SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET
PETRA COLEV
POSLOVNI IZAZOVI GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM
DIPLOMSKI RAD
VARAŽDIN, 2011.
2
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU GEOTEHNIČKI FAKULTET
POSLOVNI IZAZOVI GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM
DIPLOMSKI RAD
KANDIDAT: MENTOR: PETRACOLEV VITOMIR PREMUR
VARAŽDIN, 2011.
3
SADRŽAJ RADA
1. UVOD…………………………………………………………….............4
1.1. OTPAD…………………………………………………………....4
1.2. PODJELA OTPADA…………………………………………......5
1.3. KOMUNALNI OTPAD……………………………………….....8
1.4. STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM RH……………12
2. NAČINI ZBRINJAVANJA OTPADA………………………………..15
2.1. TERMIČKA OBRADA OTPADA……………………………..17
2.2.SPALJIVANJE OTPADA KOD NAS………………………......19
2.3.MEHANIČKO-BIOLOŠKA OBRADA OTPADA………..…...19
3. TROŠKOVI ZBRINJAVANJA OTPADA……………………………21
3.1. OSTALI MOGUĆI PROBLEMI, TROŠKOVI TE IZAZOVI
VEZANI UZ GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM....24
4. MOGUĆNOSTI ISKORIŠTENJA OTPADA……………………...…27
4.1. BURZA OTPADA…………………………………………….....31
4.2. OTKUP STAKLA………………………………………………..32
4.3. OTKUP METALA………………………………………………..32
5. ZAKLJU ČAK………………………………………………………..…..33
6. LITERATURA…………………………………………………………….35
4
1. UVOD
Svatko želi da se otpad sigurno pospremi- ali po mogućnosti radije dalje od
njih. Svake godine Amerikanci odbace skoro tonu smeća po stanovniku, a iz britanskih
koševa za smeće, godišnje bi se moglo sagraditi 60 egipatskih piramida! To su činjenice
koje naprosto zaprepašćuju. Proučavajući literaturu vezanu uz gospodarenje otpada,
uočila sam da ekolozi vjeruju da bi se još uvijek moglo učiniti nešto i od gradova
Trećeg svijeta, gdje se svaka limenka, svaka auto-guma i svaki komadić papira skuplja
za preradu ili ponovnu upotrebu.
Smetlišta mogu biti pronađeno blago za domišljate Gradske uprave. Papirnati otpad,
metal i staklo mogu se preraditi i ponovno iskoristiti. Kuhinjski ostatak mogao bi se
pretvoriti u gnojivo ili gorivo. Čovjek je postao svjestan činjenice da je i on dio
biosfere, pa je tako okoliš postao jedna od najvažnijih tema suvremenog razmišljanja.
Većina ljudi nije prihvatila stajalište da je problem zaštite okoliša, zapravo zajednički
problem svih nas.
Svakodnevno broj ljudi u svijetu blago raste, time se smanjuje prostor za
život, a time i prostor za adekvatno odlaganje otpada. Tu nastaje problem, jer kako sam
navela u prvoj rečenici, svi bi mi željeli da je otpad što dalje od našeg mjesta
stanovanja. Gospodarenje otpadom je skup i dugotrajan proces, gdje su potrebni
visokoobrazovani ljudi koji su sposobni preraditi ili nanovo upotrijebiti što veće
količine otpada, koji nas okružuje.
1.1. OTPAD
Otpad je svaka tvar ili predmet koji posjednik odbacuje, namjerava ili mora baciti.
Otpad nastaje permanentno u prirodi, ali se uključuje u protok energije unutar
ekosustava. S vremenom mjenja mu se sastav, količina i utjecaj na društvo. Zbog
sanitarno-higijenskih razloga potrebno je organizirati redovitno odvoženje otpada.
Najveći problemi počinju nakon toga. Zakapanje otpada u smetlište uzrokuje dugotranja
i velika zagađenja, te postaje teret okolišu. Naknadna sanacija takvih mjesta veoma je
skupa. Suvremene tehnike jamče potpuno iskorištenje otpada, ali uz uvjet razumnog i
5
odgovornog postupanja s istim. Prvi Zakon o otpadu donesen je 1995. godine, a aktualni
je na snazi tek od siječnja 2005.
1.2. PODJELA OTPADA
Podjela otpada može se izvršiti na nekoliko načina. Četiri su glavne kategorije:
• Prirodni otpad - ostaci od obroka, povrće i voće, cvijeće, lišće
• Otrovni otpad - stari lijekovi, boje i konzerve od boja, motorno ulje i uljni filteri,
sve kemikalije, sijalice, dezodoransi, sve što ima baterije, gnojiva i pesticidi,
paste za obuću, toplomjeri i termometri te svi električni uređaji
• Reciklažni otpad - papir, staklo, metali, plastika
• Natopljen otpad, bolnički otpad - poput zavoja i odjeće natopljene krvlju,
uložaka i dr. tjelesnim tekućinama.
Prema sastavu otpad dijelimo na:
• Staklo
• Plastika
• Organski otpad
• Papir i karton
• Električni i elektronski otpad
• Gume
• Limenke
• Baterije
• Otpadna ulja i maziva
• Tekstil
• Stara vozila
Sl.1. Deponija stakla
Sl.2. Deponija plastike
6
• Otpadne kemikalije
• Metal
• Boja
• Drvo
Prema mjestu nastanka otpad može biti:
• Komunalni otpad- otpad iz domaćinstava (kućni otpad) i komercijalni otpad
• Kućni otpad- otpad iz
domaćinstava koji se
svakodnevno prikuplja,
kao i posebno prikupljen
opasan otpad iz
domaćinstava, kablasti
otpad
• Komercijalni otpad- otpad
koji nastaje u poduzećima,
ustanovama i drugim institucijama koje se u cjelini ili djelomično bave
trgovinom, uslugama, kancelarijskim poslovima, sportom, rekreacijom ili
zabavom
• Biodegradabilni otpad- otpad koji je pogodan za aerobnu ili anaerobnu
razgradnju, kao što su hrana, papir i karton
• Ambalažni otpad- svaka ambalaža ili ambalažni materijal koji se ne može
iskoristi u prvobitne svrhe, osim otpada nastalog u procesu proizvodnje
ambalaže.
Sl.3. Otpad iz kućanstva
7
Sl.4. Oznaka za opasni otpad
Sl.5.i 6. Inertni otpad
• Industrijski otpad- otpad iz bilo koje industrije ili sa lokacije na kojoj se nalazi
industrija, osim otpada iz rudnika i kamenoloma.
