dvor+na+uni2

7/27/2019 Dvor+Na+Uni2

http://slidepdf.com/reader/full/dvornauni2 1/106

Caapxaj

cJroBo q rAorlv - - -

OB'4Jb T(JA .qBOPCKOT KPAJA _

Adolf MaliCFizidko-geografska i socijalno-geografska obi-ljerjs -

JIUka Mapuh

PyAIIo 6naro TproBcKe rope

Dean Bolkovi.CMineralne sirovine -

Mir a Kotar -Dimitrii eviARudarstvo i talioniaarstvo

Iuo Maroeui€Prostorni razvitak Dvora

Od davnina. Migraciie. Naseliavanje srpskog sta-novniStva

Agneza SzaboStanovnGwo upravnog kotara frvor u 19. stoljeiu

Caerogop Burr.{uh

craHoBHr4urrBo y 20. Bt{jeKy

IIPI4BPEAHA, IIOJI'ITTqKA 'I PATHA NO-BIJECT _

A.ne*cafldap,4yp.I'rot

Ilprnor 3a peKoHcrpyKqrjy HajpaHr-rje noBrljecrt

Aflre Munu oauh

MroqeHc(o rryAoBrurre ,{3 cera fop'4 rKe - -

Milan Kruhek

Stari gradovi i feudalni posjedi -

Iltdn Mirnik:

Kovnica novca u Gvozdanskom

AHre Mutunoauh.

Ha yAapy rypcEe eKcnaH3rje

Mutat B.laduh

O6aBe3e '' xorBor ABopcKnx KpajuruHnKa - -

Mirko Valenti€

Stanovnistvo u posljednjoj etapi povijesti Vojnekr4ine

Iuica Colec

DruEtveni

Pavao vukoui'

Dioba kuinih zadruga u drugoj polovini 19. sto-ljeda i druge gospodarske prilike Dvora i okoline

Drdgutin PoaliEeuit

Dvor i okolica u drugoj polovini 19, stoljeda -

Igor Karaman

Stanovnistvo i privreda od razvojaienja do prvogsvjetskog rata (1881-tg14)

Creeau C. Carrryquia

ABopaIIr y BerersAajnfiqKoM npoqecy 1909. ro-rtHe, -

Muie Ejendid4

Ha 6ojr4urrr,rMa IpBor cBjerc(or para - - -

IZMEDU DVA SVJETSKA RATA _ 2T4

Mird Kolsr-D nitriieuitEkonomski razvitak 1918. do 1929, - - - 214

Mu4afl BAft,eafuoauh.y cacraBy BpOacKeoaHoBrre (1929-

Mu^atr Bgl,raHoeult

nontrtr.rKJ.t oAHoct! y BpnjeMe napJraMeHTapqr{xr€6opa 1938. roAhHe - - :- -

Parro Koa@reauh

CeJba.rKo Kono

Mup a Ko nap -Au.,/ntrpuj ee utu

CpncKo AplrErrBo,,IIpriBpeAHrrK"

Hutcorta JI. loheua

Apyra clrlcKa 3eMJEopaAHxrrKa 3a,qpyra y JaBop-r6y (1929- 1941.) -

Btrmkucl4e f JruaopuieBuh

nortr[.rKe srpatrKe r4 cpncKo-xpBarcKn oArroct

169

1? 6

lttt

STANOVNISTVO

Ante Milinoltie

Cpe3 ABop_lo4i t

(1918-1941.)

Aubsruie Jor.a113

KoMym,rc{rqKa je3rpa - 277

Mite J oka

Dvorska panorama

OJ, SLOBODO, SELE, GRANI .. .

lgutofl J ad:d.dpufrLguian CfuoJbe\osuhKot{Fnquja HapoAnor ycraHKa -

nupo 3are3a,'LoPa3Boj 14 paA KIIJ r oprasa sapoaHe BJracrr{.tlepKe3oBa.trr{ naprr3aHcKr{ oApeA-

282

292

iivot (1800-1881) 161

Ado, Aata.,to IIojKo Be3, ap'Iepop ,4 rlpr{crr,ruo noKpurraBaile Cp6a 1941-

1942. roAr,rHe - -

Aauat C,ror,e4oaufl

Opylr<aHe 6op6e

Ljubalt DurieDrugi (dvorski) bataljon (1941 i945.)

neratrt BaKuupoauti

36jero8tr - - -

I:,Apo Ocrojuh I A$dpuja 'I:ep a oeufr

Ha cTparrl.trrr,rMa

t<prBe ycraruro-abarllrccrr4tlKor repopa

Joia Horuatr i ^k^ L w T lT . r . . r ,

Ada LAna,xoIIpoDIIcBHenprrjareJba, rra(tt t4 3r4Mey IV r,r VHenpujareJbcKoj oqa}{3u Br,iIlpcrurcA no HaceJlttMa

JbA6o nApuhABopcKr HapoAHr.r epoja -

nepo CTpuxeKafllKo,qcrBo rr [pocBjera y parHtM ycJIoBuMa-

Mu,,rat Tllru a

ParHa rxrera - ropKo Eacr,ebe

KYJITYPHA EAIIIT14HA

Apa?o,1,A6 lerpoauh

O roeopy ,qBopa u or.(o,\r{!e

zruko Blelanourc

znadajnije odlike prezimena Dvorskog kraja -

Atte Milinol.)ic

Porijeklo nekih toponima -

Lu"uu'rpuje JoKa

HauI',I HapoAHtl oon.Jajtt -

Ljiljana Marks

Carobna svirala (Usmene pripovjetke i predaje)iz okolice Dvorc na Uni - -

Grozdana Maroieuit

Folklor u zapisima 19. i 20. stoljeia

zdrtlDko ztlJKoDrc

Narodno gradilcljstvo - -

Map$o Mu,,ba07oauh

UpxBeHu cnoMcHr,ruu - -

nJECHI4U'{ U yMJEfH\rU\I

nerap nonoeuh

njecHr4K .4r4Mxrpnje JoKa -

EozdoN C'u,xotaoc

JbyooMvp Cyr,qr4h, njecHr4K

CraHKo Kopah

fToereca Je,reHa Byr4Haq -

C.raHko Kopah.

flerap ByKMr.rpoBrah, jecHuK r.r npunoBjeAa.l -

.Ilje.rjrr rarcpapHr panoar.r -

Po[crBo u oc,'ro6obeBe 3puoBnha 6aHa - - -CpncKr PxHarAr,rHnCTapxHcKe jecMc r43KocHc - -

KarcpuAa 'fo atueauh

JoBaH 6aHAyp, KoMDo3r4Top .4Arlpr4rcHT

NAUCNI, JAVNI I POLITIEKI PREGAOCI -

Mune JoKa

CTojas Ilpr46!4heB[h o llpnorheBrahrar{a - -

Croja4 npudulieouh

Epaha fTpv6 hcBr.lhfi - -

Mupa Ko,xap -Au.tnlTpui e euli

.4p PaIc pxotlbcBt{h - -

627627629629

363376

630

632

43 2

43445 r

513

523

Mu.7e JoKa

AeMoxpar Ct4Mo Epop 652

Mile Jok a

Milan Durman 653

Sreeko BoZiteuiC

Mineralog Fran Tuian - - - - 654

HuKona EApuh

JlrajesHrK BpaHKo Aparfurzh - - 655

O D A B R A N I P R I L O Z I - _ - - - 6 5 7

fuan Dtaikouie

Kako su Podovi dobili ime Dvor - 657

Gjuro Szabo

Sredovjedni gradovi na dvorskom podrudju 627

nerap MpKoli,uh

AI{eBIl 3a[r4crr o 6ocaHcKo-xepqeroBaqKoMyc-

aaHky 1875-1876. roAnEe - - - 658

Ilapn Upuiapr

IIoAoBrr r!,rr AEop l8?5. roArrHe 662

Mu,7aH KapatostlhycKo.rKo '4 coKoJrcKo rr{e3Ao Ha yHr - - - 668

Mu,xa4 Kapa\oeuh

Ay)< ,,CyBe Mebe" - 670

Josipa Paoer

Dvor u arhiv ima 1919-1920. -- 67 2

Lu"uurpuje JoKay roropy ,,AaFrrIa" Koa Konpr4BHr.{qe 679

DVOR U POSLIJERATNOM VREMENU - - 683

AHTe MuJluAoeuli

3ajeAHr.ru-rrBoBopa ,4 EocascKor HoBor y IIpollI-Jrosrr{ r caAalrl5ocrli - - - - 683

MuJrall 'Iuru ar{errpr{ ,r no Aeqesr{je xr4Bora - - - - 688

69r

Ayropr4 14 perdes3esrr4 y 36opHnKy - - - - 6S3

OAa6paua Jrr{Teparypa o ABopcKoM Kpajy - - 699

Regista! lidnih imena (Ana Beljinac) - - - 701

540

574

619

623



M. Kruhek/Stafi gradovi i leudalni posjedi

mogla odrZavati straZa, koja je poveiala sigur-nost posade u Gvozdanskom. Komisija predlaieda Gvozdansko treba braniti i dalje, ali bi gagrof Zrinski trebao prepustiti kralju zajedno s

rudnicima, koji bi mozda opet mogli davatikakve prihode, koji bi se koristili za obrambenepotrebe toga grada. Komisij a predlaZe da se uGvozdanskom \zdrLava stalna posada kraljevskevojske od 100 hrvatskih pje5aka, 10 desetara,jednog pu5kara za popravak oruZja, 2 vojvode,2 zastavnika i ka5telana grada. Ta bi posadatrebala davati stalne straZe koje bi duvale sveputeve prema Gvozdanskom.

Ova je komisija posjetila i pregledala i gradZrin, premda je on veC bio odretlen za ruienje.Komisija zbog izvanrednog poloZaja i jadinenj egovih obrambenih zidina smatra, da bi i tuutvrdu trebao kralj zadrZati u sastavu obrambe-nih utvr.da na ovoj granici. Trebalo bi gradnajpre popraviti a onda u njega postaviti j akuvojnu posadu. Komisari su zapravo zatekli ljudekoji su obavljali neke graderme popravke nagradu i utvralivali njegove bedeme. Da bi seojadala obrambena snaga vanjskih bedema, ure-dili i podigli novi stambeni prostor unutar grada,dogradili jo6 neki oh rambeni sadrZaji onako kakoje to traZila sigurnij a obrana, trebalo bi za gra-devne radove na Zrinu, prema procjeni ove ko-misije, potro6iti oko 1000 forinti. U tako utvrclenigrad bi se moglo smjestiti (5to nije prilika uGvozdanskom) poveCi broj konjanistva.ss)

Ova je komisija odito prcmijenila donekle kona-ian stav kralja Ferdinanda prema utvrdama uPounju i na Zrinskoj gori, osobito prema sud-bini grada Zrina i Gvozdanskog. Kada su pro-matrali obrambeni poloZaj Zrina i iz te perspek-tive gledali sve do Bihada, shvatili su da bijednostavno napuStanje ovih starih, dvrsto gra-tlenih feudalnih kastruma, na vanredno dobrobranjentun poloZajirna, donijelo svakako viSeStete nego koristi cijeloj strategiji obrane, pai koncepciji povladenja iz utvrda prve obrambe-ne fronte na radun izgradnje veiih utvrda i kon-centraciji obrambenih snaga na drugoj obrambe-

noj fronti._Ipak, zbog sve veiitr ratnih potreba na cijelojobrambenoj fronti od Drave do Save, te od Savedo BihaCa na Uni i rSenj na moru, ostalo jemalo moguinosti kojima bi se ostvarila obrambe-na pojadanja Zrina, Gvozdanskog ili koje drugeutvrde u Pounju. U njima su slabe vojne posadeodrzavale tek granidne straze. Upravo je gradZrin bio primjer vrlo lo5eg obrambenog stanja,slabe brige za njegovu sudbinu i posadu koja jeipak ustrajala u njegovom duvanju sve do veliketurske ofenzive i napada na nj egove zidine kojemne bi mogla odoljeti ni visestruko veia obrambe-

na Dosaoa.

Turci su iz Kostajnice i Novoga gotovo svako-dnevno zalazili u Zrinsko polje, sve do zidinagrada Zrina. Posada se drZala u glavnoj obram-benoj kuli, koja je i sama bila u dosta lo5emgradevnom

stanju. Zbog stalnogprisustva

Turakanije bilo moguie poduzeti neki ve6i graditeljskipothvat, niti pak osigurati sigurnu i stalnuopskrbu posade. Zrin je sedamdesetih godina16. stoljeta bio ve6 posve osamljena utvrda upustom kraju. Zapovjednik obrane Zrina Toma

?oT"9"1s._Ioji. u__ovuuznost reuzeo d TomeCadeZa1576. li 1577.godine,poku5avaoe odrZa-vati bar nekakvu straZu u gradu. Predlagao jenajnuZnije gradevne popravke, traZio na sve stra-ne pomod kojom bi se grad opskrbio ratnimmaterijalom i ZiveZom.T. Dornberg i sam napo-rninje da je i ova malobrojna posada uglavnomizvan zidina jer mora uokolo traZiti hranu. Pred-

lagao je dak da se zbog toga pola posade pre-mjesti u Gradac, a u Zrinu da ostane samoposada koja bi bila dovoljna za odrZavanjestraZa.56)Godine 1577. grad Zrin i Gvozdanskozapravo su ved i bili tek skloni3te krajnjim gra-nidnirn straZama a spadali su pod zapovjedniStvokrajiSke kapetanije dije je sjediste bilo u Hras-tovici, dakle vei u jednoj utvrdi na rijeciKupi.57) Godine 7577. i 7578. Turci redom osva-jaju sve stare utvrde izmedu Une i Kupe. Meduprvima je pao grad Zrin. Toma Dornberg o,prav-dava pad Zrina objektivnim razlozima da biotklonio sumnju ili bilo kakvu tuZbu na posadu

zbog kukavidluka. Malobrojna posada nije ni ukojem sludaju mogla odbiti tursku opsadu grada.Branila se koliko je bilo moguie, a kada jetaj otpor bio uzaludan dio preZivjele posade seuspio spasiti bijegom. U borbi je palo ili su ihTurci zarobili 2 vojvode, 4 desetnika, 1 zastavniki 25 vojnika. Drugi dio se spasio bijegom uutvrdu Srednjeg Gradca.58)Gvozdanski grad je padom Zrina i drugih okol-nih utvrda bio takotler osuden na propast. Izme-tlu 1561. do 1578. godine taj je Zrinski kastelizdr7ao 4 velike turske opsade (1561, L574, L576,1577, godine). Ova koja je zapodela podetkommjeseca sijednja 1578. godine bila je posljednja

i najtragidnija. Ranije je uvijek posada uspije-vala odbijati turske napade dok nije stigla pomoebraniteljima izvana. Ovaj puta je posada bilaprepustena sama sebi. Do 13. sijednja braniteljisu odbijali turske navale na gradske zidine.

rr) AS, S€novt i dezele na Llanjskem, fasc. 132, kutlra 222.Beretitung der'\ttindlsch und Crobatischen crenitzen....

tt ) Godlne l5?2. u Zrhu le possda od lq) vojnika i zs-povjednik, tto krajiSku blagajnu stojl mleseano 4?5 fo-rin1l. (Starlne JAZU, XIX, s. 35.I . BoJnia l6 , Izv jeSda o kretenjima turske vojske uzhrvatsku granlcu u drugoj polovlci xvl vieka, vzA,XVI/1914. s. 9l-92

r') SII(R, I, s, {1.tu) I. Bojntai6, Izvjesfa, s. 92---94. Toma Dornbelg pise

2 plsma o padu Zrina 1z Berklsevlne lra Kupl, p.vo 3.

a drugo 4. sijeanjs, 1tfi. godine.

106



M. Kruheklstari gradoui i leudalni posiedi

Toga dana je, iini se, poginuo il i umro od za-dobivenih rana i posljednji vojnik u utvrdi, dabi sutradan Turci u51i u mrtvi grad.se)Tako jecijelo podrudje danainjeg dvorskog kraja, neka-da5nji posjedi i stare utvrde knezova Babonida- Blagajskih pa knezova Srubi6a - zrinskibdoSaopod tursku vlast. Turci su Zrinske utvrdeu Pounju zaposjeli svojim vojnim posadama.Po-sebno su se potrudili da bolje utvrde Zrin iGvozdansko. Bilo je istih narnjera pa i pokuiajas druge strane. Knezovi su Zrinski i sami poku-Sali ponovo Turcima oteti grad Gvozdansko, aliim to nije uspjelo. Za takav pothvat nisu biledovoljne niti kraji5ke vojne snage na tom dijeiugranice obrane, pa su svi takvi planovi ostalitek neostvarene Zelje.oo)Tursko 6e napredovanje biti zaustavljeno tek naobrarnbe:toj fronti kupske granice i to nekol,iko

desetljeda kasnije. Tek turski poraz kod Siska1593.godine i izgubljeni rat za Petrinju na Kupi(osobito poraz Turaka od 22. rujna 1595. god.)oznaiava novo razdoblje, vrijeme relativnog pri-mirja i ratne ravnoteZe na granici. Takvo jestanje konadno potvrtleno i sklopljenim miroms turskom calevinom 11. studenog 1606. godinena uSCu rijeke Zitve u Dunav, nedaleko gradaKomaroma u Ugarskoj. Sve do novog rata zaoslobodenje, koji podinje 1683. godine, velikimporazom Turaka pod bedemima grada BeEa, nemaznadajnijih ratnih pa ni drugih promjena rrapodrudju izmedu Une i. Kupe. Takve 6e promj enedonijeti tek ratni dogaalaj krajem 17.

stoljeia,kada 6e i dvorski kraj biti osloboilen od tu$kevlasti i velike promjene koje de ovom krajudonijeti stvaranje novog, kraji5kog uredenja,tijekom 18. stoljeia.

DVORSKI KBAJ I NJEGOVE STARE UTVBDEU NOVOM, KRAJISKOM T'REDENJU.U SASTAVU BANSKE KRAJINE(18-19. stolje6e)

Turci gube jo5 jednu bitku na Zrinskom polju,gdje ih je porazio podban grof Ivan Dra5kovli.Od godine 1693-1703. u Hrvatskoj banuje banAdam Batthyany i upravo u tom viemenu desilezu se velike promj ene i na prostoru dana6njegdvorskog kraja. Nakon konadnog poraza Turakau ovom ratu, dolazi do sklapanja mira u Srem-skim Karlovcima 1699. godine. U tekstu ugovorao miru utvrtleni su i temeljni principi buduiih

odnosa izmedu dvije carevirie, ia i nadin kako

ie se urediti medusobne nove granice. Temeljnonaielo tog razgrarddenja bilo je utvrtleno prihva-ienim stavom definiranim uzreeicom: >Uti Dos-sidetis - ita possideatis(, Sto znadi, da de linija

razgranidenja po5tivati onu ratnu liniju, do kojeje stigla jedna ili druga vojska. Komisija ie daklemorati u svojem poslu razgranidavanja i utvrili-vanja novih granica poBtivati zatedeno stanje naterenu.61)Na delu carske komisije za razgranidenje bioje grof L. F. Marsigli. Njegova je komisija oba-vila svoj posao uz vede ili manje potelkode, pre-

sti i postojede stanje na terenu i utvrdila da je

9 E. Laszowski, Hrvatske povl. gradevtne, I, s. t2O, 3l-132.s) Shrine JAZU, xlx. s, {{.0r' E. . K o.v a a, e v-l 6, Grenlce bosanskog paialuka prema Au-

stlijt I Mleta[kol repubucl premt adrcctbarna- Kadova-ckog mlre, sanJevo, 19?3, s. 64_?6, 8l--{2.

e) sIIr(R, rrl s t{{-149, 166-16A.

Utvrda i samostan Goridka na Zrinskoj gori1699. godine.

107

M. I<ruheklstari gradoui i teud.alni posjedi

turski zahtjev opravdan. Prema tom mi5ljenjubio je odrealen i konaian stav i odluka da seprostor oko utvrde Novi Novi mora predati Tur-cima, da tu utvrdu treba do kraja razoriti atamosnje stanovnistvo preseliti na druga pod-rueja. Tako je taj dio osvojenog zemljista trebaopripasti Turcima. No ostvarenje tog zakljuikaie se otegnuti jo6 nekoliko godina. Medutim,na ovom dijelu osvojenog teritorija, deiavalo senakon protjerivanja Turaka mnogo toga, sto ieodrediti sudbinu ovog dijela Hrvatske.VeC 1693. godine, dakle i prije sluZbeno utvrtle-

dine, 1. studenog, ban Adam Bathyany se uspro-

tivio takvom stavu carske vlasti, tvrdeii da jeodluka o podredivanju toga podrudja komorskojupravi vrlo opasna i nelogidna. To je naime pod-ruEje jo3 uvijek otvoreno prema Turskoj s kojomratovi nisi zavr5eni. Na tom su podruaju naseljeninovi stanovnici, tzv. >vlasi<<, ojima je obeCanasloboda, koju ie dobiti zajedno sa zemljom, dabi sluZili u krajiSkim detama. Oni sigurno neieprihvatiti odluku kojom bi mogli postati neiijikmetovi.6a)Dakle, odmah po oslobodenju na to su podrudjepolagale pravo dvije vlasti: carska Komora kojaje refeudaiizacijom biv5ih Zrinskih Posjeda nam-jeravala poput

novogfeudalnog gospodara isko-

riStavati ratom steiene zemlje ranijih feudalnihposjednika. Na drugoj je strani vojna vlast spravom ukazivala na joS uvijek postojedu rat-nu opasnost i branila svoje interese i potrebu dai ovo podrudje bude uretleno kao krajidki vojniteritorij. U sve su se to uplitali i interesi hrvat-skog plemstva i Sabora. Sabor.polazi od einjeniceda je podrudje izmetlu Kupe i Une oslobodilabanska vojska, pa vlast i nadzor nad njim pri-pada banu i banskoj vojsci. Dvorska je komoramogla slobodnije raspolagati sa biv5im Zrinskimpo,sjedima u Pounju jer oni viSe nisu imali ra-nijih vlasnika (Obitelj Zrinski propada u poznatoj

Zrinsko-Frankopanskoj uroti, 1671. godine!). No,upravo su te zemlje bile na granici prema tur-skoj Bosni. Krajeve bliZe Kupi svojatala je Za-grebadka crkva (Kaptol i biskup zagrebadki) kaopostojeii feudalni vlasnik dija prava nisu moglanestati niti turskim osvajanjem niti oslobatlanjemnjihovih posjeda po banskoj vojsci.

U tom sukobu najprije je carska komora mora-la odustati od rsvojih planova, bar privremeno,dok traje rat s Turskom. Potom je u prvi Planizbio sukob izmedu vojnih interesa GradadkogRatnog vijeda i banske vlasti.65) Taj je sukobkonadno 1703.godine rijesen u korist vojne vlasti

hrvatskoga bana, iijem je zapovjedniStvu preda-

no cijetro podrudje izmeclu Kupe i Une, izuzev3iPetrinju. Dakako, nad banom je Dvorsko ratnovijede i carska vlast. U razgranidavanju interesaizmedu vojnih i civilnih vlasti Zagrebadka crkvaje uspjela dobiti natrag svoje stare posjede, aDvorska komora dobiva bivie gvozdanske rud-nike, koje je namjeravala ponovo osposobiti zarudarenje i iskoriStavanje njihovih zaliha sreb-rene i olovne rudade.Na podruiju bivBeg pojseda Zrinskih sa sredi5temu Zrinu, sada je uretleno novo vojno upravnopodrudje - Zrinska kapetanija. To je podrudje,naseljeno novim stanovnistvom doilo pod zapo-vjedniStvo hrvatskog bana, odnosno neposrednopod kapetana Zrinske krajine, odnosno njegovazamjenika koji redovito stanuje u samom graduZrinu. Veliki je gubitak bio za or.u krajinu 5toje godine 1703. konadno predan Turcima dio

teritorija okolo Novog Novog, dakle i dio Zrin-skog polja. Ovakvo rijesenje nije bilo Stetno samos gospodarskog stanovista, vei prije svega zatoSto se Zrinska krajina naila na otvorenoj i ne-za5tieenoj granici. Konadnim rije5enjem na ovomdijelu granice nisu bili zadovoljni niti Turci, jersu se i oni smatrali o5teienima, pa je upravona tom pxostoru 'dolazilo do medusobnih napa-da i razmirica izmealu stanovnika Bosanskoe No-vog i Zrinskih kraji5nika.66) Takvo je stanje po-trajalo do novog austrijsko-turskog rata i novograzgranidenja, koje je sprovedeno nakon mirasklopljenog u Pozarevcu, godine 1718. Tim je

razgraniienjem Zrinskoj krajini vraden dio Zrin-skog polja i podrudje oko bivseg Zrinskog, pakrajiskog Novog Novoga, sve do Une i metlekoja je dijelila bansku krajinu od turskog teri-torija. Bosanski su Turci prelazili joi ponekadpreko te mede, no nisu uspjeli promjeniti tadautvrtlenih granica.6T)SjediBte Zrinske krajine koja se stisla izmeduUne i Zrinske gore, te turske metle i meile kojaju je dijelila od Kostajnidke krajine bio je

0 ) S . G a v r i l o v i e , G ra d a . I , s . 4 .u ) S . G a v r i r o v i 0 , G ra d a , I , s . 6 , 7 , U -1 2 .d) S. Gavr l lov t6, Grada, I , s. 1?-18, 24, 2A-n, A-29,

!t9---50. 54. 57.d) grvatskr se sabor I prile nego U Je konaano btlo rtte-

Seno pitanje poutilke i vojne vlastl na podrulju lz-medu Kupe I Une ponaiao kao auvereno polltlako t{elo.Na svojem je zasjedanlu na prirnje!, 24, travqia 1693,izradio i izdao naputak za v*enje slurbe zapovjednlkautvrde zrlna i zrtnske kmitne. zapovJednik zrlna I dru-8th utvrda zrinske krajine bio ie nepo€redno podredenhlvatskom banu u vojnlm stvarlma. za zdn je odredenaposada od 50 pjesaka koru 6e pla6ati blagejnlk hrvat-

AH. Banskl spisl kut. 24, br. U0; kut. 19. fasc. 2.spisl zagrebaake tupaniJe, kut. 2, fasc. 29, br. 621; kut. 24,lasc. 49. br. 83.

