servisi
• - razlićiti oblici savjetovanja (raĉunovodstvo , poslovodstvo, porezno savjetovanje)
• - poduzetniško i poslovno savjetovanje
• - edukacija
• - socialna opskrba i vrtići
MJERA - Potpora osnivanju i razvoju mikropoduzeća
• Korisnici: potpuno jednako kao divezifikacija samo za one koji nemaju poljoprivrednih gospodarstava
• Uvjeti financiranja: do 50 % bespovratnih sredstava
MJERA – Oĉuvanje i poboljšanje baštine ruralnih podruĉja
SVRHA: Bespovratni poticiji za oĉuvanje baštine na ruralnim podruĉjima.
• OĈUVANJE KULTURNE BAŠTINE
• MUZEJI NA SLOBODNOM
• EKOMUZEJI
• PROSTORI ZA STALNE IZLOŢBE ETNOLOŠKE BAŠTINE
• TEMATSKI PUTEVI KOJI POVEZUJU PRIRODU I KULTURU
• KORISNICI: VLASNICI OBJEKATA
Financijski uvjeti : Do 50 % bespovratnih sredstava
MJERA- Obnova i razvoj sela
• SVRHA: bespovratna sredstva za obnovu i razvoj sela.
• UreĊivanje površina, koje su zajedniĉki interes sela
• UreĊivanje seoskih centara (jezgra)
• UreĊivanje infrastrukture na selu (ploĉnici, rasvjeta, biciklistiĉke staze…)
• Obnova zgrada za degeneracijsko udruţivanje ljudi na selu (DOMI KULTURE, SPORTSKA IGRALIŠTA…)
• KORISNICI: općine
Financijski uvjeti: 50 % bespovratnih sredstava
OD ĈEGA SE SASTOJE POTICAJI NA POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA?
• Poticaj prvog stupa-regionalni poticaj
• Poticaj LFA
• Poticaj za okolišne programe
• Investicijski poticaji i razni drugi poticaji Programa razvitka ruralnih podruĉja
Kako se izraĉuna poticaj na ha ?
Vrsta poticaja oranice pašnjaci
regionalni poticaj Od 322 do oko 600
Od 137 do
oko 400
LFA od 60 do 187 od 60 do 187
integrirana poljoprivreda 197
zelene površine oranica preko zime 172
mjera za očuvanja trajnih pašnjaka 66
UKUPNO od 751 do 1156,40
Od 263,86
do 653
Dodatni poticaj za junad 139 po komadu prodanog bika
Dodatni poticaj za ekstenzivnu
proizvodnju goveda 100 eur po kravi
Pregled cijena po poljoprivrednim proizvodima sa ocjenom stanja,
posljedica ulaska u Evropsku Uniju i trendova razvoja polojprivrede u
Sloveniji
MLIJEKO
-Broj gospodarstava, koja proizvode mlijeko se jako
smanjuje
-Povećava se broj krava po gospodarstvu, kao i
mliječnost po kravi
-Prisutna jaka specijalizacija, potpomognuta
značajnim investicijskim sredstvim EU
-zaoštravanje odnosa otkupa i cijena
MLIJEKO
Proizvodnja mleka u razdoblju 2004- 2009
MLIJEKO
Otkupne cijene mlijeka po mjesecima; 2008 i 2009
MLEKO
0,297 0,290 0,282 0,275 0,2760,291
0,340
0,300
0,270
0,150
0,200
0,250
0,300
0,350
L2002 L2003 L2004 L2005 L2006 L 2007 L 2008 L 2009 L 2010
Prodajna cena(EUR/l)
MLIJEKO
Proizvodnja goveĊeg mesa
Prirast goveda u razdoblju 2004-2008
Proizvodnja goveĊeg mesa
Prodajna cena(EUR/kg ŽT)
1,2981,251 1,244
1,3861,441 1,445
1,5241,549 1,539
1,000
1,100
1,200
1,300
1,400
1,500
1,600
L2002 L2003 L2004 L2005 L2006 L 2007 L 2008 L 2009 L 2010
Prodajna cena(EUR/kg ŽT)
Otkupne cijene junadi (živa masa) po mjesecima;
2008 i 2009
Proizvodnja goveĊeg mesa
Osnovni ekonomski pokazatelji kod tova junadi (indeks; 2004-2008 = 100)
SVINJOGOJSKA PROIZVODNJA