Otpad prema svojstvima:
• Opasni otpad - sadrži materije koje imaju
jedno od ovih svojstava: eksplozivnost,
reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje,
nadražljivost, štetnost, toksičnost,
infektivnost, kancerogenost, mutagenost,
teratogenost, ekotoksičnost i svojstvo
otpuštanja otrovnih plinova kemijskom
reakcijom ili biološkom razgradnjom. Komunalni, industrijski, ambalažni,
građevinski i ostali otpad svrstavaju se u opasni otpad ako sadrže materije koje
imaju jedno od spomenutih svojstava
• Neopasni otpad - koji se po prethodnoj definiciji ne svrstava u opasni otpad
• Inertni otpad - koji ne podliježe značajnijim fizičkim, kemijskim ili biološkim
promjenama. Inertni otpad nije topiv, goriv niti na druge načine reaktivan niti
biorazgradiv.
8
Tablica 1. Procjena godišnje količine otpada za RH1
OTPAD KOLI ČINA (mil. t/god.) Komunalni 1,2
Građevinski i otpad od rušenja 2,6 Proizvodni i rudarski 1,6
Poljoprivredni i šumarsko-drvni 7,1 Opasni 0,1
Odvojeno skupljeni 0,2 Drugi 0,4
Ukupno 13,2
1.3. KOMUNALNI OTPAD
U Hrvatskoj je 2004. odvojeno je sakupljeno i reciklirano samo oko 4,5 %
proizvedenoga komunalnog otpada iz kućanstava. Ukupno se u Hrvatskoj razvrstava
oko 50.000 tona komunalnog otpada od kućanstava, od čega:
• 12 500 tona papira i kartona,
• 10 000 tona stakla,
• 1 000 tona plastike,
• 10 000 tona bijele tehnike i automobila,
• 15 000 tona metala,
• 3 500 tona gume, drva, tekstila i stiropora.
• 30 tona otpadnih baterija (3% od oko 1 000 t),
• 6 000 tona (od oko 20 000 tona) otpadnih akumulatora.
U komunalnom otpadu ima do 45 % korisnog otpada. Pozitivni su pomaci u skupljanju
papira, stakla i kovina. Dobro je da odlaganje otpada postaje profitabilna djelatnost, no
još ima puno prigovora na način upravljanja otpadom.
1 IZVOR: STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM I ULOGA FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGETSKU UČINKOVITOST,Sanja KALAMBURA (Arh Hig Rada Toksikol 2006;57:267-274)
9
Analize otpada u Hrvatskoj pokazuju da se godišnje stvara oko 1 350 000 t komunalnog
otpada, koji pokazuje slijedeću strukturu (u %):
Tablica 2. Analiza otpada u RH 2
Papir 20
Organski otpad 24
Plastika 9
Staklo 6
Tekstil 4
Kovine 3
Sitno (<30 mm) 34
Ukupno 100
Sastav komunalnog otpada:
a) biootpad-biorazgradivi ostaci tvari (kuhinjski i vrtni otpad)
b) papir i karton
c) plastika
d) staklo
e) metali
f) koža i tekstil
g) elektronički otpad
h) kućni opasni otpad
i) kompozitni predmeti
j) krupni otpad
a) Biološki otpad- sastoji se od kuhinjskih ostataka te različitog vrtnog otpada
• kuhinjski ostatci
• biootpad s tržnica
2IZVOR; Otpad i odlagališta otpada ;Geologija zaštite okoliša ; PREDAVANJE prof. Juračića; geološki odsjek; PMF zagreb;2008-2009.
10
• ostatci hrane
• lišće, cvijeće, granje, otkos trave, piljevina
b) Papir i karton- ovdje spadaju:
• novine i časopisi
• prospekti, katalozi, bilježnice
• knjige i slikovnice
• papirnate vrečice,kutije
• ostali papirni i kartonski predmeti bez plastičnih ili drugih materijala
c) Polimerni materijali - Gotovo 95% plastičnih predmeta na tržištu načinjeno je
od ukupno 6 vrsta polimernih materijala:
• PET- poli(etilen-tereftalat)
• PE-LD- polietilen niske gustoće
• PE-HD- polietilen visoke gustoće
• PVC- poli-vinil-klorid
• PP- polipropilen
• PS- polistiren
d) Staklo- dvije glavne skupine staklenih predmeta u širokoj primjeni su:
• staklene posude- boce, čaše
• ravno staklo
e) Metali- željezo kao:
• čelik, lim
• obojeni metali kao aluminij, bakar, cink, olovo
f) Opasni otpad- su tavri koje povećavaju štetnost komunalnog otapada:
• ostatci kemikalija zajedno sa ambalažom- pestici, herbicidi, boje, lakovi,
sredstva za čišćenje, ljepila
• fluorescentne cijevi
• baterije
• posude pod tlakom, sprejevi
• motorno ulje
• ostatci lijekova, kozmetički preparati
11
• istrošni akumulatori
• drveni predmeti impregnirani zsštitom na bazi kromiranog bakra
• razni drugi predmeti koji sadrže opasne elemente poput; arsena, olova,
kadmija, kroma, bakra, nikla, žive, cinka, benzena i dr.
g) Krupni otpad:
• bijela tehnika-dotrajali hladnjaci, pećnice, bojleri dr.
• namještaj
• automobili i gume
• razni strojevi.
U Hrvatskoj se komunalni otpad organizirano odvodi od oko 80 %
stanovništva, ali 37 % komunalnog otpada završava na divljim odlagalištima (ima ih
oko 3.000). Samo devet odlagališta komunalnog otpada odgovaraju propisanim
uvjetima (npr. Bjelovar, Garešnica, Hum na Sutli…) U izgradnji/sanaciji su (jesen
2007) mnoga odlagališta (Zagreb, Dubrovnik, Orlovac, Pisarovina, Bezjaša -
Vukovarsko Srijemska županija ). Većina službenih odlagališta komunalnog otpada u
Hrvatskoj (ukupno oko 176) nemaju uporabnu dozvolu!
Sl.7. Krupni otpad
12
Sastav komunalnog otpada koji se odlaže nije ujednačen. Ipak, provedene analize i
promatranje sastava komunalnog otpada daju sljedeće odnose:
• gorivi dio ~50%
• biorazgradivi dio ~37%
• metali ~3%
• inertni dio ~10%
-kalkulira se s kaloričnom vrijednošću od 9 570kJ/kg.
Osnovne značajke komunalnog otpada su:
• heterogenost, mala gustoća (100-200kg/m3)
• tijekom prijevoza, gustoća otpada ovisi o vrsti vozila, te se kreće od 200-
500kg/m3
• ovisno o načinu zbijanja od 900-1100kg/m3
• prosječni udio vode u otpadu jest 30-40%
• produkti razgradnje su plinovi i procjedne vode
• ogrijevna vrijednost iznosi od 4-12MJ/kg.
1.4. STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM RH-e
Ustanovljeno je da je gospodarenje otpadom najveći problem zaštite okoliša u
RH. To je potvrdila i Europska komisija u svom mišljenju vezanim za ulazak u EU.
Zakonodavni dio sustava gospodarenja otpadom najvećim je dijelom usklađen s
propisima EU. Provedba propisa još uvijek je nezadovoljavajuća- neodgovarajući
stupanj kontrole kao i poznavanje podataka o količinama i tokovima otpada.
