LIFELONG LEARNINGLIFELONG LEARNING
“ Učenje tokom celog života ”
Dr Goran Nikolić, vanred. prof
TEHNOLOŠKI FAKULTET – LESKOVAC
PROGRAM
Šta je učenje celog života (LL)
Zašto učiti tokom celog života ?
Novi pedagoški pristup
Finansiranje celoživotnog učenja
Izgradnja sistema celoživotnog učenja
Strategija za implementaciju LL
Primeri iz Evrope i sveta
OSNOVE CELOŽIVOTNOG UČENJA
Filozofija LL nije modernijeg datuma. LL je drevna potreba društvaširom sveta do danas. Samo se kontekst LL menjao vremenom.
učenjeod kolevke pa do groba
Danas je LL- NEIZBEŽAN VODIČ i ORGANIZACIONI PRINCIP obrazovnih reformi;- Omogućuje obrazovanju da se suoči sa svojim mnogobrojnim
aktuelnim i novonastalim izazovima.
Na zasedanju Evropskog veća u Lisabonu 2000. godine donetje
MEMORANDUM O DOŽIVOTNOM UČENJU(Memorandum on lifelong learning, Europian Comision, Paris, 1996)
Učenjetokom celog života
Evropsko veće je takodje zaključilo da je unapređenjedoživotnog učenja nužno za uspešnu tranziciju ka društvui ekonomiji utemeljenim na znanju.
koji potvrđuje da je Evropa ušla u "vreme znanja" sa svim onim implikacijama koje ta činjenica ima nakulturni, ekonomski i društveni život.
DANAS i UBUDUĆE
SUŠTINSKE VEŠTINE I SPOSOBNOSTI:- nauči da se uči- rešavanje problema- kritičko shvatanje stvari- anticipatorno učenje
60% profesija i poslovakoje treba obavljati u naredne 2 decenije
još uvek nije poznato.
POTREBE svakog pojedinca
Količina novog znanja povećava se velikom brzinom,a postojeća znanja sve brže zastarevaju.
- učenje :na poslu, kod kuće,kroz aktivnosti u toku slobodnog vremena.
ŠTA PODRAZUMEVA LL ?
NE SAMO UOBIČAJENIM PUTEM kao što je škola i visoko obrazovanje
- učenje u svim starosnim dobima
MENADŽERI Isplati li se ulagati u znanje?
Privreda SRBIJE
Moderna privreda traži obučene ljude - ljude koji su prilagodljivi novim trendovima -
Ulaganje u ljude i njihovo znanje jeste pretpostavka razvoja svake kompanije.
Bez osposobljenih i obrazovanih ljudi nema ekonomskog razvoja bilo koje zemlje.
Kvalitet ljudskih resursa jeste jedan od glavnih izvora bogatstva jednog društva.
U MODERNOJ EKONOMIJI ZNANJE JE
NAJVAŽNIJI RESURS SAVREMENOG POSLOVANJA
Upravljanje znanjem –glavna komponenta savremenog menadžmenta.
Tržište sve više traži –kreativne i inovativne ljude.
Za poznavanje tržišta potreban je sve veći fond znanja.
MENADŽERI Isplati li se ulagati u znanje?
PLANIRANJE kadrova i njihovo obrazovanjepredstavlja ključno pitanje svakog društva.
ULAGANJE u obrazovanje i usavršavanje ljudijeste najbitnij element razvojne politike jedne zemlje.
ULAGANJE NE PREDSTAVLJA POTROŠNJUVEĆ INVESTICIJU U BUDUĆNOST
MENADŽERI Isplati li se ulagati u znanje?
moderna privreda
savremenodruštvo
Lifelong learningLifelong learning
znanjeveštinasposobnost
savremeno poslovanje
Ekonomski razvojEkonomski razvojModerna ekonomijaModerna ekonomija
Savremeni menadSavremeni menadžžmentmentBogato druBogato drušštvotvo
U svom trenutnom statusu potencijalne zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj Uniji, Srbija učestvuje u dva EU programa, namenjena visokomobrazovanju: Tempus i Erasmus Mundus.
Oba programa imaju veliki potencijal da potpomognu pripreme zauključivanje u druge programe Zajednice i to ne samo u domenu visokogobrazovanja već i u svim ostalim segmentima.
