Download - vodosnabdijevanje
-
VODOSNABDIJEVANJE
I VRSTE VODNIH
OBJEKATA
VODOSNABDIJEVANJE
I VRSTE VODNIH
OBJEKATA
Vodovodni sistemi
Vodovodi se sastoje iz:
Lokalni
Gravitacione vodovode (prirodan pad)Vodovode saKombinovane vodovode
VodozahvataTransportnih cijeviPumpnih stanica
Rezervoara
Centralni (gradski, regionalni, meuregionalni)
mehanikim dizanjem (pumpe)
Postrojenja za preiavanje
Distributivne mree i dr. objekata
Po nainu transporta vode od izvorita do centra
potronje dijele se na:
Reference:
Kristoforovi Ili. M. et al. Komunalna higijena. Prometej. Novi Sad 2002.
Jusupovi F. Higijena pitke vode. Univerzitet u Sarajevu. Fakultet zdravstvenih studija.
Sarajevo 2008.
Dalmacija B. Kvalitet vode za pie. Univerzitet u Novom Sadu. Prirodno matematiki
fakultet Novi Sad, 1998
Dalmacija B. Mali vodovodni i kanalizacioni sistem. Univerzitet u Novom Sadu. Prirodno
matematiki fakultet Novi Sad, 1999
Dalmacija B. Kontrola kvaliteta voda u okviru upravljanja kvalitetom. Univerzitet u
Novom Sadu. Prirodno matematiki fakultet Novi Sad, 2000
Ivanevi-Tumbas I., Dalmacija B. Upravljanje kvalitetom vode sa aspekta okvirne
Direktive EU o vodama. Univerzitet u Novom Sadu. Prirodno matematiki fakultet Novi
Sad, 2003.
Kristoforovi Ili. M. Higijena sa medicinskom ekologijom. Ortomedics. Novi Sad 2003.
Gledovi Z. Jankovi S. Et al. Epidemiologija. Librimedicorum. Beograd 2006.
WHO. Promoting the Health of Young people in Europe. Health education in schools.
WHO.
Copenhagen, 1994
Stewart Brown, S. What is the evidence on school health promotion in improving school
health or preventing disease and specifically what is the effectiveness of the health
promoting schools approach?. World Health Organization, Copenhagen 2006.
St Leger, L. Kolbe, L., Lee, A., McCall, D. and Young, I.School Health Promotion
Achievements, Challenges and Priorities: in McQueen, D. V. And Jones, C. M. Global
Perspectives on Health Promotion Effectiveness. New York: Springer Science and Business
Media,2007.
St Leger, L. & Nutbeam, D. Evidence of effective health promotion in schools. In: Boddy,
D. ed. The Evidence of Health Promotion Effectiveness: Shaping Public Health in a New
Europe. European Union, Brussels, 1999.
World Health Organisation. Promoting Health Through Schools The World Health
Organisation's Global School Health Initiative. World Health Organisation. Geneva, 1996.
World Health Organization. Conference Resolution: The Health Promoting School - an
investment in education, health and democracy. WHO Regional Office for Europe,
Copenhagen 1997
World Health Organization. Schools for Health, Education and Development: A Call for
Action. World Health Organization, Geneva, 2007.
http://www.euro.who.int/ENHPS
http://www.hzjz.hr/
Institut za zatitu zdravlja
Republike Srpske
-
NAIN VODOSNABDIJEVANJA I VRSTE VODNIH OBJEKATA
Cisterne ili atrnje
-kaptaa
vode pomou bunara:Kopani bunarPobijeni bunarBueni bunari (arteki i subarteki)Drenae i galerijeHorizontalni bunari
Lokalni vodovodRegionalni vodovodMeuregionalni vodovod, koji po nainu transporta
vode mogu biti :Gravitacioni (slobodni pad)
sa mehanikim dizanjem (pumpanjem)Kombinovani vodovodi
Pri zahvatanju prirodnih izvora i kaptaa mora se drati nekolikouputa:
ptaa treba da je propisno graena od vrstog materijalaZahvaena voda prvo ulazi u komoru (kao talonica) odakle
se preko zida preliva u drugu komoru u kojoj je smjetena icijev za odvod vika vodeDa je ulaz u kaptau u vidu ahta
zatiena gustom mreom da seonemoguiVrata na ulazu u komoru moraju biti metalna i obezbjeena
sigurnom bravomNeposredna okolina kaptae mora biti obezbjeena
ianom ogradom i tititi se od ulaska neovlatenih lica,krupne stoke i divljih ivotinjaPodruje oko kaptae zatititi nabijenim slojem gline i
eventualno slojem betona, kako bi se izbjeglo zagaivanjekaptae povrinskim vodama
Naini vodosnabdijevanja:
1. Zahvatanje atmosferske vode:
2.