Država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada.
Županija i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim (ostalim) vrstama otpada.
Grad i općina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom. Ministarstvo zaštite
okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva obavlja upravni nadzor i inspekcijski nadzor
nad primjenom Zakona o otpadu i njegovih podzakonskih propisa kao i Zakona o
13
komunalnom gospodarstvu, u okviru koga je komunalna djelatnost odlaganja
komunalnog otpada te sakupljanje i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta.
Agencija za zaštitu okoliša prikuplja, objedinjava i vodi podatke u skladu sa Zakonom o
otpadu.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurava dodatna sredstva za
financiranje projekta.
Ostale institucije su- Hrvatski centar za čistiju proizvodnju, Hrvatska gospodarska
komora, Državni zavod za statistiku, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva,
Ministarstvo zdravstva i dr.
14. listopada 2005. Godine Hrvatski Sabor na sjednici donio je Strategiju gospodarenja
otpadom Republike Hrvatske, na temelju članka 8. Zakona o otpadu. Svrha ove
strategije, a temeljeno na općim načelima Europske unije u gospodarenju otpadom, jest
uspostaviti realan okvir unutar kojega će Hrvatska moći smanjiti količinu otpada koji
proizvodi, a otpadom koji je proizveden održivo gospodariti.
„Strategija je sastavni dio Strategije zaštite okoliša koja je donesena sukladno
članku 18. Zakona o zaštiti okoliša, a sadržava ocjenu postojećeg stanja gospodarenja
otpadom, osnovne ciljeve i mjere za gospodarenje otpadom, mjere gospodarenja
opasnim otpadom, smjernice za oporabu i zbrinjavanje otpada. Na temelju ove
Strategije, a sukladno članku 9. Zakona o otpadu i praksi Europske Unije, Vlada
Republike Hrvatske donijet će Plan gospodarenja otpadom kao provedbeni dokument za
razdoblje od četiri godine.“3 Donošenje Strategije i Plana gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske od posebne je važnosti za Hrvatsku, jer se time pokreću promjene
koje će postupno rješavati postojeće probleme, unapređivati sustav i usmjeravati
Republiku Hrvatsku prema održivom gospodarenju otpadom i uklapanju u Europsku
uniju.
S tim u svezi Strategijom se određuje gospodarenje otpadom u cilju izbjegavanja i
smanjivanja količine i štetnosti otpada, ponovno korištenje i uporaba – materijalna i
energetska i odlaganje samo internog otpada, korištenje najboljih dostupnih tehnologija
3 Kalambura, S.: Strategija gospodarenja otpadom i uloga fonda za zaštitu okoliša i energetsku ucinkovitost,
Zagreb, 2006., str. 267.
14
u odnosu na troškove , odgovornost proizvodača otpada i provođenje načela
"onečiščivać plaća", sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu i pravo na
informaciju i dr.
Strategijom su određeni ciljevi i prioriteti u gospodarenju otpadom kao što su:
• postupno organiziranje centara gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu,
odlagalištima i drugim sadržajima: osim u Zagrebu još dvadeset županijskih i
četiri regionalna centra, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih
odlagališta;
• zabranu odlaganja otpada na otocima
• posebna zaštita podzemnih voda na krškom području
• sprečavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke;
• centar za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta;
• visok stupanj sudjelovanja domaće industrije
• edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura.
15
2. NAČINI ZBRINJAVANJA OTPADA
Zbrinjavanje otpada jest konačni postupak obrađivanja i/ili trajnog odlaganja otpada.
Odlaganje otpada je djelatnost kontroliranogtrajnog smještanja otpada na odlagalište.
Gospodarenje otpadom je ujedno sprečavanje kao i smanjivanje nastajanja otpada i
njegovog štetnog utjecaja na okoliš, te postupanje s otpadom prema određenim
načelima.
Postupanje s otpadom obuhvaća sljedeće aktivnosti: skuplanje, prijevoz, privremneo
skladištenje, recikliranje, zbrinjavanje, uvoz, izvoz i trasnport otpada, zatvaranje i
saniranje odlagališta, te nadzor onečišćenih površina.
Komunalni otpad zbrinjava se:
• termičkom obradom
• biološkom obradom (kompostiranje, MBO)
• odlaganjem
• kombinacijom istih.
Tablica 3. Zastupljenost načina zbrinjavanja komunalnog otpada u pojedinim državama4
Austrija Danska Slovenija Hrvatska
Otpad skupljen za recikliranje 34,3% 14% 10% 10%
Otpad skupljen za biološku obradu 21,7% - 12% 1%
Otpad skupljen za spaljivanje 14,7% 81% - -
Otpad skupljen i odložen na
odlagališta
28,5% 5% 73% 89%
Postupci zbrinjavanja otpada su:
1. Odlaganje otpada u ili na tlo (na primjer odlagalište itd.)
4 IZVOR: Završno izvješće okvirne Nacionalne strategije gospodarenja otpadom, s naglaskom na komunalni otpad-u okviru Programa EU CARDS za Hrvatsku, 2003.god.
16
Sl.8. Tvorničko zbrinjavanje otpada
2. Obrada otpada na ili u tlu (na primjer biološka razgradnja tekućeg ili
muljevitog otpada u tlu itd.)
3. Duboko utiskivanje otpada (na primjer utiskivanje otpada crpkama u
bušotine, iscrpljena ležišta soli, prirodne šupljine itd.)
4. Odlaganje otpada u površinske bazene (na primjer odlaganje tekućeg ili
muljevitog otpada u jame, bazene, lagune itd.)
5. Odlaganje otpada na posebno pripremljeno odlagalište (odlaganje u
povezane komore koje su zatvorene i izolirane jedna od druge i od okoliša)
6. Ispuštanje otpada u kopnene vode isključujući mora/oceane
7. Ispuštanje otpada u mora/oceane uključujući i ukapanje u morsko dno
8. Biološka obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim postupcima, a
koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se zbrinjavaju bilo
kojim postupkom 1 – 12
9. Fizikalno-kemijska obrada otpada koja nije specificirana drugdje u ovim
postupcima, a koja za posljedicu ima konačne sastojke i mješavine koje se
zbrinjavaju bilo kojim postupkom 1 – 12 (na primjer isparavanje, sušenje,
kalciniranje itd.)