Program celoživotnog učenja (LLP)
PROGRAMI EUZA SARADNJU U OBLASTI
OBRAZOVANJA
CELOŽIVOTNO UČENJE - krajnji ishod informatičke pismenosti
POLJA celoživotnog učenja:- od opšteg obrazovanja do stručnog usavršavanja, - od potreba mladih do potreba starih- od potreba zaposlenih i nezaposlenih.
Sistem učenja
Formalno InformalnoNeformalno
80 god
0 god
Matrica celoživotnog učenja
Matrica celoživotnog učenja
NIVOI celoživotnog učenja: formalno, neformalno, informalno.
Celog života se uči ....?OSNOVNE VEŠTINESTRANI JEZIK UPRAVLJANJE RUKOVOĐENJE (projektom)OBRAZOVANJE (predavanja)TRENING TRENERASVAKO RADNO MESTOVOLETI, LJUBAV, BRAKPRIJATELJSTVO
RAZVOJNI PROCESI U ŠKOLI uslovljavaju širenje delokruga rukovodstva škole- stoga zahtevaju i dalje stručno obrazovanje -
Bankarstvoposao koji se uči celog života
PRIMERI LL
- efikasnost ulaganja,- integracija informatičkihi komunikacionih tehnologija.
Celog života učimo da VOLIMO LJUBAV se uči kroz prihvatanje
1. Šta je učenje celog života (Lifelong Learning)
SVI OBLICI UČENJA, KOJI SE KORISTE TOKOM CELOG ŽIVOTA IMAJU ZA CILJ:
- unapređenje znanja, veština i kompetentnosti - zadovoljenje potreba pojedinca- zadovoljenje potreba društva - unapređenja mogućnosti za zapošljavanje
Lifelong Learning NIJE duža (vremenski) forma učenja i obrazovanja
LL predstavlja PRINCIPE koji osiguravaju učešće u :
- kontinuiranom procesu obrazovanja
- kontinuirano snadbevanje pojedinca znanjem i veštinama.
LL OBUHVATA sticanje i unapređenje svih oblikaSPOSOBNOSTI, ZNANJA i KVALIFIKACIJA
od predškolskog uzrasta do penzionerskih dana
LL POMAŽE razvoj : ZNANJA i NADLEŽNOSTI (KOMPETENCIJA) koje će omogućiti svakom pojedincu:- da se lakše prilagodi novom društvu, koje je zasnovano na znanju, - da se aktivno uključi u sve sfere društvenog i ekonomskog života i tako
više utiče na svoju budućnost.
2. Zašto celoživotno učenje ?
Karakteristike društva koje se zasniva na znanju:Brze promene u proizvodnim sistemimaPotreba podizanja kvaliteta proizvodaOrganizovane promene na nivou preduzećaPrincip makro stabilnosti, otvorenosti, takmičenja i dobrog upravljanjaNagrada za znanje
moderna PRIVREDA
jer je vrednost ljudskog potencijala (kapitala) određena ekonomskom i društvenom vrednošću pojedinca, preduzeća, države
jer se znanje i veštine u svakodnevnom životu vrlo brzo menjaju
jer od starih radnika društvo zahteva nove veštine i nova znanja
potreba da se odgovori na ekspanziju obrazovnih potreba
širenje i brzo menjanje novih zanimanja
porast znanja i tehnologija
promena ka informatičkom društvu
ekonomska restruktuiranja, organizacione reforme(promene u dosadašnjim elementima radnih mesta)
potreba da se nađu efikasniji načini učenja i prenošenjaznanja
savremenoOBRAZOVANJE
VAŽNOST DOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA:
Učenje u doba ekonomije zasnovane na znanju ... ?
determinante PRODUKTIVNOSTI
su porast broja inovacija i primena znanja
dominantne determinantekonkurentske sposobnosti postajupovećanje KONKURENCIJE i KVALITET (a ne cena)
moderna PRIVREDA
radni zadaci / potrebne veštineUSA, 1960 - 1998.
