DRUŠTVENI SISTEMI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATAGRAĐANSKA DEMOKRATIJA

SOCIJALIZAM

FAŠIZAM

NACIZAM

DRUŠTVENI SISTEMI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA

U periodu izme đu dvasvjetska rata, proširio sekrug država koje suutjecale na svjetskapoliti čka kretanja. Razvojpojedinih zemalja bio je idalje specifi čan, što jerezultat naslije đenihdruštveno-politi čkihstruktura i kulturnihtradicija.

U ovom periodurazlikujemo tri sistemadržavnog ure đenja;zemlje gra đanskedemokratije, socijalizam ifašizam .

ZEMLJE GRAĐANSKE DEMOKRATIJE

Pobjednice Prvog svjetskog rata;Velika Britanija, Francuska i SAD-e, zadržale su status velikih sila umeđuratnom periodu.

Velika Britanija je sve svoje ratneciljeve uspjela ispuniti, porazila jeNjemačku svog jedinog opasnogsuparnika, osigurala prevlast napoliti čkoj sceni i pove ćala svojekolonijalno carstvo. Relativno brzoBritanija je prebrodila iekonomsku krizu, me đutim njenudio u svjetskoj trgovini sesmanjivao, dok su nekeindustrijske grane stagnirale(rudarstvo i metalurgija) a nekenazadovale (tekstilna industrija).

SOCIJALIZAM I SSSR

SOCIJALIZAM I SSSROktobarskom revolucijomsrušena je višestoljetnacarska vlast u Rusiji iuspostavljena novasocijalisti čka država.Socijalisti čki društvenisistem zasnivao se nakolektivnom vlasništvu nadsredstvima za proizvodnju.

Građanski rat koji je trajaood 1918.-1920. završio jeapsolutnom pobjedomkomunisti čke crvene armije.Na čelo države staoV.I.Lenjin.

Vladimir Ilič Lenjin,22.04.1870.-21.01.1924.

Lenjin je svoje marksisti čkeideje o stvaranju radni čkedržave primjenio nanajzaostaliju zemlju u Evropi.Lenjin je izvršio preraspodjeluzemlje, izradio planpetogodišnjeg oporavka zemlje,tzv. Petoljetke (NEP-novaekonomska politika) te po čeo saizgradnjom industrije.Zahvaljuju ći ovim mjerama iproizvodnji prema potrebamadržave i naroda, SSSR nije biozahvaćen ekonomskim krizamakoje su potresale ostali svijet.

Rusija je u decembru 1922.promijenio ime u SavezSovjetskih Socijalisti čkihRepublika.

Lenjin i Trocki sa vojnicima u Petrogradu 1921.

Zastava SSSR-a

Nakon smrti Lenjina, 21.1.1924.,na čelo Komunisti čke partijedolazi J.V.Džugašvili, poznatijikao Staljin.

U želji da nametne apsolutnuvlast i kontrolu nad državom,zaveo je strahovladu ubijaju ći ilizatvaraju ći svoje politi čkeprotivnike. Najintenzivnijiprogon neistomišljenika desiose 1937.-1938. kada je šefNKVD-a (tajne policije) bioNikolaj Ježov.

Staljin je 1939. sklopio pakt onenapadanju sa nacisti čkomNjemačkom . To je dovelo dotoga da je napad Njema čkeSSSR dočekao nespreman.

Josif Visarionović Džugašvili Staljin,21.12.1878.-05.03.1953.

STALJIN, MOLOTOV, MIKOJAN

TOTALITARNI REŽIMI

FAŠIZAM U ITALIJIU periodu nakon I svjetskog rata u nekimzemljama, u kojima se nije u čvrstilaparlamentarna demokratija, pojavljuju setotalitarni politi čki sistemi.

Fašizam je postao organizirani politi čkipokret u ožujku 1919. kada je Mussolini sbivšim lijevim intervencionistima imladim ratnim veteranima osnovao FasciItaliani di Combattimento. Ciljevi su imbili: proglašenje republike, ukidanjeSenata, reforma parlamenta, konfiskacijacrkvenih dobara, djelomi čnaeksproprijacija kapitala i agrarnareforma. Pokret je dobio ime po snopupruća sa sjekirom u sredini - fasces -starom rimskom simbolu discipline.

Benito Musolini29.07.1883.-28.04.1945.

U Italiji se javljaju ve ć 1921. podimenom Camicie Nere (crne košulje). Uoktobru 1922. 60 000 fašista na čelu saMusolinijem ide na Rim, gdje28.10.1922. kralj Vitorio Emanuel IIIpostavlja Musolinija za premijera vlade.

Do 1926. godine fašisti su Italijupretvorili u totalitarnu policijskudržavu.