10. Spaljivanje otpada na kopnu
11. Spaljivanje otpada na moru
12. Trajno skladištenje otpada (na primjer smještaj spremnika u rudnike itd.)
13. Spajanje ili miješanje otpada prije podvrgavanja bilo kojem postupku 1-12
17
14. Ponovno pakiranje otpada prije podvrgavanja bilo kojem od postupaka 1 –
13
15. Skladištenje otpada prije primjene bilo kojeg od postupaka zbrinjavanja 1 –
14 (osim privremenog skladištenja otpada na mjestu nastanka, prije
skupljanja).5
Iako su mnoge vrste otpada klasificirane pod neopasni otpad, moraju se zbrinuti
na određen način. Takve su vrste otpada npr. otpadna jestiva ulja nastala prilikom
prženja hrane, stari ljekovi, te razni otpadi nastali prilikom proizvodnje kao npr.otpadna
plastika i sl. Restoran u kojem radim tokom tjedna, troši otprilike 10 litara jestivog ulja
za friteze, koje se mjenja jednom tjedno, a darujemo ga mjesnoj tvrtci koja se bavi
izgradnjom cesta. Ta ista koristi to ulje za podmazivanje. Spajamo ugodno i korisno. Mi
se riješimo „otpada“, koji nama više ne koristi, al zato postoji djelatnost kojoj još uvijek
može biti od koristi.
2.1. TERMI ČKA OBRADA OTPADA
Termička obrada otpada je obrada otpada uporabom toplinske energije, tvz. spaljivanje.
Spaljivanje je suvremeni način uništenja otpada. Sve više stanovništva spaljuje otpad,
što važi posebno za velike gradove sa pomankanjem lokacija za deponije, nedovoljnim
kapacitetima postojećih deponija, odnosno zbog velike udaljenosti deponija od centra
prikupljanja otpada.
Spaliona (toplinska stanica sa uređajima za spaljivanje otpadaka) može biti smještena u
centru grada, jer elektrofilteri osiguravaju čišćenje izlaznih plinova, tako da
aerozagađenja praktično nema: ukloni se 99.5% prašine i mnogi teški metali, a
kontrolom izgaranja i daljim čiščenjem, ukone se i: H2SO4, SO2, preostali teški metali,
smanji se izdvajanje NOx, dioksina i dr.
5 MINISTARSTVO ZAŠTITE OKOLIŠA, PROSTORNOG UREĐENJA I GRADITELJSTVA Na temelju članka 12. i članka 104. stavka 1. točka 1. Zakona o otpadu (»Narodne novine«, broj 178/04 i 111/06)
18
Sl.9. Spalionica otpada
Spaliona je higijensko-sanitarna jedinica grada, koja doprinosi higijensko-sanitarnim
uvjetima življenja u naseljenim krajevima.
Termičke metode su zasnovane na potpunom uništenju otpada putem spaljivanja,
sušenja ili pirolize u specijalnim postrojenjima. Prednosti termičkih metoda sastoje se u
tome da se lokalitet postrojenja može izabrati relativno blizu područja opsluživanja, što
utječe na smanjenje troškova transporta otpada. Mogu se postići značajne uštede u
građevinskom zemljištu.
Dalje prednosti se ogledaju u korištenju topline i gorivih plinova koji se formiraju
prilikom izgaranja otpada za proizvodnju električne energije i toplifikacije. Ostatak
nastao nakon spaljivanja se može koristiti u industriji građevinskih materijala ili
odlagati na deponije. Nedostatak postupka spaljivanja se ogleda u tome što se otpad
uništi, a da se prirodi ne vrati bar dio sirovina u vidu recikliranja.
Zbog toga je neophodno primijeniti spaljivanje samo u slučajevima ako drugi načini
konačne dispozicije otpada nisu mogući, odnosno kad se spaljivanjem postignu neke
druge prednosti u poređenju sa drugim načinima.
Otpad koji se može spaljivati može se podijeliti na čvrsti i tekući:
• čvrste materije; papir, karton, terapapir, iver koja nastaje rezanjem drveta,fine
krpe, kožne rukavice, gumeni otpad, otpad od kože, vuna, vata, vještački
materijal iz sjedala, otpad iz drveta i td..
• tekući materijali; staro ulje i benzin, mulj od starog ulja iz dekantera.
19
Sl.10.,11.,12. Nepravilni načini spaljivanja otpada
2.2 SPALJIVANJE OTPADA KOD NAS
Zbog nemogućnosti pravilnog spaljivanja otpada u spalionama, često i neredovitog
odvoza smeća i nerazvijene ekološke svijesti građana, često se vrši spaljivanje otpada u
vrtovima ili uličnim kontejnerima. Usljed spaljivanja otpada nastaju dimni plinovi koji
u sebi sadrže različite otrovne materije koje mogu biti i kancerogene. Ovakvo
spaljivanje direktno utiče na zagađenje okoline, a pogotovo zraka (4 plastične kese
prilikom gorenja oduzmu toliko kisika koliko je potrebno čovjeku za 1 dan).
Neki od nedostataka spaljivanja otpada još su; smanjenje otpada samo od 45-60%, a ne
90% kako se obično navodi, zatim spalionice su veoma skupa investicija, u slučaju
velike važnosti potrabno je koristiti dodatno gorivo. Spalionice zapošljavaju malo ljudi.
u SAD-u za obradu 1 000 000t otpada godišnje je potrebno:
• za recikliranje- 1800 radnjih mjesta
• za deponiranje- 600 radnih mjesta
• za spaljivanje- 80 radnih mjesta.
Prednosti su; smanjenje volumena otpada, smanjenje reaktivnosti otpada te iskorištnje
ogrijevne vrijednosti.
Postupci termičke obrade su; spaljivanje, piroliza, rasplinjavanje, sušenje, dezinfekcija i
hidriranje.
2.3. MEHANI ČKO BIOLOŠKA OBRADA OTPADA (MBO)
Cilj mehaničko bioloških obrada je smanjiti volumen obrađenom komunalnom otpadu,
kroz izdvajanje pojedinih vrsta otpada koje se mogu sirovinski iskoristiti, kao što su
20
kompostiranje i fermentacija. Kompostiranje -otpad se prevrće, rastresa i po potrebi
vlaži, može se miješati dodacima poput kanalizacijskog mulja. Fermentacija je
anaerobna biološka obrada otpada i češće se primjenjuje u obradi muljeva, pri čemu se
stvara bioplin kao glavni produkt fermentacije.
MBO je postupak obrade kompletnog komunalnog otpada i neiskoristivog neopasnog
industrijskog optada s cilem da se minimizira potencijalotpada koji se mora odložiti.
Ova tehnologija ne zahtijeva visoki stupanj primarne selekcije (odvojeno odlaganje
otpada), ali je niti ne isključuje.
Metoda se temelji na automatskoj mehaničkoj selekciji gorivog i biorazgradivog dijela
otpada, što znači da se gorivi dio daljnjim tretmanom povrgava spaljivanju.
Biorazgradivi dio se ubrzano suši i higijenizira, te kao takav, inertan i bez neugodnih
mirisa odlaže na deponije. U posljednjih deset godina koristi se kao alternativni
energent u cementarama i pokazuje se kao izvrstan.
Sl.13. Uređena kompostiraona
21
3. TROŠKOVI ZBRINJAVANJA OTPADA
EU smatra da je gospodarenje otpadom pojedinačno najveći problem Hrvatske
sa stanovišta zaštite okoliša. „Waste managment is the single biggest problem in the
environmentsector in Croatia.“ 6
Razlog? Zato što se u EU za zaštitu okoliša godinama odvaja ~500EUR/god.
