Sarajevo,oktobar 2011. g.
Prva konferencija farmakoekonomike i Prva konferencija farmakoekonomike i istraistražživanja ishoda u BIHivanja ishoda u BIH
““Farmakoekonomika i perspektive u BIHFarmakoekonomika i perspektive u BIH””
FFS FFS --PPotrootroššnjnjaa lijekova lijekova za maligne tumoreza maligne tumore
Autor: doc.dr.sc.med. Osman Slipičević,spec. soc.medicine sa organizacijom i ekonomikom zdravstvene zaštite
Zdravstvena ekonomika predstavlja oblast (socijalne medicine) koja se bavi modelima finansiranja zdravstvene zaštite, te uticajem tih modela na ponašanje zdravstvenih djelatnika tokom pružanja zdravstvenih uslugaOsnovni problem ekonomike (zdravstva) potiče iz činjenice dasu ljudske želje neograničene, a resursi za zadovoljenje tihželja su limitiraniIzbore moraju načiniti potrošači ili izbor mora biti načinjen u njihovo ime, o tome koje robe i usluge kupiti
Zdravstvena ekonomika
Primjeri u zdravstvenoj zaštiti mogu biti:
•Koliko zamjena kuka i koliko operacija mrene treba izvesti?•Koliko operacija provesti i koliko farmakoterapija primijeniti za tretman istogstanja?
Derived from AJ Culyer, JP Newhouse
A. Zdravlje i njegove
vrijednosti, korisnost zdravlja
A. Zdravlje i njegove
vrijednosti, korisnost zdravlja
B. Šta utiče na zdravlje
B. Šta utiče na zdravlje
C. Potražnja za zdravstvenom
zaštitom
C. Potražnja za zdravstvenom
zaštitom
D. Snabdijevanje zdravstvene
zaštite
D. Snabdijevanje zdravstvene
zaštite
E. Analizatržišta
E. Analizatržišta
F. Mikro -ekonomska
procjena
F. Mikro -ekonomska
procjena
G. PlaniranjeBudgetiranje- Regulacija i monitoring
G. PlaniranjeBudgetiranje- Regulacija i monitoring
H. Evaluacija cijelog
sistemskog nivoa
H. Evaluacija cijelog
sistemskog nivoa
Koštanje-efekat, koštanje-dobit, analiza koštanja i
korisnosti kod različitih načina pružanja zaštite na svim
fazama(otkrivanje, diagnoza, tretman, rehabilitacija)
Evaluacuja raspoloživih instrumenata za
optimizaciju sistema budžetiranja, alokacije ljuske snage, regulacija strukture stimulacije
Jednakost i kriteij alokativne efikasnosti
odnose se na E i F, medjureginalne i
medjunarodne usporedbe, mtode finansiranja
Koštanje proizvodnje, alternativne tehnike
proizvodnje, input substitucije, tržište za inpute (rad i kapital), metode i stimulacije plaćanja,
organizacija i operacionalizacija
Genetski, radna opasnost,edukacija, prihod, kapital, karakteristike obitelji, itd.
Utjecaji A i B na ponašanje traženja zdravstvene zaštite, prepreke traženje z.z. (cijena, vrijeme, psikološke, formalne),
odnosi agenata, osiguranje, potražnja i efekti potražnje za
zaštitom.
Atributi zdravlja, zdravstveni status, životne vrijednosti,
vrednovanje korisnosti zdravlja
Novčane cijene, vremenske, liste ćekanja, bez cijena sistemi snabdijevanja i
njihovi učinci na liječnike i bolničke usluge
Shema zdravstvene ekonomikeShema zdravstvene ekonomike
Razumijevanje korisnika i njihovih potreba
Potreba za zdravstvenom zaštitom postoji kada je pojedinac u stanju za koje postoji efektna i prihvatljiva intervencija.
Potreba
KorišćenjeZahtjev
a b c
d e
(a) Nezadovoljena potreba, kao što su transplantacije bubrega
(b) Potreba koja premašuje zahtjeve, npr. vakcinacija ili usluge screening-a
(c) Zahtjev/potražnja koja je potrebna i zadovoljena
(d) Zahtjev koji je zadovoljen, ali se ne može reći da predstavlja zdravstvenu potrebu, npr.kozmetička hirurgija
(e) Stanje za kojim nema ni potrebe ni zahtjeva, npr.širenje i kiretaža(D&C) za obilna menstrualna krvarenja
“Farmakoekonomika je disciplina ekonomike zdravstva koja identificira, mjeri i uspoređuje troškove i rezultate
primjene farmaceutskih proizvoda.”