. ? )s . G a v r i l o v l 6 , c ra d a , r , s . 1 2 { -1 2 5 .Turcl su upall i 1?38. godlne u Z nsku krarinu I tomprtUkom nanilelt mnogo itet€ I lada tamosnjem stanovnt-

108

M. Kl.uhek/Stan gradoui i leudalni posiedi

stari grad Zrin. Na tom je podrudju krajiSka ob-rana radunala i s ostalim starim Zrinskim utvr-dama, s gradom Gvozdanskim, Pedljom, s utvr-alenom straZom na Goriikoj i utvrdom NoviNovi na Uni. Sve su te utvrde bile manje vi5ezapuStene i trebalo ih je obnavljati. Prije negoli je utvrda na Uni, Novi Novi bila poru5ena,a taj kraj 1703. prepuStena Turcima, jedan namizvor opisuj e njeno gradevno stanje.>Novi je takoeler naselje, leZi u ravnici na sa-moj unskoj obali, jedan sat udaljen od neprija-teljske utvrde Krupe. Tu bija3e prije veie na-selje, a sada je samo mjesto utvrtleno palisadamai zemlj anim nasipom kojeg podupire drveno ko-lje, sa prsobranima i jednim velikim drvenimdardakom, pod dijim je zapovjedniStvom bila ovacijela palanka.< Taj opis Novoga Novoga iz godi-ne 1703. opisuje odito stanje kada tu viSe nema

niti naselja, niti vojne posade, ali utvrda jos nijedo kraja poru5ena.Ista ova carska komisija opisuje vise gvozdanskerudnike i Zrinsku krajinu nego li same utvrde.Za Zri\sktr krajinu kaZe da na nj enom teritorijuZivi stanovnistvo rastepeno u vise od 1000 svo-jih kuieraka, podijeljeno po kneZijama. Zivi vrlobijed.no. Zrin spominje kao utvrdu na visokombnijegu. Brane je zidine i kule. U njoj nemavode, a do nje nije moguie doii ni kolima nitikonjima. Na Goridkoj, Pedlju, kao i u Gvoz-danskom nalaze se samo kraj i5ke straZe.68)

Vi5e podataka o ovom dijelu Pounja i starim

Zrinskim utvrdama donose nam kasniii oDisiBanske krajine. codine 1?10. akav jeda; izije-Staj ee po nalogu Dvorskog ratnog savjeta sadinitibivii zapovjednik Zrinske krajine Franjo Deli5i-munovii. Najprije nam priopiava da je NoviNovi, zajedno s okolnim teritorijem, bio 1703.go-dine izruden Turcima po komisiji kojoj je biona delu inZenjer Friedrich Holstein. Do tada jeu toj unskoj utvrdi staj ala krajiSka deta koja jetu odrZavala straZe. Kada je utvrda porusena,pje5aci su oti5li u Gvozdansko, a konjanici supremje5teni u Zrin. Grad Zrin je u to vrijemebio vei dosta zapustena utvrda. Kljudeve gradaeuvao je ka5telan, a osim vojnika u utvrdi je biojedan puikar i jedan bubnjar. U Gvozdanskom jestraZe odrZavala deta od 28 vojnika, a s njima sutakoder kaitelan i dva desetara. Opskrba i brigaza Zrin i Gvozdansko bila je vrlo slaba, nikakva.Vrlo je malo oruZj a u ovim utvrdama a i to5to se tamo nalazi, jedva da je upotrebljivo. OdZiveZa i drugih ratnih potrep5tina nema gotovoniiega. Vojnici su prepu5teni sebi samima i Ziveo svojem tro5ku.60) Osim Sto se vojna i banskavlast vrlo malo brinula za obrambeno stanie iZivotne prilike zrinskih i gvozdanskih granidlra,nj ihovu teSku materijalnu situaciju poveiavalisu i krajiSnici susjedne, kostajndke krajine, koji

su im otimali neke medaSne krdevine i livade. na

sto se vise puta tuzi tadasnji zapovjednik Zrin-ske krajine Petar Gottal.?o)Ta zemlja je pakkrajiinicima bila jedini izvor preZivljavanja.Nju su i dobili zato Sto su se obavezali da ie>czeszarsku y kraidku szlusbu.. . obdersavati<<71)Godine 1713. stanje utvrde Zrinske krajine i nje-nih kraji5nika nije se nimalo pobolj5alo. Opisutvrde Zrinske krajine donosi i neke druge za-nimljive podatke. Zrin je dosta prostrana, ali za-pu5tena utvrda. Pod njim, na Zrinskom polju,smjestilo se oko 300 obitelji zrinskih krajiSnika.Oni su tu neza5tiieni, pa bi bilo dobro da se tupod Zrinom podigne jedna dvrsta palanka kojabi tom stanovnistvu pruiala viSe zaitite. U takvupalanku bi bilo moguie smjestiti konjaniStvo,koje je zbog nedostatka vode u samom Zrinuteiko drZati. Pedalj je takoaler ruievna utvrda,

ali je na vrlo valnom poloZaju izmeclu Novogai Gvozdanskog. Goriika je od manj eg strateikogznadaja. StraZe se odrZavaju zapravo u zapu5tenoj>'crkvi< (crkvenom tornju). Od veieg je znaiaja

d ! )S . G a v r i l o v l 6 , c ra d a , I , s . l { 4 -U 5 .Hrvatski sabo! takoder pratl Sto se dogade s cvozdanskimrudnlclma. Sabor Salje na t€ren svoju komtsiju na telu3 banoh da bt ispitao sve okolnostt prodaje I dauntesudbine tlh rudrfka, nadaiu6i se ale bi mozda mogtl bltiod korlsti I hryatskom kraljevstvu. ZI{S, II, s. t$r-$z,3{0. 349. 385.

0) S. cavrl lovi6, c lada, I , s . 2 f i -208.to) S. Gavr i lov i6 , crada, I , s. 2 l r-213.7 r )S . G a v r l l o v i 6 , c ra d a . I , s . 2 3 2 . Z a n lm l j i v o J e d a j e

zapovjednlk Zrinske krailne; tade Petar cotal, sam ma,-gao vr3iti I vrsio raspoaljelu I dodjelu krajtSke zemtjeonlma koji su se obavezau da 6e u to tme stuztfl carskuknJlsku vorsku.

Cardak u Zirgvcu.

109

M. Kr"uheklstari gra.doui i teudalni posiedi

kaitel Gvozdanski pod kojtn bi bilo dobro tako-der sagraditi jednu palanku u koju bi se smjesti-1o konjanistvo, za koje u kaStelu nema dovoljnomjesta. Taj je kaitel vrlo bitan za povezivanjeobrambene granice izmetlu Novoea, Pedlja doZrinske gore a odavle sve do S1unja.72)

U izvje5taju koji godine 1723. 5a1je Dvorskoj ko-mori grof Ivan Draskovii nalazimo nove podatkeza povijest Zrinske krajine. Tada je niezin za-povjednik Petar Paraminski. Citav je prostor bo-lje obrambeno povezan i zatvoren brojnim darda-cima u kojima granidne straze duvaju stanov-nistvo od moguiih turskih napada. Takvi sedardaci nalaze i na suhoj metli prema Turskoj,od Novoga prema Buzimu i Kladusi i na Uniizmeelu ve6ih utvrda (Kostajnice i Novoga).

U samom Zrinu bila je, sada vei nesto veia po-sada od 94 vojnika (zajedno sa zapovjedniikimkadrom). Cijela Zrinska krajina mogla je dati913 vojnika, koji su mogli sluZiti u krajiSkojvojsci kao neplaieni vojnici (ier su umjesto plaieuZivali kraji5ku zemlju). Kad bi se grad Zrino,pskrbilo ratnim materijalom i utvrdilo njegovuobranu artilj erij om, mogao bi Stititi Siroko pod-ru6je sve do Une i Novoga. No, najprije trebatemeljito popraviti njegove vei na mnogim mje-stirna propale bedeme i kule. Sada su u gradusamo 4 manja topa, od kojih jedan nema ko-taie.73)

U Gvozdanskom je takoaler sarno jedan manjito'p i 16 dvostrukih pu5aka kukada te 2 centa ba-rutnog praha i 3 centa olova. Tu ima jo5 nestoneispraulog oruzj a. Zanimljivo je da ovaj izvje-itaj spominje i odrZavanje straZa kod biv5egNovog Novog, dakle negdje na samoj granidnojliniji koja je bila povudena na tom podrudjunal<on ru5enja ranije utvr:de Novi Novi. Dio iz-vjeftaja o toj novoj novljanskoj straZi posebnoje zanimljiv za buduiu povijest novog naseijakoje nastaje, dini se, upravo na poloZaju ovenovouretlene granidne straze.

Najprije je Dvorsko ratno vijeie utvrdilo opas-nost od Turskog Novog za koje tvrdi da je pravoneprijateljsko gnijezdo, gratleno od tako j akih

i debelih balvana da bi nj egovim bedemima mo-gle jedva naikodiii i kugle teZine od 4, 5 pa i 6funti. Zatim naglasava da je nasuprot takvojturskoj utvrdi nuzno odrZavati straZe. TakvastraZa ve6 postoji, no tu nema nikakve utvrde,pa dak niti dardaka koji bi pruZao za3titu stra-Zarima. Zbog toga straZari Cuvaju straZu podvedrim nebom a izmjeniuju se svakog tjedna.Tu je ipak nefto sagradeno. Na vrlo Povoljnom,neito poviSenom poloZaju, malo podalje od Unei na lijevoj obali potoka Zirovca stoji DVORzapovjednika, njegov stan sa Stalom za nj egovustoku. Grof Ivan Drabkovii, koji opisuje ovu

situaciju, odito promatrajuii je na licu mjesta,

istide vrlo veliku strateiku i prometnu vaZnostbas tog poloZaja na kojem se sada drZe straZe,odnosno mjesta gdje je podignut ovaj zapovjed-nikov >mali dvor<. Taj poloZaj stoji na vratimaZrrinskog polja i doline koja potokom Zirovcemvodi prema sjevernim krajevima. Zato taj po-loZaj treba iskoristiti, te ako bi se ved i sam ovajmali, od drveta sagrailen, zapovjednikov dvorutvrdio opkopom i palisadom (bududi da Turcine dozvoljavaju gradnju neke veCe 1i nove utvr-de), vei bi i ovo bilo mnogo bolje nego li odr-Zavati straZe na goloj livadi, pogotovo u vrijemenemira i rata. Te straze su na ovom polju bitneza sigurnost Zdnskog polja, bez njih bi cijelitaj kraj bio otvoren prema neprijatelju.Ta)

I. Dra3kovii utvrduje nekolikg vaZnih dinjenica. PoZarevadkim mirom Turci gube zemlje nalijevoj obali Une. Utvrdena je nova suha gra-

niina mecla, ali i 6tara obaveza da na granicine smije biti gradnje novih utvrda, vei se za-drzava postojece stanje. Buduii da na desnojobali Une stoj jaka utvrda Tumki Novi kojiugrozava sigurnost nove granidne metle i njenepozadine, gdje sve do Zrina nema nikakve kra-ji5ke utvrde, krajiSnici odrZavaju straZe pod ved-rim nebom. Sagradeno je na tom polozaju samoono sto se nije protivilo ugovoru PoZarevadkog,a ranije i mira u Sremskim Karlovcima, obidanmali stan za zapovjednika straZe, koji tu stalnoprebiva, dok se straZe izmj enjuju sedmidno, do-laze(i iz zrinske posade. Taj stan zapovjednika

izgraden od drveta, I. Draskovii zove izdEitodvorom. Zove ga tako vjerojatno zato, ito suga tako zvali i vojnici-strazari i njihov zapo-

2) IdKA, Croatlca, U13. 14. februar, Opls utvrde u ovom iz-vorntku, koji Je o}lto sastavlo vee L. r. Marslgu, odgo-

169F-1?00 godine a ne godini 1?13. kadasu se na prostoru Zritrske kEjine doBodile neke bitneterltorijalne promjene. Tade je dio Zrinskog polja za-jedno s okolicom Novog Novoga v€6 u tursklm ru-kama. Turci ugrozavaju i sigurnost te eraruce, pa Hr-vatskl sabor stalno mora mlsliti na utvrdivanie Zrin-skih utvrda, prlje svega zapovjednlakog miests, gradaZrina. Godlne 1?ll. u Zdnu se grade nekl objektt potreb-nt vojnot posadl, poprevljaju se I gradski bedemi. co-dine l7$, popravlja se neSto I u Zdnu I crozdanskom.Codine 1?33. prlprema se I odvija veCa gmdevna akcliapopravtjanja Z na I susjednih utwds. Nadzor nad ra-dovima lzvoall vojnr arhttekt Andrlja Schnelinger, zHSII, s, 462---40:|,ZHS, 1II, s. q2, 2t7, M, 5Ot-506. 51t Arr. Acra

conflnii croatlcl kut. {. br. 392,z!) Cltav slstem lunkctoniranja vojnlh posada u utvralamaBanske krajine organtzaciju vojnlh posada po utvr.Clama,grvatskl Je sabor uredlo vee na svojem zasjedanju odr-tanom 20. Ustopada 1?10. u Cl. 36. u trne bana, vrhovnogzapovjednika vojne sUe, zapovteda na terenu kapetan kra-ljevstva, U svakoj vaznljoj utvrdl s6 nalazl njemu po-dr€deno vorno zapovlednlstvo: potkapetan, niegov zamje-nik, zastavnlk, razvodnlk stfeza, desetari, bubnjar, vojnikirurg, puskar, uhoda I poitar i kastelan gEda. (ZIIS, II ,s. 1146).s . c a v r I I o v i d , c ra d a , I , s . 5 .A}{. Acta confini. crcatici. kut. 4. br. 4{3.

i) Odrzava&je slraza u lardaclma Zrinske krailne btlo jeposebno vazno, ne samo zato 3to le ta l<raJha btla ve-6im dijelom okrenuta I otvorena prema neprljatelju, veei zato Sto ie taj dio gmnice tebao Stltltl pozadinu odzaraznth bolestl. koje su dolazile lz Turske carcvlne (ku-ga, stoane zarazet, z^to Je I blto odredeno da ee utardacima zrlnske krajlne sllftallti po jedno vojvodstvood 25 vojnjka lz Kostajnilke'l Gtinske krallne, kao do-datna pomo6 u odrzavanju Sto vefe sigurnosti I zatvore-

nosti svih puteve na toj graniCnoj frontl,

110



M. Kruhek/Start gra.doui feudalni posiedi

f l ) S , C a v r l l o v i e , c ra d a , I , s . 3 0 r .r ) S . c a v r t l o v i d , c r a d a , I . s . B 6 t .

Problem_ nosenja vode u grad Z n djesto je ve6 t?j3.soo. rauasnJl zapovjednlk Adam ntjast6. kojl ie u zrtnaoveo ,v_Jesre radnikec. liude vJ*te kopanju i zrdanlubu-nara. ont su taj posao obavlu uz Donio6'kraiiinrka.

-;

saDor Je za vanredne trockove toga posla dab 20 to_rinti. (ZHS, III, s. 43?).

r ') S. Gavr l lov l t , crada, I . s . b08 (,vor a] |em aber vteroarunler am

mris ten schuldlge szdnianer. . ,d)ro) ZES, IV, a. W5, 327, ZIIS, V, s. 109-Ut.

Tipizirani dardak na unskoj granici izmealu Turske iAustrije.

111



M. Kruhek/Stari gradoui i Jetdalni posjedi

novom redutom i podignutim platformama nakoje se mogla smjestiti jada topovska obrana,podignuti su unutar grada i novi vojni sadrzaji:spremiSta, kasarna za vojnike, stan za zapovjed-

nika, barutana- Predvidena je topovska baterijaod I topova koja bi bila okrenuta komunikacij-skom pravcu i onoj strani odakle bi mogla doiiopasnost iz Bosanskog Novoga. Jos ni tada nisugotovi svi gratlevinski poslovi na Pedlju. Pred-viileni su za narednu gratlevnu godinu.8o)

OdrZavanje i obnova gvozdanskog kaitela bilaje u podetku povezana vise s gospodarskim pla-novima za iskoriStavanje gvozdanskih rudnika,negoli uz strateike planove obrane toga pod-rudja. Kada pokuSaji obnove rudarenja iz kojegsu se trebali dobivati veliki profiti nisu usPijevalidonositi rezultate kakvim su se nadali novi vlas-

nici, dakle, kada sugcpodarski

rezultati bilimnogo manji od odekivanih, kraljica Marija Te-rezija ie 17?4. godine i ovu utvrdu predati naupravu krajiSkoj vlasti Banske krajine.8l) einise da je i tada u graditeljsku obnol'u gvozdan-skog grada malo uloZeno. Gublj enj em gospodar-sko interesa za gvozdanske rudnike gubi se ibriga za sam gvozdanski grad, tako da ie njegovezidine vei krajem 18. stoljeia polako propadati.Grad Zrin takoder je bio bar dijelom popravljeni u vi5e navrata obnavljan u pojedinim dijelovima svojih gradskih bedema. Gradilo se i unutartih bedema ono sto je bilo nuZno i neophodnoza dnevni Zivot vojne posade i zapovjedniikog

osoblja u gradu. Obrambena snaga grada ipaknikada nije prerasla u znadajniju kvalitetu, paje u svim strateskim planovima toga prostora skraja 18. i u 19. stoljeCu, grad Zrin smatrantek trederazrednim strateSkim poloZajem, dijaje posada mogla i trebala zadrZati tek kraie na-lete neprijatelja. Takav je bio i poloZaj grada(kojeg bi artiljerija 18. i 19. stoljeia mogla lakorazoriti sa susjednih vi5ih poloZaja) a i sama

stara srednj ovj ekovna gradevinska slika i kva-liteta ove utvrde.8z)Opet je i u ovoj novoj strateSkoj, modernoj kon-cepciji obrane najzanimlj ivij i i najosetljiviji bio

polozaj nekadasnjeg Zrinskog,pa

krajiskog No-vog Novog. Doduie i Zrin i Pedalj su mogli zaS-tititi stanovni5tvo Pounja i Zrinskog polja, alisamo kao zastita zbijega u Sumama uokolo i izaovih utvrda, no taj pounski prostor nije imao ade-kvatne strateske obrane tarno gdje je bila naj-potrebnija, na samoj Uni, nasuprot TurskomNovom. Turci pak. prema izvje5taju Franj e Sis-koviia i ove 1769. kao i ranijih godina grade,utvrduju svoj grad.s) Jedini pravi odgovor tdk.vom razvoju granidnih odnosa bio bi realizarijaprijedloga, prema kojem je trebalo na tomprostoru, opet u strateikoj zoni Novog Novoga,sagraditi jednu, za ono vrijeme vrlo modernu

ratnu tvrdar,'u.84)Buduii pak da za realizacijuovako velikog graditeljskog projekta, na ovojgranici, nije bilo sredstava, ovakva tvrdavaVaubanovske koncepcije ostaje samo neostvareniprojekt. No u vrijeme Laudonovih ratova, kra-jem 18. stoljeda, tu je ipak podignuto svojevrsnopoljsko utvrtlenje, na brijegu Lebrenici, tzv. La-udonov !anac.85)Sve tri stare utvrde, kao i oni brojni iardaci -

straZe uz granidnu frontu prema Turskoj, trajalisu, u boljem ili slabijem graditeljskom stanjui svojoj osnovnoj zadaii odrzavanja krajiskihstraZa i obrambenih uporiSta sve do vremena

razvoj adenja Vojne Krajine, do sredine 19. sto-ljeia. Poslije toga, te stare gradevine prepu5te-ne su vremenu koje ih do danaBnjeg dana raz-gratluj e i ru5i. Rusili su ih doduse i ljudi, oso-bito neke (Pedalj, Zrin) pogotovo, ako im je nataj nadin bilo jednostavnije doii do gradevnogkamena. Ipak, na kraju je jo5 uvijek toliko pre-ostalo da je na temelju njihovih ostataka moguiesagledati njihovu povijesnu sliku, prostranmt,obrambenu snagu, pa i mnoge elemente vrijed-nog graditelj skog octvarenja u Sirem prostorunegoli je ovaj dio Banske krajine, danainjidvorski kraj.

KRATICECD. Codex dlplomatlcus regd Croatiae, Dalmatiae et Sla-

""if;,lt? Lopart6, spomenicl Hrvatske k*Jine, r 1884'rr 1885. rrr 1889.

HS, E. Larzowski , Esbzburski spomenlcl kra l iev ine ENat-ske. Dalrnacdle l slavonrle, I-uI, zagreb, 1891. 1916.

IIss. F. Sl!t6. Hrvatskl saborskl splsi, l-v, zagreb. 1912'1915. 1916.1917. 1918.

zHS. zskuutcl Hrvatskog sabora, I-1958, II-r958, IrI-1960

.t,iX;t31'*l;TT" ! t 6. Prllozt za povirestHrvetske u xvri xvli vieku iz Stalerskog zemauskog arhlva u Gradcu'stadne JAzu. xvrl i xrx, zagreb, 1885' 1887

MHH. D. Monunienta gungarlae Historlca, Dlplomatarla.IoKR. Innmosteneichisches Kdeg Expedit, protokou i sprsl

o"ll"Tl'f,ili"n" lracronaltra bibltoteka, Bet, o.tl€l rukoprsa.KA. Krlegsarchlv, Bea.AH. NRA. Arhiv Hrvatske, Neo !€glstrata acta.

es.'ainlv slovenije, stanbvskl artiv/ ili stanovi i dezele na

Kranjskem

112

Ivan Mirnik

Kovnica novca u Gvozdanskom

Vec podetkom 14. stoljeda, na sjajnom i tvrdomBri:biru moini Pavao SubiC, ban Hrvatske i Dal-macij e, vladar Bosne, kuje srebroi novac pouzoru na mletadke matapane, prvo skupa sasvojirn bratom Mladenom I (1302-1304), a kas-nije zajedno sa sinsm Mladenom II, banornBosne (1305-1312). Kako je ovo kovanje bilopravno regulirano, danas se ne znade, jer je zaotvaranje bilo kakve kor,rnice novca

bilapotreb-

na suglasnost suverenog vladara. Kad je godine1347. Ludovik I. Veliki u zamienu za Ostrovicui Bribir Subiiima dao Zrin i- njegove posjede,i kada e'u knezovi Subidi postali Zrinskim, moZ-da nije ni slutio kako je bogatu domenu dodije-lio to,m rodu. Nedaleko od BeSlinca, u Trgovima, uLjeskovou i Majdanu se naime nalaze bogataleZi5ta Zelj eza bakrme i olowre rudade s oko7olo srebra, vjerojatno jog poznata star'im Rdrn-ljanima. K tome j,e ova regija dobro povezanapmstanim trgovadkim putem uzduz Une, pa pre-trlo Zrmanje s j adranskom obalom.

Prvi dokumenat koji se odnosi na rudnike is-pod Gvozdanskog je povelja kralj a Matije I.Korvina (f458-1490), datirana s 3. III. 1463.U njemu kralj dozvoljava Petru Zrinskom(1435-1493), sinu pokojnoga Petra, i njegovimpotomoif,na i nasljednicima da srniju na svimsvojim posjedima otvarati rudnilrc zlata, srebra.bakra i drugih ruda, i za sebe zadrZati sve pri-hode. Od naieg je visokog plemstva vei godine1391. Ivan knez Kriki dohio >ius minerarum<od kralj a Sigismunda, dok je kasnije StjepanKrdki od cara i kralja Fridrika III. dobio i po-vlaaticu za kovanje novca god. 1443., no nema-mo podataka da je Frankopan novac i kovao.

U uskoj vezi s otvaranjem rudnika je i izgaad-nja tvrdoga grada Gvozdenskog, dija je funkcijaimala bilri za5tita vrijednih rucL:ika od neprija-telj a, osobitq od sve opasnijih Ttrraka. GradieZi na brijegu iznad potoka Zirovca. Tlocrt muje trapezoidan, s po jednom okruglom kulomna uglovima, te pravolrutnom kutrom nad ula-zom; branid.kula bila je takotler okrugla, neka-da detverokatna s pu5karnicama. Ka5tel se prviputa spominje god. 1488., a dalje de56e,osobitonakon 1524. Prema onda5njoj latinskoj ili nje-madkoj ortografiji ime varira: Kosdanko, Guo-sdannsld:i, Gwoszdannsakho, Gwozdanzka, Gos-stantzga, Gozdanczky, Gwozdanzky, Gossdanzky,

Rever$grosa-debeliakaz L527.godine.Kovan uGvcrzdanskorn 533.godine (Arheolodki Eluzej u

Gwosdansko, Gwozda,nzku, Giessdenitzka, Gnas-sdannzkho, itd., pa nije ni dudo da je katkadado5lo do nesporazuma oko funena Kostajnica iGvozdansko.

Za Gvozdansko je osobito brinuo Nikola III.Zrinski (1493-1534), sin gore spomenutoga Pe-tra. Jedan od njegovih dokurnenata iz god. 1531.izdat je kod rudnika >Datum in foclinis minera-

tls nostris...<. Nikola III. zasluZan e da je odkralja Ludovika II. Jagelovida (1516-1526) do-bio dozvolu kovanja novca; ona nam nije sadu-vana ni u originalu, a ni u prijepisu, vei o le-gitimno,sti kovnice govore saduvani raduni kojeje vodio vrhovni blagajnik ugarskog dvoraThurz6 gordina 1525. i 1526., jer se 15. sijeEnjaspominje Ivan Cernek, sluga gospodina NikoleZrinskog koji je do6ao kra jevskom veliianstvuu vezi s kovanjem nwca i rudnika srebra svogagospodara. Prvog i petog svibnja iste godinespsminju se detiri majstora rudara koja trebajukrenuti u Hrvatstr<u i pregledati rudnike gospo-

dina Zrirnekog. Tako je do podjele privilegija ipoCetka kovanj a moralo doCi jo5 za vladanjakralja Ludwika god. 1521., er je to i najstarijagodina koja se susrede na samom novcu.

Prvt novac Zrinskog kovan ie po uzoru naugarske srebrne denare (vidi katalog br. 1-14),s jedne strane vidi se natpis LVDOVICVS R(ex)VNG(ariae), t. j. Ludovik, kr.alj Ugarske, i go-dina, te u polju Stit s grbovima Ugarske (vodo.ravne grede/patrijarhalni kri.Z), Dalmacije (triglave leoparda), Ce3ke (uspravljeni lav nadesno),te same kude Jagelovioa (orao). Na naliiju vi-dimo okrunjenu Bogorodicu ka,ko sjedi, licem,

na desnoj strani drZi Isusa, njoj ispod noguje

1 1 3

I. Mit'nik lKoulica notca u Gl|ozdanskorft

itit s grbom Zrinskih (dva orlova krila), a uo-kolo tede natpis: PATRONA VNGARI (ae), t. j.

ZaStitnica Ugarske. Godine emisija su 1521. i

1526., koja je najdeiia.