Prema Strategiji ovako izgleda detaljna Procjena investicija za razdoblje od
2005.-2025.godine.
Tablica 4. Procjena investicija prema Strategiji
Opće mjere 30mil.eura
Izbjegavanje otpada 40mil.eura
UKUPNO 70mil. eura
Tablica 5. Ukupni troškovi komunalnog otpada
KOMUNALNI OTPAD mil. eura
Centri za gosp. otpadom 460
Skupljanje otpada 434
Sabirališta otpada( dvorišta) 96
Energana za otpad(1.faza u Zg-u) 290
Energana za otpad(2. faza) 439
Postrojenje za MBO 83
Pretovarne stanice 64
Dogradnja odlagališta 52
Sanacija odlagališta 344
UKUPNO KOMUNALNI OTPAD 2,262
6 Commission of The European communities Brussels, 20.April2004., sa diskusije komisije o odlučivanje ulaska Hrvatke kao članice EU.
22
Tablica 6. Sveukupni troškovi 1. i 2. faze
Opasni otpad 125mil.eura
Građevinski otpad 95mil.eura
Poljoprivredni i šumarski otpad 200mil.eura
Drugi glavni tokovi otpada 250mil.eura
Sanacija starih opterećenja 100mil.eura
Ind. i rudarski otpad 150mil.eura
Ukupno 920mil.eura
SVEUKUPNO(1. I 2. FAZA) 3,252mil.eura
Za obaveze Države, koje proizlaze iz Zakona o otpadu, u državnom proračunu treba
osigurati ulaganja u sustav gospodarenja otpadom iznose po godinama:
Tablica 7. Potreba ulaganja u sustav gospodarenja prema godinama7
GODINA mil.eura
2006. 57,2
2007. 60,3
2008. 71,6
2009. 81,2
2010. 92,0
2011. 101,2
2012. 111,0
2013. 120,8
2014. 133,4
2015. 146,3
UKUPNO 975,0
7Tablice 4., 5., 6., i 7. :“Strategija gospodarenja otpadom RH“, NN 85/07, NN136/10 i NN 31/11.
23
Skupljanje i odvoz otpada obračunava se po formuli:
skupljanje i odvoz otpada po domačinstvu = prevezeno m3 /3 x cijena prijevoza x broj
članova domaćinstva/ broj članova u zgradi(ama) na kontejneru.
Zbrinjavanje otpada obračunava se po formuli:
zbrinjavanje otpada po domaćinstvu = preuzeto t prema obračunu x cijena zbrinjavanja
x broj članova domaćinstva/broj članova u zgradi na kontejneru.
Ukoliko se prilikom preuzimanja otpada od korisnika u otpadu nađu auto gume,
ambalažni, električni, elektronički, opasni, infektivni otpad ili drugi zabranjeni sadržaj
sukladno Zakonu o otpadu, Odluci o komunalnom redu, Odluci o uredenju i održavanju
naselja, Općim uvjetima isporuke usluge i ostalim propisima koji reguliraju postupanje
s otpadom, naplaćuje se dodatno sortiranje 20,00 kn (PDV uračunat) za svakih
započetih 120 lit volumena posude.
Korisnici imaju pravo na 3
kupona, svaki za odvoz do 2 m3
glomaznog i/ili zelenog otpada
tijekom kalendarske godine, te
na 1 kupon za nabavu vreća za
odvojeno skupljanje otpada
tijekom kalendarske godine.
Svi poslovni prostori, neovisno o tome da li koriste posudu za otpad ili ne, plaćaju
naknadu za investicije u zaštitu okoliša minimalno 7,00 kn mjesečno.
Ukoliko se prilikom istovara utvrdi da zaprimljeni otpad ne odgovara prijavljenoj vrsti
otpada prilikom ulaska na odlagalište i/ili ukoliko se u otpadu pronađu auto gume,
ambalažni, električni, elektronički, opasni, infektivni otpad ili drugi zabranjeni sadržaj
prema Zakonu o otpadu, Odluci o komunalnom redu, Odluci o uredivanju i održavanju
naselja, Općim uvjetima isporuke usluge i ostalim propisima koji reguliraju postupanja
Slika 13. Vreće za odvojeno skupljanje otpada
24
s otpadom, naplačuje se trostruka cijena odlaganja i naknada vezanih uz cijenu
odlaganja prema cjeniku za proizvodni otpad za cijelu pošiljku.
Tablica 8.Cjenik obrade biorazgradivog otpada 8
Lišće,trava(bez ustinjavanja)
Granje, panjevi, palete(potrebno
usitnjavanje) Cijena Kn/m3 Kn/m3
Obrada 35 70,00
PDV 8,05 16,10
Naknada za namirenje umanjene tržišne vrijednosti nekretninama
1,75 3,50
Naknada na čijem području se nalazi građevina namjenjena zbrinj. otpada
10,50 21,00
SVEUKUPNO 55,3 110,60
3.1. OSTALI MOGU ĆI PROBLEMI, TROŠKOVI TE IZAZOVI VEZANI UZ GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM
Da bi se neki teren mogao nazvati legalnim odlagalištem, prije svega
potrebno je dobro poznavati ishoditi administrativne poslove. Nakon „Rješenja o
uvjetima građenja“, koje podnosi investitor, treba ishoditi „Lokacijsku dozvolu“ na
temelju osnovnog idejnog projekta. Zahtjevu za izdavanje lokacijske dozvole prilaže se:
• izvod iz katastarskoga plana, odnosno njegova preslika,
• tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj
posebnoj geodetskoj podlozi,
• izjavu projektanta da je idejni projekt izrađen u skladu s dokumentom
prostornog uređenja na temelju kojeg se izdaje lokacijska dozvola,
• pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen
prema stranim propisima, 8 IZVOR: Službene internet stranice ČAKOM-a. http://www.cakom.hr/images/stories/dokumenti/microsoft%20word%20%20cjenik%20%20komunalnih%20usluga.pdf
25
Sl. 14. Radovi na odlagalištu Vitika,Đakovo (završeno u kolovozu 2009.g.)
• dokaz o pravnom interesu podnositelja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole.
„Potvrda glavnog projekta“ je dozvola na temelju čije pravomoćnosti se može pristupiti
građenju zgrade čija je građevinska (bruto) površina veća od 400 m2. „Građevinska
dozvola“ je dozvola na temelju čije pravomoćnosti se može pristupiti građenju zahvata
u prostoru, koje Vlada određuje uredbom. Građevinsku dozvolu izdaje Ministarstvo
zaštite okoliša i prostornog uređenja.