L.Bootman
Farmakoekonomika podrazumijeva pravilnu alokaciju raspoloživih sredstava koja su u pravilu ograničena
TROŠKOVI ISHODI
Farmakoekonomika je najvećim dijelom bazirana na 4 analize:1. Cost – Minimization Analysis (CMA), Analiza minimiziranja
troška,2. Cost – Benefit Analysis (CBA), Analiza troška i dobiti3. Cost – Effectiveness Analysis (CEA), Analiza troška i učinka4. Cost – Utility Analysis (CUA), Analiza troška i korisnostiZa svaki metod: definicije, inputi, ishodi, prednosti, nedostaci, područja primjene
Vrsta farmakoekonomske analize
Trošak Ishod Rezultat/fokus analize
CMA KM (€,$,£) jednak/identičan•Efikasnost Dodatni trošak terapije A u odnosu na
terapiju B
CBA KM (€,$,£) KM (€,$,£)•Najveći dobitak za uložena sredstva (odnos troškova i koristi)Ukupna koristi= Korist - Troškovi
CEA KM (€,$,£)
Naturalne jedinice (godine života,
smanjenje krvnog tlaka u mmHg)
• Najbolji način postizanja zadanog cilja Trošak po dobivenoj godini života, trošak po
izlječenom pacijentu
CUA KM (€,$,£)Naturalne jedinice
(QALY)•Najbolji način postizanja QALY cilja Trošak po dobivenom QALY-u
Ekonomska analiza (programa zdravstvene zaštite) je komparativna studija alternativne opcije u odnosu na date potrebene resurse i predvidjene ishode.
Glavna svrha ekonomske analize je da: Identificira, Mjeri, Procjenjuje i Uporedjuje: koštanje i rezultate
Zdravstvena intervencija se ne može procijeniti izolirano, mora se uporediti sa alternativom alternativa može biti ili drugi program ili “ne raditi
ništa”.
7
Ekonomska analiza -definicija
Ovaj metod je primjenjiv za usporedbu troškova za dvaprograma/intervencije/procedure sa identičnimishodima, ali različitim upotrebljenim resursima:
8
• Resursi su prikazanimonetarno;
• Pretpostavka je da suishodi/dobiti identični, stoga nisu poređeni;
Programme 1
Programme 2
CMA
R1
R2
Ishod
Prednosti jednostavno i jeftino za primjenu lako za shvatanje
Nedostaci često je nerealistična pretpostavka identičnih rezultata
primjeri: učinak brand-name lijeka u odnosu na generički lijekje isti (npr. aspirin)
Minimiziranje troškova
9
Ovaj metod se primjenjuje na programe gdje se u obealternative rezultat može iskazati istim mjernim jedinicama.
Troškovi su izraženi monetarno; Rezultati su izraženi stvarnim jedinicama, npr.: spašene
godine života, smanjeno trajanje invalidnosti, smanjenkrvni tlak, itd.
Prednosti• Dobit je mjerljiva;• Koncepti mjernih jedinica kojima je izražena
dobit mogu se lako shvatiti.Nedostaci
• Nekada ovakve “stvarne” jedinicemjere ne mogu obuhvatiti sve dimenzijeefekata liječenja.
CEA
R1
R2
Programme 1
Programme 2
O1
O2
Analiza troška i učinka
Ovaj metod je primjenjiv za programe gdje ima jedna ilinekoliko dimenzija efektivnosti, koja ne mora biti uvijekista za svaki od alternativnih programa. Troškovi su izraženi monetarno; Rezultati su često izraženi u godinama kvalitetnog
života, najčešće na skali 0-1.
10
CuA
R1
R2
Programme 1
Programme 2
O1
O2
O1
O1
Analiza troška i korisnosti
Usporedba usluga koje produžavaju život, dijaliza, sa jednomkoja uglavnom poboljšava kvalitet kao što je operacija katarakteuključuje usporedbu različitih dimenzija.