Source: Levy and Murnane “The Skill Content of Recent Technological Change: An Empirical Exploration,”
Quarterly Journal of Economics. (2003)
-10
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
8
10
12
14
16
1969 1974 1979 1984 1989 1994 1998
%
Cha
nge
Expert Thinking
ComplexCommunication
Routine Manual
Routine Cognitive
Non-Routine Manual
ODNOS
Promene tržišta rada zahtevaju
viši novo sposobnosti
veću fleksibilnost i sposobnost prilagođavanja promenama,
uključujući sposobnost učenja
POSLEDICA POSLEDICA TOGA TOGA JESTE JESTE POTREBA POTREBA ZA ZA KONTINUIRANOM KONTINUIRANOM
NANADOGRADNJOM DOGRADNJOM RADNE RADNE SPOSOBNOSTISPOSOBNOSTI
Učešće odraslih u “učenju” (Primer UK)
Population Estimates, 2002 Participation Rates, 2002
0
1m
2m
3m
4m
5m
6m
7m
8m
18-19 20-24 25-34 35-44 45-54 55-64 Age
72%
51%49%
44%
30%80%
POPULATION
Source: ONS and NIACE
Najveći broj odraslih svoje obrazovanje u potpunosti prekida nakon škole !
Nespremnost za poslove zasnovane na znanju
0102030405060708090
Sweden OECDaverage
CzechRepublic
ECAaverage
Hungary Slovenia Poland Chile
Procenat osoba starosti izmedju 16-65 godina, koje su pokazale nizak nivo posedovanja informacija o procesu
(1994-98)
Učenje u doba ekonomije zasnovane na znanju
Nekada
Zasnovano na informacijamaUčenje napametUsmeravano od strane nastavnikaUčenje upravo u slučajuSamo formalno obrazovanjeZasnovano na upustvimaUčenje do odredjenih godina
Sada
Kreirano/primenjeno znanjeAnaliza i sintezaMeđusobno učenjeUpravo na vremeRaznovrsnost metoda učenjaZasnovanost na inicijativamaOlakšice, motivacija za učenje
Celoživotno učenje podrazumeva: Ciklični prilaz učenju tokom životaNovu opremu za učenje
3. NOVI PRISTUP LL
Ciklični prilaz LL podrazumevaProširenje predškolskih programaZavšetak osnovnih škola u celom svetu na isti načinRazdvajanje srednjih stručnih i opšte obrazovnih školaŠirenje mogućnosti pristupa učenju: kod kuće, u školi i na posluJačanje veze obrazovanja i tržišta rada
Unapređenje obrazovanjaKorea populacija preko 15 god. China
19751975
20002000
19801980
68%
1%31%
1%
34%
65%
3%45%
52%
19601960
19801980
20002000
80%
3%17%
49%
42%
9%
18%55%
26%
Unapredjenje obrazovanjaSenegal populacija preko 15 god. UK
19601960
20002000
19801980
95%
0.5%
4%
93%
89%
8%
6%
1%
2%
19601960
20002000
19801980
67%
50%
1.5%31%
10%
40%
20%42%
38%
4. Celoživotno učenje izjednačava važnost
svih oblika učenja:
Službeno učenje (Formal learning)
Neslužbeno učenje (Non-formal learning)
Nezvanično učenje (Informal learning)
SLUŽBENO UČENJE (Formal learning)Obuhvata proces sticanja znanja u školama ili na univerzitetima, nakon kojeg učenik dobija diplomu.
FORMALNO OBRAZOVANJE (Formal education) podrazumeva obrazovne procese unutar obrazovnog sistema, hijerarhijski strukturisanog (od osnovnih škola do fakulteta), koji vode sticanju određenih zvanja i diploma.
NESLUŽBENO UČENJE (Non-Formal learning)
Obuhvata proces sticanja znanja izvan redovnog sistema obrazovanja, nakon kojeg učenik/student ne dobija diplomu za pohađanje nastave.
Organizovane i planirane obrazovne aktivnosti
koje podstiču individualno i društveno učenje,
pružaju sticanje različitih znanja, veština,razvoj stavova i vrednosti,
koje se dešavaju van sistema formalnog obrazovanja,
koje su komplementarne formalnom obrazovanju,
u kojima učimo dobrovoljno, a dizajnirane su i izvedene od strane obučenih i kompetentnih edukatora.
* obrazovni programi (za sticanje različitih znanja i veština) * programi koji se tiču vaspitanja (učenje stavova i pozit. vrednosti).