Zatim su za nekoliko godina ukinuli svegradjanske i potili čke slobode iuspostavili diktaturu fašisti čke partije,jedine dozvoljene politi čkeorganizacije. Nacionalizam u Italiji jeimao poseban oblik, jer je najvažnijaideološka kategorija bila država, a nenacija, kao kasnije kod nacista uNjemačkoj.

Benito Musolini

Fašistički kongres u Napulju, 22.10.1922.

MUSOLINI I HITLER U RIMU

NACIZAM U NJEMAČKOJ

�U Njemačkoj se kao rezultat velikeekonomske krize javlja specifičanoblik fašizma poznat pod nazivomnacizam. Ime dobio po političkojpartiji Nacional-socijalističkojnjemačkoj radničkoj partiji (NSDAP).Vođa stranke Adolf Hitler, koji će pouzoru na Musolinija u Italiji pokušatipreuzeti vlast državnim udarom, tzv.„Puč u Pivnici”, 8.11.1923.Pokušajpropao, Hitle ri vodstvo strankezatvoreni. Hitler u zatvoru napisaopolitički program nazvan „MeinKampf”(Moja borba).

Adolf Hitler, 20.04.1889.-30.04.1945.

Hitler preuzima vlast,1.12.1933.godine, nakon što jedobio ve ćinu na parlamentarnimizborima. Nakon toga, Hitler jepostepeno preuzimao svepoluge vlasti u svoje ruke ipostao Firer (vo đa).

Nacizam je imao jako izraženeosobine antisemitizma, rasizmai nacionalizma.

Režim je odmah nakonpreuzimanja vlasti krenuo uobračun sa komunistima,Jevrejima i Romima, čije jepripadnike zatvarao unovoformirane koncentracionelogore.

Hitler u Berchtesgadenu, 1941.godine

HITLER U NIRNBERGU 1928.

MILITARIZAM U JAPANU

U tridesetim godinama prošlogstolje ća, smatralo se u Japanuda je važno za još ve ćigospodarski uspon, proširiti sena podru čja Kine i Koreje.Japan je od kraja 19. stolje ćabio zasigurno najvažnijadržava, u gospodarskompogledu na Dalekom istoku.Sve više se simpatiziralamilitaristi čka politika, uglavnomvođena viskom časnicima, kaošto je Hideki Tojo, japanskigeneral i premijer tijekomDrugog svjetskog rata.

Japanski car Hirohito, 25.12.1926.-07.01.1989.

Nakon dolaska militarista navlast, u Japanu po činje vladativojska, ali ne skidaju ći caraHirohita sa dužnosti, nego podizgovorom da vladaju u njegovoime, jer ipak u Japanu se vjerovaloda je car vlast božanskogpodrijetla.

Sa ostvarivanjem vlasti, militaristi iJapan kre ću sa svojim osvaja čkimambicijama. Japan, osim što je bionapadački raspoložen, težio je zanovom podjelom svijeta, gdje ćeon biti vladar Azije. Te težnjepovla če za sobom „antikominternapakt“ koji je 1936. potpisan saNjemačkom i Italijom . Pakt jeuglavnom govorio o borbi protivkomunizma.

Hideki Tojo

FAŠIZAM U ŠPANIJIPoslije Prvog svjetskog rata, u kojemu jeŠpanjolska bila neutralna, 1929.-1930.kralj Alfons XIII. povjerio je diktatorskeovlasti Miguelu Primu de Riveri. Unarodu je zavladalo nezadovoljstvo te jeposlije godine dana kralj moraoodstupiti, pa je Španjolska proživjelakratko vrijeme republikanskoga poretka,za kojega je proglašen novi ustav.Republika je trajala samo pet godina.1936. godine, poslije izborne pobjedeNarodne fronte, buknuli su nemiri koji suse pretvorili u krvavi gra đanski rat.General Francisco Franco poveo je vojnepostrojbe (falangiste) protiv socijalista ikomunista da bi 1939. preuzeo vlast iuspostavio diktaturu fašisti čkoga tipa.

Francisko Franko01.04.1939.-20.11.1975.

FAŠIZAM U PORTUGALUFašizam u Portugalu vezanje za politi čku partiju „Novadržava” na čelu saAntonijem de OliveiromSalazarom . „Nova država”autoritarni desni čarskirežim koji je kontroliraoportugalski politi čki,društveni i kulturni život od1933.do 1974.godine.

Salazar je bio zloglasniportugalski diktator iobavljao je dužnostpremijera od 1932. do1968.godine.

Antonio de Oliveira Salazar,premijer od 1932.-1968.

FAŠISTIČKI POKRETI U EVROPIFašizam se javio i u Gr čkoj načelu sa Joanisom Metaksasom,koji je kao premijer i ministarvojske od 1936. do 1941.uspostavio diktaturu.

