Download - Vinogradarstvo
-
VINOGRADARSTVO
Uenica :Antonela Grgi
Prof. M. G.
-
SADRAJ
1. UVOD ............................................................................................................1
2. VINOGRADARSTVO U SVIJETU I HRVATSKOJ..................................................2
3. MORFOLOKE KARAKTERISTIKE VINOVE LOZE................................................3
3.1. Vegetativni organi............................................................................................3
3.2. Generativni organi...........................................................................................4
4. GODINJI BIOLOKI CIKLUS VINOVE LOZE...............................................................5
4.1. Suzenje ili pla vinove loze..............................................................................5
4.2. Pupanje rast i razvoj vegetacije......................................................................6
4.3. Cvatnja i oplodnja............................................................................................6
4.4. Razvoj bobica..................................................................................................6
4.5. Dozrijevanje groa.........................................................................................6
4.6 . Priprema za zimski odmor..............................................................................7
4.7. Zimski odmor...................................................................................................7
5. PRIRODNI UVIJETI UZGOJA VINOVE LOZE I UTJECAJ NA GROE I VINO.................7
5.1 Toplina................................................................................................................8
5.2 Svjetlost..............................................................................................................9
5.3 Vlaga...................................................................................................................9
5.4 Vjetrovi...............................................................................................................9
5.5 Tlo.......................................................................................................................9
5.6 Reljef.................................................................................................................10
6. RAZMNOAVANJE VINOVE LOZE............................................................................10
6.1 Proizvodnja sadnog materijala...........................................................................10
7. PODIZANJE VINOGRADA, ODRAVANJE MLADIH NASADA,GNOJIDBA VINOGRADA I
ISHRANA VINOVE LOZE...............................................................................................12
7.1 Pripremni radovi za podizanje nasada vinograda................................................12
-
7.2. Ostali pripremni radovi prije podizanja vinograda...............................................13
7.3. Sadnja....................................................................................................................14
8. NJEGA VINOGRADA U 1. GODINI...............................................................................15
8.1 Pljevljenje mladica..................................................................................................15
8.2 Vezanje mladica......................................................................................................15
8.3 Obrada tla...............................................................................................................15
8.4 Obrada tla okopavanjem........................................................................................15
8.5 Uklanjanje brandusa...............................................................................................16
8.6 Vrikanje mladica....................................................................................................16
8.7 Uklanjanje zaperaka................................................................................................16
8.8 Zatita protiv bolesti i tetnika.................................................................................16
8.9 Gnojidba vinograda..................................................................................................16
9. ODRAVANJE TLA U VINOGRADU...............................................................................17
9.1 Obrada tla kao sustav odravanja.............................................................................17
9.2 Zatravljivanje vinograda............................................................................................17
9.3 Odravanje vinograda bez obrade tla........................................................................18
10. BOLESTI VINOVE LOZE...............................................................................................18
10.1 Plamenjaa...............................................................................................................18
10.2 Pepelnica..................................................................................................................19
10.2 Siva plijesan..............................................................................................................20
10.3 Crna pjegavost..........................................................................................................21
10.4 Apoleksija ili kap vinove loze....................................................................................21
10.5 Fitoplazme ili uzronici vinove loze..........................................................................22
10.6 Bakterijski rak...........................................................................................................23
11. TETNICI VINOVE LOZE..............................................................................................23
11.1 Pepeljasti i uti groani moljac...............................................................................23
-
11.2 Lozine grinje..........................................................................................................24
11.3 tetne gusjenice....................................................................................................24
12. KOROVI..................................................................................................................24
13. ZATITA VINOVE LOZE OD PRIRODNIH NEPOGODA................................................25
13.1 Zatita od mraza..................................................................................................25
13.2 Zatita od tue.....................................................................................................25
14. REZ VINOVE LOZE...................................................................................................25
14.1 Rez u zrelo..............................................................................................................25
14.2 Rez u zeleno...........................................................................................................27
15. SUSTAVI UZGOJA TRSA VINOVE LOZE UZGOJNI OBLICI........................................30
15.1 Starohrvatski uzgoj..................................................................................................31
15.2 Guyot uzgoj.............................................................................................................30
15.3 Dvokraki oblik uzgoja...............................................................................................31
15.4 Kordonci...................................................................................................................32
15.5 Jednostruka zavjesa.................................................................................................33
16. EKOLOKO VINOGRADARSTVO..............................................................................34
16.1 Zatita vinograda od bolesti i tetnika.....................................................................34
16.2 Bioloke mjere zatite vinograda od bolesti i tetnika............................................34
16.3 Biotehnike mjere zatite vinove loze od bolesti i tetnika.....................................35
16.4 Doputena sredstva za zatitu bilja..........................................................................35
17. PLODNOST TLA, ISHRANA I GNOJIDBA EKOLOKOG VINOGRADA...........................35
18. BERBA I PRERADA GROA....................................................................................36
19. PODLOGE I SORTE VINOVE LOZE.............................................................................36
20. ZAKLJUAK..............................................................................................................41
-
1. UVOD
U ovom radu detaljno e se objasniti znaaj uzgoja vinove loze u svijetu i Republici Hrvatskoj,
kao i sam postupak uzgoja od samog poetka , odnosno sadnje do berbe. Prouit e se
ekoloki uvjeti koje vinova loza zahtjeva za svoj uzgoj. Takoer, uvidjet e se koje vrijeme je
pogodnije za sadnju i zbog kojih razloga, zatim i sami postupci koje je potrebno provesti pri
cjelokupnom uzgoju vinove loze. Ukoliko se upotpunosti ispotuju svi zahvati i uvjeti uzgoja
postoji velika mogunost da se ostvari kvalitetan i znaajan prinos. Zatim, obradit e se
pripremni radovi koji se obavljaju prije sadnje, postupak postupanja sa trsom prije sadnje, te
i sama tehnika sadnje. Vrlo je bitno poznavati tehnike sadnje koje se primjenju s obzirom na
reljef u kojem se planira zasaditi vinova loza, kao i zahtjeve pojedinih sorti. Ekoloki faktori
predstavljaju osnovu uzgoja vinove loze. Tako na uspjeh uzgoja vinove loze neposredno
utjeu koliina i raspored oborina, klima, toplina, svjetlost, tlo, vjetar kao i poloaj i nagib
same parcele. Nadalje, izbor sorte i podloge vrlo je vana odluka prilikom podizanja nasada s
time da je izbor sadnog materijala usko povezan sa postupanjem sa sadnicama. Prilikom
uzgoja takoer se donose odluke o izboru uzgojnog oblika tj. naina na koji e se kronja
oblikovati nebi li idealan uzgojni oblik donio to vie prinosa. Takoer, pojasnit e se sami
radovi koji se obavljaju u pojedinim fazama razvoja vinove loze, kao i ne manje bitna berba.
Prilikom procjene vremena za berbu postoje odreeni faktori prema kojima je mogue se
orijentirat, te odluiti u koje vrijeme e se berba izvriti. S obzirom da se javljaju mnoge
bolesti vinove, upoznat e mo se samo sa onim koje se najee javljaju.
-
2
1
1. VINOGRADARSTVO U SVIJETU I HRVATSKOJ
Vinova loza (vitis vinifera) povijesno je znaajna biljka koja je kroz svoju prolost
doivjela mnoga burna razdoblja i promjene. Vinova loza bila je gospodarski
znaajna i u najstarijim civilizacijama Egipta, Sirije i Mezopotamije. Vinova loza
najrasprostranjenija je vona vrsta u svijetu. Uzgaja se na svim kontinentima
osim Antartike. Hrvatska je smjetena u umjereno klimatskom poloaju izmeu
42,25 i 46,30 stupnja sjeverne geografske irine te ima povoljne uvjete za uzgoj
u svim dijelovima osim Like i Gorskog Kotara. Vinova loza uzgaja se do 400 m
nadmorske visine. Vinova loza ima veliku prednost jer se moe uzgajati na
oskudnim, kamenitim i pjeskovitim tlima primorske RH, te na breuljkastim i
strnim terenima. Vinogradarstvo je znaajna grana poljoprivredne proizvodnje
u svim zemljama svijeta gdje je mogu uzgoj. Ukupna povrina vinograda u
svijetu u znaajnom je opadanju posljednjih desetljea, a veliki utjecaj na to ima
i smanjenje vinogradarskih povrina u Europi.
POVRINE POD VINOGRADIMA U SVIJETU, 1986-2008
-
3
3. MORFOLOKE KARAKTERISTIKE VINOVE LOZE
3.1. Vegetativni organi vinove loze
Biljku vinove loze nazivamo trs, okot, panj. Svaki trs sastoji se od podzemnih i nadzemnih
organa koji imaju odreenu fizioloku funkciju u rastu. Ti se organi dijele jo na vegetativne i
generativne.
Vegetativni organi vinove loze slue za usvajanje vode i mineralnih hranjiva,
proizvodnju asimilata i skladitenje hranjivih tvari.
KORIJEN - Uloga korijena je viestruka uvriva biljku u tlu, opskrbljuje
nadzemne organe vodom i hranjivim tvarima, skladiti hranjive tvari. Prema
postanku korijen moe biti generativni (nastao iz sjemena) te vegetativni
(nastao upotrebom reznica). Prema dubini u kojoj je korijenje zastupljeno
razlikujemo: Povrinsko korijenje (brandusi javlja se na dubini od 5 do 10cm ),
postrano korijenje (razvija se na dubini od 15 do 20cm), te glavno ili podnono
korijenje (ujedno i najvaniji dio korijenova sustava, razvija se na najveoj
dubini korijenova sustava). Korijenov sustav je razgranat, sastoji se od mlaeg i
starijeg korijenja, debljeg i tanjeg, s raznim funkcijama. imbenici koji utjeu na
razvoj korijena su: Razmak sadnje, uzdravanje tla u vinogradu, vrsta i sorta
vinove loze, klima te tip tla. Veinom se glavnina korijena razvija na dubini od
30 do 70cm ispod povrine tla.