NEFORMALNO OBRAZOVANJE(eng. Nonformal education)
Nezvanično učenje (Informal learning)Obuhvata proces sticanja znanja izvan redovnog sistema obrazovanja, nakon kojeg učenik/student ne dobija diplomu za pohađanje nastave(npr. međugeneracijsko učenje, kada roditelji uče Inf. Tehn. uz pomoć dece,
ili učenje sviranja nekog instrumenta uz pomoć prijatelja)
INFORMALNO OBRAZOVANJE(eng. Informal education)
Podrazumeva različite (individualne) obrazovne aktivnosti, spontano sticanje različitih iskustava i znanja tokom života:
- od učenja kod kuće putem elektonskih medija i interneta,- sticanje različitih znanja u kontaktu sa drugim ljudima- u procesu socijalizacije.
Zašto neformalno obrazovanje ?
Evropa se suočava sa krupnim izazovima modernog doba:- promene ekonomskog koncepta,- promene sastava društva (sada multietničko u zemljama Evrope)
Formalno obrazovanje više nije u stanju da odgovori na ove izazove,koristeći isključivo sopstvene snage i vrednosti. Potrebno je “pojačanje u vidu neformalne obrazovne prakse“. Nužna posledica je promena koncepta obrazovanja u moderni obrazovni koncept"UČENJE ZA CEO ŽIVOT".
Evropske institucije (EVROPSKA KOMISIJA, SAVET EVROPE) insistiraju na
* modernoj ekonomiji zasnovanoj na znanju (knowledge-based economy),* moderno drustvo multikulturalnog sastava (multicultural society),* promociju ravnopravnosti i težnji ka socijalnom uključivanju svih delova društva
(social equality and social inclusion)* koncept obrazovanja u celoživotnom učenju (lifelong learning process).
Nadgradnja svih raspoloživih obrazovnih sistema,uključujući i formalno-obrazovne institucije za osnovno, srednje i visoko obrazovanje;
Premašivanje dostignuća formalnog obrazovanja, okupljajući sve relevantne ustanove, pojedince i grupe okoprocesa učenja;
Povezivanje komponenata formalnog i neformalnogobrazovanja, stvarajući ,,obrazovni sistem za sve'' dostupan širokoj populaciji korisnika svih generacija;
Svaka osoba može da se pronađe i prepozna pravuvrednost, uključujući se u doživotno obrazovanje
ELEMENTI KONCEPTA DOŽIVOTNOG OBRAZOVANJA
Celoživotno učenje daje podjednaku šansu za učenje svima i u svakom trenutku
Šta ovo znači u praksi :
da svako ima individualni put učenja, koji je prilagođen njegovim potrebama i njegovom interesovanju, u svakoj fazi njegovog života
da se sadržaj učenja, način učenja i mesto gde se može učiti mogu menjati, zavisno od onoga ko uči i njegovih potreba za učenjem.
Celoživotno učenje predstavlja“drugu priliku” za unapređenje znanja i vještina
priliku da se nivo znanja i veština podigne na viši nivo
TRAŽI:
otvoren i fleksibilan
službeni sistem obrazovanja, tako da su mogućnosti za učenje stvarno prilagođene potrebama
učenika/studenta.
Tradicionalno učenjeNastavnik je izvor znanja
Učenici su primaoci znanja
Učenici rade samostalno
Ispit ometa napredak
Svi učenici rade iste stvari
Nastavnici se zadržavaju na početnom znanju
Dobri učenici se registruju
Celoživotno učenje
TRADICIONALNO UČENJE nasuprot LL.