Ubrzo, god. 1526. u boju na Mohaikom poljupada mladi kralj Ludovik II., pa se hrvatskoptremstvo, kivno na Nikolu Zrinskog, u saboruu KriZevcirna 19. IV. 1528. odluduje na za-branu opticaj a njegwa novca: >Takoder je

zakljudeno da se novci Nikole od Zrina sasvimi uopie rnoraju uniBtiti. Za koga god se Pakbude saznalo da ga je donio u veioj kolidini,mora ga se uhiti'ti .,i kazniti ga kaznom kao daje rij ed o patvorenom novcu.<<Nikola Zrilskinije se dao ornesti, vei je prvom prilikom mo-lio novoga vladara, izabranog na saboru u Ce-

tin-gradu, Ferdinanda I., da mu podijeli pravo

kovanja novca. S obzirornna velike svoje za-

sluge i moi, nije rnorao dugo dekati. Saiuvanisu nam dokumenti izdati u Lincu 17. XI. 1529.,Bedu 18. i 20. VII. 1530.,15. i 16. V. 1531. kojinam vrlo j asno i precizno Sovore o kovnici u

Gvozdanskom i novcu koji se tamo smio kovati.

viSe komada pfeniga. Finoia srebra mora izno-siti osam lota. Kraljeva se uputstva odnose I na

rad i uretlenje kovnice, duvanje kovine, gotovo€

novca, kao i alata, pa dak i na detalino knj i-

sovodstvo. On takotler nalaZe da kormitar mora

6udno paziti da li imade stranog novca, osobitotalijanskog, u opticaju, da ga ispita i procijeni,

te da o tome obavijesti Donjoaustrijsku komoru.

brenog novca slu2benim alatom, samom Riedcrui bilo- komu drugomu. Rieder mora stalno ispi-

tivati novac, svaki kov, po sadrZaju i teZini, a

uzorrke slati Donjoaustrijskoj kornori. Kod dje-

Iovanja kovnice udjela su imali i Hans Katzia-

ner, kraxrjski zemaljski kapetan, i ljubiljanski

graalani Leo,nhard Gruber i Marko Stettner'

Za vladavine Ferdinanda I. (1527-1564) u kov-

Stit s grbovima Ugarske (vodoravne grede/pa-trijarhalni krii), Dalmacije (tri glave leoparda)i Ce5ke (uspravljeni trav), a na sredini je maligrb Austnij,ske kuie (vodoravne greda, tzv.>Bindensrchild<). Na naliiju je opet Madona sIsusorn na desrroj ruci i natpis: PATRON(a)VNGARI(ae), Zaititnica Ugarske, a k torru sejoi lijevo i dmno, ili ispod nogu, mogu ditatislova (sigie) N-S (Nicolaus $erin, t. j. NikolaZrinski), ili je opet dolje Stit s grbom Zrinskih.Zakupnik Leo,nhard Gruber se moZe prepoznatiu sigtrarna I-G na der:,arima iz god. 1532. i

Zrirn:skih denara do sada se naslo u viSe skup-nih nalaza nwca, tako npr. u Bukovi kod Vi-rovitiae god. L944., u Gaju kod Vukovara uproSlom stoljeiu, i u Vilkovadkom Novom Selugod. 1885. Imade ih u .muzejskim i privatnirn

nurnizmatidkim zbirkama u zemlji i inozemstvu.O6im denara Zrinski je kovao i druge nominalenovca: grose, Biroke groie, i talire. Grosi su bilibez oznake godine il,i s godinom 1527. (katalog

br. 15-28a). Na licu je portret Nikole s bare-torn na glavi, dugorn kosom i brcirna, okre,nutnadesno, te njegovim geslom uokolo: DOMINUSADIV(tor) ET PRO(tector) MEVS (Gospodin po-magad i za5titnik moj). Nalidje nam takodergovori o dijem je novcu djed: MONETA NICO-LAI COMIT(i) zR(drfdrsis) (novac Nikole gro-fa Zrinskog). U polju je vrlo rasko5an Stit sgrbom Zri,nskih ispod Sljema sa zmaj em i pla5-

tem. Groii su vrlo rijetki dak i umuzejskim

zbirkama - prednjaie osjedka, budimPe5tanskai beika. Natlmo ih je i u tri ostave s drugimnovcem: u Veraiama (Smarje pri JelSah) god.1902., u Lorchu kod Ennsa polovicom pro5logstoljeda i u Gleisdorfu u Stajerskoj god. 1901.Od groSa jo5 su rjetli Siroki gro5i bez godine,vrlo su s1i6ni groiirna, samo im je natPi,s cjelG'vitiji. Promjer groba je oko 24 mm, a Sirokihgrola oko 29 mm. JoS su Pak rjetli taliri iz god.1533., pravo remek-djelo rene{iar}snog gravera

kalupa (katalog br. 62-65a). Na aversu j ednogtipa imademo natpis NICOLAI D(ed) G(ratia)COMITIS zRYNEN(sis) 1533 A(nno) (Nikole

BoZjom milo5du grofa Zrinskog 1533. godine), au polju je Sljem sa zatvorenim vizirom i gro-

fovskom krunom iz koj e izlazi okrunjeni krilatizrnaj, desno i lijevo pada grbovni pla5t. Na na-lidju je u gornjem dijelu poluldk biblij skog pje-

vade kralj,a Davida, u plaitu i s krunorn, kakosvira harfu; pred njirn je ograda s prebadenimsagom s resarna i arabeskama, lijel"o i desnoslova S-R (= Sebastian R:ieder), a gore natpis:DAVID REX (kralj David). U donjoj su polovioi

stihovi Davidcvva Psalma 71: IN TE DOMINESPERAVI NON CONFUNDAR IN ETERNUMPS(almus) 71. (Tebi se Gospodine utjedem, ne

daj da se ikada postidim).

tt4



I. Mirnik/Koonica nouca u Guozdanskona

Gros-debeljak iz 152?. godhe, kovan u Gvozdanskom.

Na aversu, Ni.ola III zrinski (Arheoloiki mdzej uZaglebu).

Avers Sirokog groEa bez godine (ArheoloSki muzej u

zagrebu)

D!'ostruki talir Nikole III Zrinskog (revers), iskovan uGvozdanskom 1533. godine. (Arheolodki muzej u

Zagrebu),

Drugi tip irr:nade na aversu poslovicu: QUIDQUID AGAS PRUDENTER AGAS ET RESPI-

CE FINEM (5to god dini5 dini mudro i obazirise na konac). U polju je veliki grbovni Stit is-pod krune dli vegetabilnog ukrasa; rasdetverenje, u prvom i detvrtom polju je grb Zrinskih,a u drugom i trecem rudanski znakovi: ukrSteniddkici. Godina 1533. nalazi se u polju.Va ja napomenuti da se i grosi, Siroki groii italiri katkada pojavljuju kao debeljaoi, lijevanii cizelirani, te da stoga nlsu original:i kovovi,vec primj erci namijenj eni sakupljadima. Kaovanredno rijetke i lijepe, a posebno histonijskiobiljeZene komade, svatko ih je Zelio posjedo-vati u svojoj zbirci pod svaku cijenu. Sve ove

vede nominale nrisu bile izriiito dozvoli ene is-

pravorn kralja Ferdinanda, taliri bi se pak mo-rali vise smatrati medaljama nego novcem.

Van ove teme spadaju jednostrani pfenizi kojisu s grbom Nikole III. Zrinskog i njegovim ini-cij alima kovani Aod. 1527 u kovnici u Grazu,takoder vrlo rijetki i zanimljivi. Takotler se nernoZe ,sa sigurnoSiu utvrditi da li je unikatnitalir Nikole IV. Zrinskog (1518-1566) nastao uGvozdanskom. Na nalidju je po,novno geslo DO-MINUS ADIUTOR ET PROTECTOR MEUS, au polju je pod Sljemorn s krunorn, zmajem iplastem rastetvereni grbovni 5tit s grbovimaZri-nskih u dvije varijante. te grb Ernu5tha Ca-kovedkih (kula rizmetlu dvije zvijezde/bedem odkamenih klesanaca). Na nalidju je ponovo lik

kralja Davida s popratnim tekstorn. Ovajje

ta-

115

I. Mirnik/Ko1.Jftica nooca u Goozdanskom

Talir Nikole III Zrinskog, (avers), iskovan u Gvozdanskom 1533. godine.

li r nastao nakon god. 1554., kad je Nikola IV.dobio novi grb, a svakako nakon god. 1546. kadje od Ferdinanda L do;bio Cal<ovecs Medumur-jem.

Nakon smrti Nikole III. Zrinskog, 3. V. 1534.njegova udova Helena i sinovi Ivan i Nikolasklapaju ugovor sa Sebastijanom Flassarom uime dvorskog savetnika Akacija Schrota i sLeonardom Gruberom od kojih posutluju 7600zlatnika, a daju irn u zalog grad Pedalj i svemajdane i ljevaonice. Kasnije je do51o do sporakojeg je morao rjeiavati car u PoZunu god.1548. N,lkola IV. Zrinslni desto boravi u tvrdomgradu Gvozdanskom - kako piSe >ex castronostro Gossdanzky...<, il i pak >in vnsernschtrossGoqdanskho<. God. 1540. Turci navaljujuna posjede i uzalud opsjedaju Gvozdansko, palei o3teiuju skup rudnika i radiulica. God. 1544.ponovno prijeti opasnost da turski pa5a navalina rudni,ke. Rudnici opet stradavaju god. 1547.,u opasnosti su 1551., a 1558. rudari dolaze imole kralja da rijeSi njihovo teSko stanje. Ko-nadni pad ,i propast Gvozdanskog i njegovih ru-doko,pa Nikola IV. Zrinski nije viSe doZivio, noi prije je svoje interese bio premjestio u Cako-

vec i u Mealumurje. Gvozdanako godine 1578.zauzitma Ferhat-pa5a bosanski i nalazi sve bra-nitelje mrtve od gladi i Zedi te velikih naPora;kao junacima im o'dobrava ukop. Rudnike Turcizaiudo zapuStaju.

Cijelo ovo podrudje ponovno dolazi u hrvatskeruke god. 1635. i zakupljuje ga oarska bedkakcimora od kraljevske ugarGke za 65 forinti go-disnje. Zanimljiv je izvjeltaj cesarskih povje-renika grufova Karla Thurna i Luttrovika Sin-zendorfa iz god. 1697.u kojem se dita: >... kodGvozd,anskog su hili rudnici srebra i zlata uvrijeme kad je ovo podrudje posjedovao rod

Zrinskih. sada su zapu5teni......

Austnij ske su vlasti nastojale da se rudnici opetuspostave, pa tako god. 7706., za kratke vlada-vine Josipa I., kad su rudnike zakupili Talij aniFranjo Ruder Rastelli i Ivan Krstitelj Chinetti;7707., zatim 1722., 1728., 1768. ,i 1839. dolazilodo novih momenata u cilju vattrenja bakrene iZeljezne rudade. Sarn grad je propadao i postaoru5evina.Zanirnljivo je pogledati povijest proudavanjanovoa Nikole III. Zrinskog. Metlu prvim nu-mizrnatiiarima koji se oduSevio >jednim rijetkimtalirom do sada nepoznatoga grofa<< bio je god.1766. David Sarnuel Madai - on ga je dak ireproduci,rao na jedinoj tabli u bakrorezu. Odkasnijih znanstvenika spomenimo Stjepana Scho-envisnera (1801.), Josi,pa Appetra (1824.), JosipaWeszerlea (1873).), Johana Newatrda (1883.), Si-mu Ljubiia (1886.), Moritza Markla (1896.) imno,ge druge. Vedina njih smatrala je, da jerijee o novcu Nikotre IV. Zrinskog Sigetskog, apodam od Newalda koji je ime Giessdeniztkaproditao kao Kostajnicu, u strudnu i znanstvenuje literaturu ubla Kostajnica kao kovnica novca.Oko god. 1899. poznati na5 arheolog, numizma-tidar i konzervator svjetskoga glasa Josip Brun-

Snid (1858-1929) podinje skupljati materijalza rad na j ednoj obimnijoj studiji o novcu ikor"nici Zninskog. On p,repisuje ili daje prepisatiniz zanirnljivih dokumenata u bedkim carskimarhivirna, skuplj a odlivke novca u sadri, no ni-kada ne uspijeva svoja otkrida staviti na papir.JoS 1887. on je obja\r'io skupni nalaz ugarskogsrebrnog novca 16. st. iz Vinkovadkog NovogSela, u kojem zu zapaZena dva de,nara Zrinskogno u to vrij eme on jo5 nije znao o dijem jegrbu rijei.

Osim odredenog broja mailarskih i austrij skihstruenjaka koji su se tom problematikom poza-

bavili, valja istaii ulogu Emilija pl. Laszowskog

1 1 6



1. Mir-tuik/Kovnica nolica u Goozd.anskom

(1868-1949) i Ivana Rengjea (1884-1962). Prvije detaljno obrad,io tvrdi grad Gvozdansko ipovijest njegovih rudnika, a drugi je u nekolikonavrata opisao sav novac Zrilskih i smjestioga u vrijeme i prostor. U novije vrijeme o ovojsu problematici pisali Ivan Meixner, Gjuro Kra-snov, Julijan Dobrinid i Albin Pogatnik.Vei smo napomenuli da je novac Nikole IILZrinskog rijedak, i da ga se ne nalazi desto niu najvecim svjetskim numizmatidkim zbirkama.No, tu i tamo se pojavi ,i u kojoj privatnojzbi,rci. Tako npr. u katalogu zbirke L. Welzlv. Wellenheim u Bedu z god. 1845. nailazimo

jednoj

zbirki Dra. A. Missonga ., kneza Monte-nuova 1886., kod twtke O. Helbdng u Miinchenu

Katalog novca

NrKOrlr rn. znINsKI (1493-1534)A. Novackovan za vladavine Ludovika IL(1516-1526)

Dellari

1. Av: LVDOvIcvS. R. VNG 1521. izmetlu dvijebiserne kruZnice; u polju Stit s grbovima goreUgarske, dolje l. Dalmacije (tri glave leopar-

da), d. Ce3ke (uspravljen lav); na sredini grbJageloviCa (orao).Rv: PATRON - grb Zrinskih - VNGARI iz-mealu dvije biserne kruZnice; u polju Bogoro-dica s Isusom na desnoj ruci.AR, 15 mm; NK 1928: 136 i 139.

2. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao br. 1.Rv: PATRON* - grb - VNGARI Kao br. 1.AR, 15 mm; Rethy II, br. 307.

2a. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526i ' Kao br. 1.Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1.AR, 16 mm; Krasnov-Pogatnik 1986: 69-?0.

3. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao br. 1.Rv: PATRON* - grb - VNGARI Kao br. 1.

AR, 15 mm; Fejer katalog 6, L906, br. 22244. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao br. 1.Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1.AR, 15,1 mm,0.62 g; Rengjeo

4a. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao br. 1.Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1.AR, 15X16 mm,0.40 g; Vinkovadko Novo Selo1885; ex coll. J. Brunsmid, dar 1899; AMZb r . 2 1 . ? 2 0

Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao br. 1.Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1.AR, 15 mm, 0.50 g; RengjeoAv: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao br. 1.Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1.

AR, 15 mm, 0.59 g; Dr. I. Meixner

god. 18887., A. Hessa iste godine, itd. PrincE. Windisch-Graetz je posjedovao jedan gro5 bezgodine (1895.), a grof Zichy jedan autentidan,dodu5e pozladen primjerak talira (1896.), itd. Unovije vrijeme pojavila su se dva srebrnika,prvo talir kod tvrtke Lanz u Grazu god. 1973.s podetnom cijenom od 24.000 ASch, i taj istikomad kod Muenzen und Medaillen A. G. uBaselu za 6000 SFr, kao i jeda,n liveni gro3-de-

belj ak za 1000 SFr.Danas se jo5 uvijek ne moZe kazati da je radna prouiavanju Zrinskih kovova zavr5en. Po-trebno bi bilo izvrsiti sve potrebne suvremeneanalize kovine origilala i starih odlivaka u sre-bru, pa ih usporediti. Isto tako ne bi bilona odrnet prouditi sve isprave 16. i 17. stoljeiakoje se odnose na Gvozdansko, njegove rudnikei kovnicu, Sto bi takotler doprinij elo 6to bo-

ljem poznavanju o'vog, za naSu pov'ijest, jedin-stvenog poglavlja numizmatike.

7. Av: LVDOVICVS R. VNG. 1526* Kao br. 1Zalomljeno, pa se slovo V ne vidi, a od slovaS samo donji dio.Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1.AR, 15 mm, 0.45 g; Rengjeo

?a. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao br. 1Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1.AR, 16 mm, 0.51 g; Bukova 1941, AI|.IZ

8. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kab br. 1-Rv: PATRON - grb - VNGARI. (A bez vo-doravne haste). Kao br. L

AR, 15 mm; Fejer Katalog 6, 1906, br. 22259. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526* Kao br. 1Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1.AR, 15 mm; Fejer Ka talog 6, br. 2221

9a. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526r' Kao br. l -Rv: PATRON - gfb - VNGARI Kao br. 1-AR, 15.5 mm, 0.30 g; Gaj, AMZ br. 2L.122

10. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526. Kao br. 1Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1.AR, 15 mm; Fejer Katalog 6, br. 2220.

10a. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526. Kao br. 1Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1-AR, 15 mm, 0.43 g; AMZ br. 2L.722

t0b. Av: LVDOVICVS- R. VNG. 1526. Kao br. l .Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1

AR, 15,5 mm, 0.55 g; Bukova 1947 AMZ11. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526. Kao br. 1Rv; PATRON - grb - VNcARi Kao br. 1.AR, 15 mm; Fejer Katalog 6, bt- 2223.

11a. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526. Kao br. 1Rv: PATRON*- grb - VNGARI. Kao br. 3-A.R, Dobrinic 1984: 69.

12. Av: LVDOVICVS. R. VNG. 1526. Kao br. 1Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1.A.R, 15 mm; Fejer Katalog 6, br. 2222.

13. Av: LVDOVICVS. R. VN* 1526r' Kao br. 1.Rv: PATRON * grb - VNGARI Kao br. 1.AR, 15 mm; Dr. Mikolji.

14. Av: LVDOVICVS. R. VNc. 1526* Kao br. 1.Rv: PATRON - grb - VNGARI Kao br. 1.

AR, 15,1 rrtm, 0.62 g; ZM Sarajevo

6.

1 l?



I. Mir7aik/Kounica nwca u Guozddnskom

B. Nov,ackovan za vladanja Ferdinanda I.(1s2?-1564)

I. Gmdi

a) Bez oznake godine kovanja

srbovni Dlast.Ln. z+ i-: Bed, Reichenbach.

16. Av: DOI\IINVS. ADIV' ET PROT MEVSX(N naopalo) Kao br. 15.

irv: vIortmA. NICOLAI. COMITI. zR- (Nnaopako) Kao br. 15.AR. 25 mm, 2.88 g; dvoBtruki udarac; A'Hess; AMz br. 21.719

1?. Av: DOI\IINVS' ADMT PROT. MEVS'Ka o br. 15.Rv: MONETA NICOLAI COMITI. ZRI KaDbr. 15.AR, 24 mm; Graz, Monatsblatt, 1890, br. 85.

b) S godinom 152?. ispod popnsja Zrinskog

18. Av: DOMINVS. ADIV. ET. PROTECT.MEVS+(N naopako) Kao br. 15.

Rv: MONETA NICOLAI' COMITI. ZRI (N

naopako, Z kao sigma) Kao br. 15.AR, 24 mm, 2.5 g; MNM BudaPest

19. Av: DOMINVS. ADMT' PROTECT.MEVSX(N naopako) Kao br. 15.

Rv: MONETA' NICOLAI. COMITI. ZRI (N

naopako, Z kao sigma) Kao br. 15.

An, 24 mm, 2.4 g; Fiala' Osijek

20. Av: DOMINVS. ADMT. PROTECT'MEVS+(N naopako)Kao br. 15.

Rv: MONETA. NICOLAI. COMITI. ZRI (N

naopako, Z kao sigma) Kao br. 15.

AR, 25 mm, 2.99 g; Graz - Bea, Reichenbach

21. Av: DOMINVS. ADIV. ET. PROTECT. MEV+

(N naopako)Kao br. 15.Rv; MONETA. NIOOLAI' COMITIS. ZRI (cvi-jet) (N naopako, Z lao sigma) Kao br. 15'

AR. 25 mm; Reichenbach

22. Av: DOMINVS ADIV. ET. PROTECT MEVS.(N naopako)Kao br' 15.

Rv: MONETA. NICOLAI. COMITI. ZRINI (Nnaopako,Z kao sigma) Kao br. 15.

AR,24 mm; Graz, NZ 1901:217.

23. Av: DOMINVS. ADIV. ET. PROTECT.MEVS+(N naopako)Kao br. 15.

Rv: MONETA. NICOLAI. COMITI. ZRINI (Nnaopako,Z kao sigma) Kao br. 15.

AR, 24 mm; Gmz, Monatsblatt 1904; 169.

23a, Av: DOMINVS. ADIV. ET. PROTECT.MEVS+(N naopako) Kao br. 15.itv: Monpfe* NICoLAI' coMITIs'* ZR+ Kao_ta.

AR, 24 mm; Osijek

cl S godinom 15-27. s obje strane poprsja

. Avi DOMINVS* ADIV|' ETr PROTEC* MEVS*Kao br. 15.Rv: MONETAT NICOLAI* ET* COMITIS* ZR*lsao Dr. .LJ.

AR, 25 mm, 16.83; debeljak; Appel, Weszerle,

Rengieo25. AV: bOMINVS* ADIV'* ETI' PROTECT*MEVS*

Kao br. 15.Rv: MONETA* NICOLAI* COMITIST ZR* Kaobr. 15.AR, 24.5mm; BudaPest

?6. Av: DOMINVS'| ADIV* ET* PROTEC* MEVSr

Kao br. 15.Rv: MONETA* NICOLAI* COMITIS* ZR. Kaobr. 15.AR, 26 mm, clebeljak; Unger

27. Avt DOMINVS. ADIV. ET. PROTECx MEVS$Kao br. 15.Rv: MONETA* NICOLAI'| COMITIS'*zRx Kaobr. 15.A3,26 mm, 1? g; debeljak; Budapest,NK 1910

2?.a. Av: DOMINVS'| ADIV* ET* PROTEC'''MEVS'**Kao br. 15.Rv: MONETA* NICOLAI* COMITIS' Zn* Kaobr. 15.AR,25.5 nm, 1?.45g; debeljak, liven; AukcijaWilnersdoerf er, Frankfurt 1909; AMz br.

27.7t828. Av: DOMINVS* ADIV" ET* PROTEC. MEVS.Kao br. 15.Rv: MONETA. NICOLAI. COMITIS ZR. Kaobr . 15 .AR, 24 mm, 2.4 Et Dr Mikolji, Osijek

2Ba. Av: DOMINVS'i'ADIV'| ET* PRONEC* MEVS*Kao br. 15.Rv: MONETA. NICOLAI. COMITIS. ZF-* Kaobr. 15.AR, 24 mm, 15 g; Osijek

IL Siroki gro6i bez godine

29. Av: DOMINVS. ADTVTOR.ET. PROTECTOR.

MEVS* Kao br. 15.Rv: IMONETA. NICOLAI. OOMITIS. ZRINI-miIS .Kao br. 15.A.R,29 mm, 11.8g; Dr. Mikolji

29a. Av: DOMINVS. ADMOR. ET. PROTECTOR.MEVS* Kao br. 15.Rv: MONETA. NICOLAI. COMITIS. ZRI-NIENS Kao br. 15.Kos., 30 mm, odlivak; AMZ br. 21.71?

30. Av: DOMINVS. ADMOR. ET. PROTECTOR.MEVS* Kao br. 15.RV: MONETA. NICOLAI. COMITIS. ZRINIENKao br. 15.AR, 29 mm, 11.3g; Kataiog Egger, Wien 1899,

br.5694.

118



I. Mir-nik/Koonica nouca u Guozdanskont

III. Denari

a) U natpisu na licu trolist djeteline kao rastav-ni znak (:.)

31. Av: FERDINA:.D:. G:. R:. VNG:. 1530:.zmedudvije bi,serne kruzuice; u polju Stit s grbo-vima Ugarske, Dalmacije (tri glave leopardali Ceske;na sredini grbovni Stit Austrije (crvenopolje e bijelom gredom).Rv: PATRON - VNGARI izmetlu dvije bi-serne kruznice; u polju lik Bogorod;ice s Isu-som na desnoj ruci; N - S lijevo i desno.AR, 14.8-15.? mm, 0.54g; Budapest, NK 16// 1 9 1 7 : 8 8 ,

32. Av: FERDINA:. D:. G:. R VNG. 1530:.Kaobr.31; iza VNG nema trolista.Rv: PATRON: VNGARI Kao br. 31.AR, 15 urm, 0.56g; Smideg u Budirnpe6ti.

33. Av: FERDINA:. D:. G:. R:. VNG 1530:.Kaobr. 31; iza VNG nema trolista.Rv; PATRON - VNGARI Kao br. 31.A.R, 15 mm, 0.60g; Dr. I. Meixner.

33a.Av: FERDINA:. D:. G:. R:. VNG 1530:.Kaob r . 3 1 .

34.

Rv: PATRON - VNGARI Sigle: N - SG.AR, 15 mm, 0.55 g; Pogadnik 1982 308; Kras-nov 1982 11-12.

Av: FERDINA;. D:. G:. R:. VNG 1530+ Kaobr.31; iz a VNG nema trol ista, iza 1530 e tro-list s peteljkom.Rv: PATRON - VNGARI Kao br. 31.AR, 15 mm, 0.61 g; Dr. Meixner.

Av: FERDINA:. D:. G:. R:. VNG:. 1530. Kaob r . 3 1 .

Rv: PATRON - VNGARI Kao br. 31.AR, 15 mm, 2.40 g, debeljak; NK 1923 33.

Av: FERDINA:. D:. G:. R:. VN:. 1530:. Kaob r . 3 1 .Rv: PATRON+ - +VNGARI:. Kao br. 31; tro-list sa peteljkom iza prve i ispred druge rijedi.A.R, 14,5 mm, 0.67 g; Rengjeo.

37. Av: FERDINA:. D:. G:. R:. VNG 1530:. Kaobr. 31: iza VNG nema tr,olista.Rv: PATRON:. - :.VNGARI Kao br. 31; tro-list iza prve i ispred druge rijedi.AR, 14,5 mm, 0.55 g; Dr. Meixner.

3E. Av: FERDINA:. D:. G:. R:. VNG:. 1530:. Kaob r . 3 1 .

Rv: PATRON+ -+VNGARI:.

Kao br. 31; usredini legende dva trolista s peteljkama.A-R, 15 rur, 0.45 g; Dr. Meixner.

b) U natpisu na licu toEka kao xastavni znak

39 Av: FERDINA. D. G. R. VNG. 1530. Kao br.31; Stit je sa strane uvit, a dolje Siljat.Rv: PATRON - VNGARI Kap br. 31.AR, f 5.5 mm, 0.39 g; Budapest, NK 16/191?: 8 8 .

44. Av: FERDINA.D. c. R. VNG. 1530.Kao br.39. 4'

Rv: PATRON - VNGARI Kao br. 31. 52.AR, 15.5mm, 0.65 g; Rengjeo.Av: FERDINA. D. G. R. VN. 1530.Kao br. 39:

iza VN nema toCke.

Rv: PATRON - VNGARI Kao br. 31.AR, 15 mm, 0.41 g, okrhan; Dr. Meixner.