VEGETATIVNI ORGANI Korijen
Stablo sa krakovima i ograncima
Rozgve - mladice
Lie
-
4
STABLO pod stablom se podrazumijeva nadzemni dio trsa od razine tla
do granjanja. Stablo ima provodnu funkciju (vode i hranjiva) od korijena do
listova i obrnuto. Prekriveno je korom koja se uzduno cijepa. Na sebi nosi
ogranke i krakove. Debljina stabla je promjenjiva a ovisi o uvjetima uzgoja,
starosti trsa, sorti, podlozi.Visina stabla odreuje uzgojni oblik. S obzirom na
visinu razlikujemo: Nisko stablo (do 4ocm visine), srednje visoko (40-120cm),
povieno (120-150cm), i visoko stablo (vie od 150cm).
MLADICE ROZGVE Razvijaju se iz pupova na bilo kojem dijelu trsa.
Razlikujemo rodne (na sebi nose cvatove tj. grozdove) i nerodne. Mladice su
podjeljene na nodije i internodije. Na sebi nose ostale organe. Rodne mladice
se u pravilu razvijaju iz zimskih pupova jednogodinje rozgve koja je razvijena
na dvogodinjem drvu, to je potrebno znati prilikom rezidbe. Osim toga treba
znati i raspored pupova. Na rodnim mladicama od 2. do 8. Najea je zona
grozdova, a iznad nje dolazi zona vitica. Razlikujemo tri vrste pupova i to:
spavajui, zimski ili pravi i ljetni ili zaperkovi.
LIST- Veoma je bitan organ vinove loze jer vri disanje, fotosintezu i
transpiraciju. Sastoji se od peteljke i plojke. Prema broju ureza na razlikujemo
nekoliko listova: Rasjepkan, cijeli, trodijelan, peterodijelan te sedmerodijelan.
Pouzdan je imbenik za prepoznavanje vrste i sorte.
3.2. Generativni organi
GENERATIVNI ORGANI Cvat
Cvijet
Grozd
Bobica Sjemenka
-
5
CVAT- Smjeten je nasuprot listova na nodijima mladice, a privren
je peteljkovinom. Iz cvata nastaje grozd koji se sastoji od peteljkovina i glavne
osi.
CVIJET- Moe biti dvospolan i funkcionalno enski. Nalazi se na tankoj
stapci koja je pri vrhu proirena. Vanjski dio cvijeta sastoji se od pet aki, 5
cvjetnih kapica, tuka i pranika.
BOBICA- Plod je vinove loze koji se razvija nakon oplodnje. Moe biti
razliitog oblika, veliine i boje. Sastoji se od koice i mesa. Koica moe biti
debela i tanka, prekrivena votanom prevlakom ili posuta tokicama. Meso
moe biti hrskavo i sono, a po okus ovisi o sorti. Sok od cijeenja bobica moe
biti bezbojan do tamno crven.
SJEMENKA- Moe biti razliitog oblika i veliine. Najee je
krukolikog oblika. Broj sjemenki varira od 1 do 4. Meutim, postoje i
bezsjemene sorte.
4. GODINJI BIOLOKI CIKLUS VINOVE LOZE
Odvija se periodino svake godine. Obuhvaa promjene koje se dogaaju
unutar jedne godine, a te promjene se zovu faze razvoja ili fenofaze.
4.1. SUZENJE ILI PLA VINOVE LOZE
Poetak suzenja ukazuje na proljetno buenje vinove loze. Glavni imbenici za poetak
su temperatura zraka (dnevna temperatura mora biti 8 do 10 oC) i temperatura tla (na
dubini od 25 do 30cm mora dosegnuti 7 do 10 oC). Na rezu vinove loze u fenofazi
suzenja vidljivo je kolanje vode (sokova) kroz trs u obliku kapljica vode. Radovi koji se
provode u ovoj fazi su rezidba vinove loze, proljetna obrada tla, gnojidba, zimsko
prskanje.
FENOFAZE RAZVOJA VINOVE LOZE
Suzenje ili plavinove loze
Pupanje, rast
i razvoj vegetacije
Cvatnja i oplodnja
Rast bobica
Dozrijevanje grozda
Priprema za zimski
odmor
Zimski odmor
-
6
4.2. PUPANJE, RAST I RAZVOJ VEGETACIJE
Ova faza nastupa kada srednja dnevna temperatura nekoliko dana iznosi 7 do 12oC.
Traje 40 do 60 dana. Razlikujemo nekoliko faza unutar ove fenofaze: Otvaranje
pupova, rast mladica i listova, pojava i razvoj cvjetova i cvatova te oblikovanje plodnice
i peluda. U ovoj fazi ljuskasti listii pupa pucaju, pojavljuje se zatitna vunica te izlazi
vrak mladice. esto se ova faza naziva fazom mijih uiju. Mladice se vrlo brzo
razviju uz povoljne temperature dnevni porast moe iznositi i do 15cm. Na mladicama
se oblikuju listovi, koljenca i cvatovi. U pazucu listova oblikuju se zimski pupovi (za
iduu vegetaciju) i zaperkovi pupovi. Cvjetovi se na cvatu razdvajaju, oblikuju se vitice.
Radovi koji se obavljaju u ovoj fazi su: Poetak vezanja lucnjeva, zatita vinove loze,
pinciranje rodnih mladica prije cvatnje, zalamanje zaperaka i pljevljenje.
4.3. CVATNJA I OPLODNJA
Fenofaza cvatnje zapoinje odvajanjem cvjetne kapice od osnove i odbacivanja pri
emu cvijet ostaje gol. Za poetak ove fenofaze temperatura mora biti najmanje 15 oC,
dok je optimalna oko 20 25 oC bez oborina i uz laganje povjetarce. Cvijet ostaje
otvoren tri do etiri dana te u tom periodu dolazi do oplodnje. Cvatnja u vinogradu
traje 10 do 20 dana. Na cvatu se oplodi 30 do 70%, to ovisi o uvjetima okoline. U ovoj
fazi se ne bi trebali obavljati nikakvi poslovi u vinogradu, kako ne bismo ometali cvatnju
i oplodnju.
4.4. RAZVOJ BOBICA
Razvoj bobica zapoinje oplodnjom, a zavrava poetkom dozrijevanja grozdova.
Najpovoljnija temperatura za ovu fazu iznosi 25 30oC uz povoljnu koliinu vlage.
Bobice se poveaju nekoliko puta, a trajanje ove faze je 30 do 60 dana, a to ovisi o sorti
i vremenskim prilikama. Tijekom ove faze bobice su zelene, obavljaju funkciju
asimilacije, transpiracije i disanja. Sadraj eera je nizak oko 3%, dok je sadraj kiselina
visok. U ovoj fazi potrebno je obaviti radove zelenog reza, obradu tla te ako je
potrebno navodnjavanje.
4.5. DOZRIJEVANJE GROA
Faza dozrijevanje grozdova zapoinje kada su bobice dosegle svoju veliinu i prestale
rasti. Mijenja se boja koice te tu pojavu nazivamo ara bobica. Koica postaje meka,
prozirna, elastina, esto prekrivena makom. Osim vidljivih promjena, dolazi i do
kemijskih promjena u sastavu bobice. Poveava se koliina eera a smanjuje koliina
-
7
kiselina. U trenutku kada se odnos eera i kiselina vie ne mijenja nastupila je
fizioloka zrelost groa (sjemenka je spremna za klijanje). Pri preradi groa vanija je
tehnoloka zrelost tj. trenutak kada je groe spremno za razliite namjene.
4.6. PRIPREMA ZA ZIMSKI ODMOR
Zapoinje odmah po fiziolokoj zrelosti groa. Mladice odrvene, nakupljaju se
rezervne hranjive tvari u rozgvi, korijenu i drvetu, prestaje funkcija lista. Postupno
prestaje i funkcija korijena. Ova faza zavrava pri temperaturama niim od 10oC.
4.7. ZIMSKI ODMOR
Nastupa opadanjem lista i zavrava pojavom suzenja. Traje u prosjeku 120 do 180
dana. Sve ivotne funkcije su svedene na minimum ili ak potpuno prekinute. U ovoj
fazi moe se obaviti zimska rezidba, u kontinentalnim uvijetima pri zavretku trajanja
fenofaze, a na jugu tijekom cijelog trajanja fenofaze.
5. PRIRODNI UVIJETI UZGOJA VINOVE LOZE
Klima je ograniavajui faktor uzgoja vinove loze. O klimi ovisi izbor sorata, agrotehnike i ampeltehnike mjere gospodarenja u vinogradu, a
o tome ovisi kvaliteta groa i vina.
5.1. TOPLINA- Ona je neophodna za odvijanje ivotnih procesa vinove
loze. Podruja sa prosjenom godinjom temperaturom od 10 do 20oC
pogodna su za uzgoj vinove loze. Koliina topline nekog podruja
izraava se sumom temperatura, tj. zbrojem svih srednjih dnevnih
temperatura iznad 10oC u vegetaciji (travanj rujan). Za visoki prirod i
kakvou groa u RH potrebne su temperature od 3200oC do 4000oC.
Osim sume temperatura raunaju se i sume efektivnih temperatura.
Efektivne temperature dobijemo tako da od aktivnih temperatura
VANI KLIMATSKI FAKTORI
Toplina
Svjetlost
Vjetrovi
Vlaga
-
8
odbijemo 10oC. Za postizanje pune zrelosti groa i zavretak cijelog
vegetacijskog perioda potrebna je odreena suma ovih temperatura, a
to je ovisno o sorti koja se uzgaja. U periodu zimskog mirovanja veina
sorata podnosi temperature do -20oC, a u periodu kretanja vegetacije
vinova loza je najosjetljivija na niske temperature. Mladice i lie
podnosi temperature do -2oC, a cvat stradava ve pri 0oC. Visoke
temperature mogu izazvati opekline na liu, mladicama i bobicama, a
pri temperaturama viim od 38oC prestaje rast i razvoj vinove loze.