Predavači usmjeravaju ka znanju
Osobe uče radeći
Osobe uče u grupama
Ocenjivanje vodi ka znanju
Individualni plan učenja
Predavači i sami uče tokom celogživota
Ulaz u celoživotno učenie
Alternativne metode celoživotnog učenja
Povećanje broja načina na koji se može pristupiti učenju:
a) raznovrsnosni putevi na koje studenti mogu sticati znanje
b) pružanje pristupa izvorima znanja
Povećanje kvaliteta zahvaljujući napretku tehnologija, jer one omogućavaju:
a) učenje tokom rada
b) samostalno učenje
c) stalno poboljšanje programa
d) mreže dobre prakse
Metode učenjaFace to face / učenje na daljinu / mešovite metodeSamostalno učenjeInteraktivno učenjeUčenje pomoću radaTimsko učenje
Učenje na daljinuOtvoreni obrazovni izvori, koji su dostupni na mreži za korišćenje, ponovnu upotrebu i adaptaciju (tekst, slike, audio, video, otvoreni software, sistemi za upravljanje učenjem i alati)
Materijali su namijenji za predavanje, učenje i istraživanje (materijal za obuku, kolekcije, časopisi, knjige, baze itd)
“Nova učila”
Multimedija (radio, TV, CD-ROM, DVD)
Internet (Web stranice sa obrazovnim sadržajima, forumi, Wikipedia, Blog, Video-konferencije, Skype, Facebook)
Mobilni telefoni
5. Izgradnja sistemaza celoživotno učenje
Višestruki posrednici (Multiple providers)
Višestruki putevi (Multiple paths)
Artikulacija (Articulation)
Kvalifikovana mreža (Qualification framework)
Finansiranje (Financing)
Upravljanje (Governance)
VIŠESTRUKI PUTEVI
Učenje u školama
Studiranje u dve institucije istovremeno
Studiranje i rad istovremeno
Učenje na poslu
Obrazovanje u kampusu i/ili učenje na daljinu
MEHANIZMI FLEKSIBILNE POKRETLJIVOSTI
Evropski kredit transfer sistem (ECTS)
Drugi slični sistemi
UPRAVLJANJE CELOŽIVOTNIM UČENJEM
Politika učenja je deo multisektorske strategije znanja
Izbor od strane učenika i potrebe upravljačkog sistema
Promocija sistema kvaliteta, međusektorskakoordinacija, transparentnost i decentralizacija
Žiža na pravičnosti i sveobuhvatnosti
6. Strategija celoživotnog učenja( JASNA I SVEOBUHVATNA )
Elementi strategije celoživotnog učenja:
1. Partnerstvo tokom rada (Partnership working),2. Shvatanje potreba za učenjem
(Insight into the demand for learning)3. Adekvatno finansiranje (Adequate resourcing)4. Proizvodni pristup učenju
(Facilitating access to learning opportunities5. Jačanje kulture učenja (Creating a learning culture)6. Težnja ka izvrsnosti (Striving for excellence)
(A Memorandum on Lifelong Learning Evropske Komisije, 2000)
STRATEGIJA CELOŽIVOTNOG UČENJA ( to isto – samo malo drugačije )
1. Obezbeđenje univerzalnog i kontunuiranog pristupa učenju, radi sticanja i obnavljanja veština, za trajno učešće u društvu znanja
2. Vidljivo povećanje nivoa investiranja u ljudske resurse, da bi prioritetnomesto u Evropi postali njeni ljudi
3. Razviti efikasne metode učenja i kontekst za kontinuirano celoživotno i opšteživotno učenje
4. Značajno poboljšati način u kojem učešće u učenju i rezultati učenjapostaju prihvatljivi i cenjeni, posebno non-formal i informal učenje
5. Obezbediti da svi mogu lako pristupiti dobrom i kvalitetnom informisanju i savetima o mogućnostima učenja širom Evrope, bez obzira gde žive.
6. Obezbediti da LL mogućnosti budu dostupne učeniku, i ako je moguće u njihovoj zajednici, a da su podržani IT opremom
PROIZVODNI PRISTUP UČENJU
Nedostaci i šupljine u znanju su u direktnoj koliziji sa nezapošljenošću
Učenje treba postati više uočljivo(treba uvesti nove mere i otkloniti postojeće smetnje pristupu učenja)(na primer, obrazovanje lokalnih centara za učenje)
Specijalne napore uložiti kod obrazovanja specifičnih grupa stanovništva
(invalidi, nacionalne manjine, ljudi koji žive na selu)
Prioriteti za sprovođenje LL aktivnosti
Prioriteti Evropske komisije su dati u Akcionom planu za period 2002-2005. godine
Izvještaj o stepenu realizacije planiranih aktivnosti dat je 2005. godine
Novi plan aktivnosti dat je za period 2006-2010 godina
Učenje u svim periodima života – Program celoživotnog učenja
(Lifelong Learning Programme - LLP)
Da nasledi i produbi drugu fazu programa koji su podržavalievropsku saradnju u oblasti:
- obrazovanja (Sokrates) - srednjeg stručnog obrazovanja (Leonardo da Vinči ).