Takva evaluacija se može koristiti za odredjivanje prioriteta;kao proces politike odlučivanja, ali i kod konkretih slučajeva,• “30 dodatnih godina života za jednu osobu ili bolji vid za 300 ljudi koji
očekuju da žive narednih 5 godina”.
Prednosti Uzima se u obzir i perspektiva pacijenta (kvalitet života)
Nedostaci samo jedan indikator teško može obuhvatiti sve dimenzije
zdravstvene zaštite postoje razvijeni mnogi indikatori za mjerenje rezultata /
funkcija korisnosti11
Analiza troška i korisnosti-primjer
Postoje dva praktična problema u ekonomskoj evaluaciji– mjerenje troškova i rezultata
Koji troškovi trebaju biti obuhvaćeni? Pristup troškovima i važnost perspektive Kako procijeniti troškove? Treba uzeti u obzir slijedeće faktore, npr.:
Ne-tržišne komponente;
Prilagođavanje trenutnim cijenama;
Period za koji su troškovi procijenjeni; Treba li obuhvatiti druge troškove, koji nisu direktno vezani za
zdravstvenu zaštitu? Kapitalne investicije (“potonuli kapital”) Prosječni troškovi i dodatni troškovi.
12
Mjerenje troškova i rezultata u ekonomskoj evaluaciji
Analiza troškova i efekata: dobiti mogu biti izmjerene u komparabilnim jeidnicama kao Smanjen krvni tlak, smanjen holesterol izbjegnuta smrt, tid.
U slučaju analize troškova i korisnosti i usporedbom dvarazličita tipa rezultata, dobiti trebaju biti konvertirane u jedinstveni mjerni sistem – QALY ili DALY
U slučaju troškova i dobiti – treba konvertirati rezultate u monetarne jedinice
13
Mjerenje dobiti
Sektor zdravstvenih usluga postaje sve skuplji, a finansijerisektora zdravstva i javnost, imaju interes za ekonomske implikacijepružanja zdravstvenih usluga.
Briga o strukturalnoj, ili alokativnoj, efikasnosti programazdravstvene zaštite, a zdravstveni menadžeri i planeri bi trebaliimati uvid i u troškove i u posljedice zdravstvenih programa.
Analiza troškova je važna za odredjivanje parametara alokacijeresursa i sistema plaćanja davaoca usluga.
Poznavanje troškova vođenja zdravstvenih institucija; zbog složenosti pružanja z. usluga, menadžeri često nisu svjesnitroškova liječenja jer se oni baziraju na mnogim heterogenim procesima
Zašto je analiza troškova u zdravstvenoj zaštiti važna
15
Ekonomskaevaluacija
zdravstvenihprograma
Ekonomskaevaluacija
zdravstvenihprograma
Alokacijaresursa i plaćanjedavalacausluga
Alokacijaresursa i plaćanjedavalacausluga
Menadžmentustanove
Menadžmentustanove
Zdravstvena ekonomikaZdravstvena ekonomika
Prevodjenjeekonomskeevaluacije u zdravstvenu
politiku
Prevodjenjeekonomskeevaluacije u zdravstvenu
politiku
Računovodstvomenadžmenta i
povratnainformacija za
sistem alokacijeresursa
Računovodstvomenadžmenta i
povratnainformacija za
sistem alokacijeresursa
Područja analize troškova u zdravstvenoj zaštiti
16
MenadžerskaMenadžerska
Odredjivanjeparametara
sistema plaćanja
Odredjivanjeparametara
sistema plaćanja
Shvatanje strukture troškova usluga•prosječni troškovi i prihodi
Planiranje promjena u organizacijipružanja usluga
•Granični troškovi i prihodiOdgovor na poticaje sistema plaćanja
•stope plaćanja vs. bolničkitroškovi
Dugoročno planiranje•Investiranje
Shvatanje strukture troškova usluga•prosječni troškovi i prihodi
Planiranje promjena u organizacijipružanja usluga
•Granični troškovi i prihodiOdgovor na poticaje sistema plaćanja
•stope plaćanja vs. bolničkitroškovi
Dugoročno planiranje•Investiranje
Uporedjivanje troškova u reginalnim inacionalnim sistemima organizacijazdravstvene službe i donošenje odlukao stopama plaćanja
Uporedjivanje troškova u reginalnim inacionalnim sistemima organizacijazdravstvene službe i donošenje odlukao stopama plaćanja
Svrha analize troškova u zdravstvenoj organizaciji
Pretpostavljamo da output firme ima trgovinsku vrijednost
Potrošači imaju prava; oni mogu vratiti oštećenu robu i zahtijevati povrat novca.
