dvorac trakošćan

3
Dvorac Trakošćan (općina bednja, Hrvatsko zagorje) - nastao krajem 13. stoljeća kao promatračka obrambena utvrda - ime dobio po dračkoj utvrdi (Thacorum) koja je postojala u vrijeme antike - ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima - prvi gospodari nisu poznati, dok se prvi spominju Celjski (14.st) koji su vladali cijelim Zagorjem - vlasništvo nad dvorcem se mijenjalo tijekom vremena, a najpoznatiji vlasnik je bio grof Juraj Drašković (16. stoljeće) - u 18. stoljeću vlasnici napuštaju dvorac i on ostaje zapušten, te ga tek u 19. ponovo naseljavaju i obnavljaju - obnovljen je rezidencijalni dvorac, park i okoliš, te perivoj - Draškovići borave sve do 1944 u dvorcu kada sele u Austriji te ubrzo potom dvorac je nacionaliziran - od 1954 osnovan je muzej sa stalnim postavom (život plemića od 15 do 19. stoljeća razmješten u različitim prostorijama) - današnji vlasnik je Republika Hrvatska - danas je kulturno zaštićeno dobro kojeg čini povijesna cjelina koja se sastoji od dvora, perivoja i park šume s jezerom - dvorac je jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom - danas je zbog svoje atraktivnosti jedno od najpoznatijih odredišta kontinentalnog turizma u Hrvatskoj LEGNEDA O BABI JAGI Naročito zanimljiva legenda vezana je za utvrdu Trakošćan. Evo kako je baba Jaga iz okolice Trakošćana spasila utvrdu i sav puk koji se bježeći pred Turcima sklonio iza kula i zidina Trakošćanske utvrde. Naime, u namjeri da osvoje Beč, Turske su horde prolazile i ovim krajem, ostavljajući iza sebe pustoš, udovice i siročad. Uvidjevši opasnost, Trakošćanska vlastela pozvala je ovdašnji puk u utvrdu da ih tako spasi, ali i zbog veće obrambene moći. Podignuvši pomične mostove zabarikadirali su se u dvorcu i odolijevali napadima Turaka koji su pod svaku cijenu željeli zauzeti Trakošćansku utvrdu. Tko zna kako dugo bi ta opsada trajala, a možda bi i uspjeli u naumu, da im baba Jaga nije pomrsila račune. Već nakon nekoliko dana opsade rekla je da joj donesu drvecep (drveni panj), nekoliko snopova raženog škopa i lučnicu. Rekla je: “Ništa se vi ljudi ne brinite, sad ćete vidjeti što će se dogoditi.” Dok je ona na panju lučnicom usitnjavala slamu izgovarajući pritom čudne riječi, iz svake je slamčice poletio strašan stršljan i tako njih na stotine tisuća.. Oni su poletjeli na Tursku konjicu i pješake koji su se razbježali glavom bez obzira, ostavivši Trakošćansku utvrdu neosvojivu.

Upload: pero-gluvacevic

Post on 12-Sep-2015

223 views

Category:

Documents


6 download

DESCRIPTION

7

TRANSCRIPT

Dvorac Trakoan (opina bednja, Hrvatsko zagorje)

- nastao krajem 13. stoljea kao promatraka obrambena utvrda- ime dobio po drakoj utvrdi (Thacorum) koja je postojala u vrijeme antike- ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima

- prvi gospodari nisu poznati, dok se prvi spominju Celjski (14.st) koji su vladali cijelim Zagorjem- vlasnitvo nad dvorcem se mijenjalo tijekom vremena, a najpoznatiji vlasnik je bio grof Juraj Drakovi (16. stoljee)- u 18. stoljeu vlasnici naputaju dvorac i on ostaje zaputen, te ga tek u 19. ponovo naseljavaju i obnavljaju- obnovljen je rezidencijalni dvorac, park i okoli, te perivoj- Drakovii borave sve do 1944 u dvorcu kada sele u Austriji te ubrzo potom dvorac je nacionaliziran- od 1954 osnovan je muzej sa stalnim postavom (ivot plemia od 15 do 19. stoljea razmjeten u razliitim prostorijama)- dananji vlasnik je Republika Hrvatska