42. Av: FERDINA. D. G. R. VNGA. 1530. Kaobr. 31; Stit sa strane ravan, dolje okrugao.Rv: PATRON - VNGARI Karo br. 31.

A.R, 15.4 mm, 0.51 g; Budapest, NK 16/1917:88-89, br. 194.

43. Av: FERDINA. D. G. R. VNG. 1530. Kaob r . 4 2 .Rv: PATRON - VNGARI Kao br. 31.AR, 15 mm, 5.8 g, debeljak: Markl 1393; Dr.Meixner (0.40 g).

44. Av: FERDINA. D. G. R. VNG- 1530. Kaobr .42.Rv : PATRON - VNGARI Kao br. 31.AR, 15 mm, 0,55 g; Dr. Meixner.

45 Av; FERDINA. D. G. R. VNG. 1530. Kaobr. 42.Rv: PATRON - VNGARI Kao, br. 31.

AR, 15 nrm, 0.45 g; Dr. Meixner.

c) U naipisu na licu zvjezdica kao rastavni znak

46. Av: FERDINAi D'r G* R'r VNG* 1530* Kao

49.

br .42-Rv: PATRON - VNGARI Kao br. 31.AR, 16 mm; Markl 1370, sl. 1363.

Sigle S - N s obje strane Madone na na-Ii6ju.

Av: FERDINA:. D:. G:. R:. VNG. 1530:. Kaobr. 42i iza VNG nema trolista.Rv: PATRON - VNGARI Kao br. 31.AR, 15 mm, 0.65 g; Dr. Meixner.

Sigle N.S ispod Madone na nalidju

Av: FERDINAN. D. G. R. VNG. 1530. Kaob r . 4 2 .Rv: PATRON - N.S - .VNGARI Kao br. 31.A.R, 15 15.9 mrn, 0.56 g; Budapest, NK 16//191?;89 .

Av: FERDINAN. D. G. R. VNG. 1530. Kaob r . 4 2 .Rv: PATRON.. - N.S - VNGARI. Kao br.42.AR, 15.8X 16.2 mm, 0.4? g; Budapest, NK16/1917 89.

Av: FERDINAN. D. G. R. VNG. 1530. Kaobr. 42.

Rv: PATRON. - N.S - VNGARI. Kaobr.42.A3,, 14.6X16.1 mm, 0.45 g; Budapest, NK16/191789.

Av: FERDINAN. D. G R. VNG. 1530. Kaob r . 4 2 .

Rv: PATRON - N.S - VNGARI. Ka0br.31.AR, 14.6x 15.5 mm, 0.68 g; Budapest, NK16/1917:89 .

Sigle NS ispod Madone na nalitju.

Av: FERDINAN. D. G. R. VNGA. 1530. Kaob r . 4 2 .

Rv: PATRONA - N.S - VNGARI. Kaobr.31.

AR, U mm, 0.55 g; Dr. Meixner.

2.

47.

36 . 44.

50.

5 1 .

119



1, Mirnik/Kounica nouca u Gvozilnnskom

55. Av: FERDINAN. D. c. R. VN. 1530. Kaobr .42-Rv: PATRONA - NS - VNGARI Kao br. 31.AR, 16 mm, 0.71 g; Dr. Meixner.

54. Av: rERDINA. D. O. R. VNGA 1531. Kao

br. 42. S obje strane Stita po jedna malakruZnica; slovo G naopako.Rv: PATRONA - NS - VNGARI Isus nalijevoj ruci Madone.AR, 16 mm, 0.61 g; NK 16./191?89.

5. Sigla: grb Zrinskih ispod Madone na naliEju.

55. Av: FERDINAN. D. c. R. VN. 1531. Izmedudvije biserne kruZnice! u polju ltit s grbomUgarske, Hrvatske i eel{ke, na sredini grbAustrije; nad grbom trolist djeteiine s pe-teljkom nalijevo; N naopako.Rv: .PATRONA. - grb - VNGARL Kao br.31; N naopako.

A.R,,14X15.2 mm, 0.55 g; Budapest; NK 16// 1 9 1 7 : 9 1 .56. Av : FERDINAN. D. c. HVNG. 1531. Kao br.

55, u na tpisu fali R.Rv: .PATRONA. - grb - VNGARIE. Kaobr. 31, N naopako.A.R', 16 nm; Markl T. XXI, br. 13?8.

57. Av: FERDINAN.. c. R. VN. 1531. Kao br. 55;u natpisu fali D.Rv: PATRONA. - grb - VNGARI. Kao br.31, N naopako.AR, 16 mm; Fejer, Budapest 1935.

57.a.Av: FERDINA. D. c. R. VN. 1532. Kao br. 55nad grbom X.Rv: PATRONA. - grb -

VNGARIE Kaobr. 31, N naopako.AR, 16 mm; Krasnov-Pogadnik 1936:70.

58. Av: FERDINA. D. G. R. VN. 1532. Kao br. 55.Rv: PATRONA - grb - VNGARI Kao br.31, N naopako.AjR, 15 mm, 0.45 g; Dr. Meixner.

59. Av: FERDINAN. D. c. R. V. 1532. Kao br.55.Rv: PATRONA - grb - VNGARI Kao br.55, N naopako.AR, 16 mm, 0.49 g; Dr. Meixner.

6. Sigle L-G s obje strane Madone

60 . Av : FERDINA. D. c. R. VN. 1532.Kaobr.ss.Rv:

.PATRONA.-

VNGARIE. Kdo br. 31,N naopako,Rv: 15 mm, 0.5? g; Budapest,Az Erem 1955 6.

61 . Av: FERDINA. D. c. R. VN. 1533.Ka o br.55.Rv: .PATRONA. - VNGARIE. Kaio br. 31,N naopako.A3', 15 mm, 0.57g; Biidapes,t,NK 16/1917 46.

IV. Taliri

62. Av: oNICOLAIoDqGoCOMITISoZRYNENoEC:.15-33 A. Izmetlu dvije kruZnice; u potjuSljem s grofwskom krunom iz koje izlazi kri-lati okrunjeni zmaj nalijevo, sa strana gr-

Rv: Naslon prekriven sagom s arabeska,ma iresama, dijeli plohu u dva dijela; desno ilijevo u po,lukrugu S-R. U ,gornjoj polovinije polulik kralja Davida s harfom nalijevo;iznad njega: :.DAVID:. - :.REX:. (trolist). U

donjoj polovini stih: *IN. TE. DOMINE. (gran-dica). / (trolist). SPERAVI. NON. (trolist)./CONFVNDAR (trolist). / IN ETERNUM)./PS*71:. N naopako. Biserna kruZnica.AR, 40 mm; Itrorsky II, br. 5?10; WeszerleT. XXXVII, 2; Madai br. 5236; Reichenbach: 23.

62a. Av: oNICOLAIoDoGoCOMITISo3RVNIENo-ETCo@ o15o 33oAo Izmedu dvije bisernekruznice; iznad drugog N u ZRVNEN abrevi-jarija, ET spojeni.Rv: Kao br. 62.AR, 39.5 mm, 49.53 g, debeljak, liven i cize-liran; aukcija Wilmersdoerffer, Frankfurt 1909,AMZ br. 21.?14; ot isak u kositru hr. 2L;l !5.

63. Av:{QVID.

QVID. AGAS. PRVDENTER.ACAS. ET. RESPICE FINEM N naopako. Uunutarnjoj linearnoj kruZnici veliki sferiian6tit pod trolisnom krunom; razdijeljen na 4 po-I ja: 1. i 4. pol je grb Zrinskih,2. i 3. rudarskisimboli, dva ukrstena Eeki6a; 15-33 lijevoi desno u polju. Krila u grbu su tanka iparalelno postavljena.Rv: Kao br. 62.AR,40 run; Muzej Slavonije, Osijek, Laszow-s k i : 1 9 4 2 : 5 1 .

64. Av: *QVID. QVID. AGAS. PRVDENTERAGAS ET. RESPICE. FINEM N naoDako. Kaobr. 63, Stit ne$to grublje izratlen, krila ugrbu Sira i bujnija, sastavljena odozdola.

Rv: Kao br. 62.A.R, 40 mm; Muzej Slavonije, Osijek; Las-zowsk i 1942 :55 .

65. Av: QVIDoQVIToAGAS. PRVDENTER AGASEToRESPICE. FINE Stit je drugadije obliko-van no kod br. 63 i 64; nad njim umjestokrune biljni ukras; krila u grbu grublja,s krupnijim perjem, iekici ve6i i tanji. Go-dina kovanj a 15-33 pGtavlj ena nedto viBekraj stita, nego na ostalim tallrima.Rv: Kao br. 62.A,R, 40 mm; Muzej Slavonije u Osijeku; Las-zowski 1942: 55.

65a. Av: :QVIDoQVIToAGASoPRVDENTERoAGA-

SoEToRESPICEoFINE. Kao br. 65; u FINEN i E spojeni, gore abrevijacija.Rv: Kao br. 62.

Kositar, 40 mm, odljev; J. Brebera (K. Nu-ber), kup. 1900.; AMZ.

Kovnica u Grazu

Jednostrani pfenig 1527.

66. Av: dva Etita, lijevo grb Austrije i Burguuidije, desDo Zrinskih. Gorc: l5z7, lijevo, desnoi dolje: N-C-z.

AR, 13.5X 15, odn. 13 X 15 ftrn; Dr. Meixner;

Numizmatika 5/1953: 39.

t20

bovni plast.



I. Mirnik/Kovnica 1@tca u Guozdanskom

ODABRANA BIBLIOGRAFIJA

Franjo Buntak Novci Nikole III Zrinskos u zbirciosjedkog Gradskog muzeja, Obzor,78yl938, 101, str. 1-2.

Cataloglts rnonorum Hungariae arc Transiluaniae insti-

iuti nationalis SzechenAani, II. Pestini 1807.

\/ jekoslav Celestin, Kovanje hrvatskog autonomnognovca, Hruafski list, g/lg2a, 35?. str. 12-13.

Jul i jan Dobrinid, Jedna neobjavl jena vari janta di -nara Nikole III Zrinskog, Numizmatilke uijesti, Za$eb,27l1984,38, str. 69.

PAl Harseny i , Adatok a C .N.H. I I L k6 te t ihez ,Numizmatikat L6zldng, Budapest, I6/tSt7, str. 33-48.

G6za Jeszenzsky, II. Lajos de\erai, Numizlnatikaik6zl6nv, Btdapest, 26-27 /1927-28, 6tr. 12?-143.

Gjuro Krasnov, Nepoznata sigla na novcu NikoleIII Zrinskog kao novi dokaz o kovanju tih novaca uGvozdanskom, Numizmatitke vijesti, Zaercb 25/1982,slr. 11-12,

Slme Ljubid, Srebren novac grofa Nikole Zrinskog,Viestnik Hrvalskogd arkeologitkoga dnEtua, ZaEreb,8/laa6, 2, str. 33-35.

David Samuel Madal, Vollsto.enliges Thd.IeFcabinetnit anseh?|icher Vermehruig in zTDeUen Theilet heraus-gegeben und mit noethigen Registenl cersehen uon. .. ,II, Koengisberg, 1766.

Ivau Meixner, Nepoznat novac Nikole III. Zrirskog,Numizmatika, Zagreb, 5/1953, str. 39--40.

Albin Pogadrik, Denar Nikolaja Zrinjskega III. zriepoznano oznako, Nu7r.izmatitni testnik, Ljubljana,10/1982, str. 308-309.

A l b i n P o g a d n i k - c j u r o K r a s n o v , D v i j e n e -poznate varijante dinara Nikole 1II. Zriuskog (1493--1534), NumizmstiEke Diiesti, Zagreb, 29/1986, 40, str.7S-70.

Ivan Rengjeo, Novci Nikole Zrinskog, N.ryrcdak(kalendar) Sarajevo, 20(211)/1931,str. 49-64.

11,an Rengjeo, Tal ir grofa Nikole IV. ZranskogSigetskog, Numizmatidke tijesti, Za$eb, 4/1957, 8-4,s1r. 12-15.

Ivan Rengjeo, Kovnica Nikole III. Zrinskog uGvozdanskom, Nunizmdtiike uiiesti, Za$eb, 8/1961,15-16, str. 1-19.

Ladislaus R6thy - Guenther Probszt, CorprJs r.um-n',oruvt Htmgariae, Graz 1958.

Leopold Iftrelzl v. Wellenheim, Verzeichniss d.erMueriz- und. Med,aillen-Sammlllng d.es kaiserl. koenigt.Hol"othes und. Mitglied,es mehietet geleh|.ten Gesell-schd.Jten, Herrn .. -, II, Wien, 1845.

Jczsef We sz e rl e, Tabulae nummorlJm hltngatiror-uft,Hatragvott ermeszeti t4bldi, Pest, 1873.

121

Anre Mumrnoruh

Ha y.qapyrypcne erccnanurje

Ka,qa je [email protected] naAa EocHe roA TypcKy BJracr1463. ro4une EpBaBo parHo KoJro 3ar{rpajro r,r yIloyny,6ruro je HeMrrsoBHoAa ce ABopcKuKpajnale y cauou rseroBou cpeAr,rrrrry, jep ce Ha'roM noApfrjy oA AaBHr4Ha Kpurrajy ABa Baxr-ua eojno-crparerxKa rryra (via exercitualis),Kojr,r cy jour ruure Hero r,rKaAa pannje 4o6rz.nNHa BanKHocrr.ry roM BpeMerry cyKo6a cBjercKr,rx

r4Mnepr4jaEBpone I,I A3r4je: jeAaH je go.rr.firalra)Ii,rpoBi{a u Cane cnajao Cronervjy r4 XpBar-cxy ca Eocnou n Cp6ujov, a Apyrv je go.nranouyHe noBesuBao IlanoHffjy ca,{a;ruaqrjou, og-Hocno llocarcxy ca ,{a;rmaruncrou Xpnarcxou.V ognocy na floap6acje Kao rrpBy :lnuujy or-nopa ocMaHJr{jcKoj r4HBasr{jn,gpyra o6palr6ena

wruja y Iloyrby orfira je oA rpecyAsor snavajasa cJr?Marse r1rycKrrx noxyuraja Aa Kpo3 oBotroApf{je ocrBape Ar{peKraH npoAop y Enpony.36or rora je ornop croroArdrntbr4M TypcKr{M Ha-nopr4Ma Ha oBoM ceKTopy 6'rc Bpro ylopaH r4cHalKaH, a qecro ,{ o'{ajsrr.rK.rr,g6or Jrourer so-

lerla onepaqnja ra xaracrpo$a.lrno qra6or

cna6gnjenarra parrocvr uorpe6aMa, TaKo ,qa cyy 6ecrpajxrau pa:)apar6r{Ma nocr)rdso r{cqpnJBe-}.{yr cBn tby4cKr4 r,r MareprajarHn pecypcr{. I4aKoje ra ArBoBcKa 6op6a Jdlrara Sara;ran xpaj, jepje ocuan;rzjcxa rrJrr,rMa a rpajy lrnar npeflJra-Bnra 14 ABopcKo nogpyvje, ynpaao je oHa oMo-ryhr.na nobjegnrvxu rprjyurp rpehe o6pau6ene.'rur{e y Iloxynny n ge$r,nrrarr,rsno cJroMr,rJrarypcxy oSansnaHy cHary, Aajyhr4 joj npeKo ne-J{ecer roAr,rHa,qyr*reBpr4jeMesa Koucorr.rAarlrdjy,Hem AaJrMarr4HcKgrr Jryr.tKn cerrop o6paae, o6-gr{poM Ha nprjeue *trxoBor c.noua. 3aro ogaTeMa 3acJy)Kyj e cryAno3Hy r{ KoMlJIeKcEy I{a-

;,vny o6pagy, a oaaj pag je rex rren npojexr rarrperxoAHo caonhene o rarfiap4, qr4JbeBvMa {riocJbeAr4rlaMa Tor JrereHAaPHor paTHr,ftIKoI cTo-reha y lloyrry.

o.rerax rypcrlrx [poBaJra y lloyne

CTaprd Jberontrcvt u pujerxn catryBaHr,rAoKyMeH-rra cnjegove Aa rypcKa rrplrcyrnocr y floyry4arupa jour oA 1415. roAr,rHe,Ka,qa cy KpyrcKr!Krre3oBr4 Ba6ostr\tt s6or rpnaarx o6pavyna oxonocjega c Kr{egoBI4Ma@panKonaHr,rMa o3Biur}ry nouoh TpycKe trere zg Eocne. Kparscxra ;re-

ronr.rc Schiinleben je sanracao Aa cy XpBarr,r y

cBojr,rMHapoAHr4M jecMaMa y rberoBo Bpr,rjeMe,AaKJreoKo 1680. roArffre, r.rJrr.rpeKo 250 rognnaHaKoH Tora goralaja, c yrKacou otrtrcrraatrucrpaxoTe rpycKr,rx xaparba y Iloyrby n [poKrrJr-rsaJrr,r HecJIolKHegorrrahe ee;rrr<aure xojr cy 4o-re;rr,r go tora.r)Melyruu, EocHoMTor BpeMeHa e crarHo Kpcra-pr4Jra rypcKa KoElqa y Synxqnjn npeAr$er

I4crypexor rsnr,rla.rxor oApeAa, cra6ArjeBajyhr4ce rJbaqKoM u ycnjetnro rrpuryn.rsajyhr nx-Sopuaqr,rje, 360r .rera ce noBpeMeHosa.nujera;ra,r rrpeKo yae. TaxBa BeJIrKa rrpoBaJr sa6u-ibe)KeHa e 1426. ro,qr4He, y r6oj je yqecrBo-Baro 4.000 TypcKJ.rx KorsaHrdKa,mro je 6rlanpejaxa Sopuar1raja sa ycrrrbeHy o6pauy xp-BarcKrl{_ n;reurha. Ilpoa rcrycrna cy cKynon;rahena, a;rr je 6r.no r4 cMr,roHr{xnoxyruajacys6ujarla raKBe npensreHryrje Ha rlrycKoMTepzroprajy Kao Harrp. xourpapejA aojcxe JanxaXyrsaArrja, y vrjeu cy cacraBy yqecrBoBaJrr,ru par}Jtr\u xnesa 3prancror us Iloyrra 1448.roAr4He, a rojr4 ce r{a)KaJrocr oKoHqao nopa3oMy rpoAHeBHoj 6er\r4 Ha Kocony no;ry.

.{a 6r oj avao o6paHy Xpaarcxe n ocyjerraoea;rrajerame rypcKe rrpoBaJrrreBojcKe flpeKo yue

noc;rr,rje naga Eocxe nog rytrrcKy BJracr, KpaJbMarrja Kopaun je 14'71. roArrse ycKopr,rcrldor.r3 CMenepeBa rs6jemor Byra II Epanxoanha--Iprypoufra, ,.rMenoBao ra cpncKr4M AecrcyroM 14AtlcJrorltlpao m y rpaAone Kocrajnnrqr t4 KoMo-roBIrHy, a no,qy3r4Maor Apyre Mjepe y r,rcroMr.Irarby.Aecror Byx je 7477. roAr4Heca 800 cpn-cKr{x BrTe3oBa llpoBaJrr{o y cpeAr4rxre TypcKeEocHe ,{ cnarvo rpaA Capajeao, a napog ra jes6or jynarurna npo3Bao y njecura rnr,renou ,3ruajOrrlenra Byx", ga ce rraMTrl r,r HrlKaA He ga-6opaBn. Taj jyHaK ce opoAl,roc gouahzrrl xpnar-crzlr Sey4a.nqr{Ma, o)KeHr4BnM ce Kr{er}rrloMEap6apou @panxonaucxou, a xacnnje My ce cr.rHJoeau orKeHzo KHerr{rsoM K;rapolr E.narajcxou,AoK My ce polaxa KaraprzHa yAaJra 3a xpBar-cKor 6aHa Hrxo.ry 3pzHcxor.2)

Taxao aajegnnrurBo 14 cypaArba Aecuma ByKacy MHorc 4ouprannje;rra ycnjeulrou Qynxquo-Hr4palby o6paM6eEor cr{creMa y cpeArBeM 14

r) PaAocnas JlonaEnh, UocJer KoI rpooa Blagaya, BxeHar{,3arpe6, XXI/183{, crp, 186.

l JoBalI Parrr, tlcroprlla Cep6oB, m, Vlenna, 1794, crp.

267,285.

722

A. MuJuraeuh/Ea, UdaI,! TUEcKe ercnarrguie

AorseM floysy, na vlrj errr ce opraur,r3xpasyriajBrane ,4crr,rqao xxes llerap II 3prHeKr{,noneayjyhr 1472. roavne y jeAaH clJrer AoTaAa pasje,qffrreHo AoMahe nJreMcrBo,6ocancrorxpaJba HyKony I4ro.{Kor, gecnora Byxa II, r,rx-r'epece Beneqrje r Yrapcxe. OH je cBojrM r[.r-HxM npraMjepoM na oojHoM rroJby AoKa3ao Aarypcxl4 jypmrlrr{ KorlaHr,rrg4 (axzxgzje) aucyEe[o6jeAr4Br{,xaga je 29. lrmonaga 1483. ro-,qI4HeHa Epogy 3puncxor rj. nperasy npeKoYne xo4 Aaaarxrrel ,{nopa na Vnr.r, sajegxo caxpBarcKr4M 6anou Marr.rjorvr epe6olr, AecnoroMByxolr II, Kr{e3oBrMa @pauKonasrlMa ,{ Apyu4r\{3HaHr4M { He3HaHrdM r,rre3oBr.rMaAHr{o cjajHyrto6je,qy Ha,q Berr4KoM ypcKoM BojcKoM Koja jenpoBaJrrrna y Kparrcxy n Kopylrxy u npahalace c BeJrrKr4M po6[,eM ,{ nrtj esoM. Melyrurra,.4ecer roAr4HaKacrttje Erres Ilerap II 3pxHcKra a

nehvua xprarcKor rrJleMcrBa rzsrraxy.na je naKp6aacxom rro.]by y 6u4u ca jour BehoM ryp-cKoM BojcKoM. Hagx<uejela r,Ix je cnujecr onorpe6r cJro)KHor ornopa gaBojeBaqr4Ma,a HaMjecry 6nrKe ua Epogy 3pr,flrcxor nograrnyra jersplana Honzrpa4 3prncxlr utru Hoau Honu,xao Apyra +a3a x3rpaArse r.r pa3Boja HaceJba,{Bop rra Vwr. Ilopeg KHe3oBa 3pr,nrcxr.rx, sarieDoBy r43rpaArby je Haj3acry)Knzju xpnarcxr.r6an tr{eaHrar KopBrs, xojrz je o,q 1495. go cnojecuprr 1504. roArne BpJro rar{TeH3r4BHoaAj{o HaopraHra3arl r ctcreMa o6pane r4 r43rpaAlsr,ryrBpga y Iloyrsy.s)

TarrNxa r4 rlr{JbeBr rypcxJrx nponopa y lloyse

,I|our.ruanrna ocMaHrrajcKa nojua goxtpr,tra 6raoje eKcnaH3r4oHr{crusKu cBeru par ga rro6anHorlnrrpeEl5ecJaMa (!Mxa.q), a rberoBtt \vtbeBr cyy r,rcro BprajeMe 3a MHore r4cJraMcKeparHr4Ketjutn rplo cHalKHa MorraBar{nja 3a rro>KprtsoBaHoyveurhe y Beuy: ocaajare cBr4jera,parHe aBaH-rype, 6orare aarpage 6z;r.r cy y Ar.rpeKrHojBe3rr ca BjepcK M 3aEocoM r ragauua,{M oAro-jeu, parxr,rvr<uu AyxoM r4 uarepr,rja;rnou crruy-JarI[joM xoja olroryhara Jranonaq xeAorrffcrr,rqKr4)Kr4Bor Iz cJr. ruro je r.r Aauac, xaga ce og6aqr.r

HeKa4arnrbrd QaHarl3aM, neo6r,rqgo peaJrua noA-.rrora 3a KBaJrrrrerge Bojgo-crpare rKe r raK-Tl4r{Ko-oneparrBHe npoqjeHe r{ gaMtLcJrr4ocBa-jarba sanaAHraxnoApyr{ja Harrre seMJbe.flpoyraeajyhu HaKor{ roJrrKo BpeMeHacBe eJre-:r,renre usnoler*a rypcKr4x rrpoB?Irnr4x qeroBarbano Xpnarcxoj, JraKo ce Morre yoqr,{Trt ,qa cyTypcKrf KoMarJAaHTr{ peaJrHo caHeAaBaJrr4 BJra-crzre caa6ocrr 14 HeAocrarKe (ruano6pojnocrcnojnx clrara, pa3ByqeHocr luuzja Sponra nruunja cua6.4ujeearra, reurxohe norryHe JbyA-crna z c.n.), cra6ocrr,r r,r HeAocrarKe rrporfiBHr,rKa(;ronra aojxa opranrzsaqnja, sauyurrenocr yr-

BpAa, cnopocT rvro6n:rrsaqzje), 3aTxM flpoqjeEy

BpeMeHcrour JbyAcKor QaKTopa r erarrny ce-JreKqr4ly IrrJGeBa{ 3aAaTaKapaTr x onepaqnja,yajeryjylur rbr,rxoBo flocr)rfirro rcBoberbe y 4ar,rje4ase.Ilpaa, nprnpenrHa

+a3arpajala je

npeKo rre-AeceT roAlrHa ,4 TeMeJbr4JIaCe Ha '€HeIlaaHlIM6psr,rM npogopr.rMa rypcKe JraKe Korbr4rle (cpaxmpzsneHalerra) ys 6pso rroBJraqerrey cBojy ofle-parldBHy 6a3y, Ha :*ecroKoM tlycrorfierry oKo-lrue $opruQuxaqr{a oarpou 14 nJbaqKoM yqI,IJby OI{eMOrynaBaIBa npe)K'{BJl'aBatba [OCaAa'replana; Ha oAeobeby y po6Jbe Maca craHoB-rrr4rrrrBar4 ueat1:l.ryarry ceo6a na garraA; Ha l4cKo-pzruha.eany sjepcxor, erHrttlxor r,r pernoHanHoranTaroHr43Mauely go6ahr,ru lKr,rreJ6uMa, Te uaCTIMyJIaTI,IBHOM MOMeHTy 3a yqeCHI,tKe rIOMOh-nrx je4rarqa (uapro.noca), Kojr{ cy Harpabu-Bagr{ ,qo6r,rrKoMglrje.na parne [JbaqKe, .qoK cy 3a

r<ora6opaqrjy noce6no narpafuB?lHt KoHBeprrrrr{Etla r,rcJraM u 4o6pu Bo4l,rr'lttl Ea noxogllua. Vpasgo6ny oA 1463 Ao 1522. roAr.rHeoBr{ 3aAaqncy y qjeJocrr,r ocrBapeHr.r, na cy rypcKr4 ocEa-javu nplrcryur;rr gpyroj Qasz parnrax gej-

SoprrSuxa4rja.{),{pyra Qasa je o6yxnarana ocBajarse Beh Hary-IIrIeHr4X TBpDaBa vtltrt, caBJIaAaBaIbe,qeceTKo-xaHr4x nocaAa y r5r,rMa, rrgHeKa,q caMo y3)'rrorpe6y re)Ke aprr4J6epr,rje,3arr.rM HoBy KoJro-sl,r3ar+{jy rgejno uogo6xe [oflyrar$,rje (rrcraMrr-3rrpase, npaBocJraBHe aiu Apyre, ,By3eB KaTo-.'rff.rKe

Kojaje

6rla gp:xaana pe.Illlruja nporrrB-Hr4qKecTpaHe y pary), npr{ qeMy ce HapoqrTorneAaJro rra oAuoc KHe3oBa, pnrarvrr,rhypa a coe-rrrreucrBa npeMa oKJmaqxonoj rypcxoj uracrr.5)Hr{ y oBoj $asn nr.rje 6uJra 6eg sxavaja cru-Myraqt ja rloMohnrlx vera (B;racr, uapro.rocr)rrpaBoM Ha Afio nI'atIKe ra qrjene 3a npoAaTopo6Jbe, a loce6ro rpos sano$erre Mr4Hr4MaJrHrlxnopecKr4x onrepehe*a Ha raKBe roAarrtrKe Raogrro je 6no clyraj ca xs4TeJbrrMa Hoarrpaga3pl.trcror 1568. rogr,nre, qrrja je ,,Srlyplaja..r,f3Hocr,rJraauo 100 aKqr4 ronr4rrrBe, a ro ierrajnr;rra flope3 y sanagnoj Eocua.6)

Orpaneuana o6paua 6aua llsanrnra KopBnHa

floc;re4raa Aerlesrja XV croJbeha npmerura jey suaKy Henrohu cr,rpouaunror KpaJba Branr-cJraBa ,{ BeJIr{Ke HeCJrOrexpBaTcKoI r,r yrapcKorrrJreMcrBaKoja je [pepac;ra y rpala:rcrcl par,

:) Jacobus Unrest, Chrontchon austrlacum. v 36oDHr4RvHahn_ qtmon rrtctertcha. Collecflo monumeniorim, erirnsvLgae, 1724, crp. e89.ItBaIl I< y E y J6 € B "tr-C e K rI r{ I| c K r{, 3pnll-rpaa,r rsero-Bn rocnoaapx, 3a4)e6, 188{. crD. {6') B. K n a rr h, H. AJ. crp. 38{-A89.!) EipaHficnsB BypbeB, O yrrqajy ryfrcKe BnaAaBr{se Hapa3Er,rreK Halllrfx Hapoaa, Toar{rrr6a.K apyIIIfBa rcToprqapaErX 3,/1950, rp. 61.

