Download - skole i pravci
![Page 1: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/1.jpg)
Strukturalizam – u EvropiĐorđe Boţović
Škole i pravci u lingvistici
17. 10. 2014.
![Page 2: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/2.jpg)
Razvoj lingvistike od XIX veka
• pozitivizam, istoricizam
▫ uporedna gramatika, mladogramatičari
• nestrukturalna lingvistika
▫ lingvistička geografija i srodne metode
• strukturalizam
▫ Ferdinand de Saussure (Evropa)
▫ Leonard Bloomfield (Amerika)
![Page 3: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/3.jpg)
Strukturalna lingvistika
• evropski strukturalizam
▫ Ferdinand de Saussure i ţenevska škola
▫ praški lingvistički serkl/kruţok
▫ funkcionalna lingvistika
▫ kopenhaška škola (glosematika)
• američki strukturalizam
▫ distribucionalizam, tagmemika i dr.
![Page 4: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/4.jpg)
Ferdinand de Saussure
• švajcarski lingvista, “otac”
moderne opšte lingvistike
• začetnik laringalne teorije
u indoevropeistici
• začetnik strukturalizma
i strukturalnog metoda
![Page 5: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/5.jpg)
Laringalna teorija
• Saussure (1878) objašnjava prevoj vokala u praindoevropskom jeziku rekonstruisanjem dodatnog glasa koji se, po njemu, nalazio u susedstvu vokala i tako fonetski uticao na njihovu boju i duţinu.
▫ Kada je hetitski jezik dešifrovan početkom XX veka, u njemu je i potvrđeno postojanje upravo takvog glasa.
▫ Danas je prihvaćena rekonstrukcija serije od tri laringala (*h1, *h2, *h3) u praindoevropskom.
![Page 6: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/6.jpg)
Preteče strukturalizma
• Saussure se obrazovao u mladogramatičarskom duhu, poznavao je učenje o arbitrarnosti jezika američkog filologa W. D. Whitneya i, naročito, učenje o jeziku progresivnih slavističkih škola, posebno Baudouina de Courteney.
▫ Od 1906. Saussure je u Ţenevi drţao predavanja iz opšte lingvistike u kojima je razvio strukturalni pristup u lingvistici, ali sâm nije napisao nijedan rad o tome. Tek nakon smrti 1916. objavljene su kao knjiga (Kurs opšte lingvistike) pod njegovim imenom beleške s predavanja njegovih studenata.
![Page 7: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/7.jpg)
Cours de linguistique générale
• Jezik je, prema Saussureu, uređeni sistem.
▫ (cf. mladogramatičarsku ideju o glasovnim zakonima)
• Jedinice u sistemu dobijaju značenje jedino uopoziciji (razlici) jednih prema drugima. Ono što čini jezik kao sistem zapravo jesu te oprekeili razlike (vrednosti) između elemenata sistema.
▫ To je i začetak strukturalnog metoda, kojim se jezik opisuje tako što se proučavaju opozicije između njegovih jedinica na različitim nivoima.
![Page 8: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/8.jpg)
Cours de linguistique générale
• Osnovni pojam Saussureove teorije jezika jeste jezički znak (signe linguistique).
▫ Saussure se i zalaţe za novu nauku o znakovimauopšte, semiologiju, čija bi i lingvistika, kao nauka o jezičkim znakovima, bila samo jedan deo.
▫ Znak se sastoji od oznake ili označitelja (signifié), s jedne strane, i označenog (signifiant), s druge strane. Samo zajedno oni čine jezički znak, koji je mentalna reprezentacija nekog dela stvarnosti.
▫ Veza između oznake i označenog je automatska, ali i arbitrarna, proizvod je društvene konvencije.
![Page 9: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/9.jpg)
Cours de linguistique générale
“sosir”
![Page 10: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/10.jpg)
Cours de linguistique générale
• Kao jezički znak, i jezičku delatnost (langage) kao takvu, po Saussureu, takođe čini dijalektička opozicija (dihotomija) između jezika kao sistema (langue) i govora kao svih konkretnih realizacija toga sistema (parole).
▫ Znakovi, kao apstraktne mentalne reprezentacije, pohranjeni su i organizovani u jeziku (langue), ali realizuju se kroz govor (parole). Kako je govor (parole), prema Saussureu, uvek individualan, neuređen, haotičan i sl., on ne moţe biti predmet lingvistike, već je to jezik kao sistem (langue).