Proizvođači roba ispod standarda dobivaju loš publicitet u novinama i od grupa potrošača.
Glavnina menadžerske ekonomike se fokusira na samiproizvodni proces, te na potražnju za proizvodom.
17
U tradicionalnoj ekonomiji...
Mnogi tretmani nisu dokazano uspješni, postoji manjakevaluativnih studija za mnoge uobičajene intervencije
Čak i kada su rezultati dostupni, njihovo rasprostranjivanje ipraktična primjena mogu biti problematični
Često nije pacijent/korisnik taj koji potražuje tretman, već liječnik
Potrošači žele bolje zdravlje, ali ono što kupuju su zdravstveneusluge.
U osnovi, svrha zdravstvene zaštite jeste održanje dobrogzdravlja i redukcija patnje
18
U zdravstvenoj zaštiti...
•Teže odredjivanje i mjerenje output-a•Uključeni rad je promjenjiviji i kompleksniji•Većina rada je urgentna i neodloživa•Rad dozvoljava malo tolerancije za dvojbu ili grešku•Radne aktivnosti su medjuovisne i zahtijevaju visok stupanj koordinacije izmedju različitih profesionalnih grupa•Rad podrazumijeva visok stupanj specijalizacije•Zdravstveni radnici su visoko profesionalizirani i njihova lojalnost je primarno posvećena profesiji •Postoji mala efektivna organizacijska ili menadžerska moćkontrole nad najodgovornijom grupom, tj. ljekarima•Postojanje dualnog autoriteta u mnogim organizacijama zdravstvene zaštite, naročito bolnicama.
Specifičnosti zdravstvene zaštite
Politički
Ekološki
Demografski
Tehnološki
Kultura i vrijednosti
Struktura sektora
Očekivanja glavnih učesnika
Potrebe
Resursi i sposobnosti
Politicki procesi
Životni ciklus Tržište
Zakonski/Regulatorni
Ekonomski
Socijalni
Epidemiološki
Konkurenti
Historija i nasljeđe
FFS - Potrootroššnjnjaa lijekovalijekovaza maligne tumoreza maligne tumore
FFS finansira:• nabavku lijekova: citostatici, faktori koagulacije, lijekovi za
dijalizirane bolesnike, lijekovi za hepatitisa C i B, vakcine, imunosupresivi nakon transplantacije organa, lijekovi za liječenje multiple skleroze i dr. (≈60 mil. KM ili oko 45%)
• nabavku potrošnog medicinskog materijala: za dijalizu, trakice za šećer... (12% ili ≈ 16,6 mil.KM)
• pružene zdravstvene usluge i programe: kardiologija i kardiohirurgija, radioterapija, neurohirurgija, ortopedija i traumatologija transplantologija...itd. (43%) ili ≈ 57 mil.KM
FFS
Svrha i cilj
1. Izvršiti analizu podataka koji se odnose na glavne odrednice potrošnje lijekova za maligne tumore,
2. Izvršiti evaluaciju korištenja u skladu sa važećimpropisima,
3. Identificirati faktore koji utiču na nivo potrošnje,4. Analizirati dobijene pokazatelje i predložiti mjere za
najracionalnije korištenje sredstava namjenjenih za zadovoljenje potreba liječenjem onkološkim lijekova.
Potrošnja lijekova FFS
Struktura rashoda FFS za lijekove u 2010.g.