Treba voditi rauna o zahtjevima pojedinih sorti prema klimatskim
uvjetima i izbjegavati estu pojavu kasnih proljetnih mrazeva.
5.2. SVJETLOST- Neophodna je u procesu fotosinteze.
Odreeni broj sunanih sati potreban je za uspjean uzgoj vinove loze i
dozrijevanje, a kree se od 1500 2000 sati sijanja Sunca ili 150 170
vedrih dana u naim uvijetima.
5.3. VLAGA Obuhvaa sve vrste oborina. Ovisno o godinjem
ciklusu u kojem se vinova loza nalazi, ovisi i koliina te raspored
potrebnih oborina. Najpovoljnija koliina oborina za uzgoj vinove loze je
600 800mm. Vinova loza najvie vlage treba u fazi intenzivnog rasta
mladica i bobica. Velike koliine oborina ometaju cvatnju i oplodnju dok
nedostatak oborina za vrijeme dozrijevanja smanjuje prinos i kakvou
groa, kao i viak koji uzrokuje pucanje bobica.
5.4. VJETROVI Ovisno o jaini vjetra, vremenu pojave i
svojstvima vjetar moe imati povoljne i nepovoljne utjecaje na rast i
razvoj vinove loze. Umjereni i jaki vjetrovi povoljnisu pri opraivanju i
oplodnji (osim suhih i toplih vjetrova u vrijeme cvatnje), dok su snani ili
olujni vjetrovi nepovoljni jer lome mladice, spreavaju oplodnju, isuuju
tlo itd.
5.5. TLO- Vinovoj lozi odgovaraju lagana, prozrana i propusna
tla sa dobrim vodo-zranim odnosom, povoljnim za razvoj
mikroorganizama i korijena. Teka glinena tla nisu pogodna zbog slabih
vodo-zranih odnosa, to uzrokuje zbijanje korijena, manji razvoj
korijenovih dlaica te ta tla imaju nepovoljna toplinska svojstva i previe
akumuliraju vlagu koja se moe dugo zadrati. Veoma je vaan kemijski
sastav tla (koliina biogenih elemenata) te koliina humusa u tlu.
-
9
5.6. RELJEF Najbolji rezultati postiu se na viim i blago
nagnutim terenima june i jugoistone ekspozicije. U uvjetima
kontinentalne klime ravniarski tereni nisu pogodni za vinogradarsku
proizvodnju zbog veih opasnosti od mrazeva, zadravanja magle u
dolinama, slabijeg prosuivanja, prozraivanja vinograda te slabijeg
osvjetljenja.
6. RAZMNOAVANJE VINOVE LOZE
Sve sorte vinove loze razmnoavaju se iskljuivo vegetativno, to osigurava vjerno
prenoenje svih vanih karakteristika sorte s roditelja na potomke. Odnosno, sve
biljke su genetiki identine. U sluaju nasljednih mutacija (promjena) unutar sorte
od gospodarski vanih svojstava (veliina i oblik grozda, vei prinosi, ranije
dozrijevanje itd.) sa tog trsa se uzimaju reznice i proizvode cijepovi sa poboljanim
svojstvom. Takva populacija biljaka naziva se klon. Klon je obino rezultat
dugotrajne klonske selekcije unutar pojedine sorte i superioran je u odnosu na
matini trs. Razlikujemo: Masovnu selekciju (ouvanje sorte, razmnoavanje sortno
tipinih jedinki), individualnu ili klonsku selekciju (selekcija prema gospodarskom
svojstvu), sanitarnu selekciju (test na viruse).
6.1. PROIZVODNJA SADNOG MATERIJALA
NAJEI TIPOVI TLA U VINOGRADARSKIM
PODRUJIMA
Obronanipseudoglej
Crvenice
Defradirani
ernozem
Pjeskovita tlaLaporasta tla
Smea tla
Siva tla
-
10
Razmnoavanje vinove loze i proizvodnja sadnog materijala odvija se u rasadniku.
Reznice loznih podloga (dio dozrele jednogodinje rozgve uzimaju se iz matinjaka kada
odrvene ili u tijeku zimskog mirovanja. Rozgva se ree na 90cm duine to je dovoljno
za dvije standardne reznice za cijepljenje. Ovako pripremljenje reznice stavljaju se u
hladnjau na temp. od 0,5 do 2oC do poetka cijepljenja. Reznice sorata za cijepljenje
takoer se uzimaju u jesen iz matinih nasada sorata. Vano je da reznica sorte nosi
pet do 12 upotrebljivih pupova. Reznice se stavljaju u hladnjau na istu temperaturu
kao i reznice loznih podloga. Temperatura ne smije pasti ispod 0oC. Prije uvanja i
cijepljenja reznice se dezinficiraju. Reznice podloga reu se na duinu od 40 do 45cm i
to tako, da se donji dio odree ravno dva do tri milimetra ispod nodija, a gornji dio
malo ukoso na eljenoj duini. Svi pupovi se oslijepe. Reznice sorte reu se na jedan
pup, odnosno prutie duge pet do est centimetara koje na sebi nose jedan pup.
Cijepljenje se moe izvoditi runo (engleski spoj) ili strojno na vie razliitih naina
spajanja. Danas se uglavnom primjenjuje strojno cijepljenje na omega spoj ili lamelasti
spoj. Spojene podloga i plemka nazivaju se cijep. Kako bi se zatitilo spojno mjesto i
omoguilo lake srastanje cijepovi se umoe u otopljeni parafin. Ovako pripremljeni
cijepovi slau se u sanduke sa tresetom i perlitom te odlaze u stratifikalu kako bi spojno
mjesto potpuno sraslo. Proces srastanja traje 15-17 dana, cijepovi se klasiraju te se
ponovno parafiniraju. Ovakvi cijepovi mogu se posaditi u priporite da se okorijene. U
priporitu je veoma bitna njega. Cijepovi se vade u jesen kada opadne lie, najee
strojno pazei da se ne otete klasiraju se preprodaju ili sade. Imamo nekoliko
kategorija sadnog materijala:
Bazni bijela etiketa, slui samo za podizanje matinih nasada;
Certificirani plava etiketa, najkvalitetniji sadni materijal;
Standardni uta etiketa, najnie je kategorije, nije testiran na viruse i
nije klonski.
SPOJEVI PRI STROJNOM CIJEPLJENJU: a)lamelasti b)omega
a) b)
-
11
7. PODIZANJE VINOGRADA, ODRAVANJE MLADIH
NASADA,GNOJIDBA VINOGRADA I ISHRANA VINOVE LOZE
Pri osnivanju vinograda nisu poeljne nikakve pogreke u poetku jer ih
je naknadno vrlo teko ispraviti. Zbog toga treba vrlo oprezno pristupiti
tom poslu. Prije podizanja potrebno je obaviti itav niz raznih postupaka.
7.1. PRIPREMNI RADOVI ZA PODIZANJE NASADA
VINOGRADA
U pripremne radove za podizanje vinograda spada: Ureenje proizvodnog prostora
(krenje,planiranje terena), hidromelioracija, agromelioracija (meliorativna gnojidba,
rigolanje), priprema tla za sadnju.
Ukoli se planira zasaditi novi vinograd na parceli na kojoj je bio stari vinograd ili ikara
te neto slino potrebno je obaviti krenje. Krenje moe biti runo, strojno ili
kombinirano. Cilj krenja je otkloniti sve ostatke prethodne vegetacije. Nakon krenja
tlo je potrebno dezinficirati prije sadnje, a poeljno je i tako oienu parcelu pustiti da
odmori najmanje est godina zbog nepoeljnih posljedica, kao to je razvoj gljivica koje
uzrokuju truljenje trsa. Nakon krenja potrebno je obaviti planiranje (ravnanje) terena.
Tim postupkom nasipavaju se udubine,
DOBAR CIJEP
Mora imati
Dobro
sraslo
spojno
mjesto
Zdrav
i neoteenkorijen
S minimalno 3
dobro razvijena
korijena
Potpuno zrelu rozgvu
S dobro razvijenim i zdravim
pupovima
-
12
mikrodepresije i skidaju izboine (breuljci). Ravnanje terena izvodi se buldoerima sa
ugraenim daskama za ravnanje ii posebnim ravnjaima tla. Na nagnutim terenima u
sastavu ovog procesa obavlja se terasiranje terena. Ukoliko postoji mogunost pojave
suvinih voda obavlja se hidromelioracija. Taj viak vode odvodi se otvorenom
kanalskom mreom ili podzemnom drenaom. Kako bi smo postigli to bolje rezultate
poeljno je popraviti tlo u pogledu njegovih svojstava. U tu svrhu provodi se
agromelioracija. Agromelioracija je skup mjera kojima se poboljava tlo, da bi novi
nasad dao to bolje proizvodne rezultate. Jedna od najvanih agromeliorativnih mjera
jest meliorativna gnojidba. U meliorativnoj gnojidbi dodaje se odreena koliina
gnojiva u tlo po rezultatima kemijske analize tla. U meliorativnoj gnojidbi dodaju se
ista fosforna i kalijeva gnojiva. U praksi u novije vrijeme dodaju se kompleksna NPK
gnojiva (5:20:30, 7:20:30), a u tla u kojima ima dovoljno kalija NPK 12:52:0. Da bismo
postigli to rahlije tlo na veoj dubini obavlja se rigolanje tla, tj. duboka obrada tla.
Dubina rigolanja iznosi 60-70 cm. Rigolanjem se mijeaju horizonti tla, rasporeuju
gnojiva, prorahljuje tlo na veu dubinu te odstranjuju ostatci raslinja. Obavlja se
buldoerima, bagerima, traktorima vee snage, podrivaima. Vrijeme u kojem je
najbolje obaviti rigolanje je druga polovica ljeta ili u jesen 2-3 mjeseca prije sadnje.