U Mađarskoj vo đa fašista bioMikloš Horti, regent od 1920.do 1944.godine. Borio se nastrani Sila osovine tokom IIsvjetskog rata. Vo đa fašisti čkeorganizacije strelasti krstovibio je Ferenc Salaši koji je1944. preuzeo vlast.

Joanis Metaksas

Mikloš Horti

U Rumuniji je JonAntoanesku 1940. zaveo uzemlji vojni režim, čije sužrtve bili komunisti i jevreji.Ugušio je ustanakgvozdenih krstova, čijipripadnici predvo đeniHortiem Simom bježe uNjemačku.

U Bugarskoj fašistepredvodio AleksandarCankov, istaknuti pripadnikekstremne desnice.

Jon Antonesku

Aleksandar Cankov

EKSPANZIJA TOTALITARNIH REŽIMA

Versajski sistem saDruštvom naroda kaosredištem, nije mogaoobezbjediti mir i sigurnostu svijetu. Razlozi za to su;SAD nisu članorganizacije, a SSSR iakočlan, nije imao važnuulogu.

Nakon što su seNjemačka, Italija i Japan unovembru 1936.g.udružileu Antikominterna pakt,demokratske snage su senašle u defanzivi.

Japanski ambasador u Njemačkoj Kintomo Mushakoji

i ministar vanjskih poslova Njemačke Joachim von

Ribbentrop potpisuju Antikomininterna pakt,

25.11.1936.

Iako su se dvije zemljenaizmjeni čno sukobljavalejoš od 1931. formalno jeveliki rat Japana i Kinepočeo tek 1937. i trajao jesve do predaje Japana1945.godine. Japanskaekspanzija u Mandžuriji isjevernoj Kini do 1936. bilisu s ciljem eliminiranjabritanskog, ameri čkog isovjetskog utjecaja. Rat jebio rezultat ve ćdesetlje ćima duge japanskeimperijalisti čke politike sciljem dominiranja Kinom usvrhu politi čkog i vojnogosiguranja ogromnihrezervi sirovina i ostalihresursa.

Okupirana područja u Kini 1940.g

Italijanski ekspnzionizaminspirisan je Musolinijevompotrebom da ispuninacionalisti čke ambicije i održiugled svjetskog državnika. Toga je navelo na pokušajjačanja polažaja Italije isrednjoj Evropi i pokušajstvaranja kolonijalnog carstvanapadom na Etiopiju1935.godine.

Svojim trupama Italijaintervenisala u Španskomgrađanskom ratu na stranigenerala Franka.

Britanski i francuski otporokrenuli ga Hitleru s kim stvaraosovinu Rim -Berlin.

Naslovnica novina koja prikazuje pobjedu u Etiopiji

Njemački ekspanzionizambio je u skladu sanjemačkimrevizionisti čkim željamada se nadoknade gubici izI svjetskog rata, te satežnjama ka dominaciji uEvropi, evropskom dijeluSSSR-a, te za kolonijalnimposjedima u Africi i Aziji.

Hitler, Gering, Gebels i Hes

ŠPANSKI GRAĐANSKI RAT

Španski gra đanski rat je naziv za oružani sukob koji se od 1936. do 1939. godine vodio u Španiji izme đu legalne vlade i razli čitih lijevih skupina na jednoj, te desni čarskih nacionalisti čkih pobunjenika na čelu s Franciscom Francom na drugoj strani.

Uzrok rata se nalazi u društvenim i politi čkim previranjima koje su pogodile Španiju nakon proglašenja republike godine 1931.

Ustav Republike Španije iz 1931.

godine

Tim previranjima je doprinos dala ivelika ekonomska kriza, koja jeradikalizirala veliki dio španskeradni čke klase koji je prihvatioanarhizam i komunizam . S drugestrane, pokušaji republikanskihvlada da nezadovoljstvo suzbijureformama izazvali su reakcijumeđu konzervativnim dijelovimašpanskog društva, pogotovomeđu zemljoposjednicima,Katoli čkom Crkvom i , što je,najvažnije, vojskom . Vojska, načelu s generalom Sanjurjom,pokušala je izvesti državni udarprotiv republikanske vlade. 17.jula 1936. godine. Udar samodjelomi čno uspio.

General Francisko Franko, vođa od 1939.-

1975.

Ubrzo nakon što je general Sanjurjopoginuo u avionskoj nesre ći,komandu nad pobunjenicima, kojisu se po čeli nazivati nacionalistima,preuzeo je general Franco. Francoje, kao vatreni zagovornik fašizma,od samog po četka primio direktnuvojnu pomo ć od fašisti čke Italije inacisti čke Njema čke. Nasuprottome, zapadne sile (Velika Britanija,Francuska i SAD-e)su se odlu čilene miješati u sukob. Jedina sila kojaje Republici dala opsežniju vojnupomo ć bio je SSSR, ali se ona izcijelog niza politi čkih razlogapokazala krajnje kontraproduktivna,prvenstveno zato što je Franca udijelu javnosti pretvorila u borcaprotiv komunizma.