![Page 11: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/11.jpg)
Cours de linguistique générale
• Jezički elementi – znakovi – organizovani su u jeziku po dvema osama (nizovima). To je treća Saussureova dihotomija, između sintagmatskihodnosa (odnosa in praesentia) i asocijativnih(paradigmatskih, in absentia) odnosa između znakova u jeziku.
▫ Drugim rečima, nije sam spoj oznake i označenog dovoljan da kao znak po sebi prenosi značenje, već se značenja uspostavljaju i kroz oprečne odnose između znakova, bilo sintagmatske ili asocijativne.
![Page 12: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/12.jpg)
Cours de linguistique générale
... ...
... jeste italijanski ...
Saussure je bio švajcarski lingvist.
Gilliéron će biti francuski biolog
... ... ... ...
![Page 13: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/13.jpg)
Cours de linguistique générale
• Konačno, Saussure razlikuje i dva lingvistička pristupa jeziku, jedan koji naziva internim(unutrašnjim) i drugi koji naziva eksternim(spoljašnjim) pristupom.
▫ Spoljašnji pristup obuhvata različita sociološka, kulturološka, etnografska i sl. tumačenja jezičkog fenomena, i kao takav, prema Saussureu, nije od presudnog interesa za samu nauku o jeziku. Za nju je, po njemu, vaţniji interni pristup, koji opisuje i apstrahuje jezik kao entitet sam za sebe i sam po sebi, sam jezik kao objekat proučavanja.
![Page 14: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/14.jpg)
Cours de linguistique générale
• Poslednja, ali ne i najmanje vaţna, Saussureova dihotomija tiče se perspektive posmatranja jezičkog fenomena. Jezik se, kao ističe Saussure, moţe posmatrati bilo dijahronijski (kroz vreme, dakle istorijski), bilo sinhronijski (kao sistem za sebe u datom trenutku).
▫ Saussure se zalaţe za sinhronijski, interni pristup jeziku kao sistemu znakova. Tako strukturalna lingvistika pravi radikalan raskid s dotadašnjom istoricističkom (dijahronijskom) praksom u jezičkim istraţivanjima.
![Page 15: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/15.jpg)
Cours de linguistique générale
sinhronijski presek
dijahronijska perspektiva
![Page 16: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/16.jpg)
Ženevska škola
• Saussureovi studenti u Ţenevi, među kojima su najznačaniji predstavnici Charles Bally i Albert Sechehaye, koji su i priredili na osnovu beleţaka Kurs opšte lingvistike (1916) za objavljivanje, jedno vreme su predstavljali i ženevsku školustrukturalne lingvistike.
▫ Charles Bally se naročito bavio stilističkim proučavanjima u duhu strukturalizma.
![Page 17: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/17.jpg)
Praška škola
• Najznačajniju recepciju Saussureova teorija je imala u okviru tzv. praškog lingvističkog kruga(serkla, kružoka), čiji su najvaţniji predstavnici Nikolaj Trubeckoj i Roman Jakobson.
▫ “Praţani” se još nazivaju i školom funkcionalne lingvistike, jer su se bavili značenjskim aspektima jezika u duhu strukturalizma. Naročito su razvili fonološke studije. Trubeckoj se bavio definisanjem foneme kao jedinice čijom se supstitucijom unosi razlika u značenju, kao i analizom alofonije (tj. distribucije glasova u realizaciji fonema).
![Page 18: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/18.jpg)
Binarizam Romana Jakobsona
• U okviru praške škole, najviše u radu Romana Jakobsona, razvija se i teorija o distinktivnim obeležjima.
▫ Svako jezičko obeleţje koje svojim prisustvom ili odsustvom, odnosno supstitucijom, unosi razliku u značenju jeste distinktivno obeleţje. Obeleţja u jeziku su binarna – ili su prisutna (+) ili nisu (-). Binarnim opozicijama mogu se, tako, definisati i jezički fenomeni. Izraz je markiran ako sadrţi (+) distinktivno obeleţje, i kao takav je u binarnoj opoziciji sa nemarkiranim, koji ga ne sadrţi (-).