Lijekov i za MS; 1.283.701; 2%
Lijekov i za hemof iliju;
3.144.776; 5%
Citos tatic i; 41.783.323; 70%Lijekov i za dijalizu;
7.066.774; 12%
Os tali lijekov i (HIV ,aids , HIG,
Imunosupres iv i...) ; 1.979.125; 3%
Program imunizac ije;
2.982.148; 5%Lijekov i za
hepatitis CiB; 1.743.575 KM; 3%
Analiza potrošnje onkoloških lijekova
Napomena -Ukupna potrošnja je izražena u .000 KM
2008.g. Index 08/07 2009.g. Index 09/08 2010.g. Index 10/09
Broj liječenih 6.940 113,9 7.684 110,7 8.607 112,0
Ukupna potrošnja 30.870 134,2 33.501 108,5 41.783 124,7
Prosječna potrošnja 4.448 117,8 4.360 98,1 4.855 111,3
Grafikon 1. Stope rasta
245,9
148,7
197,2181,7
135,4
100,0
151,5135,3
122,2107,3
162,3145,7
126,2
0,0
50,0
100,0
150,0
200,0
250,0
300,0
2006.g. 2007.g. 2008.g. 2009.g. 2010.g.
Ukupna potrošnja
Liječeni pacijenti
Prosječna potrošnja
Broj liječenih pacijenata od “vodećih oboljenja”2008.-2010.g.
3.013
960
212
741
354180
338
224 51152
2472
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
3.500
Ca dojke
Ca bronha i pluća
Mijel. leukemija
Ca prostate
Ca kolona
Dif.non-H. limfom
Ca rectum
Ca želuca
Ca bubrega
Ca r.sig.prelaza
Ostala oboljenja
2008.2009.2010.
1.Analiza potrošnje po oboljenjima 2008-2010.g.
16.717.107
1.332.650 1.290.693 1.085.512
3.212.1381.744.8223.092.769 2.662.091
1.722.119 1.588.179
100.0002.100.000
4.100.0006.100.000
8.100.00010.100.000
12.100.00014.100.000
16.100.00018.100.000
Ca dojke
Mijel. le
ukemija
Ca pros
tateCa k
olonaDif.n
on-H. li
mfomCa re
ctum
Ca želu
caCa b
ubrega
Ca r.sig
.prela
za
2008.
2009.
2010.
2.Analiza potrošnje po oboljenjima-2010.g.
Ca rectum; 1.588.179KM
3,8%
Dif.non-H. limfom; 1.722.119KM
4,1%
Ca želuca; 1.332.649KM; 3,2%
Ca bubrega; 1.290.692KM; 3,1%
Ca r.sig.prelaza; 1.085.511KM; 2,6%
Ostala oboljenja; 7.335.243KM
17,6%
Ca kolona; 1.744.822KM
4,2%
Ca prostate; 2.662.091KM
6,4%
Mijel. leukemija; 3.092.768KM
7,4%
Ca bronha i pluća 3.212.138KM
7,7%
Ca dojke 16.717.106KM
40,0%
3. Prosječna potrošnja po pacijentu (KM) 2008-2010. g.
5.5483.346
14.589
3.5934.929
9.567
4.6995.949
25308
7.142
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
30.000
Ca dojke
Mije
l. leu
kemija
Ca pros
tate
Ca kolona
Dif.no
n-H. li
mfom
Ca rec
tum
Ca žel
uca
Ca bubre
ga
Ca rek
tosig. p
rijelaz
a
2008.g.
2009.g.
2010.g.
4. Potrošnja vodećih citostatika u 2010.g.
letrozol; 1.986.712KM 5%
kapecitabin; 2.322.957KM
6%
rituximab; 2.146.783KM
5%
zolendronska kiselina; 1.952.280KM
5%
gemcitabin; 1.442.610KM
3%
irinotekan; 1.380.344KM
3%
filgrastim; 1.238.061KM
3%
ostali lijekovi; 14.698.343KM
35%
docetaksel; 3.643.264KM
9%
imatinib mesilat; 3.878.641KM
9%
trastuzumab; 7.093.325KM
17%
5.Broj pacijenata u zdrav. ustanovama na području FBIH.
3.84143,5%
1.97722,4% 1.534
17,4%
4064,6%
91510,4%
1511,7%
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
3.500
4.000
KCUSarajevo
UKC Tuzla Kl. bolnicaMostar
KB Bihać KB Zenica KB Livno
2008.g.2009.g.2010.g
6.Ukupna potrošnja citostatika u zdrav. ustanovama
17.659.734KM42,4%
10.141.332KM24,4%
7.446.582KM17,9%
1.931.846KM4,6
4.064.399KM9,8%
363.355KM0,9%
0
2.000.000
4.000.000
6.000.000
8.000.000
10.000.000
12.000.000
14.000.000
16.000.000
18.000.000
KCUSarajevo
UKC Tuzla Kl. bolnicaMostar
KB Bihać KB Zenica KB Livno
2008.g.2009.g.2010.g.