Rigolano tlo se ostavlja odreeno vrijeme u otvorenoj brazdi. Prije sadnje kada se tlo
dovoljno prosui potrebno je obaviti tanjuranje, a potom poravnati ravnjaem. S time
su glavni pripremni radovi zavreni.
7.2. OSTALI PRIPREMNI RADOVI OKO PODIZANJA
VINOGRADA
Nakon zavrenih osnovnih pripremnih radova pristupa se obavljanju ostalih dodatnih
radova. U ostale pripremne radove spada: Iskolavanje parcela, ureenje glavnih i
sporednih puteva, odabir smjera redova, odabir razmaka sadnje, obiljeavanje
(makiranje) sadnih mjesta.
ISKOLAVANJE PARCELA- Pri iskolavanju parcela, na veim povrinama potrebno
je odrediti irinu i duinu tabli. Najpovoljnija duina reda je od 100 do 130m. Nakon to
se obavi iskolavanje terena pristupa se ureenju tj. odabiru glavnih i sporednih
puteva.
ODABIR GLAVNIH I SPOREDNIH PUTEVA - Glavni putevi se postavljaju okomito
na smjer redova, i njihova irina najee iznosi pet do sedam metara. Sporedni se
putevi postavljaju okomito na glavni put, a njihova irina iznosi tri do pet metara. irina
-
13
redova mora biti dovoljno velika tako da omogui nesmetan mimoilazak strojeva pri
vrenju radova u vinogradu.
ODABIR SMJERA REDOVA - ovisi o ekolokim uvjetima poloaja te o konfiguraciji
terena. Takoer pri odabiru smjera redova treba paziti na pojavu vjetrova. Na malim
povrinama smjer redova je ogranien oblikom parcele pa se najee sadi duinom
parcele. U sjevernim krajevima najei smjer redova je sjever-jug, a u junim
krajevima nije toliko bitna smjer redova zbog koliine svjetlosti. Pri odabiru smjera
redova na nagnutim terenima potrebno je na umu imati mogunost pojave erozije.
Potom je potrebno odabrati razmak sadnje, te izvriti obiljeavanje (markiranje)
sadnih mjesta.
ODABIR RAZMAKA SADNJE - Razmak sadnje varira. Uveliko ovisi o mehanizaciji
koja e se primjenjivati. Razmak za primjenu manjih traktora iznosi 1,2 do 2,2m X 0,7
do 1,2m, dok je za vee traktore 2,4 do 3 m X 0,9 do 1m. Nakon odabira razmaka
sadnja, potrebno je obaviti markiranje sadnih mjesta kako bi se sadnja to preciznije
izvrila.
MARKIRANJE SADNIH MJESTA - Na veim povrinama markiranje sadnih mjesta
obavlja se pomou geodetskog instrumenta tzv. teodolita tako da se odredi pravac
prvog reda, a drugi redovi moraju biti pod pravim kutom u odnosu na prvi red. Ako se
sadi u jame svako sadno mjesto se oznaava koiem, a ako se sadi u brazde kolce je
dovoljno postaviti na 20 do 30m udaljenosti. Na manjim povrinama koje su esto i
nepravilnog oblika iskolavanje se obavlja tako da se odredi prvi red na najduem
dijelu parcele, a ostali se redovi odreuju prema njemu. Za markiranje obino koristi
dobro nategnuta ica oznaena lako vidljivom bojom.
7.3. SADNJA
Sadnja vinove loze se moe obavljati u jesen ili proljee. Proljetna sadnja primjenjuje
se u kontinentalnoj RH radi mogue otre zime. Obavlja se od oujka do kraja svibnja.
Jesenska sadnja se primjenjuje u mediteranskom dijelu gdje je blaga zima. Prije sadnje
loznim cijepovima je potrebno prikratiti korijen i odstraniti oteeno korijenje. Poeljno
je 24h prije sadnje cijepove namoiti u vodu, a neposredno pred sadnju drati ih u
smjesi vode, zemlje, svjee balege u omjeru 1:1. Sadnja se treba obaviti po suhom,
toplom i lijepom vremenu. Razllikuje se runa sadnja (kopanjem sadnih jama), runa
sadnja uz pomo hidro ureaja, runa sadnja u redove te strojna sadnja.Poto je vinova
loza penjaica prilikom sadnje ili nakon sadnje poeljno je postaviti naslon (armaturu).
Armatura se sastoji od stupova, ice, ankera, razliitih zatezaa ice i dodatnih
pomagala (kukice, lanci i dr.). Stupovi koji su sastavni dio armature trebaju biti
-
14
dovoljno vrsti i ukopani u tlo 60 do 80cm. Najee se izrauju od
metala,betona,plastike i impregniranog drveta. Najea dimenzija stupova je duina 2
do 2,7m pa ak do 5m ako se koriste mree protiv tue. Ovi stupovi se mogu na
razliite naine impregnirati odnosno poboljati. Jedan od tih naina je primjena
razliitih tipova naslanjanja eonog stupa na oslonac. Prilikom postavljanja stupova
postavlja se i ica koja slui za vezanje i provlaenje gibljivih dijelova trsa. icu je
potrebno prilagoavati (zatezati) razvojem vinove loze. Zatezanje se obavlja na dva
naina. Prvi nain je runo zatezanje otputanjem jednog kraja ice na jednom ili oba
eona stupa uz ponovno fiksiranje krajeva ice nakon dotezanja, te runo zatezanje
ice bez oslobaanja krajeva ice.
8. NJEGA VINOGRADA U 1. GODINI
Njega vinograda u 1. godini obuhvaa sljedee radove: Pljevljenje
nepotrebnih mladica, vezanje mladica, obrada tla, vrikanje izraslih mladice
te zatitu protiv bolesti i tetnika.
8.1. PLJEVLJENJE MLADICA
Pri pljevljenju mladica potrebno je odstraniti nepotrebne mladice, jer su konkurencija
korisnim mladicama. Pri pljevljenju se ostavljaju samo 2 najbolje mladice osloboenje
od kunkurenata, koje e najbolje rasti tijekom vegetacije. Ostavljaju se radi stvaranja
vee koliine asimilata te radi smanjenja rizika od mogueg stradavanja mladice.
8.2. VEZANJE MLADICA
Prvo vezanje mladica potrebno je obaviti kad su mladice 25 30cm duljine, a kasnije se
veu prema potrebi odnosno na svakih 20-25cm naknadnog porasta. Mladice se veu
plastinim vezivom,likom ili pagom.
8.3. OBRADA TLA
Obrada tla je postupak ulaska u tlo, rahljenja i usitnjavanja pomou raznih prikljuaka
na traktoru. Cilj obrade tla u vinogradu je postizanje to bolje strukture tla, spreavanje
prekomjerne transpiracije te unitavanje korova. Obradom tla ujedno se potie bolji
porast mladice, laki i bolji razvoj korijena te razvoj mikroorganizama.
8.4. OBRADA TLA OKOPAVANJEM
-
15
Obrada tla okopavanjem izvodi se otrom motikom pazei da se ne posijee ili oteti
trs. Dubina okopavanja ovisi o tipu tla. Tijekom okopavanja uklanjaju se korovi. Tijekom
prve dvije godine potrebna su 2-3 okopavanja.
8.5. UKLANJANJE BRANDUSA
Povrinsko korijenje (brandusi) potrebno je odstraniti jer su konkurencija glavnom
korijenu. Ukoliko preuzmu ulogu glavnog korijena mogu uzrokovati propadanje tla.
8.6. VRIKANJE MLADICA
Kada mladice nakon sadnje dosegnu najmanje 1,2m valja prikratiti njihove vrhove. Taj
se postupak zove vrikanje. Vrikanjem se privremeno obuzdava nagli porast mladica.
Korisno je i za dozrijevanje ali ne stimulira porast zaperaka.
8.7. UKLANJANJE ZAPERAKA
Mladica koja tijekom vegetacije izraste iz ovogodinje mladice naziva se zaperak. Biljka
zaperkom nastoji stvoriti to vie asimilaa te sa odreenom zalihom ui u stadij
zimskog mirovanja. Koliina stvorenih asimilata garantira dobro prezimljavanje ve
odrvenjele mladice koja se tada zove rozgva. Stoga je dobro na zaperku ostaviti dva
poetna lista a ostale odstraniti rezom ili zakidanjem. Ukoliko se na zapercima
ostavepo dva lista smanjuje se mogunost zimske pozebe pupa, te zbog poveane lisne
povrine omoguuje se biljci stvaranje vee koliine asimilata.
8.8. ZATITA PROTIV BOLESTI I TETNIKA
U godini sadnje vinove loze zatita se uglavnom svodi na zatitu protiv plamenjae i
pepelnice vinove loze. Vrlo rijetko je potrebno provoditi zatitu protiv tetnika.
8.9. GNOJIDBA VINOGRADA
Prema vanosti i potrebama loze razlikujemo: Makroelemente (N,P,K,Ca,S,H,O) te
mikroelemente (Fe,B,Mg,Mn,Zn,Cu,Mo). Gnojidbom se popravlja: Kemijska svojstva
tla, mikrobioloka aktivnost, vodozrani reim te ukupna plodnost tla. Nedostatak
odreenih biogenih elemenata oituje se pojavom karakteristinih znakova na liu ili
na temelju rezultata kemijske analize tla. Tijekom vegetacije makro i mikro elementi
mogu se nadomjestiti tekuim gnojivima. Na jako propusnim tlima u kojima je esto
ispiranje hraniva preporuuje se u osnovnoj i dopunskoj gnojidbi ukupne koliine
potrebnih mineralnih gnojiva osobito duina dodati u vie obroka. Prema vremenu
primjenje gnojiva razlikujemo osnovnu gnojidbu (obavlja se u jesen u kombinaciji sa
obradom tla) te dopunsku gnojidbu ili prihranu (obavlja se u proljee i tijekom
vegetacije). Pri osnovnoj obradi u tlo unosimo mineralna gnojiva sa naglaenim
-
16
sadrajem P i K (NPK 7-20-30 ILI 5-20-30), poeljno je obaviti i gnojidbu organskim
gnojivima. U jesenskoj gnojidbi potrebno je dodati otprilike oko 400 kg/ha NPK 7-20-30
ili 5-20-30 a oko 600kg/ha formulacije 7-14-21. Osim toga potrebno je svake 4 godine
dodati oko 40t/ha stajskog gnoja. Dopunska gnojidba duinim gnojivima (KAN, UREA)
provodi se prije kretanja i tijekom vegetacije, a koliine se odreuju prema
kondicijskom stanju vinograda, oekivanom prinosu i koliinama N u tlu.