Problem pri samom terenu odlagališta može predstavljati i starost istog. U roku od 10
godina odlagalište treba prestati s radom, odnosno nakon isteka ovog roka mora ga se
zatvoriti. Zatvaranje se provodi prema «Planu zatvaranja odlagališta“. Po zatvaranju
odlagališta prostor odlagališta će se prenamjeniti u prostor za selektivno postupanje s
otpadom (sortiranje, privremeno skladištenje opasnog i korisnog otpada, kompostiranje
biootpada) i pretovarnu stanicu. Prenamjena prostora mora se odrediti u skladu s
prostorno-planskim metodama radi usklađivanja s prostornim planovima. Kao dokaz
mojoj tvrdnji da je zbrinjavanje otpada ekonomski skup posao, kaže i činjenica da je
npr. procjena potrebnih ulaganja u odlagalište «Vitika» (Đakovo) uključujući njegovo
zatvaranje i monitoring, iznosi oko 25.401.300 kuna! Dakle preduvjet bavljenja tim
poslom je veoma dobra financijska potpora te racionalno upravljanje novcem. ( Projekt
Vitika vodila je HIS Višnjica).
26
Sl.15. Galebovi na odlagalištu
Uz nužno odvajanje otpada (npr. zapaljivog i nezapaljivog, opasnog i inertnog),
odlagalište bi trebalo imati oku ugodno uređenu okolinu.
Osim zaštite od mješanja različitih vrsta otpada, propadanja terena, sanacije mirisa,
odlagalište je potrebno štititi i od najezde kukaca, ptica, glodavaca i sl. Deratizacija i
dezinsekcija moraju se provoditi minimalno dva puta
godišnje. Deratizacija je skup različitih postupaka i
mjera koji se poduzimaju s ciljem suzbijanja štetnih
glodavaca (štakori, miševi).
Dezinskecija je isto tako skup mjera i postupaka koji
se provode s ciljem suzbijanja štetnih člankonožaca
(žohari, mravi, muhe, ose, stršljeni, obadi i dr.) koji
prenose uzročnike zaraznih bolesti, parazitiraju na
čovjekovom tijelu, uzrokuju alergijske reakcije i
djeluju toksično.
Alarmantno izvješće Agencije za zaštitu okoliša (Ekološka problematika
Labin.info) upozorava da je od ukupno 283 registrirana odlagališta u Hrvatskoj, samo
njih osam relativno sigurno za zdravlje i život ljudi jer posjeduju sve potrebne dozvole
za rad - lokacijsku, građevinsku i uporabnu.
Sva ostala odlagališta nemaju ili dozvole ili sigurnosne mehanizme, poput sustava
otplinjavanja ili pročišćavanja otpadnih voda, koji bi trebali na minimum svesti
opasnost od eksplozija metana ili zagađenja zraka, tla i podzemnih voda.
Sustavom odvodnje otpadnih voda opskrbljeno je samo 48 odlagališta, od kojih 27
velikih, a sustavom odvodnje i sabiranja procijednih voda raspolaže samo 17
registriranih odlagališta. Sustav otplinjavanja sagrađen je na ukupno 29 odlagališta.
Konstantno onečišćenje okoliša utvrđeno je na ukupno 18 odlagališta otpada,
razmještenih unutar devet županija i u Zagrebu. Registrirano je onečišćenje tla na devet
odlagališta otpada, onečišćenje podzemnih voda na četiri odlagališta, površinskih voda
na osam, a zraka na 11 odlagališta otpada.
27
Sl.16. Kompaktor na odlagalištu
Dovoljan broj zaposlenih radnika na odlagalištima također je nužan čimbenik da bi sve
funkcioniralo prema standardima. Deponije moraju biti na dovoljnom razmaku i
prohodne za svakodnevni dovoz otpada, koji se prevozi od mjesta na kojem se skuplja
na odlagalište, gdje se ako je moguće prerađuje i koristi u druge svrhe.
Otpad je potrebno svakodnevno i
stlačivati, da bi se što više
smanjio volumen istog.
Samohodni kompaktor na
kotačima koji s prednje strane
ima utovarnu lopatu, a čelični
kotači (valjci) prvenstveno
suoblikovani za zbijanje,
pomicanje, ravnanje i utovar
zemlje, otpada ili sanitarnog (otpadnog) materijala. Volumenska težina otpada bitan je
parametar za mehaničke aspekte odlagališta budući da vlastita težina otpada predstavlja
jedino stalno opterećenje koje djeluje na stabilnost tijela odlagališta. Prijašnja je praksa
često bila istovarivanje otpada bez zbijanja ili "blago" zbijanje slojeva debljine 2-3 m, a
današnja praksa teži dobrom zbijanju slojeva od 0,5-1,0 m s težim strojevima i većim
brojem prijelaza po istom sloju. Zbog navedenog ne iznenađuje da se u literaturi
izvještava o volumenskoj težini komunalnog otpada u širokom rasponu od 3 pa čak do
20 kN/m3.
4. MOGUĆNOSTI ISKORIŠTENJA OTPADA
Suvremeno rješenje za sve veće količine, volumen i štetnost otpada je provedba
Cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, koji obuhvaća sljedeće hijerarhijski
navedene mjere:
• nadzor toka otpada, od mjesta nastanka do mjesta konačne obrade;
• izbjegavanje i smanjivanje otpada;
• recikliranje i obnavljanje otpadnih tvari;
• obrada neiskorištenog otpada;
28
• minimalno odlaganje obrađenog otpada.
Sve navedene mjere čine jednu cjelinu i međusobno su povezane.
Vlasnik otpada sam odlučuje, hoće li svoj otpad prodati, pokloniti ili uz financijsku
naknadu predati ovlaštenim tvrtkama za postupanje s otpadom. U svakom slučaju se
iskazuju kao posebno vrijedne takozvane «4R» mjere za izravno gospodarenje otpadom:
• Izbjegavanje/smanjivanje (Reduction)
• Ponovna upotreba, bez obrade (Reuse)
• Obnavljanje, ponovna upotreba za istu namjenu, ali uz obradu npr. povratna
ambalaža (Recovery)
• Recikliranje, materijalno i energijsko iskorištavanje otpada (Recycling).
U slijedećih 20 godina Hrvatska će morati uložiti milijarde eura za sanaciju šteta
nastalih nekontroliranim odlaganjem otpada.
U Hrvatskoj treba inzistirati na smanjenju i reciklaži otpada, kao najprihvatljivijih
rješenja za postupanje s otpadom u RH. Također, treba-prioritetno napraviti katastar
postojećih odlagališta otpada, smanjiti broj postojećih odlagališta, odlagališta sanirati,
povećati organizirano skupljanje otpada, zakonom regulirati nadzor, provedbu i sankcije
vezano uz postupanje s otpadom, strogo provoditi nadzor toka otpada, hrvatsku
legislativu uskladiti s EU normama, te poticati «čistiju proizvodnju», jači inspekcijski
nadzor, osigurati financiranje razvoja sustava gospodarenja otpadom, posebnu
pozornost usmjeriti na edukaciju i komunikaciju s javnosti, izmijeniti sustav plaćanja
naknade za otpad, objekte za postupanje s otpadom uključiti u prostorne planove, i dr.9
9 Izvor: Radović S., Nujić R., Strategija gospodarenja otpadom na Republiku Hrvatsku, Časopis Gospodarstvo i okoliš, br. 60, Mtg-topograf, Velika Gorica, 2003., str.37
29
Tablica 9. Načini postupanja s otpadom10
Austrija Danska Slovenija Hrvatska
Recikliranje 34,3% 14% 10% 3,5%
Biološka obrada 21,7% 12% 1%
Termička obrada 14,7% 81% - -
Odlaganje 28,5% - 73% 95,5%
Obrada opasnog
otpada
0,8% 5% - -
Proučavajući Tablicu 9. možemo zaključiti da od navedenih zemalja jedino Austrija radi
najpotpuniju obradu otpada. Ali za razliku od istih, Hrvatska odlaže gotovo 100%
otpada, što je za svaku pohvalu. Mi ne obrađujemo opasan otpad, već se taj isti odvozi
u inozemstvo, gdje se nalaze legalna postrojenja i za termičku obradu i za obradu
opasnog otpada (npr. Austrija, Danska).