.) l\dr.lnas Ba-cr.rh, ErHrirRa Rp€raria y tocascRo, xpajr.rHrty_ XVI Erlexy, IoArurr6eR ApyurrBa ,{cropr4,rapa' Soi:gioe yxepqeroBrne, ]{lVl96Z, cap 237-244.

r23

A- MuauNosuh/Ha addpv rwc$e eftcn@$uie

s6or.{era cy rypcKe npoBaJlrreBojcKe HecMeraHonycrorrrr4ne ABojHoM KpaJheBI4IroM, yrJraBHoMo6r4ra3ehr44orre floyne, jep cy xnesonr 3puu-cxr r,r Eaarajcxr n.naha*eu AanKa Typq MatliyrlerJtr u3yserte caojr.rx

seylao,q xaPaBa.

Joru rvrr,rpnr.,rjee 6u.no raga je 1495. rogrnecKJrorrJbeHo pr4Mr4pje xoje je nsrpajaJlo AoJ.499. o4r,rue,KaAa cy qere 6aaa I4BaHI4uaKop-Br4r{a nopa3rrJreABr{je [poBarHe BojcKe 6ocaH-cKor caHuaKa cxeugep-naure. on upznpemaoSaH3r,rBHy rparemjy o6paHe, raKo Aa j.e

-1501.roAr4He rPeuao y KoHrPaocpeHsr{By,,qapaJyhl4HaBenr4Ky ryPcKy BojcKy noA replanou Jajqe.I{snenafenr,r cyJrraH Eaja3I4Tnpl4crao je na noaolpr4Mupje Ao 1510. roAuHe, aJUt cy rl,rx roAI4HanyJrrur4HlfPaJre HyTParrlrbe cynporHocrl4 y yraP-cKGxpBarcKoj KpaibeB'.'Hj,r,Koje cy ocraol,rreo6paHy, rxm je noHoBo rroKpenyJro ypcKe aKI4H-

$aie r olatr oner xapajy IIoyr$eM.flpz;rrarou rypcKe rrpoBare 1512. roAIaHenao je

),'fypcKe pyKe rBpAt rpag Elaraj sa cann

tAaHac Ha3BaH ,{epnuru-xy.lrovr), arff KaAa je1513. rogr,fire lpr{M'to 6aHcKyvacr xpa6pn flerapEeprac.nanuh,Aoruro je y6pso go npeoKpera rneh cpegraxorvre roqr,rHeHoBn 6aH je ys nouohoApeAa KHe3a Hrzro.ne 3puncKcr r ocraJornJreMcrBa otnuo cjajny no6je4y na4 BeJIt{KoMrypcroM [poEaJIHoMeojcxou xog ,[y6lrqe.?)Pa4 6ana l,IaaHrfiua Koprnxa je npanu fiotreraKBojHe Kpajr4He,arl.r je BerrtKe HeBoJbeAoHocI,lJIanpa3Ha AplKaBHa Kaca, jep ce BojcKa He Mo)Ke

liocrarr4 y 6op6y 6ee opy:xja, onpeMe, xpaHe,a cBe }roBr{ u HoBr,rnoPe3r4 Ha KMeroBe AoBoAeAo roraJrae nayneprasaqnje EapoAa. Te 1515.ro4lrrre 6ocancrc,r ra ra ca cBojoM BojcKoMycuffoje noryhrd 6ancxy eojcxy ylpaBo KoA HoBt{-rpaga 3pzncxor. ToM nopa3y tr MacoBHoM r,Ijerynojegr,nrux Ar4jeroBa BojcKe y Ixyue oKo yHe

). MHOfOMe e gonpnuocz.na AeMoparr'I3all[jas6or np.no c;ra6e 6pure Ap)KaBeu 3ajeAH tlKor

KPaJba o 3allrTvr|9l lpaHl4qe 14 rroAaHXXa, aJberollnc\r4 cy 3anucaJll4 ,qa ct{poMa[rHl4 KpaJLuecro xr,rj ur{ao ]Jvt ura jecrr,t 3a py!.IaK. y

raxrr,ru ynjerr,rua 6pgo 6,,rKanI4TyJII4paJIerBpAena o6pau6euuM .nrxr.rj lra y lloyl5y u floap6acjy

Aa o6paHa uuje 6ura floBjepesa oAJIJAHoM ,IcHaJra)KJbuBoMr.rcxyny, Koju ce c Aocra ycnjexac6pahao Msorr{M eBponcKr,IMBJIanap},IMa a lto-Moh r.r HeKaKo ycnrajeeao Aa olcKp6r I4 o,4p>KrrnorpaHr{qHe rep$are Jajqe, Knzn, K.nrc, Hosr-rpaA Ha Vnr, 3prau n Apyr€ r,r neAecer roAt{Halocrrlje nana Eocue, a crorl4r{y roAuHa oA rro-trerKa rypcKr{x FarraAa Ha Xpnarcxy. rlecro jeje4r,mlt oc.nonarl 6lr.na narpr,rorcxa cnr,rjecr ua-poAa, Kojr4 je y cBoj 6ujegn ycnjerao caKyrtv-rrixpaHy 14 HoBarI 3a ParHe norPe6e, Kao lllro je

6zo cryraj 1517. roAr4sexaga je 6an Eeprorarzh6opanzo y 3pr.rxcxoj xpajum r.r ca Krre3oB Ma

Hr4KoroM 3prncrurrrr J4 @parboM Eeprac.nanraheu

rrocTaBJBao cTpDKe Ha Kpt'ITI'It{Hr,1M JIOKaIVJaMa

Koje cy Mjecra Moryhtrx ryPcKl4x npoAoPa ,'r';.avtraclr.a yxoga. Vje4xo cy t4 rrpvrKylubaJwr noTpr4Aer{aPaHoBor BagPeAHotHaMera oA ,,cBaKI4xgeepu" rj. xyhnux npara Kao HeKy Bpcry caMo-

Aonpr,rHoca,,3a3alxTr,ITycBoJe rrPeHecpeTHe o-{roBr4He" ,,huius miserrimae patriae".HarKarocr, j ylravxr opanruaq rpaH,'Iqe flou4Hyoje y orpurajy ca axr,nrgnjaua na n;rannrur flse-urutBu\u cpeAr,rHoM 520. roAI,{He. rro Huje uouo6hrl,r Ao6po 3a AaJby cy\6e1Ey .,rurrzra Enpone"F r aY H ra . . . 8 )

Fop6e xxeeona 3pnncxux na gra $poura(r52r-1525)

Hoaono4r,r[ryra rnp]aaa Honurpa4 Ha .u4ieBoio6arr.r yHe (Wywar, Ujwar, Brodsky) r<og yuha

Xkaponqa y yny Httje cMeraJra caMo rypcK,,IM[poBaJrHr,rM-qeTaMaBet I{ HeKI4M OUahZUee;Ur-Karrr Ma KoJ14 cy ycrrl eJIr{ yBJepr,rrl,r MaJIoJbeTI{otxpa*a Jbygeerta II ga je KHe3 Hrr<o.ta III3puncxlr rroAl,rrao y yrepgy 6es KpaJLeBeAo3-BOJre, npoTr4BHOTaAaIXTSeM rapcKo-xpBaTcKoM

AplKaBrroMnpaBy, re Aa My 360r rora raj rpagrpe6a ogysema.Kao AoAATHyore:xaeajyhy or<o,n-HOCT qBOpCKrrCrrreTKapI,I Cy OnTyX<I4BaJIl,I He3a:ia norajno uypoBalbe c Typuraua re Aa je

ponyrrrTao rbJ{xoBe qeTe Ha ToM nPeJIa3y Aar4(y nycrotn firt no IIIraj ePcKoj. Onty:r<6e cy6une o36rrJbHe, Jrr4caMo ,qoHeKreroqHe, jep jeHoBrarpaA rroAr,ruyr no nJrilsy yrnp$r.rearsa yu-cKe o6paM6eHe rr,IHXje y vHrepecy Ap)KaBe, a3pr,rncxu cy Mrroro nyra 6vtu flpenyixreHlf HaMr,rJrocr 4HeMr{JrocrTypaxa, 6es KpaJbeBeBojHenoMohl4, rla cy MoPaJrr,raKTI43],rParI4 ,I flperoBa-parr{ c r6r4Ma,a qecro rdM nnaharz r,r [oce6aHAauax.93a xasay KpaJb je xxesy 3pr,rrcxol,r ogyseoHonrarpag u AapoBaora cBoM ABopjaErcry IvanuBanicu-Banffyju, xoj14 Ha npenag eanocjegnerpa,q, aJr{ ra KHe3 3pr4HcKr{y6p3o 6roKr,fPa r4-rpaArboM xyJre [pe,q rpaAcKr{M BparrMa, oHeMo-ryhyjyhn AoBo3 xpaHe z uynraquje, na je yJbe3y6p:o no6jerao. IIo.{erKoM 1523. rogune rpa;rocygra 3pzncxor Ha cMpr n pas6aurru*erre, a6any tr{nany Kap;roeuhy ff cBoM [aJrartHy CTje-rany Earopzjy HapeAr{Aa cxJrou opyt{ja l4crjepaSpraucror zs Hoenrpaga. Ha cpehy, MJIaAoM aHyI,Ieaay Kap;ronuhy urje 6rz.roxra xa xpaj nauent

Aa t(3Bprrrl4Te HaPeA6e,He caMo saTo r[To cy6ra;re nporresaxoawre 9r Eeoc[oBaHe, eeh gato

urro je I5eroBa cecrpa JeJreHa 6r4ra yAara 3a

t ) B. Knarh, H. nJ . crp. 237, ?'1, 2s7..) lbtdem, IV, crp. 33?, 3{5.

) 1 4 . K y K y J E e B rh - c a K q r ! H c ( r . r , 3 p r . r H rp e a l ,tseroBn rocfloAapr{, I{apoAlre HoE He, 3arpe6j l88il, crp. 55AIITe }tI,tnttloB''h, np,tnosr,t 3a ,{aeHTt'lbl'xaqtry t4y6nRaqlrjy cpearboae(osHor rpaaa HoBor r.a ylr , 36op-

Errx xpajnuxroa My3eJa, vu, EatlaJryKa, 1983, crp. 1{2.

124

A. Mu,rufloeuh"/Ha AdapA rApa.e eKcna 3uje

rcre3a Hr.rKoJry II 3pzncxor, a rLI4x ABojru{a cycBaKoAHeBHO ApyrOBaIt4 14 qeTOBaJII4 nO ABOP-

cxona xpajy tt oKoJtu:at cys6ujajyhn rypcKe rrPo-BaJIHeqere, AoK ce KpaJb 3a6aBJ6aoy 3JIaTHOM

pary.Kap.roauh je rrprMr{o Ay>KHocr6aua xpajeu 1521.roAr4He,a eeh no'{erxor{ L522. ropuue oAHI,Ioe

snavajuy no6jeAy HaA TypcKoM rrpoBaJIHoM oj-cKoM KoA K.nagyure, oreBrrlr r{M n.nrajenz po6ne,re pas6raoer,tneujecevny 6.noragy Kpyne ys no-moh aojcxe nagnojnoge @ep4r.tran4a. C.rurunaoucaga Kpyue r o6paHa floyrra ya noMoh @ep-

AruraHAarroHoBr,rJrae v"1523.

roAffHe, KojI4 jeTy olacHocT r4cKopr,IcTr4o a HaroBopI4 KpaJbaHa HOBy OAJryKyo aMHecrr'rjr!Hraxo;re 3pzHcxor,o6srrpolr ,,I{a sacJryre 06r reJbu 3pI4HcKe", a ra-Kobe 14Ha caHracHocr 4a aycrpnj cxr.I HaABojBoAanoA oApebeur4M ynjerr.rua fipeysMe Hoerarpa4

3pr,fircxra u ,{o6py lbrtny (na yHcKoM oroKy KoA.{o6p.u.rna) y r+.ux craur ceojy nocaAy Ha4nraje ro4r.rrre.Taxea co.nyquja 6u.na je y rzxre-pecy o6paue aycrprajcKlax noxpajzna. a r{ caMorrHesa 3praxcror, xaxo s6or pacrepeherr,a y no-rJreAy TPorrrKoBa,TaKo 14 y noHle,qy cnopa caKpaJr,eM byAeBrrroMII. flocrr4je Br{ure AoroBopao Koj 4Ma je cavyeana o6uuna gor<yueuraqlrja,oBaj conpa3yM je pea;rnsonan 23. geqeu6pa1524, toauue, xaga je na raj cneqra{rvax uauznHoerarpag 3prancxra fiocrao,,KpaJ!,eBcKI4 rpaA".flperouapano ce v o y€TyrraH'y InosgancxorIpaAa, aJrt{ TaKaB cnopa3yM yrapcKo-xPBarcKr

xpa;r nuje nprxearNo.loOflry)K6e o KonaSopaqujn c Typqzua xnes3pvttcxu je geuaurrpao r{eurheM y cys6r4jaByrypcrnr4x rrpoBaira y Iloyrbe u re 1524. rogrne,

trrpaBo oKo Hoerarpaga n,{o6pe lbnoe, r<aga eBeJrrKa rypcKa BojcKa roxBarara I4 oABeJraypo6JEe4.000 craHoBHZKaABopcKor nogpf{ja. HayrropHe crrJrerKe KHe3oBa Epaeluja r4 orBopeHecynrr+e ,[eopcxor parHor rrjeha y lpaqy ga hece 3pnHcKr{ np KJroHi vr TypqrMa, KHe3 Hr,rKoraIII 3pzncru npeAJr r<e y anpr,rJry 7524. roguueAeraJburHnraH y ABraje BaptrjaHTe (r',rr,Iluarnai4 MaKczMaJrHa nqr4j ) ga parHr4noxoA Ha KJ6y.r,{ KaMeHrpaA, roue 6N on cau 6r,ro Ha trery,

cuarpajyhr Aa ce caMo raxeru o@ausr,rBHr{Ma-t{rHoM Mory y xopnjeHy cacjehr.r ypcxe npoBaJley IIoyEe. IIraH je nprxnahen, aJrrdcy ce flpr4-npeMe 3a r5eroBy peaJrnsauujy o,qyroBra.rr4reyneAorJre,4.Cpegr.rxou 1525. rogune parHr4iJrr.43 ABopcKorKPaja MacoBHocy ytrecrBoBarl,r y jyHa'{KoM fio-xoAy Kpo3 rypcKy repr4ropujy y flonp6acjy, vsHenpeKr4AHe ;rr,rycnjeunre cycperHe 6urxc. xojecy oKorrlraHe off{craBoM flo6jeAoM HaA XycpeB--6eroBoM BojcKoM ,,r Ae6JroKa,qoMajqa. Ha >ra-"'rocr, raj BeJrr,FraHcrBeH',rojnr nogerr nuje lro-rao npenOpOAI,lTI4aEapxrFll{O CTaII'e y yrapCKO-

-xpearcxoj gp:xanr,r r:vrgr cnpvjetnru rreHy

parHy Karacrpo+y ra Moxavrou no;sy 29. an-rycra 1526. roAvHe.lr)

qeroBarla rypcxrrx MaproJoea 1528-1541.rotrrHe

nocrr4je geQurluT,reuor naAa Jajqa y rypcKepyre 1528. roArrHe, ocMaHJIr,IjcKracBaja.{Ia 3a-yar,nr,rajy Jlnxy, Kp6asy v '*r4Taao fio,qPy'{jeusue$y YHe r Bp6aca y Koje HaceJbaBajy aojcfioMohHeqeTe HoMaAcKr4x roqapa - MaPTonocar{3 cMeAepeBcKor 6eorpaAcKorrrauaJlyKa, 360rt{era MHoru cyBpeMeHr,rrlr4 oco64To nyrorD,Iclll4rror{r4}byAa oraj r<paj nasueajy - Mapro.nocuja.EJncKo cycjeAcrBo rypcKr4x MaproJrocay najae-hoj je ujepu yrpo3r.r;roAaJbI4oncraHaK ABopcKornoApy.rja, jep cy ce MaproJlocl4 MorJrt{ cBaKo-

AlreBHO3aJrtjerarr rrpeKo Yue r,r rauo po6nT,t,

raJrr'Tr'r u flJbaqKarr4, rrro r4M je r 6lao BojHt{3anaraK, xaxo 6r,r ce peaJII43I4paJIarparerlaja

,,cnaJbeHe eMJbe".Erao je ro y Bpr{jcMc Haj-aehe 6rjege 14 ocKyAr,rqeHa rypcKo-xpBarcKojrpaHr4r{r{,KaAa Hr4HajB KHrajr{ BpAr{ rpaAoBr{ HaVrrvt trucy r4MaJrr,r ,,rrle og 5 go 1.0 BojHIaKa no-caAe, 6es opyx<ja, uynraquje I,I xpaHe 3a peAoBHeo6arese, a KaMoJrr,r3a Ay>Ky onca4y, jep je.fyroroAr,rrlrf,r4 rpalancxr.r par ra jour AylKexpBarcKo-TypcKo r<o_lr$ponrupaEe ocI{poMalrrI4Jro,{ HaPOA { r$eroBe (peyA:urHe oc[oAaPe.Tr,rue cy rypcKr{M qeraMa Bpara na aanag 6r,r.na)rrrlpoM crrBopeHa, 4 o:i:r ce cBaKn vac sa.nr,rjehynpeKo yne, npogupyhl.r vax go Eeva. Ouaurocr

sa Iloyrre je 6ura rxM Beha ruro cy KHe3oB,,I3praucxlr n E.rarajcxu 6vmu npucranu4e (DepA -

HaHAOBeCTpaqKe, a 3anoJbr4Hacrpanxa, nehN-HOM CTaBOHCKO TUTeMCTBO,6r,r.na je CXnOnU.na Ca-

Ee3 c rypcKr,rM ocraja.rzvra npmne ,,cpepgznan-AoBaqa", xojr cy oner aura>KoBaJrr4rrnarLoJrcKen;rahenraxe,TaKo Aa je parHraKaoc 6t1o KoMnre-ran. Me$yruru, Ka,qa cy Typqu 1529. rogurenpBrl nyr oncje;rra Eev, nonoeo je orrycroueHofloyr+,e, a c;rrje4ehe 1530. roArHe, ynpKoc Mr{py,rypcKe arere xapajy y floyrsy r.r oncegajy Kpyny,a 3aruM y4apajy ua rpag Ey>xuu, opo6e r{ no-naJre 6y>Kr4McKy pajnHy, Koja je 6rara y BJracrr{

Krre3oBa KerJresr4ha. Mnorr,r onry:xyjy xnesoae3pr,racxe sa xo.na6opaqrjy c Typqr.rrua, anu cyoHtr oOjeKTr{EHou 69rJr9r lpBe ,<prBe, npeflylx-Terre caMe ce6r4,na cy rroHeKaAc Typqnua nax-' tpa;lu, a noHeKaA rM 14AaHaK nraharr,r, KaKo6r.r Mornr4 orrcrarr4. To 6ese;rafe rpaiaro je go1533. roguue xa,4a je c Typqrua cKJrorrJbeH r4-poBut4 conpa3yM, arn ie 4onaahe n.reucrao raAaJ6eparoBaJro re$y co6olr.12

i) P. JI o n a r h, CrroMeHrrr.u-1pBarc(e KparrHe, I, JA-3v, 3alpe6, 188{, crp. 2---4.Lalos Thalloczy, Antel Hodinka, A horvat veghelyekokleveltara, I, Budapest, 1903, str.348-350,

,r) B. Knar i , I I . IJ. IV, c rp. 409-410.

r! \ Ibldem, V, crp, 14(F141.

725

A, Muau$oauh./ Hd AdapA rwcrae e$cn@H3uie

Kaga j e y anprrrry 1534. rogr,rHe yupo xnee Hr-nora III 3pr4HcKrr, r6etoBr{ crlHoBr4 Ilr'ar*. u Htr-xora (IV. crtrerc:rrr jprax) nac;rrjegvrrer cy Ao-HeKlre oflopaBJber{a BeJIr4Ka xMarsa y floyrBy,Iloxyn.rsy er Cllaaonrtjv, c pyAnrrluMa 14 TaJfilo-HIarIaMa cpe6pa y nonpyqjy X<rrpoBr{a r,r Crl'n-nuqe. To r,r 6yxroena MJraAocrnaee.ro llx je garcre roAr.rHe o46ujy ruaharse AaHKa Typqnrua,Te Aa )mpKoc MJ4py, floqHy rrpoBaJbr{BaTr{npeKoVne u xaparra rypcKe nocj eAe, 360r qera cy noAoroBopy cyJrraua 14 KpaJba @epgr.rxalr4a r,rsy-3eTr4 r/r3 TOr Cnopa3yMa, a rreToBarsaMapmrocauacraBJbeHa.Cylran Cy;rejuau je y jeceH L536.roAtfne nocJrao 6ocancxor car4aKa Xycpen6erac BeJrr4KoM ojcKoM Aa ocaojra npeocra.lrr,rgr,roCraaorre 14 rrpocrop crape gy6r.rxe >xynautrje.?'aga je geQznzrunno ocrojen E.tarajrpa,q HaCar:r n Crapr Hoelrrpag na4 ylrheu Cane y

v-rry, na cy ce Typrlr4 J rBpcrr{Jrr{ na 4ecrojo6arr{ yHe. Vsa.ny4 je xpBarcKJ.ica6op y npo-.Ibehe 1537. rogr4He yBeo HoBe parue fiope3e r{cqpeMr{o eojcry sa nporjepruane rypcK}.rx no-caAa, jep je ra Hecfio}(Ha rojcxa nopuxena xogI opjana 6.rursy Bar<oea. Y rmj cy yqecrBoBarr4KuesoBr,r pzncxu ca cro sojxrxa u 25 rpancnopr-Hr4x KoJra r43 ABopcKor xpaj a. Taj [opa3 je rro-HoBHo ycMjept{o KHegoBe 3pr.crcr<e Ha Koel3r{-crenqujy ca rypcKr{M cycjeguua 1,r no,qprxKyreaepaJry lluany Kaqraaaepy, xojn ,rx FaroBapaHa orqj enJberbe og @epgr,rnangaJ{ ceuaparHrtcnopa3yM ca cyJrraHoM. 36or rora je nacranaBeJII4KaKpr43a,Koja ce oxoH.raJa r KBr4AaqrajoMKaqranepa y rsplaun Kocrajmqa fi fioMi{perbeM3prancrr.rxc @epgznaugou.ls)To je 6no crrna;r Typqnua 3a npaBy cepujyFa3opnn< qeroBarba no Qeygy 3pnncrrx, jepcy xrj eJz Aa ocBere cgor caBegEi{xa l4eal{aKaqraanepa. Kaga je rra HoBy 1540. rogzny y4aprrpagy cK.rrorrJbeH vp, cyJrraH Cy.nejlran jeucKJby'{r1.o3pnucxe ,r rBr4xoBo nogpy.rj e r: rse-loBlax oApeA6r{ u neh y Mapry r{cre roAl{HenoHoBo rrraJLe BojcKy bocaHcKor r cprrcKor caH-rlaKa la3 Cuegepeaa, a noJroBr.rHoMy.na npexoVne npora.nz;rracy c BeJn{KoM ojcxor,r og 30.000JbyAraoocaEcrs,r v lKrru'lrKu caHuaK, orrycrorlr,rJrr{

,qBolrcKonogpyvje ,{ oflcj eAarra rpagone Kocraj-Hrd{y ra 3pr,rH.Y 3punrpa,qy ce 3areKao rvr.nalr,r par Hmo;ra14npey3eo KoMaHAyuag rrplaaou. AoK ce cra-prijgt tr{Barr gareKao y oKoJrr,rHt44 oAMax noqeocaK)mJLarrz ere sa 4e6;roxagy c xojrrvra je yga-pzo na oncalraaave n narjepao l.rx y 6rjer. Me-lyrlru, Typql.r cy reh 6rrrr crrarwn4 cBa ,.rMarbaxHe3oBa 3pr,rHcKr4x, nJbaqKaJrr ra orjeparra cBycToKy tt sarnuxe xpaHe, jep je ocxygrqa y xpaHrrtf gror1t4 recro 6zaa rJraBHaMoruBarluja 3a npG.BatHe eKcneAr4rluje.VIs ucrux pagJrora,a rre caMos6or rpahar:a ,.,qyra", BojcKa xnesoaa 3puncxuxje

l,rAyhe 1541. ro4Naexapavr.r.nao Eocrra,sana-

Jr4JraBapo[r{ Ay6r{.rKerr KaMeHrpaAcKe,13apo-buna eeruxv nlrajeu,la,{a 6n napupao rreMr{Jrocp4Hr{M .r s6or 6psr.arers xoBof KpeTarsa loroBo HeAocTt4x<HrrMrpoBaJI-HJ,IMqeraMa rypcKr4x MaproJroca,xpa.rr (Depgy-

HaHA ce Aocjsro ga Qopurpa cBoje JereheMapToJroruKeqeTe oA or{tx BJrauKtlx cToi{apaKojr{ cy npe6jer.nlr y Xpnarcry n catt* 6utltyrpo)Ker{r{ on cBojr,{x carrJreMel{4Ka rtg EocnerrprJn{KoM lsr,rxoBr{x noxo4a. Kpa;r je fiocBer],torehy nua>xrly r{ flocaAaMa rnp$aea ua Yutt, antrce KHe3oBn 3prancxra nanase zslrely gwrje-rpuBarpe, 360r npaBor JroKaJruorpara ca sarpe6av-KfiM 6r{cK)moM,ocMaHrIrjcKor cycjegcrna ra o6a-aega rrpeMaKpaft,y, Te oA KpaJria pa)Ke 3aMjeHynocjeAa yrapga, >xe;rehr.r a 6ap uexo epujeueno)KrlBe Mrqluo u 6e: parnrzx gpalra.