9. ODRAVANJE TLA U VINOGRADU
Odabir naina odravanja tla u vinogradu ovisi o tipu tla, nagibu terena, razmacima
sadnje, klimatskim prilikama te koliini oborina.
9.1. OBRADA TLA KAO SUSTAV UZDRAVANJA
Ovaj nain odravanja tla u vinogradu primjenjuje se u vinogradima koji su posaeni na
ravnim i blago nagnutim terenima te gdje je tee tlo. Prema vremenu izvoenja
razlikujemo jesensku i proljetnu tj. ljetnu obradu tla. Jesenska se obrada obavlja nakon
berbe radi dubinskog rahljenja tla i unoenja fosfornih i kalijevih gnojiva u tlo. Dubina
obrade ovisi o dubini prostiranja korijenova sustava, strukturi tla a najee iznosi 25-
30cm. Obrada se izvodi plugovima koji nagru zemlju na redove vinograda pri emu pri
emu brazda ostaje tijekom zime izloena povoljnom utjecaju niskih temperatura, a u
proljee se obavlja razoravanje. Obrada tla tijekom vegetacije obavlja se runo ili
mehanizacijom da bi se unitili korovi, odrala dostatna koliina vlage u tlu tijekom
ljetnih mjeseci i u tlo unijela mineralna gnojiva.
9.2. ZATRAVLJIVANJE VINOGRADA
Primjenjuje se u vinogradima posaenim na nagnutim terenima radi spreavanja
erozije, te tamo gdje ima dovoljno vlage. Vinogradi se zatravljuju sjetvom travnih ili
djetelinsko-travnih smjesa. Trava se tijekom vegetacije kosi 2-4 puta te se ostavlja u
NAINI ODRAVANJA TLA U VINOGRADU
OBRADA TLA
ZATRAVLJIVANJE
PRIMJENA HERBICIDA
KOMBINACIJA PRIMJENA HERBICIDA I
ZATRAVLJIVANJA
-
17
meurednom prostoru. Potrebno je paziti da travni pokrov nije konkurencija vinovoj
lozi za vodom i hranjivim tvarima.
9.3. ODRAVANJE VINOGRADA BEZ OBRADE TLA
U vinogradima gdje se vinograd odrava bez obrade tla gnoji se povrinski, a korovi se
unitavaju konjom ili herbicidima odnosno kombinirano. U proljee i ljeto korov se
suzbija kroz 2-3 prohoda.
10. BOLESTI VINOVE LOZE
BOLESTI VINOVE LOZE SE SUZBIJAJU KEMIJSKI.
10.1. PLAMENJAA (plasmopora viticola)
Plamenjaa je najopasnija gljivina bolest vinogradarskih podruja. Pojavljuje se
svake godine s razliitim intenzitetom u kontinentalnom i mediteranskom
podruju. Smanjenje uroda moe se oitovati ak i 2 godine poslje jakog
napada. Napada sve zelene organe vinove loze. Najee su zaraeni list, cvijet i
bobice, a rijetko mladice i vitice. Na mladim listovima nastaju neto svjetlije
zeleno ute uljane mrlje, a sa donje strane mrlje razvije se bijela prevlaka.
Zaraeno lie postupno odumire i otpada. Bobe mogu biti zaraene od
zametanja do promjene boje tj. dok ne ponu omekavati. Plamenjaa se
najee javlja na niim terenima i tlima koji zadravaju vlagu, te na manje
prozranim poloajima.
BOLESTI VINOVE LOZE PLAMENJAA
PEPELNICA
SIVA PLIJESAN CRNA PJEGAVOST
APOLEKSIJA ILI KAP
UTICA
BAKTERIJSKI RAK
-
18
10.2. PEPELNICA (oidium tuckeri)
Urod moe biti umanjen za 80 do 90%. Ime je dobila po pepeljastoj prevlaci na
povrini napadnutih biljnih organa: liu, peteljkovini, mladicama, viticama,
cvatu i bobicama grozda. Sivo bijela prevlaka u poetku se javlja postupno kao
otoii koji vrlo brzo prekriju zelene dijelove loze. Uvijek se javlja na gornjoj
povrini lista. Za jae zaraze lie se uvija, postaje tvrdoi poprima metalni sjaj,
potpuno uti, smei, osui se i otpada. Najosjetljiviji organi na pepelnicu su
bobice u intenzivnom porastu. Na zaraenim bobicama prestaje rast koice pa
zbog pritiska unutranjeg sadraja bobica puca do sjemenke.
-
19
10.3. SIVA PLIJESAN (botrtytis cinerea)
Siva plijesan ili botritis ili gnjiloa jest gljivina bolest koja pored izravnih
gubitaka u proizvodnji groa zbog smanjenja teine i volumena bobica, moe
pri jaem napadu oteati i vinifikaciju.Na pojavu sive plijesni najvie utjee kia,
rosa, magla, zadravanje vlanostiu zoni groa 15 i vie sati uz optimalnu
temperaturu zraka od 15oC. Takoer sve mjere koje pospjeuju bujni rast
vinove loze i pogoduju zadravanju vlage u nasada pozitivno utjeu i na pojavu
ove bolesti. U vinogorjima s jakom populacijom moljaca esta je pojava gnjiloe
jo na zelenim grozdovima tijekom ljeta = tzv. "zelena plijesan". Zbog jae
osjetljivosti peteljkovine odreenih sorata (npr. rajnski rizling, kerner, zeleni
silvanac i ) napad sive plijesni moe bitno utjecati na otpadanje grozdova prije
berbe.
-
20
10.4. CRNA PJEGAVOST (phomopsis viticola)
Ova bolest ne uzrokuje direktne ekonomske tete na grou pa je vinogradari esto
zanemaruju. Bolest se najlake prepoznaje krajem zime ili poetkom proljea, jer
zaraena rozgva izbjeljuje, a na povrini se vide crne tokice (plodita gljiva).
Uz kemijsko suzbijanje za kontrolu crne pjegavosti vrlo su vane sljedee mjere biljne
higijene: Odrezanu zaraenu rozgvu soaliti prije pojave zelenoh vrha pupa i prvih
listova, u rezidbi valja ostavljati to je mogue vie zdravih lucnjeva i reznika te
obavljati uravnoteenu gnojidbu.
10.5. APOLEKSIJA ILI KAP VINOVE LOZE
To je najstarija opisana gljivina bolest vinove loze, poznata u mediteranskom podruju
jo u vrijeme Rimljana. Rezultira suenjem okota zbog degradacije drva. Uzronici
apopleksije napadaju sredinju sr, a postupno se ire u drvo.
Apopleksija se pojavljuje u dva tipina oblika:
u kroninoj formi kao degradacija lia te
u akutnoj formi kao brzo suenje ili smrt okota.
Kronini tijek bolesti prepoznatljiv je promjenama na listu u obliku nekroza i uenja
izmeu glavnih ila, a esto je praen pojavom smeih tokica na bobama. U akutnom
tijeku apopleksije naglo venu okoti kojisu do tada bili naizgled zdravi.
-
21
10.5. FITOPLAZME UZRONICI UTICE VINOVE LOZE
U mladicama i liu inficiranog trsja uzrokuju zaepljenje provodnog stanija,
uzrokujui razliite stupnjeve i oblike teta, uz najdrastinije propadanje trsa. Jaem
intenzitetu pojave fitoplazmatske utice pogoduje suno vrijeme. Rubovi lia poinju
se uvijati prema dolje. Lisna povrina pouti, naroito uz lisnu nervaturu, a u tamnih
kultivara lie poprima crvenkastu boju. Lie je krhko, dozrijeva ranije, ali otpada
kasnije od nezaraenog. izbojci krajem ljeta, poetkom jeseni ne odrvenjavaju, tijekom
zime smrzavaju se i pocrne. Bobe ili esto cijeli grozdovi smeuraju i sue se. Jednom
oboljela biljka uzronikom fitoplazme ne moe se oporaviti (ali moe nekoliko godina
biti u tzv. latentnom ili skrivenom obliku)!
-
22
10.5. BAKTERIJSKI RAK
Bolest koju izaziva bakterija agrobacterium tumefaciens lako je
prepoznati po kvrgavim izraslinama - tumorima na svim dijelovima
trsa. Kemijske mjere u zatiti ne daju zadovoljavajue rezultate pa je
glavna mjera suzbijanja odabir odgovarajueg sadnog materijala.
Oboljele loze reu se posebnim karama koje nakon rezidbe treba
dezinficirati.
11.TETNICI VINOVE LOZE
11.1. PEPELJASTI I UTI GROANI MOLJAC
Ubrajamo ih u najvanije tetnike vinove loze. tete prave gusjenice. enke prve
generacije odlau jaja na cvjetne pupove peteljkovinu i peteljke. Tijekom travnja kada
srednje dnevne temperature kroz 10 dana prelaze 10oC pojavljuju se prvi leptiri. Leptiri
druge generacije pojavljuju se tijekom lipnja i srpnja. Napad 2. i 3. generacije moljca
omoguava zarazu i irenje sive plijesni ili botritisa groa. tete se oituju na
vegetativnim i generativnim organima vinove loze.
-
23
11.2. LOZINE GRINJE
Vinovu lozu napada nekoliko vrsta grinja:
iz skupine grinja ikarica
iz skupine crvenih pauka najei su crveni voni pauk i koprivina grinja.