• Smanjuje se broj gospodarstava s svinjogojskom proizvodnjom
• Jaka koncentracija i okrupnjavanje • Neorganiziranost trţišta, veliki utjecaj uvoza • Jako pogoršana zdravstvena situacija nakon ulaska u
EU (PRRS)• Jedino rešenje na dugi rok je bolja organiziranost
seljaka • Prerada ko kuće kao dodatna vrijednost • Velike rezerve u tehnologiji
SVINJOGOJSKA PROIZVODNJA
Prirast svinja u razdoblju 2004- 2009
SVINJOGOJSKA PROIZVODNJA
Otkupne cijene tovljenika (do 150 kg; živa masa) po
mjesecima; 2008 i 2009
1,1851,083 1,098 1,153 1,162
1,0801,205
1,1030,956
0,000
0,200
0,400
0,600
0,800
1,000
1,200
1,400
L2002 L2003 L2004 L2005 L2006 L 2007 L 2008 L 2009 L 2010
prašiči pitanci
Prodajna cena(EUR/kg ŽT)
SVINJOGOJSKA PROIZVODNJA
RATARSKI PROIZVODI
- Pšenica, jeĉam, kukuruz i uljana repica kao glavni rataski proizvodi
- Problem u plodoredu nakon prestanka proizvodnje šeĉerne repe
- Velik porast cjena repromaterijala u 2008 i 2009 godini
- Veliki “ratari” su samo firme, seljaci sa svojim površinama teško mogu konkurirati
- Problem okrupnjavanja zbog nedostatka zemlje
RATARSKI PROIZVODI-pšenica
-
Pšenica
0,000
0,050
0,100
0,150
0,200
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
*
2009
*
Prodajna cena(EUR/kg)
RATARSKI PROIZVODI Prihodki in stroški Prihodkovno stroškovna pariteta
Vir: KIS, SURS
Površina in pridelek
40
60
80
100
120
140
160
180
04 05 06 07 08 09
Stroški Prihodki
40
60
80
100
120
140
160
180
04 05 06 07 08 09
40
60
80
100
120
140
160
180
04 05 06 07 08 09
Ha prid t/ha
Osnovni ekonomski i proizvodni pokazatelji pri proizvodnji pšenice (indeks prosjeka 2004-2008=100)
RATARSKI PROIZVODI-jaĉam
-
Ječmen
0,000
0,050
0,100
0,150
0,200
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008* 2009*
Prodajna cena(EUR/kg)
RATARSKI PROIZVODI-jeĉam
-
Prihodki in stroški Prihodkovno stroškovna pariteta
Vir: KIS, SURS
Površina in pridelek
40
60
80
100
120
140
160
180
04 05 06 07 08 09
Stroški Prihodki
40
60
80
100
120
140
160
180
04 05 06 07 08 09
40
60
80
100
120
140
160
180
04 05 06 07 08 09
Ha prid t/ha
Osnovni ekonomski in proizvodni kazalci pri pridelavi ječmena (indeks povprečje 2004-2008 = 100)
RATARSKI PROIZVODI-kukuruz za zrno
-Koruza za zrnje
0,000
0,050
0,100
0,150
0,200
0,250
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008* 2009*
Prodajna cena(EUR/kg)
RATARSKI PROIZVODI-kukuruz za zrno
-
Prihodki in stroški Prihodkovno stroškovna pariteta
Vir: KIS, SURS
Površina in pridelek
40
60
80
100
120
140
160
180
04 05 06 07 08 09
Stroški
Prihodki
40
60
80
100
120
140
160
180
04 05 06 07 08 09
40
60
80
100
120
140
160
180
04 05 06 07 08 09
Ha prid t/ha
Osnovni ekonomski i proizvodni pokazatelji pri proizvdnji kukuruza (indeks prosjeka 2004-2008 = 100)
RATARSKI PROIZVODI-uljana repica
-
oljna ogrščica
0,000
0,100
0,200
0,300
0,400
0,500
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008* 2009*
Prodajna cena(EUR/kg)
RATARSKI PROIZVODI-uljana repica
-
Prihodki in stroški Prihodkovno stroškovna pariteta
Vir: KIS, SURS
Površina in pridelek
40
60
80
100
120
140
160