Parnra.rxo 6anonane Huro;re IV 3puncxor1542-1556. ro.tnse

y jeceH 7542. rogune Br4rerrrKr oApeA KHesaHnxo.ne IV 3prrncxor oA 400 6opaqa r43 ABop-cKor Kpaja ocBjerlao jc o6pas sanrvajy npu.nr-KoM orrcaAe flelrre, pas6raelr,r 6poj.rano nag-MohHr4jr4TypcKr4 KoarpaHarraA, rrrro ttty uuje 6mtonpBr4 rryr jep je oApacrao y EerrpeKrrnHoMyp-cKoxpBarcKoMparoBariy Ha noyn cxoj rpaHr4rl .Kouqeu ro4zue KpaJL(Dep.qraHaHAra je narpagrao,{MeHoBarBeM a xpBarcKor 6aua, o6eharajyhucrary uoryhy norr,roh.Mefyrzu, nolrohz uuje

6vtlo sm oA KyAa, na cy 6op6e Ha rpar;r4\w lr,qa6e rrMaJIeAora,qalxrbr4cqeHapraj: 6p3e aKrdH-4r{cxe vere r43HeHaAa peJrase rpa.nzqy, xapajyr.r n;r,avxajy r npahajy ce npzje Hero rrrro cecarlme lralo6pojlIe qere KHegoBa3przncxrax, afioc4qHe je4rtum\e y rnp$aaarr.ra tla rpaHr4qr,rJ4Majy eK no AeceraK 6paxu;raqa flpr.tKoBaHr.rxacBoja crp KapcKa Mjecra.Taxo je 6vto tt 7543. ro4r4He xaAa je rypcxaBojcKa floxapara oKoJrLrHy rnplaaa Hoar.rrpa4(HoBr,r HoBrr, Wywar) n Kpyna, eapo6rlrrun ae-rI{Ko po6Jbe, ,qoK je 6aII Hzxo;ra noguo 6oj caTypcKJ4M arapcKxM oApenoMy Yrapcxoj, a xne-sonu Enarajcxx, Qpanronann r,r Ker.nenrahr,rpo-roHrrJrr rypcKy npoBaJ'rHyBojcry KoA Oro.rqa yJLtfif,rl.

Cpe4zxou 1544.ro.qraHean 3pvrucxr je oueruleaorypcKy BojcKy KoA IBo3AaEcKor, pacnopeAuBrrrr{cTpax<e IIo oKoJIttHI4 14 [pttIIpeMtBInI{ T3B, Cr,Ir-H:urne Br4TyJbaqe Kreuthfeuer) sa gojany ryp-cKe npoBaJre BarpoM r4 4uuolr. s6or qera cyTypqr ejeponarHo o,qycraJrrroA rrarraAa,ca3HaB-UII{ KaKaB lM Ce ,,AOqeK" cnpeMa.

V .irero 1545. ro4uue yroBopeHo je npzur.rpjeca 6y4r,rucru.r'lt rauroM, arI4 6ocaucrr narua

!) Ibtdem, V, crp. U?-148.I lbtdem, V, c!p. 1?5-180.

flnxona JI a llr B a r{ r H, JEeronrc, CepajeBo 1918, crp. 50.

126

A, Mttiufuoeuh./Ea ldapA rwcKe eKcnaH3uje

V;raua-6er HacraBJriac Harra,qr4Ma,a36r4ja xp-BarcKy BojcKy xog Kpanr,rue,a cal,ro mjeceq ganaKacHr4j r{3 csor cjegulrra y Earr,a.nyqz >KecroKoyAapa Ha rroyHcKe rpanoEe Koje je 6panuo carvreau. Bpahajylin M Jro 3a

Aparo,KHe3 H Kora

3pr4HcKu npoea,'ryje roAnHy .qaHa xacnuje na

Irarrale Ha xpaarcKe yrBp4e 1,{raKo npeKraAajypraMrapje.

Hora, jour xpaanzja erarra xpBarcKo-TypcKr4x0op6 y floy*y r llocarzull, novura je 1552.roAr{He KaAa je parobopHra Ma.nro.r6er nocraoxepqeroBaqKr,rcauqax, roju je c ne.lrurr.,rlrSa-

KpaJr,eBoMpolxKy. Unyhe je roA[Ee 6aH FIt-KoJra c KMeroBr,rllra rg Crenraq*axa yrrpfr,saoHonrarpagu KocrajHnly, noHoBHogo6ro sa rluxKpaJbeBcKe ocane 14 ogo6peme KpaJbaAa noAt{-je;rn lrergaa ca 6ocancxlru caHqaKoMMexueg--rrarrr-ol\4,.nz je ra ,qo3BoJra6pao noeyrena s6orIvroryhHocTuAa npepacTe y norpaHt^rHr4 r4Hr{x-AeHr.15)36or se,araxe parHe

orracH@Tn y .rsero 1b54.r'o,qrrie KHe3 llerap Epgegu u,ralz npeyseo jeroA cBojy KoManAy o6pany rpagona Kocrajur.rqer.r Howrrpaga Ha yl:tt, ys lrjecevuy n.nahy o4125 $oprurrz. re joru ?05 Sopunrz ruriece.riosaJ{sAp)r.aBar5e55 Korsax Ka. Beh no.rerxoM 1555.ro,qrHe rroHoBHo e gaurparo KpBaBo KoJro Hano)rrcKol rpaur4rlr4,KaAa cy Ma.[xo'r6erose .{erexap:ure oKoJrr4xy lega;srpaga, o4nogehu ca co-6ou po6,ne rd croKy. ,{yr je oguax nparro flerapEp4egr,r, npona;u4Brrvr ca ceojou 'rerol,r vz Honi-npaAa Ha Vnr,r cse go Karuenrpaga vr florra rrBrJmoKoJrr,rHy e yrBpAe. Helrro KacHr,ri MarKo,{-oeroBe 'rere cy onycrorxnJre oKoJrvHy Tonycxor

rro crapoM rrpaBuJry .,oKo 3a oKo. 3y6 3a

IIag Honrrpa4a na Vnu nog rypcry Bnacr1556. ro.a{He

nocltrje MHoro roArzEaycnjeunre og6pa:re Horu-rpag 3pzucxlr, MaJra aJrrl rlBpcra yrBpAa HayTol(y X<r{poBrla y yHy, na.na je cpeAr{HoMraJD. roAr4Hey TypcKe pyKe rrocBe HeoqeKr[BaHorr raxo pehr.r6es 6op6e.Te rogr,rrre e ey.irrau CyJejMaH Be.nz.rancrnennHapeAr.roAa ce Mopa ocBojr{Tr,r epSana Czrer

Kao npenpeKa Ha rseroBoM ocuajavxolr noxogy

Ka Be.{y. Iloc.nzj e o6}rMHr,rxo6ocrpanzx npr.tnpe-Ma cpeAxHoM roAr4He cy ganoqeJre xpnane 6op6ey xojr,rM ce caojuu rroABr,rroM tcraKra BoicKaxpBarcKor 6ana Hyxo;ra 3pzucxor. Oua je iao-

rlo)Kap ,1 garraJrr4JraApBeHe ArajeJoBe rnp$aee,nosra.{ehr{ ce rpeMa rnplanz Isos4arcr<o, rgjeje BojBoAa ToMa JlyKurrah, axo je njepoearr.r cra-pr,IM JbeToIItcIII4Ma, [OXBaTaO KanrITyJ'IaHTe I43Kocrajnurqe r{ Ka3Hr4o l,rx sa mr,rxoey u:4ajycrpalrrrHr,rMKa3HaMa - nocaAy je gao na6zrz uaKoJbe, a riJ{xoBor 3a[oEjeAHr4Ka Aao cBe3arr{Korsr{Ma-sa pe[oBe I pacKgfr']jTu ua vetnopo,rT)flagola 3praucror Hoenrpaga r KocrajuNqe

-ruN-

p-oM cy oTBopeHa Bpara 3a TypcKe TrpoBare y

X-piarcKy 'r AaJr,e Ha 3a[aA. Beh y npo;sehL1557. roAraHe .qBr{je rJapcKe qere cy rrycjrorxrrJrecKo KarrrreJra Jlr.rnHrfi{a r raplaee Kpyna, arr{cy rl x cJrox<Ho Ha[aJrr4 yApyx<eur,r 6paur,fe.iul

Iograxe Ma,rxo.roeroBrx nycromena y lloyrryn556-1562)

O4_cnrx rypcKrlx aojcxoaola uajneha pasapa*ay- I toyr6_y flpoy3poqr{o je xepqeroBa.{Kr,r caHUaKrvrarKotroer, o KoMe cBe KpoHr4Ke ror 4o6a ronopeca crpaxoM r4 pecfieKroM. llecro My naa.lro6pojxerocaAe rroyHcKr{x rnp$aaa Htlcy Moure fipyrrarvHr4K€KaB ornop, Kao uro jc 6uo c;rysaj y nerol:lbd. roAr4He Ka,qa je Ra[r4raH tr4BaH Kacrera_uosl4h ca 3pnurpaAa Morao caMo nocMarparr4"t

,?ff ,*1" 5**u.,ron 6o-aycrp,rjcK,'xpBar,'. rparor,y.

'")iflt","n:;,

o;r.#.o, IBo3aaHcK, paa, aparorby. rr, crp.

Il_{llr.rJa .Mecr,rh! Xpsarr Ha r{3MaKy XV ,{ roqerKoM,n

xvr_ErrJeKa, KBx)KeBr{-nK, tI , 3arpe6, t903, crp. ,E{.'', lt . JrarrBaHlr{, HaB, Ajeno. erD. Et.

il!'if: tJr:t#.";rlv, Idstoriarum

de rebus Hunsarrcis,

127

A. MutuAo|uh/Ha addpa rupcKe eftc'rL@Buie

rrrra paAe Marxo.r6eroee tlere oKo Ilega.rrrpagan AaJbe Ha aana4, jep je rlMao MaJIy [ocaAy aMyHtar{uje jour Marse, uJrtT Ka}{o flr'Irlre KHe3yllluxottu 3prcrcrorrr ,,8 ct,rx Baue MIrJtocrlz rpaAr{x

nuje 6ulo [paxa(6apyra) [rro 6I4cMo

Aonor

:ua v rno nur r lE l

Heurro xacHr.Ije, a Mr'rxongan 29.9. 1558. ro-

Ar4He opofl4qHr{ Ma.nxo.r6er je c 11.000 uapto-JIOCa 14 aKr{I{rJI Ja HeMTUIOCpAHO lart'o U fiJbaq-

Kao ceJra rsMeby yHe v lJrttEe, AoK Hr'ICy

pa36njeHr,r no4 KpcrNrsou. Kpajeu orro6pa r'rcre

logr,tre Ma;rxov6er ce c BojcKoM BParr{o_ Ha yny

I4 OrrKOJtlO MaJII4 ApBeH[ KarrrreJr Jlr'l]Irll4lly

(fieIutrr{rqr) ua ,{yprnoj ororlr y cety Marla-

jenuhrua, ryxyht{ je rono;}lMa I'I3 paal'lje no-

,qnrHyre KyJre Ha AaHann$oj ;roraqujr Bl,tgoprje.

I4axo cy Typtqu 6tttlr AaJIeKo HaAMohnmiv, 6au-

cKa BojcKa je 4oulna y noMoh ,{ yra6oPlara ce

xog )Krapoeqa, ogaxle je ycnjera Aorypurl'I yKarureJr He[rTo xpaHe 14 nojaqarba y JbyacTBy.

Melyrnr, 6panzorlurvra cy HeAocrai a.'It{ 6apyr

r Ao6pe ;ryrvr6apge, a ry I4M 6ancra nojcra nzje

Mo Ia rroMoht{, jep je N caMa y roMe ocKyAI4-jeaa;ra, 36or rora cy ilerr{Pt{ lcnpaBHe JryM-

6apge ras JInuHI4qe cae pjele rpyBaile, a MaJr-

Koq6eroBx TonoBI{ cBe nr,lne nojavanalll Barpy,

raKo Aa cy 1. 11. L558. rognne ua ovurneg 6ar-

cKe BojcKe Typqra pasaa;rrarv u pa3opvrJrvl JI [ll-

nnqy. ,{na AaHa KacHr{je Manxo'r6er ie 3ay3eo

rr KarrraeJr Eyurenrh na Illeslzha oroqla y BJra-

Tsr, nocjeKaBlxr nocaAy oA 40 6paHr4raqa, a

3arr{M crraJrr,ro rnplary orox (ganac EocagcxaOroxa) c Be tKI/IM $pa*enavxrau cauocranou.le)

C.ra6a 6prra KpaJbeBcKI4x u ca6opcrr.rx .rygl'r o

cna6grjeearry norpaHffqHe o6paHe parHIaM no-

Tperrrxrr4HaMa ro;rr,rxo je o3flojeAr'Ira )KI'IrcJbe upyAape IBo3AaHcKor rpana Aa cy [o.{erKoM 1559.

r'oAr4He oAJryr{r{Jrtt npv3EaTtt rypcKy BracT ,{ rrJla-

harra rau ,4aHaK, caMo Aa tdx norlrreAe craJIHI4xpa3apalrra, .{axaxo, pearqrja 3BaHr4qHenoJII4TI4Ke

6uta je BpJro }<ecroKa, y3 oury)K6y o ercAalr4,

na cy )ltt{TeJbJ,r fnos4aucxor MopaJIt{ rroul4rlrrlrl

cBoj clopa3yM c TypqI,IMa, a 6a:H v ca6op cy

rocBerJ,rJrl nehy naxrny o6panr,r rpaullue, ulroje npranperueno oABparrJro Marxo.r6erose axuH-

ur{je rr flpeycMjep Jro xx y cJIaBoHcKe flpeAjere.V roue cy noMorJle Id Doce6He je4laHr'Ilre Kpalb-

cxr,rx N u:rajepcKr4x I4H)KI4Ibepaqa. Kojll cy no

oAryqr,r caooPa y oBoM KPaJy cI{cTeMaTcKt'Ipa3a-

paJrrl crape HarryrlrreHe tpoprr$rxaqnj e y ne-

pr{oAy o,q 1559. ,qo 1562. rognue, Aa ce y }srxne 6r.,ryr*esgr,ue rypcKe nocage.zo)

Y nponehe 1560. rogune oner cy not{ere rypcKe

rrpoBaJre TaKo rrrro je rs Honurpaga ]4 Kocraj-

H[rIe norxJro y nJharrKy Ao BpHorpa'ra flpeKo

400 uapro;roca, aJrer r x Ha noBparKy xog )Ku-

poBr{a cycrr{rHe Heruro Marbll oApeA BojHtKa

KEe3a 3pr4HcKor r BpxoBsor rauurasa Jlesxo-

nnha, pa:6rje x rr nJrl,rjeH orve, sapobunlrr

ycnrje4uo cpeA''IHoM Maja Mjeceqa ca rlerr{pl

BpJro cH KHa ogpega xojr,r cy EarraJII'r xpBarcKy

Ha rurpoKoM Sponry r y roKy ocaM AaHa xa-

parba 3apdI4JrI4 MHoro JbyAI4 ]{ croKe, a ToAopoB

Honrarpag KoA EyrKralua r BeroBy Bapolrr 3ay3eJlr4

S AIIAJII4JII4.

Mjeceq gana xacuzje Ma.nxovber je xrrao nono-B]llr4 OBy HOBy BapI4laHTy AI4CneP3r4BHOr Hana,4a,

xprlKyrnlBrrrr ee.nuxy rojcny y Hoezrpa4y r.l uaHoEcKoMno,'r,y (4anac rbt{Be ceJla Mar jee hJa),aJrr{ je JlenroBrah ua npr.rjeue yoqtzo onacuocr,noArrao y36yHy y qt{jeJloj Xpnarcroj r'r Illrajep-cKoj, re cBojlM [porl4BMjepaMa nPeAyxt'lrp]4o

onaj nanag. Melyruu, Marbe rypcKe rlere cy(:TaJrHOrpoBaJbl,lBaJlerpeKo rpaHl'Iqe, t(apJ4Jre ,lna!'rr4Jre,a je y jegnolr oA TIlx rroxoAa norr{HyoIJa$ep6er cnrr MaJrxoq6eroE I{ 3er BeJIlKor Be-srapa Pycreunaure, a Herrrro xacuuje ro4 Xpac-. oBr4rle orr4He vr npyrpr Malxo.{ee clrs. noc.nzictrera cy yrrecrar ocBerE4t{Kl noxoAl4 I'ypcKeBojcKe. y jegnou og HarraAaHa rBo3AaHcKo o,q-py.rje, BpxoBHI4Karrr{raH Jlenrog h je :apo6zo70 uapro;roca Ias Kocrajuuqe, Meby KojI4Ma t4r.naeHor Marxo'r6erouor eogzva npI4JIIlKoM rpo-na;ra Jypaja Bep.ru.rha,Ka3HI4BrrII4a Haor{jarbeMHa KoJrarl.CpeAr.rHoM562. roguue I43 HoBt{rpaAa

sa Ylltt vt KocrajHzqz cy Aaa BeJIlrKaoApeAa cano Brure oA 1.000 KolbaHr4Ka oxapaJla Kpaj onTonycKor Ao KJlanylxe ,4 oABera opojHo po6J6ey EocHy, jep je rxea Hr.rr<o;ra pzncxl4 (Cxrer-

cxr) roAr,rHygaua pannje.qr.Irao pyKe oA obpaHeTerrrKo orrycrorleHor IIoyBa u cacBl,{MnpeceJll4oy Curer, rrpey3eBur{ KoMaHAyHaA ToM cJIilBHoMrnpf anou. yocraroM, .nr.nrraj o6pane eeh ceuonaxo 6r,r;ra noujepz.ra Ha Kyfly r.r Kopany,u Kpyfla, fBo3AaHcKor.r 3pr.firrpag cy 6utu rex,'lcrypeHr,I npeAlbr4 noJro)Kajtl Te o6paM6eHe fi-Hrrje, Br e y $yurqrjn npeAcrpaKa r ocMa-Tp ar{Ht4r{a.

Konl1eu re 1562. rogurie yraHqaH je ocuorogmu-1614Mr{p c Typrlr4Ma, a;rr,r je ou rrapyrrreH Beh1565. ro4rue naAoM sprrrcKe replane Kpyne yrypcKe pyKe.

Be;ruxa 6rrxa na Honcxonr nory1566. rorme

,fiecer rognna noc.nr.rje aga 3pr,racKorHoBllrpaAanoA TypcKy r.nacr oryvaj je xreo 4a repSase

1r)CsMy Eapa6ac, codex epls to lar is e t d ip lomat icnscomltis Nicolai de Znnto, I, MIIII Xl(I)<, Budspest, 1898,CTD. 49HID.

!r ) P.- Jloraut4h. E xah t-r EqxahKa *pajmta, 3arpe6, 1890B. Knarh, I {aB. Ajeno, v, crp. 2s2-283.

{} t{Earr ToMellltxh. Cbrcnicon breve rcgni croatiae, ApKvB

sa Jyr.ocraBelrcKy fioBjecrrl4qy, IX, 3aryte6, 1868, crp. 32.

t28

A Mu^uaoouh/Ha adapa ralrcxe erccna]/'suie

IIag rlp$are 3Pt{H l5?7. roAr{He y ryPcKe pyKe

TBpAr4 rpaA 3pI,rH rra cjajxoj crpare'rrKoj rro3r-

4ujn y 6p4uva SPnHcKe roPe Ayro ie nPKoclao

l'ypCKI4M Ia[aAI4Ma I'I OncanaMa,aJII'rCy cpepxaA-

oeroBa qeroBarba AecerKoBaJraberoBy nocaAy I4cacBr4MpaceJrt{Jla r$emBo [oArPaDe, na cy Mygauu.6uiu og6pojauu KaAa e y 6ojy Ha PaAoI5I4

noruHyo xpa6pr,rxacte;ran 3puna nojaoga Ilaaao

yxoge goj aaz.ne ga je gno flocaAe orr{rrao x3

"p"lu y qeroBalse, (Depxa46er je ynpaeo 6ro

carpagno Mocr npeKo Yne y Hoerarpany, flpeKo

Ibera flPeBe3ao ceAaM BeJII4KT'IX TOnOBa ',I no)Ky-

pr4o Aa oncje,4He 3puu, TyKyh[ ra ronoBr'IMa caoKoJIHI4x 6perosa. Beh noclzje rrPBr'rx xhraua

KacreraH kao,Ier+atr je @epxa46ery rrory4uo

florpaHr{qHe rpa,qoBe, art'I KaKO HI4 CaMa HI'Ile

l\rorJra craBr{T[ jave nocage y ll'nx Hl4Tt/MM octl-

r)'parr.r parHe norpe6e, Typry'I I4x JraKo [peore-IIre y Majy I4cre roAI4Ee, xaga je y flpeKoyrbe

j{ornao c Berr{KoM BOjCKOM I4 30 ronoea upnr

6er;rep6er 6ocancxra, AoraAarrrls''I canqax @ep-

xa,4rralra Coxo;ronrzh.2a)

IIag rnp$ane IBo3AaHcKo y ryPcre PyKe1578. roruxe

TBpbaBa laosgaHcxo je y najnehy ouacHocr Ao-ur.na jou 1556. ro4une KaAa ie rao 3pl'IHcKr{

Hoeurpag y rypcKe pyKe, anr'I ce l,rlraK oAp)xaJlajour npexo ABaAecer oAIzHasaxBaJbyjyhr'rcaojuu

MohHxM 3r{AI,rHaMa,rroJro}Kajy Ha rerrrKo nPI4-cry[aqHoM Mjecry, xpa6poj noca4u BeJI KOjgrm,rouarcxoj Bje rrlaHra cflopa3yM jeBarba KHe-

3oBa 3pr,IHcKl4xca TyPqr{Ma. Tar<o cy typcxe

lpoBaJIHe BojcKe npora3tlJle MI'rMoMohHt'Ix 6e-

AeMa oBor rpa,qa aJIr4 e 6vrJrou Bl4rrrenoKyrlral a

Aa ce fBosAaHcKoocBojl - ABa nyra je ro !Io-

Kyrxao MaJrKor{6er 1561. roAr'{He, a ABa rryra

depxag6er Coro;ronuh 7574. u 15?6. roqune.

Crixr.r nyr ce [oca,4a jynavrr'r 6oprana,a cnac je

AoHocrJIa6axcr<anojcxa, roja je crr'rsa;rana epn-jenae y norloh oncje4nyrr'ru 6parroryrua' flpuma-

KoM nere oncage, xojy je (DePxaA6ernocrael4o

3. 10. 157?. roArHe, a norpaja.na je npexo rplr

ar,rieroM rrrrrlTr{Jla Iloxyn.re a Apyrr'IM. Aecer:ryia cna6r{jfiM cHaraMaoA @epxa46eroneeojcxe

uopa"ra je floMohr'I IBo3AaEcKoM.

Taj uyr je @epxa,q6er6tro y nagMohsoj no3rlqr{-jn u :rivje My ce )KyplJro. MaIsoM jeAlcrulroM

oncj eo je fBosAancKo I,r ry ocraBtro cBor Karn{-rJtt6uny-, a cau je c TJIaBHI4I{oMse go 20. L0.

!577. ro+ttne 6ro y epr'Ilrcrolr HoBrrry)any 14 rro-npaBJLao Mocr npeKo yHe Aa 614 rrpeKo rsera

Morao npeBecTr reruKy apTr'IJhepI4Jya pyIIIeI5e

rpaAoBa. KaA je AoBPuu4oMocr r'I npeBe3ao ro-rroBe,oH je ygapro Ha 3pxllrpaA ,{ ocBojl4ora, a

3arr,rM ,r r{g ocraJlr{x rpaAoBa- KraAyuy, IIe-

hrarpag, log:ur,r3A I4 Apyre, a reK oHga ce BparuorroA faog,4ancxo, .rexajytrlr Aa [ocaAt'I [oHecraHe6apyra, xpaHe r noAe. flocagy je wfirra:ro 3006paururaqa,BehJ4HoM yAapa I.r3 npegrpafa Jar'le,3arr,rM Herrrro xpBarcKr'Ix xapaMl4j -crarll x

cTpaKaPa ,{ KParbcKI,Ix [yrnKapa rroA KoMaHAOMTpojrd{e Kanerana:,[oxropoarha, Huro;re O>xe-rowrha ra AHApr,Ije Cteruflr'rha. [bt'IxoB 6oP6eHr{vopa.n nrje onao Hr,I KaAa ce Ha xaro.lrr'r'{x Eo-x<nh 25. 72. 1577. roAI,IIIe oKo rpaAa oKyrr,'IJlo.iax 5,000 TypaKa r BJIaIUKI4XMaPToJIoca,@epxag6er no3Bao rrocaAy Ha nPeAajy. Ynrr,rua-ryM je oA6rjeH a rraA je y6;rax<ena raKo rrrroje

noca4ajera jeAHor

rro ie4HorrBpbaBcKor

rrca-qyBapa. Ka,qa je nocaArf cacBr{M HecraroxpaEe, a TypIIId joj cvrpoBajlt4 rocJbeAr6aABania, @epxag6er ,tx noHoBo Iro3IlBa Ha [PeAajy,ai orM rroHocHooa6trjajy raj nyr l43Aaje,o'le-ryjyhr go;rasax KpaiBeBcKeBojcre. 3aro apep-xag6er napelyje onxrrl4 jypt4fir na rpa4 10. cu-j e.rr6a 1578. roAr,IHe, ajlll rrocaAa rpr'I Aar{aycnjeruxo o,q6rja cBe jypr,fifle, ga 6r o4 300'rra-ltoBa rrocane ocraJlo jolx Tpt'IAeceraK x<vIBtlx, alrvrrt o*vr y paHaMa, t3MJ Ienr raafy n >xe\u.Kala je 13. cr,Ij .{r6a yjyrpo rypcKa BojcKa y3

6ojEe noKrr4.{e o6HoBr,tra jyFeffi v [poBaJIr'IJIaBpara rBpbaBe, y rpaAy rryIroM pyrlreBl4Ha HauJIa

je cauo.;reureae, jep cy cer 6panlroqn 6r'r.nr rp-rBr,r. OcBaja.{ je napegr'ro ga ce na.nr jynaI1r'I

caxpaHe no xpurhaHcxolr o6PeAy. En o rsl'IxoBolt{noginry cnjeuao je AuryIr Tpeczh-flaamrah'25)y ocBajaby leosgancxor yqecrBoBall cy lroBtr'IPaACKI,( IIJIaHOBTInocaAe 14.MaPToIocI4, a jeAaH

oA HOBCKT4Xra t{MeHoBaH le 3a KarreTaHa rBo3-

AaHcKe rarreraHnje. Eno je ro AxMeAara Bere-

TaHffrh, irr.rja nucnaa cnjegove o xyMaEoM oAHocy

n) I4Barr K y I<y rb e B r.rh, rI. aJ. crp. 82.'P. JI o n i t h. rrpr4j'o3{ 3a roBtdecT xpBarcxe 16. ,'lt?. BnleRa. crapnHe xlx, 3arpe6 1886, crp.43, 6il.

t ) Pavao R,t t ter vltezovle, Kpor l l4Ka anl t r t ' r cnoM€-I{er Bcera cEera BetoE, 3arpe6, 17{2, crp. 162.