Integrisani–Program celoživotnog učenja 2007-2013
EVROPSKA KOMISIJA
Program će obuhvatiti sve druge programe i aktivnosti u oblastiobrazovanja i obuka, kakvi su npr.:
e-Learning program o integrisanju informacionihtehnologija u obrazovne sisteme,
inicijativa Europass, koja daje jedinstven okvir zaprepoznavanje kvalifikacija i kompetencija,
program Žan Mone, i druge programe Zajednice kojima se promovišu tela
aktivna na nivou cele Evrope i podrže specifičnije aktivnosti u oblasti obrazovanja i obuka.
Integrisani–Program celoživotnog učenja 2007-2013
EVROPSKA KOMISIJA
Odgovor na tri ključna faktora, sa kojima se EU suočila:
1. Izazovi društva, znanja i demografske promene, zbog kojih sistemobrazovanja i obuke postaju sve više integrisani u kontekstu učenja tokomcelog života;
2. Sve veća uloga obrazovanja i obuke u kreiranju kompetitivne i dinamične evropske ekonomije, zasnovane na znanju, prvenstveno nakonLisabonskog zasedanja Evropskom Saveta iz 2000. godine a shodnookvirima Bolonjskog i Kopenhagenskog procesa (visoko obrazovanje i srednje stručno obrazovanje);
3. Potreba da se doprinese pojednostavljivanju i racionalizaciji pravnihinstrumenata Zajednice.
ZAŠTO RESTRUKTURIRANJE ?
Program celoživotnog učenja4 sektorska podprograma
Komenijus Erazmus Leonardo da Vinči Gruntvig
Osnovno i opšteobrazovanje
Visokoobrazovanje
Inicijalno i kontinuiranostručno obrazovanje i obuke
Obrazovanjeodraslih
13 % ukupnogbudžeta zaLLP
40 % ukupnogbudžeta zaLLP
25 %ukupnog budžeta za LLP
5 %ukupnogbudžeta zaLLP
Program celoživotnog učenja (LLP)FINANSIRANJE
Program celoProgram celožživotnog ivotnog uuččenjaenja (LLP)(LLP)
Komenijus (Comenius) – program za opšte obrazovanje, aktivnosti u školama do (i uključujući) nivoa srednjih škola;
Kroz njega se mogu podržati školska partnerstva počev odjednostavne razmene materijala i informacija između škola, do saradnje u nekim temama u kurikulumu, kao i razmenenastavnika i učenika.
Program celoProgram celožživotnog ivotnog uuččenjaenja (LLP)(LLP)
Erazmus (Erasmus) – program za sve obrazovne aktivnostikao i obuke na nivou visokog obrazovanja;
Postoji od 1987. Jedna je od najpoznatijih EU inicijativa u domenu obrazovanja. Zahvaljujući ovom programu studenti mogu provesti do godinu dana studirajućiu nekoj drugoj zemlji učesnici programa (trenutno ih je 32 – sve zemlje EU plus Norveška, Lihtenštajn, Island, Švajcarska i Turska) a da im se taj studijskiboravak prizna kod kuće.U toku akademske 2002-3 npr. vise of 123,000 studenata je uzelo učešća u Erazmus-Sokrates mobilnostima. U oktobru 2002 ukupan broj Erazmus studenata dostigao je jedan milion. Erazmus je glavni instrument podrškestudentima koji žele da studiraju ili obave stručnu praksu negde drugde u Evropi. Akademsko i nastavno osoblje takođe može učestvovati u Erazmus razmenama i obaviti studijske ili posete u cilju držanja nastave.
Program celoProgram celožživotnog ivotnog uuččenjaenja (LLP)(LLP)
Leonardo da Vinči – tiče se svih aspekata srednjeg stručnogobrazovanja i obuka;
Podržava nacionalne strategije za srednje stručnoobrazovanje finansirajući niz međunarodnih projekata kojimase stvaraju partnerstva, unapređuje kvalitet, podstičuinovacije i promoviše evropska dimenzija u stručnomobrazovanju.
