drvo kao graevinski materijal

7/16/2019 Drvo Kao Graevinski Materijal

1/25

Arhitektonske konstrukcije i fizika zgrade III Drvo kao graevni materijal

DRVO KAO GRAEVNI MATERIJAL

Drvo, kao i naravni kamen, graevni je materijal poznat i upotrebljavan od poetka

razvoja civilizacije do danas1. Drvo je oduvijek bilo jedna od najvanijih sirovina za

podmirenje temeljnih graditeljskih potreba te se svestrano upotrebljavalo. Ono je dar

prirode koji ovjek prisvaja sjeom i obaranjem stabala i dosta lakom obradom pripravlja

drvenu grau. Daljnjom obradom (krojenjem, oblikovanjem i sastavljanjem dijelova)

dobivaju se od drvene grae predvieni elementi, odnosno razliite drvene konstrukcije.

Zbog svojih dobrih tehnikih osobina drvo ima iroku primjenu u arhitekturi. Upotrebljava

se za nosive konstruktivne elemente (stijene, stropove, krovove), obloge, podove,

stubita, graevnu stolariju, privremene pomone konstrukcije (oplate, skele) pa sve do

izrade pokustva i ostalih uporabnih predmeta.

S arhitektonskog gledita drvo je plemenit, topao materijal s vrlo irokim

mogunostima konstruktivnog oblikovanja. Napretkom tehnologije koritenja drva,

pronalaskom naina i sredstava za zatitu drva, novim metodama spajanja (elini spojni

elementi, sintetske smole, ljepila) i prerade drva, ono i dalje predstavlja materijal osobite

vrijednosti i podobnosti za razliite naine izvedbe pojedinih konstrukcija, a za neke

potrebe i jedini ispravno izabran materijal. Vrijednost drva stoga danas sve vie raste jer

se napretkom tehnologije podruje njegove primjene jo vie proirilo.Tehnologija drva je nauka koja se bavi prouavanjem i poznavanjem grae i

svojstava drva. U tehnikom smislu drvo predstavljaju debla, korijenje i grane razliitih

biljaka, prvenstveno etinjaa i listaa, ali takoer i palmi, bambusa, penjaica i nekih

drugih drvenastih biljaka. U prirodoznanstvenom smislu drvom se naziva svaka vlaknasta

tvar biljnoga porijekla koja se prvenstveno sastoji od celuloze, a odrvenjela je uloenim

ligninom. Drvo je organska tvar pa u njegovu porijeklu treba traiti uzroke nehomogenosti

anatomske grae, kemijskog sastava i razliitosti tehnikih svojstava.

1 Ovaj separat obrauje drvo za potrebe kolegijaArhitektonske konstrukcije i fizika zgrade. Na kolegiju Materijali uarhitekturi(I. i II. sem.) studenti se detaljnije upoznaju s ostalim karakteristikama drva kao graevnoga materijala.


2/25


STRUKTURA DRVA

Za drvo kao graevni materijal odluujua su njegova tehnika svojstva jednako

kao i prirodna graa. Drvo nije homogena tvar, ve je potpuno heterogeno u anatomskom,

fizikom i kemijskom smislu. Njegove stanice se meusobno razlikuju po obliku, dimenziji ipoloaju. Fizika nehomogenost drva oituje se u razliitosti grae pojedinih dijelova drva,

a vidi se i na razliitim presjecima drva. Fizika heterogenost ovisi o stanicama drva i

smjeru rezanja. Kemijski je sastav drva vrlo sloena struktura organskih molekula (95%) i

mineralnih tvari (5%). Skelet drva graen je od duguljastih stanica koje sadre celulozu

(kemijski spoj ugljika, kisika i vodika) i lignin. Lignin sadri veu koliinu vode i manje

koliine bjelanevina, kroba, tanina, eera, smola i ulja. Koliina vode u drvu varira i

ovisi o vrsti drva, starosti i stupnju prosuenosti. Postotak vode sirovog drva iznosi

prosjeno 45%, polusuho drvo sadri 2535%, a prosueno jo uvijek 1520% vode.

Prema ostalim materijalima dobra svojstva drva su: lagana obradivost, dosta velika

vrstoa na tlana, vlana i posmina naprezanja, ilavost, dobra toplinska i akustina

svojstva, otpornost protiv kemijskih utjecaja (kiselina i soli), plemenit izgled.

Njima nasuprot stoje i mane: lagana zapaljivost, truljenje, podlonost crvotoini

(liinke nekih kukaca mogu, izvana gotovo neprimjetno, potpuno rastoiti unutranjost

drva), utezanje i bubrenje uslijed utjecaja vlage (rad drva).

Sl. 1 Presjeci drva

Struktura drva najbolje se promatra na povrinama tri razliita, meusobno

okomita presjeka:

a) poprenom (elnom ili transverzalnom, tj. okomitom na uzdunu os drva),

b) zrcalnom ili radijalnom (uzdunom kroz srce) i

c) bonom ili tangentnom (uzdunom, ali paralelnom sa srcem).


3/25


Razlike u strukturi najbolje su uoljive na poprenom presjeku tj. presjeku

okomitom na osovinu debla gdje se koncentrini godovi niu u obliku razliito irokih

prstenova. Na njemu se vide godovi, srce ili srika, sr ili jezgra, bjeljika i kora. Godovi

oznaavaju godinji prirast drva tijekom godine u obliku koncentrinih prstenova. Sastojese od svijetlijeg dijela, ireg i mekanijeg, nastalog bujanjem vegetacije u proljee i ljeto, i

tamnijeg, vreg i ueg, nastalog tijekom jeseni i zime. Srce (sr ili srika) drva

predstavlja posebna skupina stanica manjega promjera koje se nalaze u anatomskom

sreditu poprenog presjeka drva. Sredinji, zbijeniji, tamnije obojeni godovi oko srca

sainjavaju sr ili jezgru, a vanjski, manje zbijeni godovi, bjeljiku (bijel, bjelikovina). U

nekim se vrstama drva jezgra posebno ne primjeuje (npr. u jelovini i smrekovini) dok u

nekih moe zauzeti i vei dio poprenog presjeka (npr. u hrastovini). Vanjski plat drva

naziva se kora.

Na radijalnom presjeku godovi izgledaju kao niz prilino pravilnih paralelnih pruga.

Na tangentnom presjeku godovi koji su blie sredini stabla izgledaju kao vijugave, a oni

blie kori kao paralelne linije.