B. Ca6rbap, I I . Ar. crp. ? l3-7 l { .

130

A. Mlt4ultoeuh/Hd adap?! ryI,c6e eAqlrttuuje

To je y snarnoj ujepz yrrBpcrzro rypcKy oKy-raqlrjy rpagona y tloyny 14 fiperBopr.rJto r4x ycraJrHy oleparzBHy 6a3y sa rypcKe Ha[aAe HaEzxah u KaproBarl HoBy [orpaHr.rr]]ry rBpbaBy.36or ge;rr,rxe Qpexnemlzj e nojnrx je4uxrqa

Irpo3 HoBralpag lr Kocrajnuqy y ro BpnjeMc cy3HaTEO nPolnnpeHa tsl4xoBa npr4rpaAcKa IlaceJba

oAHOCHOpaTapcKOM npor43BoArsoM xpaHe, a cTa-HoBarr{ cy y HeKoJrr4Kocror},rHa ApBeHr4x KyhaIOKPI4BEHI,IX CJIAMOM'IJII4 AAIIFIAHOM IIII{MJIOM.

Vnparo re aapourz 6ra;re cy peAoBrrox<prBoBaneBarpr4 npr4rJ4KoM aefyco6nux rreroBarla y roBprjeMe, Kao tla np. 1580. roAr.rneKaAa cy HoB-

:6aHr4y cacraBy (pepxa,qnalrr,tre nojcxe uaua;re!** r KapJoBard, aJrrr cy IrM Kapaoevaru z-bI4IIIhaHrI y upOTI4BHanaAy ganarvJlJ/r BaporxKaHaceJbay Kpynu rr Honr,rrpa4y. Kouqerlr ro4rauecy r{M rrocaAe Kpyne u Honot nparra,reMr{Jro3aAparo, noxapaJre oKorr4Hy Kap.nonqa, 3apo6r,rre400 cy:xrresa r{:MHoro croxe. Cluje4ehe, 1581.roAt{rre KapJroBaqKa ocaAa t{gHeHaAa e yqaray Iloyrre rl nogoBo 3ana;rr4Jranaporru y Hoalr-rpaAy r Kpynr na Vum, rrrro ce mmBo pr4ryaJrrronoHaBJbaJroBaKe ro,qr4He, a je eKoHoMcKr4 a3-Boj Ttrx eapo na 6zo cacer{M oHeMoryheH.

Kpaaae roguue XacaHna[e llpegojenrha(r591-r593)

KaAa je 1591. mgrue ga 6ocancxor 6er;rep6eray Ea*a;ryxy Aorrao )KecroKlr parHr,rK ra3 Xep-IderoBr4rre acaHnarxa flpegojen h, ra xpearcxojI paHI,rrIJ,re sauraga;ro flepMaEeHTHoqeroBarBe,jep je narrra nr.nre 6opanro y Honurpagy u Koc-Tajar \u nero y Earra.lryqn, epe6ajyhu oganreKao Ko6aq noBoJhEy npr,rJlr{Ky Aa HarraAHe{saysue Ezxah, Pmaq, Ilerpr,rrby, Crcar r,rgpyreoKoJrHeyrBpne. Beh npBe rogzne (1591) ns Ho-BrrrpaAa 6esycujel[ro Harra,qa lra Cucar, a;frtt3aro 3ay3r,rMapag Pznav, a 1592. ro4Nne jour zErxah, fopy, XpacroBraqy, flerprarby w VIsa\u:n.Te rogzxe je no gpyrr nyr 6es ycnjexa oncje4aorpa,q Cr{caK, oner noJrasehr4 ts Honurpaga, caVne, r,r eogehv tr HoBcKe rrocarHe Id noMohgegeTe.

Kao ynopau 6opaq r Bar{peAaHopraHra3aropXa-eau[arxa xpajelr uaja 1593. rogune no rpehr4 nyrnpttnpeMa Harra,qHa rnpfaey C caK v npr,rKyrJbare;rrar<yaojcxy y Iloyrsy o4 6lrsy 40.000 Boj-llvr]<a 14 To BojcKy rz.rKor canqar6era M6paxu:lraAtrcJror{rlpaoe rog 3punrpaga, caoje vere y Ko-crajHrdrlff, BojcKy 3BopHr{.rKor aHUaKaMeMr{6era

y AoJrr{Hy Crpr4roBe, a KJrtrrrrKo-Jrr,tBarscKor aH-

qaxa Anapgttbera y AoJrr4HyCaxe, gox ce B],rure"ypcKr4x BojBoAaoKynr,fio y Hosrrpagy n IBo3-AaHcKoM.Ao 6rarte je goIruo 22. jyua 1593. ro-gune y xojoj je rypcxa eojcra crpaxonrro [opa-xreHa, a cau Xacarma[ra galxao cMpr y prajeqrl{yur, xao u cBu rlptrcrerrJrr{ caHuar{r{. Ilpecy4nyyJrory y roj jorrr npecygnoj 6nqra ogurpaao jeMoAepHo BarpeHo opyx(je roje cy r4MaJruKap-JoBaqKr.fapre6ysupn (nyrrxapr) noA KoMaHAoMrrocJr,eArber po$a Crjenaua ErarajcKor.2s)

Kourpao$areuna 6aHcKe rojcxe nporunI'ypaxa (1593-1600)

Ilocnegrsa 4eqemja 16. cro.neha 6u.na e y ana-r<y o$euernrurx t{eroBarsa 6aucxe nojixe, rojaje ocoxo.rsenano6jegou na4 Typqzrr,raKoA Cr,rc-

Ae$zHrau,reHo ocno6ogrzne Cucax u Ilerpnrry. TeroAr4uecy 6aHcKe {ere Toue Epge4r,rjaoucje4a-re ,{ HoBrarpaA, a xpajerl roArc{e cy JIeEKoBT{heBetleTe c KaproBa.rxou rojcxom y Hohuorvrnana4y

uoKyrrr€urr{ ayoerra Ilerpzrry, aJrr4nperple ABo-crpyKr4 rropa3 19. vr 20. 9. 1596, ol xojer ce xr,r-

floqerxou L597. rognxe xpBarcKr,( ca6op y Ba-IJa)fiAr,rHye oA Kpar,a Pygor$a rpa:r,ro nojara-Ise nocaAa Ha noKyflcKoj o6pau6eaoj tuuwjrl 6apAo paBHorerxeca r)T)cKr{McHaraMa y Kocrajnr_\tr, 3pryy, Howtrpagy lr gp. rnplaiaua, ga 6r

99 gnprlJe.rura rypcKa qeroBarra. TaKo je y Jhero1598. rogrre jaxa rypcxa aojcxa nanili Kap-JroBarL a y EanaAy cy J recTBoBaIe r,( TytrrcKetrere r€ HoB'.rrpaAaHa yur4. Me$y unoruu nna-qoBuMa ga oclo6o$erre Eocne o4 TypcKe BJlacrtt1599. rogune je 6ocancrur nreMrah JepouraM3ra-raprh npe4;rox<rzo a ce ca 20.000 oA;6paue Boj-

!. )P. Iorlarllrl, E {xah, rr. AJ.' crp. ?3, r?6.JoEaH ToMr{h, HoBr floAaqr{ o 6rqn KoA Cr{cxa t5gg,

CfloMerrrnR CAEI XX]<I, EeorpaA 1898, crp. 76.

732



A MuauHoeuh/Ha adap! rypcle eKcnaH3uJc

-".::yiup" na Kocrajuzqy, Honrzrpag lt Eal5aay_

a.y, a 3arr4M cyKqecr4Blro 14 ocraJre 6ocancxeyrspge. . .re)

Tpar[.rne trocJbeAxrlecroroAnrurber paroBa*ay 4nopcxou rpajy

;*f#,:'$.g;t=T11$'":r,ffii?,i"t:+*';:

Dvorski kraj pod turskom vla56u(rss6 t7r8)

n13-i_!laneri, poznatih ofenzirrnihdejstava oto_

I_Tl,ku"tp"g:-prema zapadu

vrlo rano .u ,roeilirzuzetanstratedki znaiaj dvorskogdijeta founja

133

A. Mitinouii/Na udaru tutske ekspanziie

kao najpovoljnijeg pravca za njihov prodor kaZagrebu, Graau i Bedu, ali su tu dinjenicu bla-g(wremeno uodili i vojni stratezi ugarsko-hrvat-ske obrane, te poduzimali mjere u cilju fortifi-kacione valorizacije ovog prirodnog krajiSta, po-

pravijajudi stale i izgratlujuii nove utvrde, kakobi se Sto efikas,nije zaprijedili mogudi pravciturskog nadiranja. U sklopu tih napora izgra-tlen je oko 1490. Bodine i Zrinski Novigrad, kojis€ prvih godina naziva >BrodskyBrodski grad< jer je podignut na poznatomZri,nskorrn brodu, tj. prelazu preko rijeke Uneprema brdu MeSinovac, kao mostobran i zapre-dna kontrafortifikacija prema utvrdi Stari Noviknezovi Blagajskih na Kulskom brdu iznad sa-stavaka Une i Sane, koj a je rano do5la u turskeruke. Odludujudu ulogu u tom dugoroanom pro-j elstu (1490-1556) ocligrale su tadasnje aus-

trijske a danaSnje rslovenadke pokraiine Kranj-ska ,i Staj e.nska, pruZajudi obi,lnu financijsku,strudnu i vojnu pomoi domaeoj hrvatskoj vlaste-li. Istina, ta pornod je desto oscilirala, zavisno odekonomskog stanja carevine i ratne opasnosti,jer su kranjski staleZi u vrijerne mira zrta\i zadeset puta smanjiti broj dlanova pwade i u istojmjeri reducirati budZet, dok su plaie vojnicimaznale kasrfti i po tri godine!

Slidna situacij a je bila i sa ostalim fortifjkaci-jama dvorskog podrudja - LiSnicom, DobromNjivom, Busevidem, Jarnnicsrn, Pedaljgrado,m,Gvozdanskim i Zri,ngradom, te nizom manjih ut-

vrda u Kosnoj, Ljubnoj, Rujevcu, Crlje5nici, naRavnidkoj otoci i dr. Meilutim, i pored tih sla-bosti - osnovni cilj ove obrambene linije je

cjelini postignut zadrZavanjem turske invazijeza vi.5e od stotinu godina u odnosu na pad Bo-sne 1463. godine, a gotovro dvostruko duZe uodnosu na kosovsku bitku 1389. godine.r)

Tursko osvajanje dvorskog kraja

Prva agonija dvorskog dijela Pounja poiinje1546. godine odlaskom knezova Zrinskih na no-ve posjede u Meclimurju, kuplj ene za 50.000dukata od kralja Ferdinanda, jer je tada i os-

talo, vojnidki daleko slabije plernstvo podelonapuitati zavidaj i, seliti na zapad, ostavljajuciu tvrdavama na granici malobrojne pooade, kojesu desto samo odajnidkim naporom odbijale na-pade turskih >treteiih odreda< lake konjice, 5tosu bez veieg rizika pusto3ile okolinu utvrda uPounju. Medutim, za pad Novigrada Zrinskog i

skoj su sij ali strah, panirl<u, pustoS, i ffnrt, a ni-

5ta manje nisu bilia Zestoka Eetqva,nja njegovih

silova, koji su se takoile istakli u austro-turskomratu 1551-1562. godine. Cesta meta njih,ovih na-pada bio je Zrinski Nowi, zbog dega razd autorinavode razlidite godine i datume pada te tvrtla-ve u turske ruke. TaJ<o Hamdij a KreSevljakovii

navodi godinu 1557, Adem Handiic i RadoslavLopaiid godinu 1560, a o ljetopiscima da se,ine gsvari. MetlrLrtim, zahvaljujudi zbirci originaFnih turskih dokumenata >Miihimme defteri< ukojoj se nalaze i ,izvje5taji bosanskog sandZak-bega Porti o tim pohodirna, utvrdili smo da je

to bilo 18.7. 1556. go dne, u vrijeme do k je

hrvatski ban Nikola Zrinski branio ugarski gradSiget, a Kostajnicu i Novigrad na Uni prePu-stio malodu5nom i slabo plaienom naj amnikuPankracu Lusthaleru iz Ljubljane.'Malkoieve dete 6u 1558. godine zauzele utvrdeLeBnicu i BuSevii, dva >Wasserburga< na Uni,

tulruCi ih topovima sa obale i iz neposredne bli-zine, po5to su na splavovima prevezli vojskui topove na te utvrdene otoke. Kraj em iste €io-dine po nalogu kralja Maksimilijana oba grada,su u snaZnorn napadu ponovo oslobodeni, aliubrzo napu3teni i razvaljeni, jer su uvjeti zanjihovu obranu bili vrlo nePovoljni.Slitno se desilo,i sa Pedaljgnadom, Prikovr3ldmi Komogovinom te iste godine, a u slijededitrpet godina, do 1563. godine, pali su u tursl<eruke ili jednostavno napuiteni od vlasnika iposade i razvalieni gradovi Jamnica, Kosna,Llubna, Zirovac,- Mraiij, Dobra Njiva i drugi,tako da od nekih danas stoje zidovi, od nekihtek temelji u zemlji, a od nekih - ni toliko.t)Na dvorskom podrudju najduZe su se odupiraliturskoj invaziji gradovi Zrin i Gvozdanski, jer

su bili dobro utvrtleni i branjeni, a locirani nanedobitnim visovima. Medutim, lukavi bosanskisa.nrdZakbegFerhadbeg vretrao je priliku kad

r) Joseph v. Ilammer, Geschichte des Osmanlischen Reiches,u- Pest. 1834-44.str. 4?H8?,rvan Kukul jev l6 : Zr iD-grad i nieAovi gospodari. za -ereb. 1891. st!. 6?-69.

!) Vjekos lav KIa i6 : Povijest Hrvata rV, zaarcb, MH, 1974

r34

A. Mitinouie/Na udar"u turske ekspdnzije

tlava, tako da Zr,in nije mogao odoljeti. Istina,kralj je iste godine na kratko bio povratio Zrini Pedaljgrad, ali mu ih Ferhadbeg pod jesenu novom napadu ponovo preotme,Ovi ratnicki uspjbsi bosinskih vojskovotla,

odreda domaiih islamiziranih liudi iz roda So,ko-loviia, Dugaliia, Predojeviia, i drugih, bili susastavni dio pobjednidke invazione strategije sul-tana Sulejmana II i Selima II na direm, metlu-narodnom planar, a u hrvatskoj povijesti znadekulminaciju najveie opasnosti da turska armadapresij eie i razdvoji hrvatski drZavni korpus nadva odvojena dijela, sjeverni i juZni. Turskiosvajadi. su dvorsko podrudje pridruZili bosan-skom paSaluku, kao i ostale owojene dijelovecentralne Hrvatsrke, drZeii ga u tom statusu pre-ko 160 godina, zbog iega je ova >turska faza<u pro5losti dvorskog kraja imala vrlo daleko-

seZne, uglarrnom negativne posljedice na sve-ukupni privredni, druitveni i kulturni razvitakdanainje dvorske opiine, donoseii joj stagnaci-ju i zaostaj anj e.a)

Turska vojna organizacija podrutja

i uSlo u sastav boeanskog krajiSta (serhata) kaonajisturenijeg dijela bosanske live, kasnije beg-lerbegata odnosno paSauka. ,

nahijske.Metlutim, poslij e >feta< Gvozdanskog i Zlil:lgra-da na danalnjem dvorskom podruiju formira-na je jo5 jedna - gvozdanska kapetanija, kojaje postojala do iza 1635. godine, kada je pre-mje5tena na Zringrad.Jedinstveni sistem turskih fortifikacija imao jesv'orj uprarmi centar u Istanbulu i zvao se Biijiikkala kalemi ili Velika kancelarija tvrdava, ukojoj se vodila (i saiuvala) raznovrsna eviden-cija o posadama, opremi i popravka.ma svih tvr-ilava turske irnperije, pa tako i za fortifikacije

kraja. Bilo ih je dosta, riako je mnoge

sru5ila barska vojska prilikom odstupa predTurcirna, a neke su Turci nanovo sagledali. Dije-l,itre su se na detiri osnovne vrste: tvrtlave (tur.kala) s viSe objekta, kule (tur. kul) kao usam-

ljene utvrde, dardake (tur. derdak) kule za smje-Staj straie, te karaule (tur. karavul) pogranidnastraZarrr-ica.Na dvorskom podrueju je u tursko doba u fun-kciji bilo pet tvrtlava (sa posadom, oruZjem iopremorn): Novi, Zrin, Gvozdanski grad, Pe-daljgrad i Blagajgrad (na drugoj obali Une, kojaje takode pripadala novljanskoj kapetaniji), aposade su im primale platu desto iz vrlo uda-Ijenih oblasti turske carevine, na pr. iz driatr-nih prihoda (mukata) solana na Crnom ili Mra-mornom moru, tako da je kurir na konju pu-tovao po 25 dana da preuzme .novac i joi tolikoda se vrati u Pounje. Pored pje5adijskog naoru-

Zanja posade su imale i artiljeriju - topove ite5ke tvrclavske pu5ke (falkonete, bradatice), terazne obrambene sprave. Tako je na pr. Zrin-grad irnao 1579. godine 25 manjih i 5 veiihtopova.s)U to vrijeme u funkciji je bilo sedam kula:Stari Novi na Kulskom brdu iznad dana5nieZeljeznidke slanice Bosanski Novi, Ospurgan--kula, tj. A5pergarova ,ili Auerspergova kula naRavnidkoj adi, kula Gorica na unskoi adi kodUnEana, Alagina kula (Dobra Njiva) na unskojadi u selu Kuljani, Madubegova kula u Sklo-budarima (Vodica) u Vodidevu, Lakat-kula na

ulazu u Zrinpolje iz doline Zirovca, te kula(toron, turn) Goridka pod Osjedenioom.Lokacij e karaula i dardaka zavisile su od me-tludrZal.ne granice, pa su do 15?8. godine bilena sredokraii izmeclu Une i linije Zringrad-Pedaljgrad-Gvozdanski, a tada su se pomjeri-le na grebene Zrinske gore, Samarice i Trgov-ske gore. Poslije turskog zaposjedanj a tarnponske>nidije zernlje< 1625-1637. godine, ta linija jepomjerena joi dalje na zapad, pa su turske ka-raule ,i dardaci podignute od Petrinje prernaUtinji iznad Baduge, na Budim, Sokolac, Topu-sko i Pemu. Sve poslove na izgradnji i popravciobavljala je raja (narod) uz pomoi majstora izunutra5njosti Bosne, kao i transport oruZja iratnog materijala.Saduvano je vi5e suvtemerdh opisa pojedinihutvrdenj a, a posebno je zanimljiv telegrafskikratak opis pa,p.skogzaslanika Atanasa Georgi-cea (GrgiEevida) iz 1626. godine koji glasi:>Novi je grad (tvrtlava) srednje velidine, smje-Stena medu bregove; u gradu ima 30--40 kuia,

r)Yjekosrav K I a le: Povijest Hrvata V, Zagreb, MII, 19?4,str.ri9-389, 390-396.

!) Hadzi Lalf a: o Batkanskom poluostrvu, SPoMENTK sKA,Beograd. xVI[/r892. str. 81.

.)l.4ihimme alelteri, Orijentalni institut, Samjevo, II, 140;rtr 260.Radoslav LopaSi6: Spis l hrvatske kraJine, I I , Zagreb"1886. str. 186. &A.

1 t R

A, Milinoui6/Na ldaru turske ekspanziie

a oko grada do 260, koje ukupno daju viSe od300 vojnika. Tu stanuju age i kapetan.<>Zrin je utvrtleni grad sa oko 50 kuia unutartvrclave i okotro nje, a one daju oko 60 vojnika.Tu stanuje i nekoliko aga (oficira).<

plemiei, a osvojio ju je 1532. Arnaut Memi-pa5a,da bi je neprijatelj opet okupirao i poru5io, aGazi Husrev-beg po,novo sagradio 1539. godine.To je vojvodstvo na podruiju Banjaluke i za-seban kadiluk od 150 akdi.Grad je vrlo star i sazidan je u obliku detve-rokuta.tako tvrdo kao da ga je gradio (istodnikralj) Sedad. S jedne strane-mri teEe rileka Una,

a sa ostale tri strane ima opkop. Pred gradskomkapijom irna visedi most.Ima gradskog kapetana, 200 hrabrih vojnika,dovoljnu kolidimr dZebhane (municije), nekolikovelikih (Sahi) topova, Zitni magacin (zahire ham-bari), stotinjak slamom pokrivenih kuia i dZa-mrlu.<

To je opis Novigrada iz 1660. godine, a iz sa-iuvanih crteZa i planova koji su naetali ietvrtvi.jeka kasnije saznali smo da je ta tvrdava usredini irnala visoku kulu, citadelu (tur. dZabelu),a okolo dva predgrada - Donj ane i Gornjanesa dZematskim dZamijarna. Donjani su bili na-

selje uz ulaznu kapiju, za5tiieno drveno,rn pali-sadom, dok su Gornjani bili podalje uzvodno, uzu56e Sane u Unu, uz veliki drveni most kojegje podigao Ferhad-beg 1577. godine.T)Posade tvrdava sru desto mijenjale svoju for-rnaciju, zavisno od ratnih prilika i vojnih po-treba, a kapetani su kao vojni komandanti tvr-tlava imali znatno veia ovlaBienja (serbes;tiyet)nego u tvrdavama u unutrasnjosti.Iz popisa tvralava koji je saiinj en nakon skla-panja mixa 1635. godine vidi se da su Ttrci ta-da drZali posade u Novom, Gvozdanskom, Zrinu,Pedlju i Goridkoj. Dva posljednja grada Turci

su obnovili oko 1627. godine i u njih stavilisvoj e posade.

Veiinu turskih tvralavskih garnizona u dvorskomkraju sadinjavali su vojnici-plaienici (alufedZi,je) pet glavnih rodova vojske: mustahfizi (duvaritvrilave), azapi (pjeiaci), farisi (konjadci), tob-dZije (artilj erci) i martolosi (oruZnici). Ovi po-sljednji su u 16. i 17. vijeku de5ie bili >ugovor-ni dobnovoljci< nego pladeni, o demu svjedodesultanovj hukumi (nareclenja) bosanskom beguiz 1566. i 1567. godine. To su bili vlasi-stodari,koji su kao nagradu za vojnu sluZbu bili oslobo-deni od plaianja avariza (nameta), karakuluka

(obaveznog rada), Cerahorluka (j arnih radova) i

ostalih nameta, izuzev stodarskog poreza filu-rije. Oni su zbog toga bili vazda hazur (sprernni)da potlu na detova,nje, uz posebnu stimulaciju- pravo na ratni plijen odnosno pljadku.

Takva vojna organizacija granidnog podrudjaomoguiavala je stabilnu bojnu gotovost, elasti-inost obrane i brze protivnapade, te gotovomomentalnu upotrebljivost raspoloZivih efektiva,nasuprnot sporom prikupljanju bosanske spahij-ske vojske, liojoj je za mobilizaciju trebalo 20do 30 dana. Zbog toga je Porta favorizirala mar-to ose kao znadajan faktor efikasnosti turske voj-ske na zapadnom krajiStu i osloncu za daljaosvajanja hrvatskih zemalja.8)Redovna turska voj ska dijelila se na dZemat€(zajednice), buljuke (dete) i ode (vodove), a nao-ruZana je bila sabljama, kopljima, topuzima, 1u-kovima i strelicama, kasnije dugim puSkama

(kadirke) i kuburama. Odjeia im je bila ori-jentalna: Salvare, anterija, 6urak, dizme, a naglavi kauk (iulah sa fesom). Na rijeci Uni su sepovremeno javlj ali vojnici-ladari (Sajkaii) nawoj,im Sajkama i kadirgama, prevozeii dak i to-pove za opsadu Bihaia 1592. godine.Godine 1577. u posadi novske tvrdave bilo je400 vojnika (200 konj anika i 200 pjeiaka), adesetak godina kasnije, 1586. godine, kada segranica odmakla prema Ku,pi, novski garnizonje srnanjen na s:uno 150 vojnika i to preteznofarisa i mustahfiza (po pet oda), te ietiri odeazapa 'i jedna oda tobdZija. U posadi je bio i po

jedan imarn (sveienik), owjetljivad i ser-topiaga (zapo,vj dnik tobdZija). U isto vrijeme po-sada Zringrada je povedana na 200 vojnika, ukojoj je takode bilo najviSe farisa i mustahfiza(po 6 oda), te azapa i martolosa (po 4 ode), a uposadi su imali imama, bevaba (vratara), ka-lauze (izvidaie) i dr.Gvozdanski grad je imao brojdano najjaiu po-sadu od 220 vojnika, od dega 8 oda konjice(farisa), 6 oda duvara tvralave (mustahfiza), 4ode azapa i jednu odu tobdZija, a pored njihi dizctrarakljudara), mujezina (sve6enika),ser-to'piagu, osvjetljivada, kalauze i dr.e)Stari popisi turskih posada u dvorskom krajudaju i niz vrlo znadajnih podataka o hijerarhiji,nagradivanju i stmkturi poj edinih vojnih kolek-tiva. U jednom od tih popisnih deftera iz 1650.godine dati su precizni podaci o broju i efniikojpripadnosti martolosa, koji svjedode o ubrzanojislarnizaciji nj ihovih pripadnika, tako da u posa-di novske tvrdave vei ima dvostrurko viSe mar-

t) Evlija d e r e b i: Sajahatnama, Sarajevo 1966, str. lr8-120.Joseph v . Eammer: op. c i t , I I I , s t r . 285.

r) Adem I IandZi6: Pr i log is tor i j i Eter ih gradova, GODIS-NJAK Istodjskog druitva Biq xm, Salajevo. 1962, str. 323.M0_himrne defted, V. 632; VII,2l0, prevod mr Esref Ko-

r) Adem EandZia: op. c l t . s t r . 32{ -337.Franz vaniaek: specialgescbicht e der Miutergre nze, I,

Wien. 18?5. str. 194-195.