Tablica 10. Usporedba godišnjih količina otpada u četiri europske države.11
Austrija Danska Slovenija Hrvatska
Br. Stanovnika(u mil.) 8 5,3 2 4,45
Ukupna količina otpada
(u t)
28,6mil 13,0mil 8,4 9mil
Ukup. Kol. otpada po
stanovniku (u kg)
3,575 2,453 4,2 2,093
Kol. komunal. otpada (u t) 3,1mil 3,1mil 800.000 1,2mil
Ukup. Kol. kom.otp. po
stanovniku (u kg)
389 585 400 279
Iako Austrija ima među zemljama iz tablice 10. najviše stanovnika, iz priloženog
vidimo da ona ne proizvodi i najviše otpada po stanovniku, makar nam logika nalaže
suprotno. Slovenija ima samo 2 milijuna stanovnika, ali oni imaju najveću količinu
otpada po stanovniku(u kg). Danska ima nešto manje od milijun stanovnika više od
Hrvatske, a ukupna količina otpada po stanovniku im je dvostruko veća od našeg.
Zaključak- Danac proizvede 2x više otpada od Hrvata.
10
Izvor: Radović S., Nujić R., Strategija gospodarenja otpadom na Republiku Hrvatsku, Časopis Gospodarstvo i okoliš, br. 60, Mtg-topograf, Velika Gorica, 2003., str.37. 11 Kao i pod 9.
30
Osim što traže najbolje načine za iskorištenje prirodne energije Sunca i vjetra,
znanstvenici istražuju i nove načine za iskorištenje mora, zemlje pa čak i smeća kao
izvora električne energije. Budući da su ovdje nabrojani obnovljivi izvori, energiju koju
iz njh dobivamo, nazivamo obnovljivom energijom. Ovi oblici energije ponekad se
nazivaju "čistom energijom" jer njihova proizvodnja ne stvara emisiju ugljičnog
dioksida ili ostalih štetnih tvari u okoliš.
Tablica 11. Obrada otpada na odlagalištu Totovec (iznos u kn/t)
Komu-
nalni
otpad
Neopasni
proizvodni
(tehn.,ind.)
otpad
Prekrivka
Čvr
sto
Ve
zan
i azb
est
Mat
erij
alli
u k
om
.
Već
im o
d
60*
60*
20
(cm
)
Mat
erij
ali
u ko
m.
Do
dim
enz
ija
60*
60*
20
(cm
)
Ze
mlja
iz is
kopa
I dr.
ma
terij
ali
Fra
kcija
0-6
4m
m
Zbrinjva-
Nje
280,00 280,00 110,00 1.400,00 80,00 50,00 14,00
PDV 64,40 64,40 25,30 322,00 18,40 11,50 3,22
Naknda za
Namirenje
Nekretnina
14,00 14,00 5,50 70,00 4,00 2,50 0,70
Naknada za
Područje gjde
Se nalazi odl.
84,00 84,00 33,00 420,00 24,00 15,00 4,20
Investicije u
Zaštitu
Okoliša
250,00 250,00 100,00 250,00 70,00 40,00 10,00
Naknada na
Opterećivanje
Okol. otpad.
0,00 12,00 12,00 12,00 0,00 0,00 0,00
Sveukupno 692,40 704,40 285,80 2.474,00 196,40 119,00 32,12
Ambalažni otpad (papir, tetrapak, staklo, plastika, metal), krupni metalni otpad i auto
gume primaju se na odlagalište BEZ naknade ukoliko su razdvojeni po frakcijama, bez
primjesa.
Zbrinjavanje komunalnog i neopasnog otpada, PDV te investicije u zaštitu okoliša
naplačuju se isto u kn po toni otpada, osim naknada za opterećivanje okoliša otpadom
za komunalni je besplatno, a za neopasni 12kn/t.
Najskuplje jest zbrinjavanje azbestnog otpada (1400kn/t), a najjeftinije zemlje iz
iskopa(14kn/t). PDV je također najveći za obradu azbesta te iznosi 322kn/t, dok za
obradi zemlje iz iskopa iznosi tek 14kn/t.
31
4.1. BURZA OTPADA
Burza otpada je središte ponuda i potražnji svih vrsta otpada nastalih tijekom
proizvodnje koje se međusobno povezuju ovisno o predmetu prijave. Organizirana je s
ciljem povezivanja poslovnih partnera koji nude ili traže sve vrste korisnog
otpada/sekundarnih sirovina koje se mogu iskoristiti kao ulazna sirovina za daljnju
proizvodnju. Osnovana je u Hrvatskoj gospodarskoj komori kao ekološki projekt i po
svojoj osnovnoj funkciji je element ukupne državne strategije gospodarenja otpadom.
Na Internet stranici Biznet.hr moguće je svakodnevno pratiti ponudu-potražnju te
oglase vezane uz otpad. Navodim nekoliko kategorija kao primjer navedenog:
Oglasi u trenutnoj kategoriji; PONUDA-
.:92811405, Tvrtka/Naziv: GKP ČAKOM d.o.o., HRVATSKA - Čakovec Ciljana država/skupina država: HRVATSKA Datum isteka: 05.06.2011 Naziv oglasa: Ponuda plastike Imamo na lageru više od 200t različite plastike, većina plastike je odvojena po vrsti materijala.
.:92819349, Tvrtka/Naziv: Eko tersus d.o.o, HRVATSKA - Čakovec Ciljana država/skupina država: Europa Datum isteka: 08.06.2011 Naziv oglasa: Ponuda plastike Prodaja više vrsta plastike, po dogovoru se isporučuje mljevena, balirana ili rasuta.
.:111016513, Tvrtka/Naziv: Varkom d.d., HRVATSKA - Varaždin Ciljana država/skupina država: HRVATSKA Datum isteka: 15.12.2011 Naziv oglasa: Živa Nudi se živa iz baždarenih manometara od umjeravanja kućnih vodomjera.