7.Prosječna potrošnja citostatika po pacijentu
4.598
5.130 4.8544.758
4.442
2.406
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
3.500
4.000
4.500
5.000
5.500
KCUSarajevo
UKC Tuzla Kl. bolnicaMostar
KB Bihać KB Zenica KB Livno
2008.g.
2009.g.
2010.g.
8.Prosječna potrošnja po oboljenjima u zdr. ustanovama
1.000
3.000
5.000
7.000
9.000
11.000
13.000
15.000
17.000
Ca dojk
e
Mijel. le
ukemija
Ca pros
tate
Ca kolo
na
Dif.non-H
. limfom
Ca rectu
m
Ca želu
ca
Ca rektos
ig. prijelaz
a
KCU Sarajevo
UKC Tuzla
KB Mostar
9.Struktura potrošnje lijekova kod Ca dojke, u 2010.g., po zdravstvenim ustanovama
24,7
22,4
12,1
6,4
34,4
28,6
13,8
19,90
7,4
30,3
27,9
1,8
20,20
8,3
41,8
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
KCU Sarajevo UKC Tuz la KB Mos tar
O stali lijekovi
zolendronska kiselin letrozol
docetaksel
tras tuzum ab
10.Struktura potrošnje lijekova kod Ca bronha i pluća u 2010.g., po zdravstvenim ustanovama
29,7
23,9
21,3
9,6
15,5
18,3
16,2
40,1
7,8
17,5
3,6
16,0
17,7
21,7
41
0%
20%
40%
60%
80%
100%
KCU Sarajevo UKC Tuzla KB Mostar
Ostalilijekovietopozid
docetaksel
erlotinib
gemcitabin
11.Struktura potrošnje lijekova kod Ca debelog crijeva, u 2010.g., po zdravstvenim ustanovama
26,5
23,2
30,4
9,9
9,9
47,0
21,8
11,8
6,5
12,8
32,1
24,0
19,1
9,4
15,4
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
KCU Sarajevo UKC Tuzla KB Mostar
Ostali lijekovi
oxaliplatin
imatinib mesilat/bevacizumabirinotekan
kapecitabin
20,1
25,70
18,7
9,2
26,3
29,6
31,10
6,5
20,0
12,8
40,3
13,81,8
15,5
28,6
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
KCU Sarajevo UKC Tuzla KB Mostar
Ostali lijekovi
zolendronskakiselin goserelin
bikalutam id
leuprorelin
12.Struktura potrošnje lijekova kod Ca prostate, u 2010.g., po zdravstvenim ustanovama
Comparator Report on Patient Access to Cancer Drugs in Europe, Nils Wilking MD PhD, Karolinska Institutet, Stockholm, Sweden Bengt Jönsson, Professor Stockholm School of Economics, Stockholm, Sweden, Daniel Högberg and Nahila Justo, i3 Innovus, Stockholm, Sweden, January 15, 2009. www.comparatorreports.se
Ukupno utrošena sredstva za zdravstvo kao dio GDP (%)
Troškovi zdravstvene zaštite- per capita USD
Troškovi za lijekove per capita USD
Učešće lijekova u ukupnoj potrošnji u zdravstvu (%)
FBIH 8,6 363 95 25,5
Poljska 6,2 843 236 28
Češka 8,5 1.447 391 28
Grčka 9,0 2.283 651 29
Italija 8,9 2.496 376 15
V.Britanija 8,2 2.580 316 12
Turska 5,7 591 143 24
0
500000
1000000
1500000
2000000
2500000
3000000
3500000
1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Potrošnja citostatika (Euro/100.000 stanovnika)
EUFBIH
Potrošnja docetaksela mg/cap
0
0,05
0,1
0,15
0,2
0,25
0,3
0,35
0,4
2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. 2008.g.
FBIHEU 13GBTurskaMadjarskaFrancuskaPoljska
Potrošnja gemcitabina mg/cap
0
1
2
3
4
5
6
7
8
2003.g. 2004.g. 2005.g. 2006.g. 2007.g. 2008.g.
FBIHEU 13GBTurskaMadjarskaFrancuskaPoljska
Analiza troškova i efekata
?