Pojedine vrste drva razlikuju se svojom teksturom. Pravilna tekstura drva nastaje

od pravilne unutranje grae drva. Prema presjecima drva razlikujemo etiri pravilne

teksture drva:

poprena ili elna tekstura drva slika je poprenoga presjeka drva u kome se

godovi vide kao vie ili manje pravilne koncentrine krunice,

radijalna tekstura drva slika je radijalnog presjeka drva u kome se godovi vide

kao priblino ravne crte koje teku u smjeru uzdune osi stabla,

tangentna tekstura drva slika je tangentnog presjeka drva, obino lijepog izgleda,

spiralna tekstura drva nastaje prilikom tokarenja ili ljutenja drva, a godovi su

razliita oblika.


4/25


FIZIKALNA SVOJSTVA DRVA

TEINA DRVA

Drvo je porozno tijelo izgraeno od vrstih stijenki stanica i fine mree pora. Kada

govorimo o masi jedinice volumena drva, treba razlikovati masu jedinice volumena drva

kao poroznoga tijela koje u svojim upljinama ima zraka, vode, smole i drugih tvari od

mase jedinice volumena drvne tvari od koje su izgraene stijenke stanica drva. Prva se

naziva volumna teina drva, a druga specifina masa (gustoa) drvne tvari. Specifina

masa drvne tvari kree se u vrlo uskim granicama za sve vrste drva: 1,461,56 g/cm3 (u

prosjeku 1,50 g/cm3).

U praksi je vanija volumna teina drva koja predstavlja masu jedinice volumenadrva kao poroznoga tijela uz odreeni sadraj vode. Volumna se teina drva vrlo razlikuje

i ovisi o njegovoj vrsti, strukturi i sadraju vode, o dijelu stabla iz kojega drvo potjee, o

tipu ume i dr. Prema propisima uzimaju se sljedee vrijednosti:

etinjae: listae:

- sirovo drvo (>30% vlage) .......................................... 900 kg/m3 1000 kg/m3

- sueno drvo (25% vlage) ......................................... 600 kg/m3 800 kg/m3

- sasvim suho drvo (


5/25


Drvo se sui prema vrsti uporabe na sljedee postotke vlage:

- namjetaj u prostorijama sa centralnim grijanjem ..... 10 %

- prozori, vrata, hrastove parketne daice ................. 13 %

- stropne grede, slijepi podovi ..................................... 15 %- graa za krovita ...................................................... 20 %

VODLJIVOST TOPLINE

Koeficijent toplinske vodljivosti drva ovisi o anatomskoj strukturi, volumnoj teini,

smjeru vlakanaca, temperaturi i vlazi drva te se najee uzima = 0,100,20 W/mK.

Radi svoje porozne strukture drvo loe vodi toplinu i u toplinsko-tehnikome pogledu

predstavlja dobar izolacijski materijal. to je neko drvo poroznije, tj. to mu je manja

volumna teina, to je manji i koeficijent toplinske vodljivosti. Vlaga negativno utjee na

toplinsku izolaciju pa porastom vlage drva za 1%, koeficijent toplinske vodljivosti raste

prosjeno za 1,25%. Rastezanje drva promjenom temperature je neznatno pa se u praksi

najee ne uzima u obzir.

AKUSTINA SVOJSTVA DRVA

Drvo je nezamjenljiv materijal za postizanje akustinih efekata. Drvena oplata

kazalita, koncertnih i konferencijskih dvorana osigurava dobra akustina svojstva.

Koeficijent apsorpcije zvuka, vaan za akustiku prostorija obloenih drvom4, definiran je

kao omjer izmeu apsorbirane i upadne zvune energije. Zvuk se kroz drvo iri 1015

puta bre nego kroz zrak (332 m/s) te je brzina irenja zvuka kroz drvo priblino jednaka

brzini njegova irenja kroz metale5. Nepravilnost strukture drva smanjuje brzinu zvuka. S

obzirom da je drvo etinjaa pravilnije strukture od drva listaa, upotrebljava se za

elemente kod kojih zahtijevamo najveu vodljivost (npr. glazbeni instrumenti). Vodljivost

zvuka vana je za procjenu stupnja zdravosti i kvalitete drva. Zdravo drvo daje jasan i

kratak zvuk, trulo odzvanja muklo i kratko, a uplje muklo i dugo.Zbog svoje dobre zvune vodljivosti drvo nije dobar zvuni i akustini izolator. Ako

treba sprijeiti dopiranje vanjskoga zvuka u neku zatvorenu prostoriju, drvena vrata

moraju biti konstruirana od najmanje tri sloja s time da izmeu oblonih drvenih ploha

bude zrak ili neki drugi izolacijski materijal (staklena vuna ili sl.).

4 Ploe vlaknatice bolje apsorbiraju zvuk od masivnog drva, pogotovo ako su odmaknute od zida. Osim toga, drvene e

ploe jo bolje apsorbirati zvuk ako su do polovice svoje debljine zarezane u kvadratie 10x10 cm.5 Brzina irenja zvuka kroz drvo najvea je u smjeru vlakanaca (32005200 m/s) te je gotovo jednaka kao u eljezu(5000 m/s), dok je znatno manja u radijalnom i tangentnom smjeru (9001500 m/s).


6/25


MEHANIKA SVOJSTVA DRVA

Razliite vrste drva imaju razliita mehanika svojstva. Razlike svojstava razliitih

vrsta drva posljedica su razlika u anatomskoj strukturi tih vrsta, meutim, postoje velike

razlike i unutar iste vrste drva, ali i unutar istog stabla, pa ak i unutar jednoga goda istoga

presjeka (npr. rano drvo ima 35 puta manju vrstou na tlak, vlak i savijanje od kasnoga

drva u istome godu). Drvo korijena je manje vrsto od drva debla i grana, a drvo grana je,

uz mali broj izuzetaka, vre od drva debla. Stoga je poznavanje utjecaja razlika u

anatomskoj strukturi drva na svojstva drva vrlo vano za ocjenu kvalitete drva i njegove

podesnosti za odreenu uporabu.

Najvanija mehanika svojstva drva su elastinost, vrstoa, tvrdoa, trajnost i

otpornost prema habanju. Postoji uzajamna veza izmeu mehanikih svojstava drva i

njegove volumne teine pa se openito moe rei: to je neko drvo unutar iste vrste tee,

to je ono elastinije, vre i tvre. Mehanika svojstva drva najbolja su u smjeru

vlakanaca, a najloija okomito na vlakanca.

ELASTINOST DRVA

Elastinost je svojstvo drva da se ono pod djelovanjem vanjske sile savije, a kada

ta sila popusti drvo se vraa u prvobitni oblik. Drvo je djelomino elastino jer kada je silakoja djeluje na njega prevelika, drvo ili trajno zadrava zakrivljeni oblik ili pukne. Modul

elastinosti drva ovisi o vrsti drva, strukturi drva, volumnoj teini, sadraju vode,

temperaturi, obliku presjeka, smjeru vlakanaca, pravilnosti rasta i starosti drva. Prosjena

vrijednost modula elastinosti iznosi 3002500 kN/cm2, a najvei je u smjeru vlakanaca.