- danas je kulturno zatieno dobro kojeg ini povijesna cjelina koja se sastoji od dvora, perivoja i park ume s jezerom- dvorac je jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sauvanom vlastitom graom - danas je zbog svoje atraktivnosti jedno od najpoznatijih odredita kontinentalnog turizma u Hrvatskoj

LEGNEDA O BABI JAGINaroito zanimljiva legenda vezana je za utvrdu Trakoan. Evo kako je baba Jaga iz okolice Trakoana spasila utvrdu i sav puk koji se bjeei pred Turcima sklonio iza kula i zidina Trakoanske utvrde. Naime, u namjeri da osvoje Be, Turske su horde prolazile i ovim krajem, ostavljajui iza sebe pusto, udovice i siroad. Uvidjevi opasnost, Trakoanska vlastela pozvala je ovdanji puk u utvrdu da ih tako spasi, ali i zbog vee obrambene moi. Podignuvi pomine mostove zabarikadirali su se u dvorcu i odolijevali napadima Turaka koji su pod svaku cijenu eljeli zauzeti Trakoansku utvrdu. Tko zna kako dugo bi ta opsada trajala, a moda bi i uspjeli u naumu, da im baba Jaga nije pomrsila raune. Ve nakonnekoliko dana opsade rekla je da joj donesu drvecep (drveni panj), nekoliko snopova raenog kopa i lunicu. Rekla je: Nita se vi ljudi ne brinite, sad ete vidjeti to e se dogoditi. Dok je ona na panju lunicom usitnjavala slamu izgovarajui pritom udne rijei, iz svake je slamice poletio straan strljan i tako njih na stotine tisua.. Oni su poletjeli na Tursku konjicu i pjeake koji su se razbjeali glavom bez obzira, ostavivi Trakoansku utvrdu neosvojivu.

LEPOGLAVA- u blizini ume i planine Ivanice- kolijeva znanosti, umjetnosti kulture- prvi put se spominje 1399 godine, a ve 1400 se osniva samostan pustinjaka sv. Pavla (pavlini)- pavlinski samostan postaje kolijevkom kulturno-prosvjetnog i znanstvenog rada- lepoglavska ipka- prva gimnazija i prvi doktorati iz teologije i filozofije- zatvor (Car Josip II 1786 godine ukida pavline, a 1854 dio samostana postaje muki zatvor)

GAVEZNICA (Kameni vrh breulajk 373m)- nalazi se u lepoglavi i predstavlja fosilni vulkan koji je nastao prije 22 milijuna godina- jedini sauvani fosilni vulkan u Hrvatskoj

Lepoglavska ipka ipka koja se nalazi na UNESCO-voj listi nematerijalne batine ovjeanstva- koristi se tanak pamuni ili laneni konac- niti su bijele ili be boje, a najee su stilizirane u obliku flore i faune te baroknih motiva- ipka je procvat doivjela krajem 19 i poetkom 20. stoljea- svake godine (jesen, 1997) se odrava meunarodni festival ipke- kau da je u ovome kraju nekada bio obiaj da se novoroenom djetetu stavlja pod jastuk bati, pribor za pletenje ipki, kako bi postalo novim arobnjakom tog umijea

Crkva sv. Marije- pavlinski samostan s bogato oslikanim zidovima (Rangerove freske), bogatim oltarom, starim orguljama i crkvenim namjetajem

LEGENDA O POSTANKU PAVLINSKOG SAMOSTANA- legenda o postanku samostana ivotinje, gospodar i gluhonijema ker u lovu, naili na vukove, radostan smijeh djevojice odjekivao je umom, vukovi su otili, gospodar u suzama zagrli ker te odlui podignuti kapelicu Blaene Djevice Marije koja kasnije postaje samostan

Iv-ko bus: 098/941 8181Osnovna kola Ivan Benkovi Hrvatskog preporoda 68, Dugo selo

Restoran Ivanica, Lepoglava 12 042/700 878 (880) MaricaTKIC 042/ 494 308 NevenkaBojan: 095/512 4820

Trakoan ruak (12:00-13:00h) - Gaveznica mikroskopi ipka crkva (15:30)

Dugo selo Trakoan: 104km 1:15h80 km - 1:45Trakoan Lepoglava: : 12km 15minLepoglava Dugo selo: 94km 1:30h