Akarinoza te su grinje vrlo sitne pa se ne vide golim okom. Posljedice napada su
vidljive u dva oblika: *Iz napadnutih pupova mladice se jedva razvijaju i zaostaju u
rastu,
*Ve razvijene mladice imaju skraene internodije s nepravilnim ili deformiranim
listiima uvinutim rubom prema gore.
11.3. TETNE GUSJENICE
Preventivna mjera zatite od tetnih gusjenica je skidanje i unitavanje stare kore s okota pred poetak suzenja vinove loze. Gusjenice sovise aktivne su iskljuivo
nou, a pojavom prvih svjetlonosnih zraka padaju s trsa te se plitko skrivaju u zemlji.
Kemijsko suzbijanje ovih tetnika oteava povrinska kotana graa tijela i relativno
mala zatitna povrina vinove loze.
12. KOROVI
U suvremenim vinogradima tlo se moe odravati na ove naine: Obradom tla,
zatravljivanje i konjom te ostavljanjem mala u nasadu i primjenom herbicida.
-
24
esto se istovremeno primjenjuju dva navedena zahvata npr. meuredni se prostor
zatravni a korovi se unutar reda suzbijaju herbicidima. U vinogradima gdje je tijekom
ljeta izraen nedostatak vode zatravljivanje vinograda je dalo negativne rezultate.
Herbicide treba primjeniti dva ili tri puta tijekom sezone. Ovisno o vremenu primjene
razlikujemo pripravke koji se primjenjuju nakon nicanja korova, prije nicanja korova, te
one koje korovi apsorbuju preko lista. Prvi rok primjene jest rano proljee pred cvatnju
kad korovi dosegnu 10-15cm. Drugom primjenom nastojimo suzbiti ljetne termofilne
korove obino u drugoj polovici ili poetkom srpnja. Izbor herbicida ili njihove
kombinacije odreuje sastav korovne flore.
13. ZATITA VINOVE LOZE OD PRIRODNIH NEPOGODA
Vremenske nepogode koje najvie pogaaju vinovu lozu, jesu mraz i tua. Od tih
nepogoda, koje mogu priiniti znatne tete, zatiujemo nasade vinove loze na razne
naine.
13.1. ZATITA OD MRAZA
Prva i najvanija mjera zatite od mraza jest odabir povoljnog poloaja za nasad. Druga
mjera jest izbor kultivara. Treba odabrati onaj kultivar kojemu se razdoblje vegetacije
u kojem je osjetljiv na mraz moe sa sigurnou uklopiti u bezmrazno razdoblje
poloaja na kojem se nasad nalazi. Na otpornost trsova prema mrazu moemo
djelovati i rezidbom. Dri se da je trs rezan kasnije otporniji od trsa rezanog ranije.
13.2. ZATITA OD TUE
Tua je tetna oborina, javlja se u toplom dijelu godine kad je vrlo intenzivno uzdizanje
toplog i vlanog zraka u gornje slojeve atmosfere.
Tri su praktina zahvata kojima moemo djelovati
pri kontroli temperature:
SUSTAV
UMJETNOG
KIENJA
SUSTAV VELIKIHVENTILATORA
ZAGRIJAVANJE
ZRAKA
NAINI BORBE PROTIV TUEPostavljanje
zatitnihmrea
Spreavanjeuvjeta
za nastanak
tue
-
25
14. REZ VINOVE LOZE
Vinova loza u svom ivotnom ciklusu zahtjeva rez svake godine. To je jedna od
najvanijih tehnolokih operacija u vinogradarskoj proizvodnji. Rezom se: oblikuje i
odrava uzgojni oblik
regulira vegetativni i rodni potencijal
utjee na prinos i kakvoa groa
utjee na zdravstveno stanje vinove loze.
Rez vinove loze izvodi se tijekom vegetacije (rez u zrelo) i tijekom perioda mirovanja
(rez u zeleno).
14.1. REZ U ZRELO
Rez u zrelo je prikraivanje jednogodinje mladice - rozgve na odreenu duinu, koja je
u pravilu odreena brojem rodnih pupova. Potrebno je procijeniti koliko treba ostaviti
rodnih pupova kako ne bi dolo do optereenja. U naelu je odreeno sustavom
uzgoja (npr. dvokrak se ree na 20 - 24 pupa), ali na optimalan broj pupova po trsu e
utjecati uvelike i kondicija trsa, plodnosttla, klimatski uvjeti prethodne godine i
naravno sorta. Uz manje optereenje porast mladica je vei i obrnuto. Kako bi se
rezdba obavila to kvalitetnije potrebno je znati sljedee: Bujnije trsove u pravilu
optereujemo vie, a slabobujne manje od uobiajenog broja pupova za neki uzgojni
oblik,
Na plodnijim tlima gdje su u pravilu mogui vii prinosi, optereenja po trsu su vea
te se ree due i obrnuto, siromana tla i nia ishranjenost trsa zahtijevaju otriji rez,
odnosno manje optereenje.
Na broj pupova i duinu rodnog drva utjee i sorta
Potrebno je poznavati ii razlikovati pojedine vrstedrva na trsu kako bi rezidba bila
uspjena. Uvaavajui sve ove navedene imbenike, rez treba prilagoditi sorti,
uzgojnom obliku, kondiciji trsa, tipu tla, ali i cilju proizvodnje, odnosno oekivanom
prinosu i kakvoi groa.
-
26
Vrste drva na trsu, a) jednogodinje rodno drvo, b) dvogodinje drvo, c) trogodinje ili
viegodinje drvo, d) jednogodinje nerodno drvo (izboj, mlaz), e) stablo
Rez se izvodi ukoso, na suprotnu stranu od pupa, kako sokovi u suzenju ne bi vlaili
nabubreni pup.
Nain rezanja rozgve na reznicima i lucnjevima, a) i b) nepravilno, c) PRAVILNO
VRSTE DRVA NA TRSU VINOVE LOZEVIEGODINJE
STARO
DRVO
DVOGODINJE DRVO
JEDNOGODINJEDRVO
-
27
Ako na prologodinjem rezniku nedostaje mladica, tj. razvijena je samo jedna mladica,
tada nju reemo na prigojni reznik, a lucanj ostavljamo iz prve dobro razvijene rozgve
na starom lucnju. Mjeoviti rez kombinacijom iz starog lucnja, a) prije reza, b) poslije:
14.2. REZ U ZELENO
PLIJEVLJENJE je uklanjanje mladica koje su se razvile iz starog drva (spavajuih
pupova) ili suoica (na rodnom i prigojnom drvetu).Plijevljenjem se odstranjuju
nerodne mladice, odnosno one mladice od kojih neemo oblikovati rodno ni prigojno
drvo.
Ampelotehniki zahvati reza u zeleno
PLJEVLJENJE
PINCIRANJE
ZALAMANJE
ZAPERAKA
PRSTENOVANJEPRORJEIVANJE
GROZDOVA
VRIKANJE
PRORJEIVANJELISTOVA
-
28
Plijevljenje je najbolje provesti to ranije, a ponekad se ova mjera izvodi u dva navrata:
odmah na poetku vegetacije kada su mladice narasle do 15 cm, a drugi puta 10-ak
dana prije cvatnje, istodobno s pinciranjem.
Plijevljenje nerodnih mladica, a) prije plijevljena, b) poslije plijevljenja
PINCIRANJE je prikraivanje vrhova rodnih mladica prije cvatnje, kako bi se prekinuo
njihov bujan rast, te omoguili bolji uvjeti za cvatnju i oplodnju. Pinciranje se vri 10 -20
dana prije cvatnje, a ovisno broju ostavljenih listova iznad zadnjeg grozda moe biti
otro (svega 1-2 lista), umjereno (3-4) i blago (vie od 5 listova).
ZALAMANJE ZAPERAKA obino se obavlja istovremeno s plijevljenjem ili
pinciranjem, a podrazumijeva potpuno uklanjanje mladica razvijenih iz ljetnog
(zaperkovog) pupa ili pak njihovo prikraivanje na jedan pup. Najvanije je ukloniti
zaperke u zoni cvatova, dakle na donjim koljencima na mladici, kako bi se poboljali
uvjeti cvatnje i oplodnje.
PRSTENOVANJE je uklanjanje dijela kore na osnovi rodne mladice posebnim
karama za prstenovanje. Svrha mu je onemoguavanjetransporta asimilata prema
korijenu, to omoguava bolju ishranu grozdova, odnosno poveavanje prinosa i
kakvoe. Nije za preporuiti prstenovanje svake godine niti napraviti vie od jednog do
tri prstena po trsu, jer iscrpljuje trs.
PRORJEIVANJE GROZDOVA se obavlja ili prije cvatnje ili u fazi porasta bobica.
Svrha mu je rastereenje trsa od preobilnog roda. Poveava se krupnoa ostavljenih
grozdova i bobica, postie se potpunijedozrijevanje. Prorjeivanjem se prvo uklanjaju
slabo razvijeni i sitni grozdovi, a zatim po potrebi i dobro razvijeni grozdovi. Grozdovi
se ne trgaju rukom, ve se reu karama na gornjem dijelu peteljke.
-
29
VRIKANJE je skidanje svih vrhova mladica pred kraj faze rasta obino u kolovozu,
odnosno pred poetak dozrijevanja groa. Ovom se mjerom prekida rast mladica u
duinu, a hranjiva se usmjeravaju prema grozdu.
PRORJEIVANJE LISTOVA ili defolijacija je uklanjanje listova u zoni groa,
odnosno 3-4 donja lista na rodnoj mladici. Izvodi se pred poetak dozrijevanja groa
neposredno prije are ili u razdoblju are. Osnovni cilj ovog zahvata je bolje
dozrijevanje grozdova.
15. SUSTAVI UZGOJA TRSA VINOVE LOZE UZGOJNI OBLICI
Sustav uzgoja predstavlja oblik trsa, odnosno broji razmjetaj pojedinih dijelova trsa u
prostoru, nain postavljanja naslona, rez i raspored dijelova trsa na naslonu (armaturi).