Vrlo elastina drva su ebanovina, tikovina, bagremovina, lipovina, orahovina, jasenovina,

brezovina, dok su slabo elastine bukovina, hrastovina, smrekovina i javorovina.

VRSTOA DRVA

vrstoa drva je otpor kojim drvo nadvladava silu koja na njega djeluje. Zato ona

predstavlja jedno od najvanijih svojstava koje se trai od drva u svakoj nosivoj

konstrukciji u graevinarstvu. Prema vrstoi drva odreuje se i njegova uporabna

vrijednost. vrstoe na pritisak i na vlak vrlo su razliite s obzirom na smjer optereenja:

mnogo veu vrstou (310 puta) pokazuje drvo optereeno u smjeru vlakanaca nego

okomito na njihov smjer. vrstoa takoer ovisi i o koliini vlage u drvu: to je vei sadraj

vode to je vrstoa manja. Prosjene vrstoe koje se zahtijevaju od pojedinih vrsta drva

raunaju se na koliinu vlage od 15%. Doputeni naponi su, meutim, iz razloga


7/25


sigurnosti znatno manji od vrstoe loma. Prema propisima utvreni su doputeni naponi

za tri razreda etinjaa i tri razreda listaa (hrastovina i bukovina).

TVRDOA DRVA I OTPORNOST PREMA HABANJUTvrdoa drva je otpor to ga drvo prua prodiranju ili zadiranju nekoga drugog

tijela (npr. alata) u svoju unutranjost. Najjae se ispoljava pri mehanikoj obradi drva.

Prema tvrdoi razlikujemo tvrdo i meko drvo. Sve etinjae ubrajamo u meka drva, a od

listaa lipa, topola i joha su meko, a ostale su listae tvrdo drvo. Tvrdoa se laboratorijski

najee ispituje Jankeovim postupkom kojim se polovica eline kuglice 11,28 mm (tj.

povrine 1 cm2) pritiskom utiskuje u fino izravnanu povrinu poprenoga presjeka drva.

Tvrdoa u pravilu raste porastom teine drva, a pada porastom vlage. Meko drvo ima

tvrdou do 5 kN/cm2, a tvrdo iznad 5 kN/cm2. Suho je drvo tvre od mokroga, drvo iz

gornjega dijela stabla tvre je od onoga u donjemu dijelu, a jezgra je tvra od bjelikovine.

Tvrdoa drva vezana je i uz volumnu teinu. to je drvo tee - tvre je, to je drvo tvre -

otpornije je na habanje. Zbog toga se podne obloge, stubita i ograde izrauju iz tvrdoga

drva, a pokustvo, graevna stolarija i krovne konstrukcije se, u pravilu, zbog lake

obradivosti izrauju iz mekoga drva.

TRAJNOST DRVA

Trajnost drva je sposobnost da se ono odupre promjenama i razaranjima uslijed

djelovanja atmosferilija, raznih kemijskih tvari i tetnika biljnog ili ivotinjskog porijekla.

Svojstva drva ostaju nepromijenjena ako se drvo nalazi na suhom ili stalno u istoj vodi.

Meutim, na trajnost drva tetno djeluju este promjene vlage i temperature zraka. Vlaga,

koja sama po sebi ne bi djelovala nepovoljno na trajnost drva, u kombinaciji sa zrakom i

toplinom postaje odluan faktor razaranja drva jer se stvaraju povoljni uvjeti za razvoj

mikroorganizama koji napadaju i unitavaju drvo (truljenje, crvotoina, gljiviavost). Time

mehanika vrstoa materijala brzo opada, a nosivost konstrukcije potpuno prestaje. Ako

se drvo upotrijebi u zatvorenoj, vlanoj prostoriji bez zraenja ili ako je izloeno

promjenama vlage i suhoe, male je trajnosti. Najbre propada drvo koje se nalazi u

povrinskome sloju zemlje (stupovi, eljezniki pragovi). Ako se sprijei rad drva uslijed

stalne promjene vlage te se uklone uvjeti za razvoj nametnika (gljiva i insekata), trajnost

drva viestruko se poveava, ak do nekoliko tisua godina. Pravilno zatieno drvo moe

se smatrati vrlo trajnim materijalom. Stoga se zatita drva, osim, naravno, od vatre, svodi

na zatitu od vlage i tetnog utjecaja insekata i gljivica (lienje uljenim bojama, parenjem i,

pogotovo, impregnacijom drva uljima i smolama: bitumenom, katranom, umjetnimsmjesama).


8/25


Vremenski interval u kojem drvo zadrava prirodna svojstva zove se prirodna

trajnost drva. Priblina trajnost neimpregniranog drva kree se u vrlo irokim granicama

(izraeno u godinama):

Vrsta drva

Trajnost drva (u godinama)

u povrinskomsloju zemlje

izloenovremenskimutjecajima

stalno u istoj vodi

jelovina, smrekovina 45 4070 250400

borovina 78 4085 250400

arievina 910 4085 3000

hrastovina1418

100

3000bukovina 23 1060 3000

VANIJE VRSTE GRAEVNOG DRVA

Prema anatomskoj grai i vanjskom izgledu drvo dijelimo na listae (liare) i

etinjae. U listae ubrajamo ono drvee koje ima razvijeno iroko lie, a u etinjae

drvee koje ima usko lie, iglice ili etine.

A) CRNOGORINO DRVO (ETINJAE)

etinjae se odlikuju razmjerno jednostavnom unutranjom graom. Godovi su

izraziti, obraena povrina izgleda pravilno porozna, jezgra se posebno ne primjeuje ve

je gotovo cijela masa drva bjelikovina.

Jelovina - jasnih godova ukastobijele boje, dugih vlakanaca gotovo bez

smole, mekana, elastina, lagano obradiva. Uporaba: graevno i stolarsko drvo za

mjesta koja nisu izloena jaem troenju i promjenama vlage (oplate, skele, krovita,

kuhinjskinamjetaj, graevna stolarija).

Smrekovina jasnih okruglih godova, svijetloute boje, smolni kanali vidljivi,

jakismolni miris, dosta kvrgava. Ostala svojstva i uporaba kao u jelovine.

Borovina - jasnih godova, crvenosmee boje, dugih vlakanaca bogatih

smolom.vra i tee obradiva od jelovine i smrekovine, otpornija na promjenu vlage pa

se moe koristiti kao graevno i stolarsko drvo izloeno promjenama vlage (podovi,

stube, vrata,

prozori, pragovi).