Program celoProgram celožživotnog ivotnog uuččenjaenja (LLP)(LLP)
Gruntvig (Grundtvig) – je program namenjen obrazovanjuodraslih i učenju tokom celog života.
Predstavlja treći link namenjen obrazovanju nakon komponenti za škole i visokoobrazovne institucije.
Gruntvig podržava saradnju usmerenu na promovisanje i jačanje aktivnostiza što bolji pristup i kvalitet obrazovanja.
Celoživotno učenje i programi zapošljavanja
U Evropskoj strategiji za zapošljavanje preporučuje se primena LL.
LL treba da pomogne uklanjanje barijera za razvoj evropskog tržišta rada, uz naglasak na reformu znanja i veština, kao i pokretljivost radne snage.
Celoživotno učenje i Socijalni program EU
U Evropskom socijalnom programu LL se podržava kroz sledeće mere:
razvoj osnovnih veština i unapređenje postojećihpromovisanje kulture učenja u preduzećima i razvojpermanentnog obrazovanjarazvoj sertifikacija i mreže kvalifikacijapomoć reformi tehničkih stručnih programajačanje veze između obrazovanja i radnog mestapromovisati uspešne karijere kroz pružanjeinformacija i upravljanje
Celoživotno učenje i istraživački programi
Kroz FP6 u poglavlju 7
(Citizens in an Evolving Knowledge Society)
podržava se istraživanje u oblasti LL i promoviše LL kao način obrazovanja naučno-istraživačkih kadrova
Indikatori celoživotnog učenja
Evropska Komisija je razvila Indikatore celoživotnog učenja sa ciljem:
a)stvaranja pretpostavki za poređenje različitih sistema
b)ostvarenja lakše razmene u ovoj oblasti (od ideje do dobre prakse)
c) izgradnje alata za nadgledanje napretka postavljenih političkih i društvenih ciljeva
PRIMERI DOBRE PRAKSE
Investiranje u obrazovanje danasje otvaranje novih radnih mesta sutra
Znanje donosi 30-50% BND u zemljama EUNeophodno celoživotno učenjeNajbrže promene na planu politike obrazovanja u EUimaju Irska i Finska
SLOVAČKAVELIKA BRITANIJA
IRSKA
Stepen nezaposlenosti u odnosu na nivo obrazovanja, 25-64 godine starosti,
Slovački podaci iz 2001
05
1015202530354045
OECD/M OECD/F Slovak/M Slova/F
<upp secupp sectert Btert A
Source: OECD – EAG 2003
OECD - Organisation for Economic Co-operation and Development
Zarada u funkciji obrazovanja, Upper secondary = 100
OECD country average Data for 2001
020406080
100120140160180
< uppersecond
second post-sec tert B tert A
OECD
Source: OECD EAG 2003
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Participationnet rate (%)
Učešće u predškolskom obrazovanju dece mlađe od 3 godine, podaci za 1998
Source: OECD, Education at a glance 2000, Paris.
Fran
ce
Bel
gium
(Fl.)
Italy
Icel
and
New
Zea
land
Spa
in
Den
mar
k
Hun
gary
Nor
way
Ger
man
y
Sw
eden
Japa
n
Por
tuga
l
Uni
ted
Kin
gdom
Cze
ch R
epub
lic
Uni
ted
Stat
es
Aus
tria
Finl
and
Aus
tralia
Pol
and
Mex
ico
Kor
ea
Sw
itzer
land
Irela
nd
Turk
ey
Unweighted average
Napredak u završavanju srednje škole, podaci 1998
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
% upper sec
ondary educationTu
rkey
Mex
ico
Por
tuga
l
Icel
and
Spa
in
Italy
Pol
and
Uni
ted
Kin
gdom
Aus
tralia
Gre
ece
Irela
nd
Net
herla
nds
Bel
gium
Hun
gary
Fran
ce
New
Zea
land
Aus
tria
Finl
and
Can
ada
Den
mar
k
Sw
eden
Uni
ted
Stat
es
Sw
itzer
land
Nor
way
Cze
ch R
epub
lic
Kor
ea
Source: OECD Labour Force Survey Database 2000.