30%
70%
60%
40%
0.5
0.2
0.4
0.2
$10,000
$6,000
$6,000
$5,000
Lijek A
Lijek B
Opcije P QALY TROŠAK
? ? ? ? ? ?
????? ????
? ? ? ? ? ?
????? ????
Indikatori izvršenja mogu biti korišteni zbog unutarnjih razloga (različite menadžerske funkcije organiziranja pružanja z.usluga i upravljanja ustanovama) i vanjskih razloga, (pitanjeodgovornosti prema ključnim akterima kao što su pacijenti/korisnici, finansijeri, javnost u cjelini itd). Nacionalni z. sistemi uglavnom su fokusirani na poodručja: unapredjenje zdravlja ljudi, fer pristup uslugama, pružanje efektivne zaštite, efikasnost, iskustva pacijenata i njihovih skrbnika i zdravtveni ishod, (health outcomes).
M&E
Identificiranje seta pokazatelja (Pr)Odgovori na th. metastatke bolesti mogu biti definirani kao: Kompletan odgovor (CR) – potpuna regresija svih lezija na
osnovu radioloških ili kliničkih pretraga. Parcijalni odgovor (PR) – regresija više od 50% mjerljive lezije
bez pojave novih lezija. Stabilna bolest (SD) – redukcija tumorskih lezija manje od 50%
ili povećanje lezije manje od 25%. Progresija bolesti (PD) – pojava bilo koje lezije koja nije bila
registrirana prije početka terapije, ponovna pojava lezije koja je ranije regredirala, ili povećanje mjerljivih lezija koje je veće od 25%.
Health outcomes
Kod pacijenata kod kojih se postigne odgovor mogu biti praćeni ivremenski, dinamični parametri kao što su:
Vrijeme za postizanje odgovora (Time to Response, TTR) Vrijeme trajanja odgovora (Duration of Response, DOR) Vrijeme do progresije oboljenja (Time to dissease
progression, TDP) Ukupno preživljenje (Overall survival, OS) Neželjeni efekti kao i troškovi medicinskog liječenja Kvaliteta života
Rezultati liječenja vezani za adjuvantnu terapiju: Obim ukupnog preživljenja Preživljenje bez znakova progresije bolesti
Nastavak....
Osnovni problemi:•Trastuzumab (Herceptin®) standard u tretmanu Her 2 + karcinoma dojke•Lijek nije dostupan svim pacijentima u indikaciji ranog HER2 + karcinoma dojke •Decembar 2009 – na tretmanu u ranom karcinomu dojke 34 žene,106 pacijenata indicirani za terapiju (listia čekanja)•Neujednačen način propisivanja , nema praćenja niti evaluacije pacijenata•Limitiran budžet FZZOIR
Projekt/klinička studija "Opservaciona studija terapijskih modaliteta kod pacijenata sa HER 2pozitivnim karcinomom dojke uz farmakoekonomsku analizu"
• Partnerska saradnja između FMZ, FZZOiR i farmaceutske kuće Roche u iznalaženje rješenja za Liste čekanja
• CILJ PROJEKTA praćenje terapijskih efekata trastuzumaba kod pacijenata sa HER2 pozitivnim karcinomom dojke uz farmakoekonomsku analizu
• Početak projekta: januar 2010, kraj studije 2015• Her 2 testiranje imunohistohemija i CISH + UKNEQAS vanjska
kontrola • Praćenje pacijenata - Elektronski CRF - Svaki istraživač u studiji je
dobio mogućnost pristupa i redovnog popunjavanja CRF-ova za svoje pacijenate koji su uključeni u studiju na osnovu kojih će se pratiti propisivačka navika, te praviti dalja farmakoekonomska analiza
• Fond ima uvid u elektronske CRF-ove i tretman svih pacijenata
Projekat – nastavak....
Projekat – nastavak....
Za provođenje projekta odgovorni:• Kordinator projekta • Kordinator projekta za farmakoekonomsku analizu• Glavni istraživač• Podistraživači
Centri u kojima se provodi projekat - studija:• KCU u Sarajevu – Klinika za onkologiju• UKC Tuzla – Klinika za onkologiju, hematologiju i
radioterapiju• KB Mostar – Klinika za onkologiju• KB Zenica – Odjel za onkologiju• KB Bihać – Odjel za onkologiju
U 2010. g. uključen 121 pacijent što je za 356% rast u broju liječenih pacijenata u odnosu na 2009.g.