![Page 19: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/19.jpg)
Jakobsonove funkcije jezika
• Jakobson je (u radu Lingvistika i poetika, 1960) definisao i šest osnovnih funkcija jezika, koje po njemu slede iz strukture samog jezičkog čina.
▫ 1) kontekst >>> referencijalna funkcija
▫ 2) pošiljalac >>> emotivna funkcija
▫ 3) poruka >>> estetska (poetska) funkcija
▫ 4) primalac >>> konativna funkcija
▫ 5) kanal >>> fatička funkcija
▫ 6) kôd >>> metajezička funkcija
![Page 20: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/20.jpg)
Jakobsonove funkcije jezika
2. pošiljalac 4. primalac
1. kontekst
5. kanal
6. kôd
3. poruka
1. referencijalna f-ja
6. metajezička f-ja
![Page 21: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/21.jpg)
Funkcionalizam Andréa Martineta
• Funkcionalni pristup se razvija i u Francuskoj, naročito u radu Andréa Martineta.
▫ Marinet ističe da jezički znak treba proučavati s naročitim obzirom na njegove jezičke funkcije.
▫ Najvaţnija Martinetova teorija jezika jeste teorija o dvostrukoj artikulaciji jezika. Jezik je uređen kao sistem značenjskih jedinica koje se organizuju u pojmovne iskaze (prva artikulacija), a koji se zatim realizuju kroz sistem formalnih jedinica za njihovo označavanje (druga artikulacija).
![Page 22: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/22.jpg)
Formalizam vs. funkcionalizam
• Strukturalizam je ujedno inspirisao dve krajnosti u pristupu jeziku – tzv. funkcionalne i formalne pristupe.
▫ Funkcionalizam (praška škola, Martinet) proističe iz ideje strukturalizma da su međusobne opreke između jedinica u sistemu funkcionalne, tj. da se opozicijama u sistemu pre svega stvara značenje.
▫ Formalizam (kopenhaška škola), s druge strane, ističe strukturiranost samog jezičkog sistema, tj. ideju strukturalizma da je jezik autonoman sistem apstraktnih znakova, čije funkcije stoga nisu bitne.
![Page 23: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/23.jpg)
Kopenhaška škola
• Najvaţniji predstavnik kopenhaške lingvističke škole jeste Louis Hjelmslev, čija je teorija jezika poznata pod nazivom glosematika.
▫ Hjelmslevljeva teorija jezika izloţena je u knjizi Prolegomena teoriji jezika (1943). Glosematika podrazumeva krajnje formalističko proučavanje logičke strukture jezika. Takođe, glosematičari teţe da pronađu univerzalne, opšte karakteristike formalne strukture svakog jezika, u čemu su i preteče kasnije univerzalne gramatike Chomskog.
![Page 24: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/24.jpg)
Strukturalizam u Evropi (rezime)
• Ferdinand de Saussure i ţenevska škola
▫ jezički znak: označitelj vs. označeno
▫ jezička delatnost: jezik (langue) vs. govor (parole)
▫ odnosi između jezičkih jedinica: sintagmatski vs. asocijativni (paradigmatski)
▫ pristupi proučavanju jezika: interni (unutrašnji) vs. eksterni (spoljašnji)
▫ perspektiva sagledavanja jezičkog fenomena: dijahronijska vs. sinhronijska
![Page 25: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/25.jpg)
Strukturalizam u Evropi (rezime)
• funkcionalističke škole
▫ praška škola – fonološke studije Trubeckog, Jakobsonov binarizam i teorija distinktivnih obeleţja, Jakobsonove funkcije jezika
▫ Martinetova teorija dvostruke artikulacije
• formalističke škole
▫ kopenhaška škola – Hjelmslevljeva glosematika
▫ (američki strukturalizam)
![Page 26: skole i pravci](https://reader034.vdocuments.pub/reader034/viewer/2022042501/55cf8eff550346703b97e55b/html5/thumbnails/26.jpg)
Osnovna literatura
• Milka Ivić, Pravci u lingvistici, tom I, poglavlje “Strukturalna lingvistika” (izuzev “Škola američke lingvistike”).
• August Kovačec, “Ferdinand de Saussure i strukturalizam”, u Uvod u lingvistiku, prir. Zrinjka Glovacki-Bernardi, Školska knjiga, Zagreb, 2001, str. 75-153.