9/25


Arievina - jasnih godova, crvenkastosmee boje, sr svijetloute boje i

finih vlakanaca, smolni kanali slabo vidljivi. Elastino, srednje tvrdo, ilavo drvo, otporno

protiv insekata, trajno na suhom i pod vodom, vrlo postojano pod utjecajem vlage, lako

obradivo. Najbolja etinjaa za one primjene gdje se zahtijeva trajnost i otpornost(elektrini i telefonski stupovi, eljezniki pragovi, krovni nosai, meukatne nosive

drvene grede,podovi, vrata i dr.).

Sl. 2 Neke vrste drvea i njihova osnovna odlija


10/25


B) BJELOGORINO DRVO (LISTAE)

Listae su vrlo sloene unutranje grae. Elementi grae su nepravilno

rasporeeni. Godovi nisu jako uoljivi, ali su srni traci (sjajne mrlje razliitih veliina koje

u poprenome presjeku radijalno teku od srca do kore drva) dosta upadljivi. Obraenapovrina na poprenome presjeku izgleda porozna, a na radijalnome kao isparana iglom

po duini. Anatomski elementi grae nisu meusobno tijesno zbijeni ve izmeu ostaju

prazni prostori ispunjeni zrakom, vodom ili smolom. O veliini pora ovisi poroznost drva i,

s tim u vezi, znatna razlika u volumnoj teini pojedinih vrsta drva (teina sirovog i suhog

drva).

Hrastovina - jasnih godova, s uskim prstenom (68 cm) ukaste

bjelikovine uz koru, a sva je ostala povrina poprenog presjeka crvenkastosmea ili

sivosmea jezgra. Hrastovina sadri tanin koji ga ini otpornim na vanjske utjecaje.

Najvre je i najbolje tehniko drvo, teko, tvrdo, elastino, dobre cjepivosti i obradivosti,

vrlo trajno, otporno na promjene vlage. Ima veliku vrstou na pritisak u svim

smjerovima za razliku od ostalih vrsta graevnog drva. Uporaba: graevno i tehniko

drvo na mjestima za koja se trai trajnost i vea vrstoa (namjetaj, graevna stolarija)

te za izradu furnira.

Bukovina - gustih vlakanaca, nevidljivih pora, svjetloute do crvenkaste

boje, gotovo bez jezgre pa je cijeli presjek bjelikovina. Vrlo je tvrda, gusta, otporna na

istroenja, stalno u vodi trajna, ali na promjenama vlage propada. Jako se utee i bubri,

sklona je vitoperenju i podlona crvotoini te je stoga potrebna tehnoloka obrada

vodenom parom (parena bukovina). Uporaba: kao stolarsko drvo (furniri, perploe,

panel-ploe, iverice, vlaknatice), parketi, drvene stube, kocke za pjeake povrine.

O B R A D A D R V A

Dijelovi oborenog stabla sortiraju se kao tehniko drvo, drvo za kemijsku preradu

(preteito proizvodnja celuloze potrebna industriji papira) i ogrjevno drvo.

Dobro tehniko drvo treba biti ravnih vlakanaca, bez mnogo vorova, homogene

strukture, ne smije biti vlano, trulo, ispucano niti izvitopereno. Meutim, razliiti uporabni

zahtjevi dozvoljavaju i koritenje drvne grae s veim ili manjim grekama pa se drvo

najee dijeli u tri klase koje odreuju kvaliteta grae i dozvoljena naprezanja u

konstrukciji. Kod niih klasa uzima se vei koeficijent sigurnosti:

I klasa ............ graa posebne nosivostiII klasa ............ graa obine nosivosti

III klasa ............ graa male nosivosti.


11/25


Drvo koje se upotrebljava u graevnim konstrukcijama naziva se graevno drvo.

Graevno se drvo obrauje tesanjem, rezanjem, piljenjem, cijepanjem, ljutenjem,

lijepljenjem veeg broja tanjih listova u jednu plou, usitnjavanjem i rastavljanjem u

vlakanca koja se zatim, uz dodatak veziva, preaju u ploe. Prema nainu obradegraevno drvo dijelimo na:

A) OBLO GRAEVNO DRVO djelomino zadrava prirodni oblik. Obla se graa dobija

rezanjem stabala i debelih grana okomito na pravac pruanja vlakanaca. U oblo drvo za

daljnju preradu idu sve vrste trupaca. Trupci su dijelovi debla namijenjeni daljem

preraivanju piljenjem, rezanjem i ljutenjem. Oblo graevno drvo se upotrebljava za

skele, pragove, mostove itd. Dijeli se prema duljini na kratku (do 4 m), srednju (48 m) i

dugu grau (812 m). Kvaliteta i dimenzije odreeni su normama.

B) OBRAENO GRAEVNO DRVOje rezano drvo odreenog oblika i dimenzija, a

dobija se iz etinjaa te tvrdih i mekih listaa. Slui neposrednoj uporabi ili daljnjoj preradi.

Ovakva rezana graa dijeli se na normalnu grau (daske komercijalne duine, kratke

daske, daske za izradu brodarskih podova, gredice, letve) i specijalnu grau (podnice za

graevne skele, graa za eljeznika kola, rezane grede).

Tesana i cijepana graa izrauje se tehnikom tesanja ili cijepanjem po ici

drva.Moe biti pravokutnog i kvadratinog oblika, a ako ivice ostaju prirodno zaobljene

onda segraa zove polutesana. Tesanjem se izrauju gredice, grede, stupovi za ograde,

pragovi itd. Tesanjem drvo gubi svoj obli oblik i dobija oblik prizme. Tehnika tesanja vrlo

je stara,ali je danas u velikoj mjeri zamijenjena piljenjem.

Piljena graa se dobija rezanjem trupaca u jednoj ravnini runo pilom ili

strojno. Piljenje je presijecanje snopova drvenih vlakanaca u jednoj ravnini u smjeru

vlakanaca, okomito ili koso na njih. Prema nainu obrade piljena graa moe biti

okrajena i

neokrajena. Kod neokrajene grae bone strane zadravaju prirodnu oblinutrupca. Na piljenicama se ire stranice presjeka nazivaju stranice ili lice, dok su ue

stranice presjekarubovi ili bokovi piljenica. Stranice okranute prema periferiji trupca su

lijeve stranice, astranice okrenute prema srcu trupca su desne stranice piljenice.

Prema toku godova daske mogu biti blistae, polublistae ili polubonice te

bonice. Blistae ili radijalne piljenice se dobijaju rezanjem srednjeg dijela trupca pa imaju

radijalnu teksturu, tj. godove okomite na ire stranice. Bonice ili tangentne piljenice

dobijaju se rezanjem bonog dijela trupca pa su godovi, odnosno tangente na godove

priblino paralelni sa stranicama piljenica. Polublistae i polubonice se razlikuju premakutu to ga zatvaraju godovi, odnosno tangente na godove, s veom stranicom presjeka.