Do sada tretman odobren za 194 pacijenta 91 pacijent završio liječenje, nastavlja se praćenje 4 godine 65 pacijenata trenutno na liječenju 18 pacijenata nije započelo liječenje zbog nalaza UZV srca (EF<55% ) 20 pacijenata isključeno sa tretmana zbog progresije bolesti 10,8 %
Projekat – nastavak....
Centar Liječenje U TOKU
Liječenje treba da počne
Liječenje završeno
Liječenje prekinuto
Liječenje nije i neće početi UKUPNO
Sarajevo 17 6 27 5 8 63
Mostar 7 5 26 7 5 50
Tuzla 11 2 15 4 4 36
Zenica 13 1 13 3 1 31
Bihać 3 0 10 1 0 14
UKUPNO 51 14 91 20 18 194
Umjesto zaključaka
Kroz projekat – lokalna klinička studija po prvi put u FBIH imamo: elektronsku bazu podataka egzaktan broj oboljelih sa Her 2 + ranim karcinomom dojke socioekonomske i demografske podatke oboljelih standardiziran tretman oboljelih pojedinačnu i prosječnu godišnju potrošnju lijeka trastuzumab i hemoterapije po pacijentu ishode liječenja petogodišnje praćenje pacijenata Pračenje farmakoekonomskog učinka
NEMAMO VIŠE LISTE ČEKANJA
Zaključci i prijedlozi mjera
1. Potrošnja lijekova za liječenje malignih tumora ima kontinuiran trend rasta broja oboljelih osoba koji se liječe ovim lijekovima, rast ukupnih troškova, kao i prosječene potrošnje lijekova po pacijentu.
2. Propisivanje i ordiniranje citostatika za liječenje malignih oboljenjane vrši se u skladu sa jedinstvenim doktrinarnim stavovima i kliničkim protokolima, što uzrokuje značajne varijacije u strukturii volumenu propisivanja i upotrebe lijekova, a što ima za posljedicu, između ostalog, značajne razlike u prosječnoj potrošnji, za ista oboljenja, izmedju pojedinih zdravstvenih ustanova, kao i u neravnomjernosti u dostupnosti uslugama liječenja citostaticima,
3. S obzirom da se struktura upotrebe lijekova za osobe s identičnimkliničkim stanjem znatno razlikuju i da postoji, za pretpostaviti, značajna razlika u rezultatima liječenja, to je pokazatelj da bi farmakodinamika mogla pomoći u razjašnjenju uzroka varijacija, a poslije također pomoći u razvojui smjernica i standarda za budćuupotrebu,
4. U tom smislu, neophodno je inicirati aktivnosti oko izrade jedinstvenih dijagnostičko – terapeutskih vodiča za oboljele od malignih tumora, kao i praćenje efekata korištenja lijekova, nakon čega će se početi sa njihovim prikupljanjem, obradom i analizom, kao osnovnog preduvjeta za ocjenu opravdanosti i racionalnog korištenja,
5. Pripremiti sistemski pristup za osposobljavanje i edukacija kadrova izoblasti zdravstvene ekonomike, odnosno farmakoekonomike, kaoosnovnog preduslova za provođenje odgovarajućih ekonomskih analiza u oblasti zdravstvene zaštite, a što zahtijeva veće uključenje zdravstveneekonomike, odnosno farmakoekonomike u dodiplomske i poslijediplomskeedukacijske programe
6. Ti programi trebali bi pridonijeti široj i kvalificiranijoj upotrebifarmakoekonomike kao nove naučne discipline pri donošenju odluka o registriranju lijekova, njihovu stavljanju na listu zdravstvenogosiguranja, te u donošenju odluka o njihovu propisivanju u odnosu nadruge dostupne lijekove ili zdravstvene intervencije.
7.
Zaključci i prijedlozi mjera, nastavak
prijedlozi mjera
Nastaviti sa podrškom provedbi promotivnih, preventivni i programa ranog otkrivanja malignih oboljenja, kao jedinog efikasnog načina za smanjenje ukupnih troškova koji su namijenjeni za liječenje malignih oboljenja.