.:111016555, Tvrtka/Naziv: Varkom d.d., HRVATSKA - Varaždin Ciljana država/skupina država: HRVATSKA Datum isteka: 15.12.2011 Naziv oglasa: Otpadne kemikalije Nude se otpadne kemikalije nastale u laboratoriju kojima je prošao rok trajanja. Bakrov sulfat- 200g, Silika gel- 3000g
32
POTRAŽNJA-
.:66578143, Tvrtka/Naziv: LAURA d.o.o., HRVATSKA - Šenkovec Ciljana država/skupina država: Europa Datum isteka: 10.07.2011 Naziv oglasa: Otpadni kabeli te otpadni bakar i aluminij Tvrtka kupuje otpadne kabele na bazi bakra i aluminija te otpadni bakar i aluminij. Zemlje interesa: Slovenija, Bosna i Hercegovina
:93614480, Tvrtka/Naziv: Excellent Enterprises Pvt Ltd, INDIJA - Khanna Ciljana država/skupina država: HRVATSKA Datum isteka: 28.04.2011 Naziv oglasa: Metalni otpad, auto otpad, strojevi za zemljane radove Indijska tvrtka Excellent Enterprises Pvt Ltd traži metalni otpad (HMS-I, HMS-I+II), auto otpad (motori, zupčanici itd.)
4.2. Otkup stakla
Otkup stakla u Hrvatskoj tek je rijetko organiziran, a spominje se cijena od 90 lipa po
kilogramu. Staklo tako završava u običnom otpadu što je velika šteta.
Proces recikliranja stakla je
proces pretvaranja
odbačenog stakla u korisni
proizvod. Ovisno o
konačnoj upotrebi , ovo
često uključuje razdvajanje
stakla prema boji. Staklo
dolazi u različitim bojama,
ali tri najčešće su:prozirno,
zeleno i smeđe.
4.3. Otkup metala Željezo je najvažniji metal. Proizvodnja mu je veća nego svih ostalih metala zajedno.
Glavne rude željeza su magnetit, hematit, limonit i siderit. Željezo se dobiva redukcijom
Slika 17. Odbačeno staklo u svrhu recikliranja
33
oksida željeza koksom u visokim pećima. Kao čisti metal se malo upotrebljava; legira se
s drugim metalima u razne vrste čelika, koji su osnova moderne civilizacije. Okućnica,
tavan, podrum, garaža; ima otpadnih metalnih predmeta u izobilju. Prislonimo magnet:
ako se drži - to je željezo. Tog metalnog otpada uvijek imamo u izobilju: ostatak od
gradnje, cijevi, dijelovi strojeva, odbačen i nespravan alat.
„Industrijska proizvodnja je prepuna otpadnog željeza: dovezite illi pozovite nas - imate
čisti okoliš i dodatnu zaradu!“12
Tvrtka UNIMER bavi se otkupom željeza, lima, bakra, baterija, papira, mesinga i
aluminija, ali na svojim internet stranicama nema prikazan cjenik ( samo za otkup
stakla- 90lp/kg).
Sl.23. Bakrene žice
5. ZAKLJU ČAK
Nije svaki otpad smeće!
U današnje doba recesije imamo mogućnost ponešto i zaraditi „stvarima koje nam više
nisu potrebne il smetaju“ nam u našem okruženju, kao najjednostavniji primjer. Ujedno
12 Internet oglas UNIMER-a, R. Steinera 3,40 000 Čakovec (http://www.unimer.hr/OTKUP/%C5%BDeljezo.html)
34
pridonosimo čišćem okolišu. Svatko od nas može nakratko postati „smetlar“, ukloniti
otapad kojem nije mjesto u prirodi, odnijeti ga na za to predviđeno mjesto i pritom nešto
zaraditi. Plastične boce, baterije, staro željezo, bakrene žice, stare azbestne ploče koje se
uvijek negdje nađu, il staklene boce, hrpe starih novina i bilježnica, itd. Ključ je u
selektivnom prikupljanju otpada. Mnogi materijali imaju vrijednost ukoliko se
selektiraju. Ako otpad mješamo, radimo dvostruku štetu, a za to možemo biti kažnjeni i
novčanim iznosom. Ukoliko se prilikom istovara utvrdi da zaprimljeni otpad ne
odgovara prijavljenoj vrsti, naplaćuje se trostruka cijena odlaganja i naknada za
ponovno odlaganje.
Pravo na čisti okoliš jedno je od temeljnih ljudskih prava. Očistiti svoj kutak može
svatko, tko ima imalo savjesti i naravno volje. Svaki stanovnik u Hrvatskoj godišnje
odbaci oko 270kg komunalnog otpada. Kad bi ga barem selektirali, učinili bismo i više
od polovice posla. Samo žalosno je što je veoma maleni postotak stanovništva kod nas
ekološki osviješten.
Potrebno je; promjeniti navike + smanjiti količinu otpada + selektivno i pravilno
zbrijavanjavati otpad.
Ako barem i jednog bližnjeg osvijestimo i približimo mu nužnost adekvatnog odlaganja
svih vrsta otpada, učinili smo i više nego dobro djelo☺
35
6. LITERATURA
1. MATAS, SIMONČIĆ, ŠOBOT; ZAŠTITA OKOLIŠA DANAS ZA SUTRA,
ŠK, ZAGREB, 1992.GOD.
2. UDOVIČIĆ B., ČOVJEK I OKOLIŠ, KIGEN, ZAGREB, 2009. GOD
3. DELORT R., WALTER F., POVIJEST EUROPSKOG OKOLIŠA, BARBAT,
ZAGREB, 2002. GOD.
4. ZNAOR, KAROGLAN-TODOROVIĆ, NOVAK-GOLUB, PERCEPCIJA I
STAVOVINSTANOVNIŠTVA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE O PRIRODI I
OKOLIŠU, EKOLOGIKA, ZAGREB, 2002. GOD.
5. KALAMBURA S., STRATEGIJA GOSPODARENJA OTPADOM I ULOGA
FONDA ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERHETSKU UČINKOVITOST,
ZAGREB, 2006. GOD.
6. ČASOPIS: GOSPODARSTVO I OKOLIŠ, BR. 60, 97. ,98.
7. NARODNE NOVINE:
• NN 178/04
• NN 130/05
• NN 111/06
• NN 85/07
• NN 136/10
• NN 31/11
8. PREDAVANJA PROF. PREMURA V., KOLEGIJ ZAŠTITA OKOLIŠA,
2010.GOD
9. INTERNET STRANICE:
• NACIONALNA STRATEGIJA ZAŠTITE OKOLIŠA I NACIONALNI
PLAN DJELOVANJA ZA OKOLIŠ
(http://www.mzopu.hr/default.aspx?id=4606)
• ČAKOM (http://www.cakom.hr/)
• UNIMER (http://www.unimer.hr/MI/Onama.html)
36
• PLAN GOSPODARENJA OTPADOM
(http://www.bbz.hr/LinkClick.aspx?fileticket=8D%2F7xwOwHq8%3D
&tabid=177)