Mnogi imbenici utjeu na izbor sustava uzgoja, prije svega smjer proizvodnje,
odnosno koju koliinu i kakvou groa oekujemo da bi planirana proizvodnja bila
gospodarski opravdana.
Prema visini stabla razlikujemo:
niski uzgoj (visina stabla do 40 cm)
srednji uzgoj (visina stabla 40-120 cm)
povieni uzgoj (visina stabla 120-150 cm)
visoki uzgoj (visina stabla preko 150 cm).
Uzgojni sustavi prema razvijenosti
uzgoja i optereenju trsa Mali sustavi uzgoja
Veliki sustavi uzgoja
mali razmaci sadnje
optereenje iznosi do 25 pupova po trsu
Vea veg. povrina po trsuoptereenje 25-60 pupova po trsu a ponekad i do 200 pupova po trsu
-
30
15.1. STAROHRVATSKI UZGOJ
Najee ima 2-3 oblikovana kraka na kojima se nalaze reznici sa 2-3 pupa. Na jednom
kraku ostavlja se lucanj sa 8-12 pupova. Sve mladice razvijene iz reznika veu se uz
glavni kolac, a lucanj uz susjedni kolac ili potkolac. Razmaci sadnje su 100x90 cm te
nema armature.
STAROHRVATSKI uzgoj, a) prije reza, b) poslije reza
15.2. GUYOT UZGOJ
To je jedan od najjednostavnijih sustava uzgoja malog optereenja. U treoj
godini, rozgva se ree na visinu uzgoja 60-100 cm,tijekom vegetacije dvije vrne
mladice se njeguju i veu uzicu, a ostale se uklone ili otro prikrauju. U etvrtoj godini
se rozgva na najnioj poziciji ree na reznik sa 2 pupa, a gornja na lucanj sa 8-10
pupova. Takav je rez i u sljedeim godinama.
GUYOT uzgoj, a) prije reza, b) poslije reza
UZGOJNI OBLICI PREMA GRAIOSNOVNOG KOSTURA
I SLOENOSTIJEDNOSTAVNI
Ravasti Starohrvatski
Guyotov Dvokraki oblik
SLOENI
Kordonci
Manje pergole
Jednostrukazavjesa
-
31
15.3. DVOKRAKI OBLIK UZGOJA
Kod nas najei, a i drugdje je rairen obzirom daje jednostavan za odravanje, nema
mnogo elemenata starog drva ve se redoviti obnavlja mladim drvom, velike su
mogunosti razliitih optereenja. Dvostruki Guyot uzgoj, sastoji se od 2 lucnja s po 8-
10 pupova i 2 prigojna reznika s 2 pupa. Visina stabla je takoer 60-120 cm,
oblikovanje i odravanje slino kao i kod Guyot uzgoja, no za razliku od njega zahtijeva
veerazmake sadnje, od 160-280x90-120 cm, a najpovoljniji su razmaci 180x110 cm. U
proljee tree godine rozgva se ree do osnovne ice, na visinu uzgoja. U tijeku
vegetacije, ostavlja se 4-5 mladica, ostale se oplijeve. U proljee etvrte godine reemo
dvije nasuprotne rozgve na dva reznika koje se priveu na osnovnu icu. Ta dva reznika
su budui krakovi. Idue godine, na svakom kraku ostavljaju se reznik i lucanj. Takav
nain rezidbe primjenjuje se i nadalje.
-
32
15.4. KORDONCI
Do nedavno su bili dosta raireni, ali se zbog sloenosti i oteanog odravanja,
postupno naputaju. Spadaju u sustave sa srednjim ivelikim optereenjem. Mogu biti
jednostrani ili dvostrani. Oblikovanje kordonskog uzgoja (jednostranog ili dvostranog)
poinje ostavljanjem rozgve pri vrhu stabla u treoj godinikoja e posluiti za
formiranje kraka. U etvrtoj godini rezom se oblikuju ogranci na kraku (rozgva se ree
na reznike sa 3-5 pupova), a dobro razvijena rozgva pri vrhu stabla ostavlja se kao drugi
krak te se vee uz icu (u sluaju formiranjadvostrukog kordonca). U petoj godini i na
drugom kraku se oblikuju ogranci (reznici) te je postupak formiranja zavren. Takav
nain rezidbe primjenjuje se i nadalje.
Oblikovanje jednostranog kordonca
-
33
15.5. JEDNOSTRUKA ZAVJESA
Jednostruka zavjesa se nekoristi tako esto zbog komplicirane i skupe armature.
Jednostruka zavjesa je ustvari visoki kordonac, s visinom uzgoja 160-200 cm, a
specifinost joj je jednostavna armatura: stupovi ijedna jaka ica (obino 5 mm) uz koju
je vezan krak, a mladice slobodno vise prema dolje. Ree se uglavnom samo na
lucnjeve, a optereenje iznosi 50-70 pupova po trsu. Obino se sadi u paru, odnosno sa
svake strane stupa po jedan cijep, i tada su razmaci sadnje obino 2,8-3,0 m x 2,0-2,5
m. Kod pojedinane sadnje razmak u redu je 1,0-1,20 m, ali tada svaki trs mora imati
jaki kolac. Prednosti ovog sustava su u postizanju visokih prinosa, jednostavnosti
uzgoja i njegovog odravanja, jednostavnoj i jeftinoj armaturi, te mnogo manjoj potrebi
za runim radom nego kod klasinih uzgojnih sustava. Nedostatak je potrebna
strunost u provoenju reza, te mogue ee oteenje mladice i grozda od vjetra.
4 OSNOVNA SUSTAVA KORDONSKOG UZGOJA
Royat kordonac Ree se kratko
na svakom se
ogranku ostavljapo jedan rodni reznik
sa 2-3 pupa.
Broj ogranaka - razliit
Optereenje iznosi 10-30 pupova po trsu
Prije i poslije reza
Moser kodonac
ostavlja se prigojni reznik sa 2-3
pupa i
rodni reznik sa 3-4 pupa na
svakom ogranku
optereenje iznosi do 60 pupova
Poslije reza
Sylvoz kordonac
ree se na dugorodno drvo tj.
lucnjeve
Poslije reza
Casenave
kordonac
-
34
16. EKOLOKO VINOGRADARSTVO
Ekoloka poljoprivreda pronalazi sve vee znaenje u uzgoju. Obzirom na sve veu
brigu za zdravlje ljudi i okoli, poljoprivredna proizvodnjase poela mijenjati, tj.
usklaivati sa normama odrivog razvoja. Ekoloka proizvodnja je poseban sustav
odrivog gospodarenja u poljoprivredi i umarstvu koji obuhvaa uzgoj biljaka i
ivotinja po odreenim standardima koji odgovaraju odreenim naelima o zatiti
ljudi, ivotinja te istoi okolia. Glavni ciljevi ekolokog vinogradarstva prvenstveno se
odnose na smanjenu koliinu upotrebe insekticida i fungicida, odravanje plodnosti tla
upotrebom organske tvari u zatvorenom biolokom ciklusu i smanjenom upotrebom
herbicida i mineralnih gnojiva. Male povrine ekolokih vinograda vjerojatno su
posljedica zahtjevnijeg gospodarenja vinogradom, prije svega jer je za to potrebno
dostatno znanje i zainteresiranost vinogradara te praenje stalnih kontrola ekolokog
uzgoja prema propisanim zakonima i pravilnicima.
16.1 ZATITA VINOGRADA OD BOLESTI I TETNIKA
Postoji jako velik broj kemijskih sredstava koje se koriste pri uzgoju vinove loze. Upravo
je to razlog zbog kojeg je velik izazov baviti se ekolokom proizvodnjom groa.
Odnosno, ekoloka proizvodnja groa upravo zbog toga nije zastupljena.
Neotpornost vinove loze na bolesti i tetnike glavna su prepreka pri ekolokom uzgoju
vinove loze, no uz primjenu kombiniranih metoda borbe protiv bolesti i tetnika koji su
prihvatljiviji za okoli i ljude te uvoenjem u uzgoj otpornih sorata vinove loze, moe se
osigurati usjeno vinogradarenje po naelima ekoloke proizvodnje.
16.2. BIOLOKE MJERE ZATITE VINOGRADA OD TETNIKA
Pod biolokim mjerama zatite vinograda podrazumijevamo koritenje biolokih
pesticida na bazi gljiva, virusa i bakterija te prirodnih pesticida. U bioloke mjere zatite
-
35
moemo ubrojiti i korisne kukce, odnosno prirodne neprijatelje, predatore i parazite.
Virusni preparati manje su u upotrebi zbog sporijeg djelovanja i visoke cijene. Prirodni
pesticidi su uglavnom insekticidi koji se dobivaju ekstrakcijom iz biljaka koje se
prikupljaju u prirodi ili se uzgajaju ciljano zaproizvodnju insekticida. Prirodni neprijatelji
uveliko mogu pomoi u borbi protiv odreenih tetnika, ali prekomjerna upotrebaba
kemijskih sredstava za zatitu bilja pridonosi nestanku izumiranju tih korisnih
organizama.
16.3. BIOTEHNIKE MJERE ZATITE VINOVE LOZE OD BOLESTI I
TETNIKA
Atraktanti su sredstva koja privlae tetnike, korite se za privlaenje insekata da bi se
utvrdila njihova brojnost i na osnovu toga potreba za njihovim suzbijanjem.
Repelenti odbijaju tetnike od biljaka i na taj nain spreavaju nastanak teta.
Inertna praiva(vodeno staklo, kameno brano) sadre soli silicijeve kiseline koje
uvruju epidermu i kutikulu te sprjeavaju prodorhifa gljiva.
Biljna ulja kao insekticid onemoguavaju opskrbu insekata kisikom, to dovodi do
njihovog ugibanja.