25-29 year-olds
Unweighted average for 25-29 year-olds
50-54 year-olds
Unweighted average for 50-54 year-olds
Slovakia - 94 % of age 25-34; 66% age 55-64 (2001)
Napredak u dobijanju tercijalne kvalifikacije, 1998
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50%
Source: OECD Labour Force Survey Database 2000.
G.Wurzburg, OECD -
Turk
ey
Por
tuga
l
Italy
Cze
ch R
epub
lic
Pol
and
Aus
tria
Hun
gary
Mex
ico
Gre
ece
Uni
ted
Kin
gdom
Fran
ce
Net
herla
nds
Irela
nd
Sw
itzer
land
Aus
tralia
New
Zea
land
Den
mar
k
Spa
in
Nor
way
Icel
and
Sw
eden
Bel
gium
Kor
ea
Finl
and
Uni
ted
Stat
es
Can
ada
30-34 year-olds
Unweighted average for 30-34 year-olds
50-54 year-olds
Unweighted average for 50-54 year-olds
Slovakia - 11% age 25-34; 9 % age 55-64 (2001)
Adult share of total enrolments in formal education, by level of education, 1998
0
5
10
15
20
25
Source: OECD Education Database.
% of enrollees
aged 35 and over
G.Wurzburg, OECD -
Secondary Tertiary
Aust
ralia
Uni
ted
King
dom
Swed
en
New
Zea
land
Belg
ium
(Fl.
Com
.)
Finl
and
Uni
ted
Stat
es
Can
ada
Nor
way
Icel
and
Den
mar
k
Net
herla
nds
Portu
gal
Aust
ria
Spai
n
Ger
man
y
Kore
a
Turk
ey
Italy
Switz
erla
nd
Mex
ico
Japa
n
All levels
Učešće odraslih u kontinuiranom obrazovanju i treningu, 1994-98
0
50
100
150
200
250
300
350
0 10 20 30 40 50 60Participation rate
Hours/participant
Source: OECD and Statistics Canada, Literacy in the Information Age, 2000, Paris.
NOR
HUNFIN
DEN
CZE
UKM
NZL
BEL(Fl)
AUS
USA
CHEPOL
NLD
IRL
CAN
0 5 10 15 20 25%
Percent of 46-65 year-olds with only upper secondary performing at literacy level 3 or above (document scale)
Procenat odraslih osoba koje učestvuju u učenju nakon formalnog obrazovanja,
1994-98
Source: OECD and Statistics Canada, International Adult Literacy Survey.
G.Wurzburg, OECD -
Poland
Hungary
Portugal
Switzerland
Australia
United States
Denmark
Germany
Ireland
Belgium (Fl.)
Canada
Norway
Finland
Netherlands
Czech Republic
New Zealand
Sweden
United Kingdom
“Mladi i stari u Engleskoj žele da 2010. godine poseduju znanje i radne veštine koje će biti najbolje u svijetu.”
(The LSC vision, 2001)
0%
20%
40%
60%
80%
100%
UK US France Germany
HighIntermediateLow
• UK behind US in high level skills - and behind France and Germany in intermediate skills
Radne sposobnosti
ZAKLJUČAKEkonomija zasnovana na znanju akcenat stavlja na učenje
Proširiti mogućnosti pristupa učenju (kuća, škola, posao)
Usredsređenost na pravičnost
Podići kvalitet pomoću promena sadržaja, pedagoškog pristupa i stimulacija
Potrebni su različiti mehanizmi finansiranja: dostupni, opravdani i tržišno orjentisani
Javno iskazati da se kroz LL olakšava učenje
Kroz državnu strategiju LL izgraditi različita partnerstva
Neophodna međuresorna i međuministarska strategija
Doživotno učenje mora postati vodeće načelo celokupne organizacijeobrazovanja i sticanja znanja i glavni način za razvoj građanstva, društvene povezanosti i zapošljavanja.
Jedna od karakteristika savremenog informacionog društva je da nakonredovnog obrazovanja (osnovna škola, srednja škola, fakultet itd) građanin ima potrebu da nastavi sa obrazovanjem i to u vremenu i nanačin koji ne remeti njegove dnevne obaveze.
ZAKLJUČAK
Sama po sebi se nameće potrebada se obrazovne aktivnosti sprovode
nezavisno od lokacije i vremena.