Španija, okotbra 1937. godine

Dodatni problem je bio i veliki ideološkiraskol na republikanskoj strani - dokje dio pristaša Republike isklju čivohtio obraniti demokratske institucije,anarhisti i trockisti su gra đanski ratshvatili kao priliku za izvo đenjerevolucije. Zbog svega toga suFrancovi pobunjenici polako, alisigurno širili teritorij pod svojomkontrolom . Republikanska vlada je, sdruge strane, pružala žestok otpor,djelomi čno podržana od straneInternacionalnih brigada -dobrovoljaca iz stranih zemalja koji suiz ideoloških razloga došli branitiRepubliku od fašizma. No, sve to nijebilo dovoljno da zaustavi smanjivanjerepublikanskog teritorija.

Internacionalne brigadeNjemački dobrovljci,

brigada Kondor

Početkom 1939. Francove snage suosvojile glavno republikanskouporište u Kataloniji, što je Britancei Francuze natjeralo da priznajuFrancovu vladu. U prolje će 1939. sepredao Madrid, a dan kasnije iposljednji republikanski garnizon našpanskom tlu. Time je završenšpanski gra đanski rat.

Različite procjene govore da je ušpanskom građanskom ratupoginulo izme đu 500,000 i milionljudi, što taj sukob čini jednim odnajkrvavijih u modernoj evropskojhistoriji. Samo manji dio je poginuou ratnim operacijama, dok su ve ćinabili žrtve masovnih pokolja koje sunad ideološkim protivnicima činileobje zara ćene strane.

Guernica, 26.04.1937.godine

PABLO PIKASO –GERNIKA, 1937.

ANSCHLUSS AUSTRIJE

Anschluss je naziv zapripojenje AustrijeNjemačkoj koje je izvršenou martu 1938., a trajalo je do1945. godine.

Hitler, koji je i sam rodom izAustrije, imao je veliku željuza pripojenjem AustrijeNjemačkoj što je i pokazao1934.g. kad je javnozahtjevao pripojenjeAustrije. I sama politikatadašnjeg Reicha je bilavođena pod sloganom: "SviNijemci u jednoj državi."

Demontiranje granice između Njemačke i Austrije, mart 1938.

Godine 1938. Hitlerove pristašeulaze u austrijsku vladu gdjeodmah preuzimaju ministarstvaunutarnjih i vanjskih poslova. Sveć velikim utjecajem unutardržave, ve ć iste godineorganiziraju referendum opripojenju Njema čkoj.Referendum je održan podstrogim nadzorom nacista. Zbogovakve stroge kontrole rezultatireferenduma su bili nevjerovatni,čak 99,7% stanovništva Austrijeizjasnilo se za pripojenje.

Zapadne sile nisu ni čim odgovorilena ovakav razvoj situacije iako seVersajski ugovorom izričitozabranilo ujedinjavanje Austrije iNjemačke.

Hitler u Beču, 15.03.1938.

KOMADANJE ČEHOSLOVAČKENakon pripajanja Austrije, Hitler je

koriste ći činjenicu da u Sudetimaživi jedan dio njema čkogstanovništva zatražiti pripajanjeNjemačkoj. Britanska vladanespremna za rat potpisujeMinhenski sporazum .

Ostavljena na cjedilu, čehoslova čkavlada je podlegla njema čkomultimatumu. Dok su dio svjetskejavnosti ovim događajima biošokiran i razo čaran, veliki diozapadne javnosti ih je smatraoispravljanjem versajskih nepravdi teiskorištenom prilikom za postizanjetrajnog mira u svijetu.

Čembrlen, Daladje, Hitler i Musolini potpisuju Minhenski

sporazum, 30.09.1938.

Te su se nade vrlo brzo izjalovile, kadasu mađarska i poljska vlada iskoristileHitlerov presedan kako bi i one tražilei na kraju dobile čehoslova čkuteritoriju. Do prolje ća 1939. autoritetvlade u Pragu je bio tako uzdrman dase u Slova čkoj, na njema čki poticaj,razvio separatisti čki pokret. Koriste ćito kao izgovor, njema čke snage su uprolje će 1939. okupirale Češku iuspostavile protektorat u sastavuReicha, dok je Slova čka uspostavljenakao satelitska država.

U međuvremenu je, koriste ći Hitlerovprimjer, Mussolinijeva Italija izvršilainvaziju i bez borbe uspostavila vlastu Albaniji.

Komadanje Čehoslovačke