12/25


Prema poloaju srca, piljena graa moe biti sa srcem, bez srca, s prorezanim ili

izrezanim srcem.

Piljena graa dijeli se prema odnosu irine i visine pravokutnog poprenogpresjeka na piljenice, s odnosom stranica veim od 1:3 (listovi, daske, platice), i etvrtae,

iji je odnos stranica do 1:3 (letve, gredice i grede).

Piljenice se prema debljini dijele na:

a) piljene furnire (oplatice): debljine d = 0,64 mm,b) listove (tanke piljenice): d = 511 mm, hrastovina iznimno d = 518 mm,c) daske: d = 1247 mm, hrastovina iznimno d = 1947 mm,d) platice (planke, mosnice): d 48 mm.

etvrtae se prema veliini poprenoga presjeka dijele na:

a) letve: 6/2433/48 mm, duljine d = 1,0 6,0 mb) gredice: 38/48100/100 mm (obje stranice 100 mm), d = 0,56,0 mc) grede: 100/100180/200 mm (obje stranice 100 mm), d = 4,08,0 m

Sl. 3 Piljena graa


13/25


PROIZVODI OD PRERAENOG DRVA

Industrija piljene grae nastoji poboljati ukupno korienje drvne mase kao

sirovine jer sve vei zahtjevi za uporabom drva nisu praeni i poveanom proizvodnjom

drva. Piljeljem trupca na vie dijelova, u pravilu prizmatskog oblika (daske, platice, grede i

dr.), nastaje velika koliina krupnijih (okrajci) i sitnijih (piljevina, blanjevina) drvenih

otpadaka. Velike koliine otpadaka negativno djeluju na ekonomski uspjeh drvne industrije

pa drvnu sirovinu treba koristiti u potpunosti. To se postie proizvodnjom ploa od

ukoenog (perploe, panel-ploe) ili usitnjenog (vlaknatice, iverice) drva, za koje se

koriste manje vrijedni drvni dijelovi i neke vrste drvnog otpada, uglavnom iz industrijske

prerade drva.

Osnovna je znaajka tih ploa da su njihovi drvenasti dijelovi (furniri, letve, iveri,

vlakanca) meusobno krino slijepljeni. Takvim je lijepljenjem sprijeeno bubrenje i

utezanje pojedinih drvenih elemenata u ploi pa je ona razmjerno "mirna" te se, u odnosu

prema masivnom drvu, vrlo malo utee i bubri.

Druga vana znaajka ukoenih ploa je njihova jednolina graa. Ona je kod

svake vrste ploa prilino stalna i jednolina pa svaka vrsta ploe ima svoja relativno

stalna tehnika i mehanika svojstva. Stoga ukoene ploe i ploe od usitnjenog drva sve

vie zamjenjuju skupo masivno drvo pa se pred njih postavljaju jednaki zahtjevi koji se

postavljaju i za masivno drvo.

Ploe proizvedene na bazi drva pojavljuju se poetkom dvadesetoga stoljea:

1910. furnirske ploe, 1928. lake graevne ploe od drvne vune i mineralnog veziva,

1930. vlaknatice, 1950. iverice, 1967. MDF-ploe6. Od ukupne proizvodnje ploa u svijetu

1995. godine 37% otpada na iverice, 37% na furnirske ploe, 10% na vlaknatice, 6% na

MDF-ploe, 6% na OSB-ploe7 i 4% na furnire.8

A) MATERIJALI OD UKOENOG ILI VEZANOG DRVAUkoeno (vezano, perovano) drvo dobija se lijepljenjem furnirskih listova ili

piljenog drva i furnirskih listova.

Furniri ili oplatice tanki su listovi drva dobiveni piljenjem, rezanjem ili ljutenjem9.

Debljina listova furnira iznosi 0,210,0 mm, a najee su debljine 0,53,5 mm.

Slijepi (unutranji, donji) furniri proizvedeni ljutenjem trupaca slue preteito u

proizvodnji

6 MDF-ploa (Medium Density Fibreboard) - srednje gusta vlaknatica, medijapan ploa7 OSB-ploe (Oriented Strength Board ili Oriented Structural Board ili Oriented Strand Board) - ploa iverica zagraditeljstvo s orijentiranim iverjem8 Podaci iz: V. Brui i V. Jambrekovi: "Ploe iverice i vlaknatice", Zagreb, 1996., s. 11


14/25


furnirskih i stolarskih ploa te kao podloga plemenitome furniru. Plemeniti furniri, koji

iskoritavaju estetska svojstva drva: boju, teksturu i sjaj, proizvode se kao piljeni i rezani

furniri, a koriste se uglavnom za oplemenjivanje lica namjetaja, oploenje dvorana,

intarzijske radove i sl. Debljina im iznosi 0,51,0 mm, izuzetno do 2,0 mm. Polukrunoljuteni furniri takoer se upotrebljavaju za furniranje.

Sl. 4 Izrada ljutenoga furnira

Prema nainu proizvodnje ukoeno se drvo dijeli na:

perploe (furnirske) ploe : sastavljene su od neparnog broja (najmanje tri)

krino slijepljenih furnirskih listova. Dijele se na obine, brodske i avionske. Obine se

perploe, ukupne debljine 312 mm, u pravilu izrauju od tri ili pet ljutenih furnirskih

listova, najee bukovih. Dimenzije obinih perploa su: duina 160250 cm (raste po 5

cm), irina 55115 cm (raste po 5 cm), 117 i 122 cm te 125150 cm (raste po 5

cm). Duina ploe se uvijek mjeri u smjeru vlakanaca vanjskih listova ploe, a irina

okomito na njih. Prednost perploa u odnosu na puno (masivno) drvo jest: postojanost

(stabilnost) oblika, jednolika vrstoa u svim smjerovima, vea savitljivost, ekonominost,

mogunost proizvodnje velikih povrina, otpornost prema pucanju pri zabijanju avala

i buenju, manja higroskopnost. Najvie se koriste u proizvodnji namjetaja i

graevne stolarije.

Stolarske (panel) ploe : sastoje se od srednjice sastavljene od letvica mekoga

drva ili ljutenih furnira i od oblonih furnira kojima je smjer vlakanaca okomit na smjer

vlakanaca letvica. Letvice, irine 1325 mm, trebaju biti postavljene tako da su im godovi

okomiti na ravninu ploe ili prema njoj nagnuti na suprotne strane u susjednim letvicama

kako bi utezanje po debljini ploe bilo jednolino. Letvice i obloni furniri spojeni su

ljepilom.

9 Od ukupne svjetske proizvodnje furnira na piljeni furnir otpada 4%, na rezani 6%, a na ljuteni ak 90%.


15/25


Srednjice od ljutenih furnira kvalitetnije su nego srednjice od letvica, ali i skuplje.