180
04 05 06 07 08 09
Stroški
Prihodki
40
60
80
100
120
140
160
180
04 05 06 07 08 09
40
60
80
100
120
140
160
180
04 05 06 07 08 09
Ha prid t/ha
Osnovni ekonomski i proizvodni pokazatelji pri proizvodnji uljane repice (indeks prosjeka 2004-2008 = 100)
VOĈARSKA PROIZVODNJA
• problem neizkorištenosti potencialnih površina za voĉarstvo
• loša struktura po veliĉini
• Manjak investicija, jer SAPARD nije sofinancirao ovu granu
VOĈARSKA PROIZVODNJA
• Cijene
• Jabuke industrija 0,04 do 0,06 EUR/kg
• Jabuke - stolne 0,366 EUR/kg
• Kruške – stolne 0 ,577 EUR/kg
• Breskve industrija 0,30 EUR /kg
• Breskve – stolne 0,635 EUR/kg
VOĈARSKA PROIZVODNJA Prihodki in stroški Prihodkovno stroškovna pariteta
Vir: KIS, SURS
Skupna površina in pridelek
40
60
80
100
120
140
160
04 05 06 07 08 09
Stroški Prihodki
40
60
80
100
120
140
160
04 05 06 07 08 09
40
60
80
100
120
140
160
04 05 06 07 08 09
Ha prid t/ha
Osnovni ekonomski i proizvodni pokazatelji pri proizvodnji jabuka (indeks prosjeka 2004-2008 = 100
VINOGRADARSKA PROIZVODNJA
• Grana, koja nema nikakvih poticaja, osim za investicije
• Velika raspršenost proizvodnje, puno “vikendaša”, koji narušavaju trţište
• Loši uvjeti otkupa groţĊa u posljednje vrijeme
• Nema dovoljne suradnje izmeĊu velikih podruma i malih proizvoĊaĉa
• Broj vinograda se smanjuje
VINOGRADARSKA PROIZVODNJA Prihodki in stroški Prihodkovno stroškovna pariteta
Vir: KIS, SURS
Skupna površina in pridelek
80
85
90
95
100
105
110
115
120
04 05 06 07 08 09
Prihodki Stroški
80
85
90
95
100
105
110
115
120
04 05 06 07 08 09
40
60
80
100
120
140
04 05 06 07 08 09
Ha prid t/ha
Osnovni ekonomski i proizvodni pokazatelji pri proizvodnji grožđa (indeks prosjeka 2004-2008 = 100
Zakljuĉci
• Poticajna politika jako je vaţna u oĉuvanju prihoda gospodarstava
• Program razvitka ruralnih podruĉja sa okolišnim programom te investicijskim dijelom je najbitniji dio poljoprivredne politike
• U Sloveniji u prosjeku iznose vrijednosti poticaja u ukopnom prihodu izmeĊu 20 i 40 % svih prihoda gospodarstava, sa investicijskim poticajima ĉak i preko 50 %, a u faktorskom dohodku oko 60 do 70 %
• Druga osovina okolišnog programa mora biti dostupna svima, jer je to neka vrsta socijalnog tampona
• Jako je ograniĉena poticajna politika, koju bi ţeljele voditi općine
Zakljuĉci
• Broj gospodarstava, koji dobijaju poticaje se ne smanjuje puno baš zbog poticaja, zato i okrupnjavanje ne ide dovoljno brzo
• Ulaskom u EU postali smo dio Europskog trţišta, što znaĉi da nema više carina i administrativnih uvoznih poreza za zaštitu domaće proizvodnje
• Cijene su nakon ulaska u EU ostale na razini prije ulaska, odnosno još su lošije
• Projekcija u budućnosti ne pokazuje puno nade za povećanje cijena polloprivrednih proizvoda
Zakljuĉci
• Bitno će biti usavršavanje tehnologije proizvodnje i ekonomski managment nadzora troškova na gospodarstvima
• Savršena proizvodnja i poticajna politika sa dodacima okolišnog programa, te dobra doza poduzetnosti će gospodarstvima omogućiti, da preţive u EU
Hvala na pozornosti !