3.
Zahvatanje podzemne vode:Zahvatanje podzemne vode na prirodnim izvorima
Zahvatanje podzemne
Vodovodni sistemi:
Vodovodi
Izvor se zahvata tamo gdje se voda prvi put pojavilaKa
Ventilaciona cijev jeprodor insekata
ZAHVATANJE PODZEMNE VODE
Zahvatanje podzemne vode na prirodnim izvorima
Zahvatanje podzemne vode pomou bunara
Kopani bunari
Uslovi za lokaciju bunara:
Kopani bunar je najjednostavniji i najei tip
Higijenski graeni seoski bunari treba da imaju sljedee osobine:Da nisu plitki (ne plii od 5 m)Da na uticajnoj zoni bunara nema nikakvih zagaivaaDa su zidovi bunara graeni od vrstog materijala,
kamena vazanog malterom, cigle ili betonskih prstenova.Prostor izmeu spoljanjeg zida bunara i iskopa zemlje
popunjava se slojem gline debljine 0,5 m, a od povrine nanie do dubine od 2 m
Okolina bunara treba da se betonira u preniku od 2 m sanagibom od bunara ka periferiji zbog efikasnog oticanjavode to dalje od bunara, koja treba da se odvodi u oblinjivodotok
postavitimehaniki sistem za crpljenje vode, jer se na taj nainizbjegava mogua kontaminacija vode
Ako bunar nije rijeen na prethodni nain, obaveznotreba da ima kuicu sa nastrenicom
Bunar treba biti zamraen jer UV zrake doprinoserazvoju mahovine
Bunar se uvijek postavlja uzvodno od zagaenja, naudaljenosti
20-30 metara od tala i ubrita,
no od hidrogeolokog sastava zemljita
vodnihobjekata uglavnom za individualno vodosnabdijevanje useoskim uslovima.
Nadzemni dio bunara treba graditi do visine od 1 m(vijenac bunara)
Gornji otvor bunara je najbolje zatvoriti i
unutar bunara
:
15 m od stambenih sgrada,150 m od groblja,20 m od pojila za stoku, iako su ove vrijednosti promjenljive
zavis
Pobijeni bunari
abisinski nortonovom
crpkom
B
.
Horizontalni bunari
Ovaj tip bunara se moe izvesti pobijanjem ili buenjem islui za zahvatanje manje koliine vode.
zvodi se sa cijevi prenika 25-75 mm, duine 10 m. Ovibunari se nazivaju
Donji dio cijevi je zailjen tako da se lako utiskuje u teren,a iznad toga cijev je pperforirana (izbuena) u duini od 2 m ivie, da bi se voda iz vodonosnog sloja usisavala u cijev pripumpanj
Dio oko cijevi se mora poploati i to sa nagibom daonemogui vraanje vode uz cijev.
Sa epidemiolokog aspekta ovi bunari nisu preporueni,jer prestavljaju opasn
Slue za zahvatanje velike koliine vode i sa velikihdubina (nekoliko stotina metara)
Ovim bunarima se dobija kvalitetna voda u izdanimkoliinama.
Ako se buenjem naie na vodonosni sloj pod pritiskomkada voda spontano izlazi na povrinu to suako se pak voda penje do odreene visine i izvlai sepumpom to su
Drenae i galerije se primjenjuju u sluajevima maleizdanosti i tankog vodonosnog sloj
Drenane cijevi mogu biti od raznih materijala prenika10-50 cm.
Polau se na nepropusni sloj, oko njih se formira filtarskaobloga u visini vodonosnog sloja na koju se kao zatita
Galerije su drenae veih dimenzija
jeskovitom i sitnijem ljunkovitom tlu.astoji se od sabirnog bunara i horizontalnih filtarskih
cijevi koje su zrakasto poloene oko sabirnog biltarske cijevi se mogu postaviti i u dva nivoa (ako je
vodonosni sloj deblji i ele se zahvatiti vee koliine vode).U jednom nivou moe se postaviti i do 12 filtarskih cijevi.Filtarske cijevi su prenika 150-300 mm i duine do 100
m.
I, a voda se crpi
koja se montora direktno na cijev bunara.
u.Nadzemno cijev je u visini od 1,5 m od nivoa zemlje, a na
nju se montora pumpa sa klipom.
ost zbog zahvatanja vode na malojdubini.
a, u kojem bi primjenavertikalnih bunara bila neracionalna i neefikasna.
postavlja folija, a zatim nabija glina.
Izvode se u pS
unara.F
ueni bunari
arteke vode,
subarteki bunari.
Drenae i galerije