Debljina panel-ploa iznosi 1440 mm, irina 85150 cm, a duina 200250 cm

(duljina je, kao i kod perploa, dimenzija u smjeru vlakanaca, a irina okomito

na njih). Upotrebljavaju se za izradu namjetaja, vrata, oplata i sl., odnosno kada setrae velike ravne plohe stabilnih dimenzija i oblika.

Sl. 5 Ukoene ploe: panel-ploe i perploe

Uslojene (lamelirane) ploe : sastavljene su od velikog broja tankih listova furnira

koji se pod pritiskom lijepe umjetnim smolama. Vlakanca furnira su usporedna, osim kod

svake desete lamele gdje se kriaju. Ove su ploe vrlo elastine i otporne na atmosferilije.

Debljine su 1,220,0 mm, irine najee 45,0 cm i duljine do 500,0 cm. Povoljna svojstva

ovog materijala su vea vrstoa, elastinost, manje utezanje pri suenju te manje

deformacije.

B) MATERIJALI OD USITNJENOGA DRVA

Lake graevne ploe razliitih karakteristika i strukture proizvode se od drvne

vune, tj. tankih valovitih traka razliitih duljina i irina, strugotina i drugih drvnih otpadaka s

dodatkom mineralnog veziva (cementa, magnezita i sadre). Sredstva za mineraliziranje i

impregnaciju drvne vune (vapneno mlijeko, klorkalcij, vodeno staklo) ubrzavaju i vezanje

cementa. Otporne su protiv smrzavanja, vatre, gljivica i insekata, ne utjeu nepovoljno na


16/25


graevne materijale s kojima dolaze u dodir, manje su higroskopne nego drvo od koga su

izraene jer sadre nehigroskopno vezno sredstvo i mogu se bukati to im poveava

vatrootpornost. Ploe se mogu obraivati kao drvo te se upotrebljavaju za brojne

graevne svrhe: pregradne zidove, montane kue i barake i dr. Tanje ploe najeeslue kao graa za pokustvo dok su deblje dobar toplinski i zvuni izolator.

Ploe iverice su proizvodi izraeni od iverja drva etinjaa i mekih listaa ili

drugih lignoceluloznih (konoplja, lan, kukuruzovina) sirovina, vezanih ljepilom od umjetnih

ili prirodnih smola uz djelovanje topline, pritiska, vlage i katalizatora. Osnovne su sirovine

za proizvodnju iverica drvo ili druge lignocelulozne tvari, a pomone su veziva, otvrivai,

hidrofobna sredstva (parafinske emulzije), zatitna sredstva protiv insekata i gljiva,

sredstva za smanjenje gorivosti i dr. Iverje se sui na 36% vlage. Veziva mogu biti

prirodne smole (danas se rijetko koriste), umjetne smole te mineralne tvari (cement,

magnezit MgCO3 i gips ili sadra) za posebne vrste graevnih ploa. Iverice se

razvrstavaju prema volumnoj teini u lake ili izolacijske, srednjeteke i teke. Srednjeteke

se najvie proizvode, a mogu biti jednoslojne ili vieslojne. Srednji sloj troslojnih ploa

izrauje se od grubljeg i jeftinijeg, a vanjski od finijeg i skupljeg iverja. Iverice se

upotrebljavaju za izradu namjetaja, vrata, pregradne zidove i dr. Ispunjene ploe iverice

debljine su 430 mm, a uplje 2450 mm. Ploe su iroke 122183 cm i duge

200360 cm. Radi dekoracije i/ili tehnikog poboljanja ploa iverica se moe oplemeniti

s jedne ili obje strane plemenitim furnirom, dekorativnim ploama, folijama i papirima

impregniranim umjetnim smolama. Oplemenjena iverica je mehaniki, fiziki i kemijski

otpornija.

Ploe vlaknatice (lesonit) proizvode se meusobnim prepletanjem vlakanaca

drva ili drugih lignoceluloznih tvari (konoplja, lan, kukuruzovina) slijepljenih u prvome redu

adhezivnim silama koje djeluju meu njima, uz dodatak vezivnih sredstava za poveanje

vrstoe, otpornosti prema vlazi, vatri, insektima i gljivicama. Postupci za proizvodnju

ploa vlaknatica slini su postupcima za proizvodnju papira. U proizvodnji ploa vlaknaticaveliki je utroak elektrine energije zbog primjene snanih strojeva za rezanje i

razvlaknjenje drvne sirovine. Ploe se proizvode mokrim ili suhim postupkom. Vlaknatice

proizvedene mokrim postupkom imaju glatko lice, a nalije im je mreasto zbog primjene

sita za ocjeivanje vika vode i boljeg isparavanja vode tijekom preanja. Ploe vlaknatice

proizvedene suhim postupkom imaju obje povrine glatke jer se izrauju preanjem suhih

vlakanaca drva.

Tehnika svojstva ovise o pritisku: ploe proizvedene pod manjim pritiskom

(debljine 725 mm) slue za toplinsku i/ili zvunu izolaciju, a one proizvodene pod velikim

pritiskom tanke su (debljine do 8 mm) i teke pa se koriste umjesto ukoenih ploa

(namjetaj, zidne obloge, vrata). Izolacijske se ploe proizvode mokrim postupkom, a


17/25


tvrde ploe mokrim ili suhim. Vlaknatice se mogu piliti, brusiti, avlati, privrivati vijcima,

lijepiti, savijati i povrinski obraivati.

C) MDF- PLOE (MEDIJAPAN PLOE)MDF-ploe katkad se svrstavaju u vlaknatice, a katkad u iverice. U odnosu na

vlaknatice imaju manju gustou i veu debljinu, a u odnosu na iverice homogenije su

strukture po cijeloj debljini presjeka. Po svojim karakteristikama i tehnologiji izrade MDF-

ploe blie su ivericama pa se za njihovo ispitivanja primjenjuju iste metode i isti tehniki

normativi kao i za iverice.

Prvi su puta proizvedene u Americi 1967. godine. Po tvrdou su izmeu

izolacijskih (mekih) i tvrdih vlaknatica. Dobra su zamjena za masivno drvo zbog

ravnomjerne gustoe to omoguava reljefnu obradu rubova. Kao sirovina najee se

koriste etinjae i meke listae, a u novije vrijeme i bukovina. Koriste se svi otpaci iz

prerade drva. Jako usitnjenim drvnim vlakancima dodaju se ljepilo, parafin i vosak.

Standardne dimenzije ploa su: debljina 840 mm, duljina 275 i 550 cm te irina 153 cm.

Primjenjuju se u industriji namjetaja i graevinarstvu.