Sapuni su soli masnih kiselina. Poznati su preparati na bazi kalijevih sapuna koji imaju
insekticidno i fungicidno djelovanje. Vinova loza se moe tretirati sredstvima koja
jaaju nespecifinu otpornost biljaka i agroekolokog sustava, a nisu izravno usmjerena
protiv bolesti i tetnika pomou mlijeka, propolisa, raznih preparata na bazi algi itd.
Suzbijanje korova u ekolokom vinogradu moe se provoditi: svim mehanikim
mjerama koje se provode pri obradi,odravanju i zatiti plodnosti tla, zasijavanjem
meurednog prostora, zelenom gnojidbom, upotrebom mala itd.
16.4. DOPUTENA SREDSTVA ZA ZATITU BILJA
Uz uzgoj groa u skladu s biolokim i biotehnikim mjerama zatite vinograda od
bolesti i tetnika, mogu se koristiti i sljedea sredstva protiv gljivinih bolesti: Kameno i
glineno brano, vodeno staklo, sumpor u prahu ili topivi sumpor, bakreni pripravci,
kompostni ekstrakti te kombinacija navedenih pripravaka.
17. PLODNOST TLA, ISHRANA I GNOJIDBA EKOLOKOG VINOGRADA
Sve mjere koje se primjenjuju u ekolokom vinogradu imaju cilj, kao to je poveanje
mikrobiooloke aktivnosti tla, obogaivanje tla organskom masom, spreavanje erozije
-
36
itd. Kako bi se poveala mikrobiooloka aktivnost tla poeljno je provoditi zatravljivanje
vinograda, dodavati kompostirani ili nekompostirani organski materijal, te zelenu
gnojidbu. Obrada tla smanjena je na najmanju moguu mjeru zbog nepovoljnih
utjecaja smanjenja organske tvari u tlu i naruavanja povoljnih vodo-zranih odnosa.
Tlo se rahli i prozrauje, zatravljuje travnim smjesama, koje osim navedenog uinka,
takoer poveavaju biljnu raznolikost u ekosustavu vinograda. U gnojidbi nije
doputena primjena lako topivih duinih gnojiva zbog nepovoljnog utjecaja na okoli
odnosno zbog ispiranja duika u podzemne vode. Kao alternativa duinoj gnojidbi,
vrlo je vrijedna sadnja i zaoravanje leguminoza koje uz pomo bakterija rhizobium
fiksiraju atmosferski duik. Takoer se primjenjue stajski gnoj domaih ivotinja pri
obogaivanju tla organskim tvarima.
18. BERBA I PRERADA GROA
Berba groa iz ekolokog uzgoja ne razlikuje se uvelike od berbe konvencionalnog
groa. Posebna pozornost mora se obratiti na rok berbe i zdravstveno stanje groa.
Rok berbe mora osigurati sirovinu koja e dati mot, a zatim i vino odreene kakvoe
bez pretjerane upotrebe enolokih preparata i tehnologija. Berba groa se vri u
ranijim jutarnjim satima kako bi groe pristiglo to hladnije na preradu. Groe bi
trebalo brati u prozrane sanduke, ime se smanjuje oteenje groa, pucanje bobica
i poetak moguih negativnihoksidacijskih procesa. Potrebno je obratiti panju na
posue koje se koristi pri preradi groa i proizvodnji vine jer je zabranjeno koristiti
posue od simalena, PVC-a i drugih materijala koji su izraeni s pomou tekuih
omekivaa. Preporua se upotreba posua koje ne utjeu negativno na kvalitetu vina,
npr. drvenih bavi i sua od nehrajueg elika. Prerada groa zapoinje runjenjem i
muljanjem, a dobiveni masulj se prea ili ostavlja na maceraciji. Maceracija je
postupno izdvajanje pojedinih sastojaka iz vrstih dijelova groa.
19. PODLOGE I SORTE VINOVE LOZE
Do pojave trsne ui (filoksere) vinova loza se uzgajala na vlastitom korijenu.
Razmnoavanje je bilo vrlo jednostavno, oiljavanjem reznica na stalnom mjestu u
vinogradu. Amerike vrste roda Vitis, koje se najee koristekao podloge su Vitis
riparia, Vitis rupestris i Vitis berlandieri. Vitis riparia potjee iz Sjeverne Amerike, iz
hladnijih i humidnih podruja, pa su joj i svojstva prilagoena ambijentu: kratak
vegetacijski ciklus, plitko razgranat korijen (kut geotropizma 80), velike bujnosti.
Geotropizma je kut koji stvara podnono korijenje u odnosu na vertikalnu os reznice.
Vitis rupestrispotjee iz umjereno toplih podruja Sjeverne Amerike, a osnovno joj je
svojstvo mali kut geotropizma (20), odnosno dubokoprodiranje korijena. Vitis
berlandieri dolazi iz suhih i vruih podruja Sjeverne Amerike gdje raste i na tlima s
poveanim sadrajem vapna. Korijen joj takoer duboko prodire u tlo, ali se
-
37
najmanje proirila kao podloga zbog vrlo loeg ukorjenjivanja reznica. Od istih vrsta
mnogo su se vie proirili njihovi krianci. Postoje tri podskupine:
1) Vitis riparia x Vitis rupestris - krianci ove podskupine podnose nie koncentracije
vapna u tlu, prilino su otporne na filokseru, imaju dobar afinitet s veinom sorata
plemenite loze, prikladne su za vie tipova tala.
2) Vitis berlandieri x Vitis riparia - ovo je najznaajnija podskupina za veinu tala
kontinentalnih vinogorja. Ima dobar afinitet sa veinom sorata, ukorijenjivanje je vrlo
zadovoljavajue, bujnost je razliita.
3) Vitis berlandieri x Vitis rupestris - temeljne znaajke ove podskupine su slabija
bujnost od krianaca vitis berlandieri x vitis riparia, dui vegetacijski ciklus, dobre su
podloge za toplije krajeve, vrlo dobro ukorijenjivanje, dobar afinitet sa veinom sorti.
Kako amerike vrste nisu u potpunosti mogle zadovoljiti zahtjeve vinogradara,
selekcioneri su nastojali dobiti bolja svojstva krianjem amerikih vrsta i plemenite
loze. Dobra podloga za vinovu lozu mora ispunjavati sljedee uvjete:
otpornost na filokseru (imunitet)
da podnosi odreene koliine vapna u tlu
prilagodljivost na okolinske uvjete (klima, tlo)
dobar afinitet prema sortama
dobra sposobnost ukorjenjivanja.
Danas u svijetu, u kulturnom uzgoju postoji veliki broj sorata vinove loze, prema
nekima i do 20.000. Najosnovnija i najloginija podjela sorata groa prema nainu
koritenja: Za potronju u svjeem stanju, za preradu u vino- vinske sorte, za destilate,
za proizvodnju uguenih motova, koncentrata i sokova, za suenje (groice), za
kompote i marmelade te za dekorativne svrhe. Za podjelu sorata prema vremenu
dozrijevanja kao osnova poetka dozrijevanja uzima se dozrijevanje sorte pod nazivom
plemenke zlatne. Prema vremenu dozrijevanja razlikujemo vrlo rane sorte(dozrijevaju
10 dana prije plemenke), rane sorte(dozrijevaju kad i plemenka), srednje kasne sorte
(dozrijevaju 12-15 dana poslije plemenke), kasne sorte (dozrijevaju 25-30 dana poslije
plemenke ) i vrlo kasne sorte(dozrijevaju 45 dana poslije plemenke). Prema kakvou
sorte se dijele na sorte visoke kakvoe, sorte dobr e kakvoe i sorte osrednje kakvoe.
-
38
VINSKE SORTE ZA BIJELA VINAVISOKE KAKVOE
Pinot bijeli
Pinot sivi
Rajnski rizling
Silvanac zeleni
Traminac crveniMukat ottonel
VINSKE SORTE ZA VINA DOBRE KAKVOE
Graevinabijela
Malvazija istarska bijela
Rizvanac
bijeli
krlet bijeli
Moslavac bijeli
VINSKE SORTE ZA CRNA VINA VISOKE KAKVOE
Plavac maliPinot crni
Cabernet
sauvignon
-
39
VINSKE SORTE ZA CRNA VINA DOBRE KAKVOE
Babi crni Frankovka crna
Merlot crni
Portugizac crniTeranac crni
VRLO RANE SORTEabski biser Ealy cardinal
RANE SORTECardinal crveni
Kraljica vinograda bijela
Plemenka bijela
Victoria bijelaSREDNJE KASNE SORTEMukat hamburg
-
40
20. ZAKLJUAK
Iz obraenog materijala mogu se zakljuiti odreene injenice o vinovoj lozi. Vinova
loza najrasprostranjenija je vona vrsta na svijetu, zbog svoje prilagodljivosti. Mogue
je uzgajati na gotovo svim tlima. Za svoj rast i razvoj ima odreene agroekoloke uvjete
koji se moraju ispuniti za njen uspjean uzgoj. Poto je penjaica neophodan je naslon
pri uzgoju. Osjetljiva je na prirodne nepogode kao to je tua. Zahtjeva vrlo mnogo
radova u svom uzgoju kako tijekom vegetacije tako i tijekom mirovanja. Osjetljiva je na
mnoge bolesti pa je neophodna primjena kemijskih sredstava. Iz toga razloga vrlo malo
se uzgaja u ekolokoj proizvodnji, Pravilnim uzgojem mogu se postii visoki prinosi. Od
plodova vinove loze mogue je napraviti mnoge raznovrsne proizvode kao to je dem,
sok, marmelada te najpoznatiji proizvod vinove loze vino.
LITERATURA:
1. Miroevi, N., Karoglan Konti, J.: Vinogradarstvo, Zagreb, 2008.
2. Maleti, E., Karoglan Konti, J., Peji, I.: Vinova loza, Zagreb, 2008.
3. Maceljski, M., Cvjetkovi, B., Ostoji, Z., Bari, B.: tetoinje vinove loze, akovec,
2006.
KASNE SORTE
Ribol crni
Italija bijela
BEZSJEMENE SORTE Sultanina bijela
Perlete bijela
Perlon crveni
-
41