18/25


SPAJANJE DRVENIH ELEMENATA

Kada se neka drvena konstrukcija treba sastaviti iz vie komada, sastavni se

dijelovi meusobno povezuju u vrst i cjelovit konstruktivni sklop. Oblik i izvedba veze

ovise u prvom redu o silama koje djeluju na spoj i o poloaju konstrukcije. Pri tomu treba

omoguiti prijenos sile od jednog elementa na drugi i osigurati nepokretnost jednog dijela

prema drugome.

Vezovi drva moraju biti jednostavni, ali dovoljno vrsti da preuzmu sve sile koje

djeluju na spoj. Vezanje drva vri se tesarskim i stolarskim vezovima koji su esto

pojaani i osigurani drvenim ili elinim sredstvima za povezivanje i/ili ljepilom. Tesarski

spojevi imaju na mjestima gdje se elementi sastavljaju i prenose sile prikladno oblikovane

prijenosne spojne plohe. Drvo se za odreene potrebe moe povezivati i samo sredstvima

za povezivanje bez izvedbe drugih vezova. Spojna sredstva koja nisu namijenjena

prijenosu sila nazivaju se konstruktivnim spajalima, za razliku od osnovnih "nosivih"

spajala. U drvenim je konstrukcijama redovito potrebno nastavljanje elemenata u duinu

jer je duljina grae obino manja od duljine tapova u konstrukciji. Ti se nastavci u pravilu

vre spajalima, ali se takoer mogu izvesti tesarskim vezovima i ljepljenjem. Kao spajala

mogu sluiti: skobe, trnovi, vijci s maticama, avli, vijci za drvo, modanici i ljepila.

A) TESARSKI VEZOVI

Predstavljaju tradicionalni nain povezivanja drvene grae. Nedostatak im je

oslabljenje drva na najosjetljivijim mjestima te nemogunost povezivanja vie od dva

elementa u jednome voru. Danas se izbjegavaju komplicirani tesarski vezovi te se sve

vie upotrebljavaju razliita vezna sredstva (modanici, vijci, avli, ljepila) koja omoguuju

povezivanje uz minimalno ili nikakvo oslabljenje grae. Tesarski se vezovi jo

upotrebljavaju kod izvedbe klasinih drvenih krovnih konstrukcija, oplata i drvenih obloga.

Dubine zasijecanja odreuju se prema veliini napadnih sila u spoju te vrsti i debljinikonstruktivnih elemenata. Stolarski se vezovi preteito koriste kod izrade pokustva.

Prema poloaju drvenih komada i napadnim silama na spoj razlikujemo sljedee

vrste tesarskih vezova: vezovi produenja (horizontalni i vertikalni), vezovi pojaanja,

vezovi proirenja (prekrivanje neke povrine npr. daskama), vezovi krianja (pravokutni i

kosokutni sudari), vezovi ogranka i kutni vezovi (povezivanje elemenata na njihovim

krajevima).

(sljedee dvije stranice)Sl. 6 Primjeri tesarskih vezova: I - vezovi krianja; II - vezovi ogranka; III - kutni vezovi


19/25



20/25



21/25


B) DRVENA SPOJNA SREDSTVA

Klinci (drveni avli) - u obliku krnje piramide s neznatno kosim

stranicama (kvadratini popreni presjek) ili valjka (okrugli popreni presjek). Zabijaju

se u rupe izbuene svrdlom. Materijal: prvorazredna parena bukovina, drenovina ilihrastovina.

Trnovi - okruglog ili osmerokutnog presjeka, cilindrinog ili koninog oblika

(lagano se suzuju od sredine prema oba kraja). Trnovi su promjera 2040 mm i duljine

410 cm. Izrauju se od tvrdog drva prosuenog na 1217% vlage. Polovica trna ulae

se u rupu donjeg, a druga polovica ulazi u rupu gornjega spojnog komada. Rupe

izbuene u drvetu neto su manjega promjera od promjera trna.

Pera - izraena su iz tankih i uskih daica ilavog i tvrdog drva.

Vlakanca im teku u smjeru irine pera. Ulau se u suprotne utore drvenih dasaka te ih

tako povezuju.

Klinovi - pravokutnog su poprenog presjeka, a izrauju se iz komada

daske ili platice tako da se komad uzduno pili po sredini, pa mu na krajevima ostaje

jedno ue i jedno deblje zatupljenje. Tako se dobivaju dva klina (klin i protuklin).

Upotrebljavaju se zaukruenje vezova.

Sponke - rezane su u obliku lastinog repa iz daica ilavog drva.

Modanici - obino pravokutnog prizmatinog oblika, izraeni od tvrdog i

prosuenog drva (1217% vlage). Tesarski se modanici koriste za povezivanje sloenih

spojeva, a vez se dodatno uvruje elinim vijcima.

Sl. 7 Drvena spojna sredstva


22/25


C) ELINA SPOJNA SREDSTVA

Skobe (klanfe) - pomona su spajala irine 60140 mm i duljine oko 25

cm, a izrauju se iz okruglog (1625 mm) ili plosnog elinog profila. Krajevi su

okomitosavijeni u odnosu na trup i zailjeni ili nasjeeni tako da tee mogu ispasti

iz drva.Upotrebljavaju se za privremeno spajanje drvenih konstrukcija.

Vijci za drvo - sastoje se od koninog trupa s narezima i glave s urezom.

Glava moe biti uputena, poluuputena ili okrugla. Duljina vijka s polukrunom,

leastom i uputenom glavom iznosi 10100 mm, a onih s etverokutnom i

esterokutnom glavom20200 mm.

Vijci s maticom (svornjaci) - sastoje se od trupa, glave i matice te podlonih

ploica. Trup je cilindrian, na jednome kraju ima nareze, a na drugome iskovanuesterokutnu ili kvadratinu glavu. Matica je takoer esterokutnog ili kvadratinog oblika,

ev. okrugla s urezima. Podlone ploice, okrugle ili kvadratine, debljine najmanje 4 mm,

slue da se kod pritezanja pritisak glave i matice prenese na to veu povrinu.

ini avli - proizvode se iz eline ice. Uobiajene dimenzije avala koji se

koriste u tesarstvu su: debljina 2,05,0 mm, duljina 40120 mm, ev. do 310

mm. Oznauju se umnokom dva broja (npr. 38x85) gdje prvi broj predstavlja debljinu

trupa avla u 1/10 mm, a drugi njegovu duljinu u mm. Promjer avla ovisi o najtanjoj

debljini drva koje se spaja, o vlanosti drva i irini godova. avli u spoju mogu biti

jednorezni ili vierezni, prema tome kroz koliko spojnih ploha prolaze, kako su duboko

u krajnji dio prodrjeli i koji elementi ine pojedini tap u voru.

Kovani avli - prije kovani rukom, danas strojno. etvrtasti trup suzuje se u iljak

koji se moe na vrhu nasjei kako bi se poveala sigurnost na upanje ili ispadanje avla.

ilaviji su od inih avala, ali se danas rijetko upotrebljavaju.

Plosne spone - izrauju se iz plosnog eljeza debljine 615 mm, irine

2060 mm. Spona je proviena sa etiri rupe, a krajevi su joj svinuti i zailjeni. Krajevi se

zabijaju u drvo, a spona se dodatno uvruje za drvo jakim avlima ili vijcima.

Modanici uloci koji se stavljaju u reke izmeu drvenih elemenata kako bi se

sprijeilo njihovo pomicanje odnosno omoguio prijenos sila s jednoga na drugi element.

Postoje razliite vrste, npr. prstenasti modanici izraeni iz elika, zatim ploasti

napravljeni od lijevanoga eljeza u obliku koninih probuenih okruglih ploica te

nazupani izraeni u obliku nazupanih prstenova ili ploa. U sredini ploe imaju okrugli

prorez za vijak. Zatezanjem vijka ili udarcima utiskuju se zupci modanika u drvo

priljubljenih greda.


23/25


elina vezna sredstva izloena vlazi trebaju se zatititi protiv hranja premazima

(minij, cink, bitumen) ili galvaniziranjem.

Sl. 8 elina spojna sredstva

D) LJEPILALjepila su tvari koja se u tekuem stanju nanose na dvije povrine tako da se one,

poto su se pod pritiskom sljubile i odreeno vrijeme tako stajale, vrsto poveu.

Povezivanje drvenih elemenata ljepilima osobito je povoljno iz razloga to se ne oslabljuje

nosivi presjek elementa, a lijepljenjem se povezuju itave plohe. Na taj se nain mogu

izraditi elegantne nosive konstrukcije velikih raspona.

Drvene lamelirane konstrukcije esto se upotrebljavaju za arhitektonski zahtjevne

konstrukcije veih raspona. Izvode se iz "beskonano" dugih lamela koje se reu na

odreene duljine i meusobno lijepe. Lamele su debljine od 10 mm navie, najee3244 mm, a gotovi slijepljeni lamelirani nosai irine 828 cm i visine 10250 (pa i

vie) cm. Za lijepljenje lamela u lameliranim konstrukcijama najee se koriste

sintetska ljepila: rezorcinske smole i melaminska ljepila. Uinkovitost lijepljenih spojeva

obiju vrsta priblino je jednaka, razlika je u vidljivosti sljubnica: rezorcinske smole su

tamnosmee pa je i spoj lamela dobro vidljiv, dok su melaminska ljepila bijela te se kod

tako slijepljenih nosaa sljubnice lamela gotovo ne vide to moe biti bitno kod

nekih arhitektonskih zahtjeva.

Po svome sastavu ljepila su smjese raznih prirodnih ili sintetskih tvari otopljenih u


24/25

1. krobna 1. glutinska 1. vodena stakla 1. karbamidna2. bjelanevinska 2. albuminska 2. fenolna

3. kazeinska 3. melaminska4. rezorcinska5. polivinilacetilna


vodi ili nekom organskom otapalu. Plohe

koje se lijepe trebaju biti oblanjane i

iste, a debljina ljepila to manja. Za

vrijeme dok ljepilo nije posve vezalo,plohe trebaju biti vrsto pritisnute i

potpuno sljubljene. Drvo ne smije imati

koliinu vlage viu od 17%. Kod

konstrukcija izloenih vlazi treba se

koristiti ljepilo otporno na vlagu. Za

izradu lijepljenih konstrukcija smiju se

koristiti samo daske do 25 mm debljine.

Ljepila za drvo mogu se dijeliti na vie naina:

prema porijeklu: prirodna i sintetska ljepila,

Sl. 9 Lijepljenje drvenih elemenata

prema namjeni: konstrukcijska ljepila (otporna na atmosferilije i mikroorganizme,

upotrebljavaju se u graevinarstvu, brodogradnji i dr.) i ljepila za pokustvo (zadravaju

vrstou u stambenim uvjetima),

prema nainu primjene: hladna (stvrdnjavaju na temperaturi nioj od 40C) i topla

(stvrdnjavaju na temperaturama 80140C),

prema porijeklu i kemijskom sastavu: biljna, ivotinjska, mineralna i sintetika:

biljna ljepila ivotinjska ljepila mineralna ljepila sintetika ljepila

- Biljna i ivotinjska ljepila - danas se rijetko upotrebljavaju jer su osjetljiva na vlagui mikroorganizme.

- Mineralna ljepila - kalijevo i natrijevo vodeno staklo jeftina su, ali kratkotrajna

ljepila. Razreuju se vodom, otporna su na visoke temperature i mikroorganizme, nisu

tetna za zdravlje. Uporaba: za privremene spojeve (npr. izlobe, sajmovi), privremena

zatita zapaljivih materijala od poara.

- Ljepila od umjetnih smola (sintetika ljepila) - danas se gotovo iskljuivo

upotrebljavaju ljepila razliitih kemijskih sastava. Izrauju se u obliku tekuina, kae,

praka ili filma. Vrlo su vrsta i trajna, otporna na atmosferilije, vlagu i mikroorganizme.

Meutim, esto su neugodnog mirisa, a pri radu treba koristiti gumene rukavice.


25/25

LITERATURA:

1. Brui, Vladimir i Jambrekovi, Vladimir: "Ploe iverice i vlaknatice", Zagreb, 1996.

2. Horvat, I.; Krpan, J.: "Drvno industrijski prirunik", Tehnika knjiga, Zagreb, 1967.3. Novosel, Zvonko: "Poznavanje materijala" (radni materijal Drvodjeljske kole), Zagreb, 2000.

4. Peuli, uro: "Konstruktivni elementi zgrada", II dio, Tehnika knjiga, Zagreb, 1975.

5. Stanii, Nikola: "Drvodjeljska tehnologija materijala - udbenik za struno obrazovanje",

kolska knjiga, Zagreb, 1977.

6. Tufegdi, Vlastimir: "Graevinski materijali - poznavanje i ispitivanje", Nauna knjiga, Beograd,1966.

7. Ugrenovi, Aleksandar: "Tehnologija drveta", Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb, 1950.

8. *** "Drvo" (separat), Arhitektonski fakultet, 1973.9. *** Leksikon graevinarstva (ur. V. Simovi), Masmedia, Zagreb, 2002.

10. *** Tehnika enciklopedija, sv. 3, s. 401-473, JLZ, Zagreb, 1969.

Priredila: dr.sc. Ariana tulhofer

Predmetni nastavnik: dr.sc. Benedetto Tardozzi

Zagreb, 2000. i 2003.

drvo kao graevinski materijal

Documents