136



A. Milinout/No. ud.ant turske ekspanzije

nomadskih stoeara, organiziranih u katune isrodnidke grupe pod upravom primi.iura i kne-z_ova-katunara,pri.vikao na vojnidku disciplinu,skromnoet u zahtjevima i veliku pokretfivostpo potrebi sluZbe.15)

Nasuprot ustaljenim predrasudama, u veiem di-jelu okupacionog perioda turske su se vlasti

Atanasijem Ljubojeviiem. Istina, vjersku toleran-ciju su i do tada povremeno kvarili sukobiekstremnih crkvenih poglavara oko crkvenihprihoda, starog i novog kalendara i naiina praz-novanja vjerskih praznika bez medusobnog ina,ta i ometanja.O tolerantnom odnosu turskih vlasti prerna objekrSianske religije gwore saiuvani dokumenti'opostojanju i popravku crkava, od koiih dviiepravoslavne, podignute u Sakantjama 164?.-Rujevcu 1671, te jedna katolidka crkva u No-

Turski zapovjednikgrada Gvozdanskog eletantii-aga.(Vizija slikara O, Ivekoviia; tB95)

ngllupio je u toku velikog bedkog rata 1683-1699. godine, kada je to bio uvj e1 i imperativza.-ostanak u zaviiaju, na

svojoj odevini. Tbmprrlrkom su se mnogi Muelimani vratili na

IS;i' ",1.."r:

"tff,tr'janl' Djera ANUBiT'xxrtr4' sarajevo'

139



A. Milinov6/Na trd.ar-u turske eksparaije

Izgradnja kordonskog sistema

metlu Zam'lade i Struge, vrlo slidne karlovadkojlvrclavi,

.alije njenu izgradnju sprijeiila zabra-

na ta-kvth zahvata po odredbama karlovaikogmira.a)

1. Popova Lokva kod zaseoka Ostoji6i ,r D. Zi-rovcu;

2. Cardaika Kosa, udaljena 900 koraka il i 9 mi-

nuta -n a padini brda Ribnik, u ataru istog selaD. Zirovaci

3. Cardadi.lte, udaljeno 2010 koraka il i 21 minutod prethodne, na juznoj padini brda eardal ica,kota 399 u ataru G. Zirovca;

4. Hra6tovaEa, udaljena 1480 koraka ili 14 minutaod prethodne, na istoimenoj koti visokoj BB4miznad sela G. Zirovac;

5. Rada.Snica,udaljena 1?40 koraka ili 18 minutahoda od prethodne, u dol ini potoka Rada5nice.ispod brda Dabru5a. s. G. Zirovac;

6. Dugadka Kosa, dardak udaljen 214? koraka ili22 minuta od prethodnog, na koti 421, u izvo-risnom dijelu potoka Radagnice;

't -'*>'- -

: ' , - . - , - . ..

r -r ,JY\

.

k ' \

,rr:')

"^r)-' .-"d1'

-

lgraT::4

Marsiglijeva karta dvorskog dijela pounja (Novi Novum),1669.godina.

7. Nikolina Glavica na istoimenom brdu izuad

zaseoka Suzi6i, kota 528, udaljena 1319 korakai li 14 minuta od prethodnog dardaka;8. Kondsarov ltrrast, udaljen 2010 koraka ili 18

minuta od Ljubine na prevoju izmedu selaBanjani i Ljubina, ispod brda

-Dvorac;

13. Hrdevica, udaljen 2762 koraka ili 25 minuta,kod,. jctoimenog jezerca (lokve) podno Sume11'norl ;

14. Bistrica, udaljer 1500 koraka ili 29 minuta, iz-nad_ istoimenog potoka koji utide u rjedicuGlodinu (Bosna);

i5. Ogratlenica, 1190 horaka ili 16 minuta dalje najug, na proplanku iznad starog grada Ja:rnnik

u ru.Bevinama);16. Bliznica udaljena 1900 koraka ili 1B minuta hoda

od prethodnog, na vrhu brda Radovi6, kota303 metra;

17. Dokli6, dardak iznad doline potoka Dabrnja, uda-ljen 2?31 korak, il i 26 minuta;

18. Gradaaica, 1916 koraka ili 20 minuta, iznadizvoFiEta potoka Gradanica, pritoke

.rjedice

Jarnnice;19. Brezovada, iardak u brezovom Gaju, na gre-

le.lyL.-t"q sela Ivanjska, udaljen i6O0 ko;ka

lu ro mlnula od prethodnog;

.,f;?:Tr%l:rli,

i 6, sprsr hrvarskekFline, zasreb, 1886,rerdo

.S r ! 16, ZakljuEcl hruatskog sebom, Zagreb, 1959,

143

A, Mitinouii/Na ud..ttu turske eksparIzije

20. Umetaljka, udaljen 1360 koraka ili 13 minutaod prethodnog, u predjelu Ugljarica iznad selaIvanj ska;

21. Cesarov Razgled, dardak na koti 264 iznadzas€oka Podunavci u selu G. Dobretin. uda-

ljenom 1390 koraka ili l5 minuta hoda odprethodnog; ime je dobio po posjeti cara (ce-sara) Josipa II, kdi je obiBao ovaj sektor kor-dona 26. 4. 1775. godine;

22. Oblaj, udaljen 3840 koraka ili 40 minuta odprethodnog, na koti 254 zvauoj 'Klepalo( potoj napravi, izmetlu sela G. Dobretin i StaniiPolje;

23. Stani6 Poljg Eardak na obali Une u istoimenomselu; udaljerr 3350 koraka ili 32 minute odsusjednog dardaka; poznat po pogranidnim inci-dentima oko posjeda na toj adi.

24. Tomasica, dardak na us{u potoka Tomadica uUnu, udaljen 1?80 koraka ili 15 minuta odDrpth^dndo.

25. Suhanac, Eardak na obali Ure, kod istoimeneade, udaljen 1800 koraka ili 16 minuta odTomasice;

26. Javornik, dardak na u36u potoka Javornik urijeku Unu, udalje,n 2280 koraka ili 21 minutuod Cardaka Suhanac;

2?. Strgar, Eardak na u6tu istoinenog potoka (da-nas Srebrnjak) uz rijeku Unu, u ataru selaMatijevici (staro ime Strgar), udaljen 1525 ko-raka ili 15 minuta od iardaka Javornik;

28. Korlat, iardak na obali Une nasuprot dana3-njoj tvornici rSana< u Bosanskom Novom, poz-nat po skeli, pristanistu rijedne flote, carinar-nici i ra.Stelu - mjestu za pogranidnu trgovin-sku razmjenu, udaljen 3400 koraka od Strgara

(pola sata hoda);29. Makarov Brod, Cardak na starom srednjovje-

kovnon prelazu preko Une zvanom Zrinskibrod, na kome je od 1490. do 169?. godinebio tvrdi grad Novi Zrinski (Novi Novi); uda-ljen 1080 koraka ili 11 minuta hoda od pret-hodnog 6ardaka;

30. Zirovac, Eardak na u56u rjeiice Zirovac u Unu,udaljer 1040 koraka ili 10 minuta hoda odCardaka Makarov Brod;

3I. Matin Brod, Eardak udaljen 2465 koraka ili24 minute od dardaka na- Zirovcu, lociran nastarorr mlini3tu Kozjani ianedu Dvora i Za-mlaie:

52. Zallllata, dardak na starom seliStu na obali

Une u istorn selu, udaljen 249? koraka ili 22minute hoda od prethodrog;

53. Struga, dardak na Suhoj Otoci (lokalitet Gra-dina Mari je Terezi je) na obali Une, u'dal jcn1520 koraka ili 15 minuta hoda od ZamlaEe;i sad su uoEljivi ostaci zidova Eardaka;

34. Mutnica, iardak na u36u potoka Mutnice urijeku Unu, udaljen 2620 koraka ili 25 minutaod dardaka Struga;

35. Stara Kula, dardak na obali Une u ataru selaUntani, nasuprot ruievinama stare kule Go-rica na unskom otodi6u; udaljen 3?00 korakaili pola sata hoda od Mutnice;

36. Mlini56e, iardak na staK)m mliniStu sela Di-

vu.se na obali Une kod utoka Dotoka Divuse,

udaljen 342? koraka ili 35 minuta hoda od 6ar-daha u Uniarima;

37. Koaibrcd, dardak na prelazu preko rijeke Uneizmedu Dobrljina i Kozibroda, udaljen 342?koraka od prethodnog iardaka;

38. Kuljani, aardak na obali Une, nasuprot ruie-vina starog grada Dobra Njiva (kasnije Alagi6aKula), udaljen 3900 koraka ili 37 minuta hodaod prethodnog dardaka;

39. Voiinja, iardak udaljen 2140 koraka i1i 21 mi-nutu hoda od iardaka u Kulianima, iznadu,S6apotoka Volinje u Unri;

40. Plazaica, dardak u predjelu klanca Rovine,udaljen 2680 koraka ili 26 minuta hoda odiardaka Volinja;

11. Miinska Rijeka, dardak iznad uiia Mlinskogpotoka u Uiu, udaljen 2530 koraka ili 20 mi-nuta hoda od iardaka Plazaica;

42. Novljani, tardak u zapadnomdijelu Kostajnice,udaljen 3460 koraka ili 35 minuta hoda od

iardaka Mliaska R.;43. Brod na Uni, dardak kod danaSnjegkostajnid-kog mosta preko U!e, udaljen 1260 koraka ili18 minuta hoda od dardaka u Novljanima.

U kordonski sistem obrane bile su ukljudene istare utvrde u Zrinu, Gvozdanskom i Kostajni-.ci, ali se njihova funkcija mijenjala u zavisno-sti od potreba pogranidne voj ske za koncentra-cijom granidara, skladiitenjem ratnog materija-la ili sjedGtem komandi. U tom cilju su u Dvo-ru kao sjedi5tu Dvorske kompanije Druge ban-ske regimente takoele izgratleni svi potrebniobj ekti za dobro funkcioniranje kordonskog si-

stema.5)

Reforme Banske krajine

Ceste reorganizacije Vojne krajine imale su zacilj da od banskih granidara stvore regularnuvojsku uz 3to manje troskove, ali je to redovnonailazilo na Zestok otpor kraji5nika, koji se ma-nifestirao u bunarna i hajdudiji kao obliku ot-pora. Tako je bilo i prilikom regulacije Banskekrajine 1750. godine, kada je Marija Terezijana lukav nadin uspjela prebaciti veliki dio voj-nih tro3kova na stanovni5tvo i hrvatske staleZe.Medutirn, novi tereti, u prvom redu tro5kovi

za nabavu uniformi, izazvali su pobunu kraji3ni-ka pod vodstvom TeSe Kiuka i popa FilipaTrbuhoviia sa centrom u Komogovini, koji pro-tjeraju svoje oficire u Kostajnicu i Glinu i tuih opkole. Sve se, ipak, troie zavriilo po gra-nidare, ne samo oitrim kaznama suda, nego idokidanjern kraji5ke samouprave i joi vecimtladenjem naroda. U narodu je ostala legenda daje TeSo Kiuk zazid.an! nekoj kuli u firolu jerse protivio >Svapskoj reguli< i branio narodnodostoj anstvo.

r) Slavko Gav!l lovl6, isto auelo; 6?{-6?5;ESrcf Kovalevl6, cranlce Bosanskog pasaluka 1899.

godtne, ssElevo, 1973, 8,F82, 257-272i

r44

A. Milinol|ic/N.r. ud.aru turske ekspanzije

+ 1:1' -

Carinarnica na Korlatu (izntedu Dvora i Bosanskog Novog) u lg. stoljeiu.

Reforme su nastavljene 1?65. godirte osnivanjemgenera:lnog krajiSkog inspeJrborata koji se brirnuoq yojnoj privredi, administraciji i organizaciji.Godine 1783. objecl,injene su banska i varaZdin-ska.. generalkomanda, a tri godine kasnije pr!druZena im je i karlovadka, ali je militarizacijaupravnog sistema preopteretila oficirski kadar

Car Josip II u Dvoru

U sklopu priprema za ofenzivni rat protiv Tur-ske, car Josip II je u proljede 1?75. godine obi-Sao pograniene jedinice i nodio u Podovima -Dvoru na Uni, Sto svjedode i dvije kamenespomen-plode. Prema narodnom predanju, carje prenodio u stanu komandanta dvorske kom-panije i pohvalio komfor >na nivou njegovogcargkog dvora<<Sto je navodno dalo ideiu ofi-

nica Hrfleviica idrugim na suhoj metli, te obranilisela Komoru, Ljubinu i Donji Zirovac, ali nakon

mnogo jada i stradanja opet je granica ostalana Uni, a nada da de Bosna biti oslobotlena bilaje opet uzaludna. Da bi izbjegli tursku osvetu,tada se iz Bosne u Baniju lreseli oko 1.200domaiinstava, uglavnom srirstih, toli su odmahukljudeni u krajiski kordoniki sistem.T)

6 ) r . Mo a la n i n . l s t o d i e l o . { 8 -5 r :N i k o ta _ B e g o v i6 , B a n ;k a k ra j t n a , N E V E N . z a g re b , 1 0 5 6 ,vr. 1?5:M. crbi6, ls to d jeto, I I , 22:

') M. R.a d e k a, isto ctJelo, t05-t06.Kriegsarcruv Wlen, Mttttiirgrenze, H IUe J132, Bt{6 i 32s6.

145

Munan B.ra,quh

O6as$e rr ,m[Bor ABOpCKTTX

KpaJul|rf,I|Ka

KpajeM 16. cr. TypcKr,r rallaArr sa xpBarcKt{ re-puropuj 6utru cy cne crax<nujr.r. Ilocruje say-sr.,ruarraEzxaha, uraBHI4ygapaq Typaxa 6zo je

I'cujepes y npaBIIy Cr.rcxa,noc.rsegn r yfloPuru-ra Ha nyry 3a 3arpe6 w Aaft'ey npasqy cjenepo-sarraga. MefyrrM, KaA cy Typry{ 1593. roAtn{enoKylraJrr,rAa 3ay3My Crcax, 4o;rrejeJrl4 cy crpa-xoBr,rr nopa3, Haxon ror nopa3a rypcKa cuara

cia69r t4 yMjecro crarHlax npoAopa noq,4rbe ra.I4-xoBo loBJraqerbe.KaKo je orracHocr oA TypaKa 14AaJbenpt'Ijert{ra,norpaHr,rtrHo raHoBHl4rrrrBoHanyurano je cnojexyhe, 6jex<ehr,ry cNryparje xpajeee. OcuoeHI4yspoqu ceo6e xpBarcKor txttstba 6unu cy, uoPeAcTarHe TypcKe orracHocTr,r,r Hecr4ryPHocrt{ ocie-

Aa crpaxa oA rypcKor 3yryMa, o6aBe3Hapa6o-1'a, [ope3r4, AaBarsa3anpere r JII4MI4TI4paIseII4-jeue :xura. C gpyre crpaHe aycrpl4jcKa BojcKa,cMjerxreHa y norpaHr,rr{Hr4MrBpAaMa, HI4je 6I,sIa

AOBOJbHO CHa;KHa Aa Ce CynPOTCTaBI,t r,I AaJbeorracH,,rMHarra,qr4Ma ypaxa. 36or rora cy ayc-Tpt4jcKe BJacrr4 HaceJbaBaJreHa onycrorrreHo

3eMJhr4rrrTe TarroBHurrlTBo c TyPcKe cTp:rHe rpa-arqe, nonajaraure Cp6e, ar r Xpnare Kojla cy6je)Karr4 npe4 Typuuva. Taxo je Ha rPaHI4r{I4npelra Typcr<oj ypefena noce6Ha oA6paMOeHao6lacr EagsaHa Bojua rpajnaa ranr Bojna rpa-rrr4rla.

Y gamuu paroblaua Xa6c6ypuxe rrronapxrajeripove Typaxa Bojua xpajuna ,{Mana e BeoMa3Ha.rajHyynory. To je 6r.ro no4pyrje r.rs4nojenors Xpearcxe 14 HaJIa3I4JIo e HerrocpeAr{onoAaojxov ynpanou 6evxor gnopa.

l{p>xaano BracHr,rrrrrBo raA 3eMJLoM rpeAcraBJha-no je eKoHoMcKy cHoBy Bojue rpajr,rne.,{rop

Je ,qoceJbeHr4ur,rMaogje.rrreao geMJsyc o6aBe3oMga oeu 6pane Apx(aBy oA rypcKr.Ix ynaga. Bojxuxje ua ry servr.r,y zsnjecno rpzjeue rrMao rrpanorjJracHr,rrlrBa, a.nz c o6anegoM BpurelLa BojHec.ny>x6e.Tpe6a rcrahn Aa cy AoceJbeHI4ral{oB-Her\er, y Ao raAa nycroj o6racrr.r, 6urw yie4no traojunqu v ceJbarrvt, rr4M ,qa I4M e rraBHv 3aAa-1.ar<6r.roAa paryjy nporun Typaxa, oAr{ocHo Iafit'lx3aApr<e Ha rpaHr4r{r{. a 6v ux np],IAoOI4rLr,aycrpffjcKe BojHe Bracrr4, npr.I3HaB:ule y y IIG-qerKy HaceJr,eHr4r{Ma BjepcKe r ApyrxrBeHecJro-6o4e anvt orer y3 ycJroB a cy,qjeryjy y oa6parrrrpaHr,{rle. 3aro cy ltagBarr4 rparr4llapl4 l,rnu, - - - i , . , , , , , , - , , , .

^Pajvrunvrr_\,r.

Xpaarcxo [JreMcrBo, I4 caMo y uerroryhnocru ga

6panr.r caoje noApyqje og Typara, y floqerKy ce

uzje cyrrporcraeJbaJlo lbrxoEy xaceraaarr,y. Me-

fyrrzu, o>xze.naEarbe Ao raAa uycrtx ceJla oA-

uax je norax.no xpBarcl(y cBjcroBHy 14 ryxoBHyBJracreJly, Aa oA AoceJbeHI4Ka 3aTp r(u cTape

@eyga.nne o6aeesc, a 6trro je.{aK ,{ noKyuaja

.qa ce Cp6tt-xpajvltuugvr npeBeAy y ynrjy. Ha-

r{oHAyre

6op6e 6esxl,rABop

npI,I3Hao je aoccne-nu4mma noce6au noro;t(aj. Kao rparruuapr lr;ur

rpajvutlru4u, ottu cy 6vrr .rravno cao6ognra ra

trr,rrKo r,rx nuj'e cuxo nperBaparll y KMeroBe. Ta-

xolep cy r4MaJI'l npaBo. HacJLeAHor yxl4Barsa

3eMJbe, 3aAP)KaJrr{ Cy CBOJyCaMOyrIpaBy It nPaBO

cnoboAHor pacnoJlari*ba n;rr,rjeHou c rypcKor

noApf{ja. 3a cee ro 6vnvr cy o6aBe3HI,InBopy iraBojHr,r'rKy cJry>r<6y 1 Ha cyAjeJoBar$e y rpaAlr,t

og6pav6enr,rx yrBpAa. Ee.{KI,I ABop t{ }r'eroBr'r par-

Hr4 opraHr4 ueAaJIr,I cy ua Bojuy KpajvHy, Ia3Me-

!y ocra.nor, r,r Kao I{a rr,rorybrrocr oAp)KaBartajeguor gr,rnoncxor eojnor Jloropa, ,,I3 xojer cy ceparHr4rlr,rMorJrt4 y3r,rMaTI,rle caMo 3a paToBe nPo-

TraB TypaKa, eeh r4 sa eBponcKa parurlrra.l4Ha're, pa3Br,rraK BojHe xpa,iune uo>xe ce npa-'rrru Kpos rpr{ BpeMeHcKa pasgo6ma.

Ilpeu uepno4 o6yxeara epr,rjenre og uo;roeuxe 16.cr. ,qo flotrerKa 18. cr. Kapaxrepl4crfi.rHo je rro

loMe rrrro je ro no4pyvje 6r;ro ayrououno y

rojuo-aguranlrcrparr4BHoM rrorJreAy (KpajuuHttq

cy 64paltm opraHe Bracrr4.) aru uoA BpxoEHoM

e;raurhy qapa Kao BpxoBHor KoMaH,qaHTaBojcKe.

flpyrz nepr,rog o6yxna'ra npujeue oA flo.rerKa 18.

cr. go 1848. roArrHe. KapaKTepuue ra fiocreneHo(y)KaBarse noBJracrr{qa xoje cy xpajnurHt{qr pa-

nuje ao6uav. Y rou neplrogy, Kojr4 ce rroKrarra

ca c.la6.n elr en-rrypcKe cHare, flocrerleHo ca Kpa-jrrrHraqrdvra oAy3r4MaAoraAaurr6e BJIacH rrrrBo Ha,qsevrsou xoja ca,qa nocraje BojHo reHo. norurcje n.nacnr,IK 3eMJ6e caAa caMo ApxraBa. Izlcronpe-uero, yrrzrlaj aycrpvjcxnx oSuqupa cBe BI,Irue

;aua, rpanuvap je upznagnrr peryJlapHe IIapcKeBojcKe, a nocreneHo ce yKr,rAa perttoHaJrHa n no-KarHa ayroHoMr4ja. Bojua rpajuxa ce y roM rre-pr,roAy opraHr{3oBaJra Kao jegNncreena BojHa 06-

;racr ype$ena rro Hat{eJry 6rapoxparcr<or qeurpa-

.[r4sMa.. ynpaBa y Kpajr.ruu 6r.rna je y pyKaMa

aycTpJ,qcKI,Ix o(pxq},Ipa.

Tpehz neprog o6yxaara eplrjerre oA 1848. Ao

1871. roAr.cre. Vcneg npvrzcxa Maca, y roM rre-

146

M. Biaduh/OdaBae 7! dcuaor dqopclcux Kpaiuutfutl\a!

Aalba pa3Hrrx noBJracTm{a Hnp. AoMahr4xBoJBo-Aa 14 KHe3oBa),360r .{r{rbeHr4qeAa cy sa KoMaH-AaHTe r4MaJrr{ y$rrrqe, s6or rora rro cy cBe'l e:Ke :t<vBjerra - xpajr,Iu:nr,rqncy ce cBe qeurhe

t4 6ylurtJrtr.MHoro6pojHe o6aBe3e Koje cy ce yrJraBHoMoA-IrocuJre Ha 3a6paHy ory$znama 3eMJbe { npece-Jber6e, oprafirr4rreBecaMoyrrpaBe,paToBarse EaHBojne xpajuue (cae 4o 30-rr.rx ro4r.tra 17. cr.Kpajr.flxHr{qr{uucy 6vnvt obasegHr{ga paryjy eaxBojne rpajxne), us4a\ 3a sa6aBxy yHr4abopMe- HacTy[r4Jrecy [peTBaparieM Haopyx(aHrx ce-.'baKay peAoBHyBojcKy. KaAa ce rorurego4ajy r.ruxoroSpojxa nao.r.rra oQraqupa-ry$r.ruaqa ongaHxje Hr{ r{yAo Aa je 18. cr., alrn v y Bpu-jeue nprje mra, y BojEoj xpajunr 6ulo o6ume-)KeHo qecrrM 6ynarraa xoje cy naj.reurhe 6n.reJroraJrHor KapaKTepa u s6or cnoje HeopraHy3r,r-

paHocrr npro 6pso yryrueHe, najvelrhe cl.urolr.C gpyre crpaHe gaBr{cHr{ ceJt,aqr{ ,{ KMeroBr{(HaceJbeHr{Aa 3eMJba se 6u 6uta nycra) oclrrr,ro6aresa npeua BeJruKarrrr4Mao6pafrnar+e seru-.tre) apenenou cy Ac,6n\ r.r o6aeesy y cMr4cJryr{3rpaAr$eqecTa r4 MocToBa,u3rpaArr,eyTBpAa,aMopaJrr{cy Aa xpaHe ,{ npeBose BojcKy. 3Ha.*{,[peMAa cy 6uttu xuerorlr, MopaJrt cy paAurr{ 3aBojcKy. tr4croBpeMeEoy Kpajr,r rHr4qunpr4MopaBa-Ht{ He caMo ga paryjy neh ra ga paAe Kao KMe-'roBrt. tr4 jegxn n gpyrt'r 6uru cy HesaAoBoJbHtcBojraM loro>KajeM 14KaA B]drrreH],rcy MaJrr4 yAptrcanu cy 6yae.

Eyne y Kojr4Ma cy yqecrBoBanfi xpajrruunqnOrfire cy BpJrorlecro rroBe3aHe a 6ynaMa KMero-ra na cycjegnrrr,r noApyqjraMa.Kuerosu cy :xe-JbeJII,r a ce oc;ro6oge KMercKe:anracnoctr,r j. gaocrarry c;ro6ognu xpajutttuu4u. OcnosHa )KeJba6ura utr je ga .qo6zjy Mjecuy caMoynpaBy,npaBoEJracHr4rurEa{aA 3eMJrJoMl gp. Maga cy 6yEeHaj.re[he 6r,r.te noxa.nnor KapaKTepa, noHeKaAcy saxBarr4Jre t \vje y Kpaj Hy.Cficaqrr4 rrMeroBr,r npBt cy ce no6yawnw 30-uxro4r,rrra 17. cr. Tpa:xz;rr,r cy apaharre ,,crapr.rxnpaat{qa". Ta, Kao ra 6yna gnageceraK roAr4Har.acHraje,6nna je yryrueua.CTarHo cylKaBa*e xpajr,tuxrax r:puBvrer:,z....jarTe)xr6a ,qa ce lrsj egnave ca ocraJrr4M ceJBaqttMarojra H\.1cy6uttu eojuu4u AoBeJrr,r y 1730. rogruego 6yHe Kpajrlruar{Ka y Eancnoj xpajrtur xojl.rrraacy ce [prrApyrK]4Jrn yr ceJbary. Ezla je ro 6yHay Kojoj cy sajegnrvxra yqecrBoBarrd u Cp6u uXpBarr{, oA CticKa go Tonycxor. npeA HaJerr4MaBetrKe BojcKe (oKo 10 xraJBaAa ojHr{Ka)noj eAr4-Ha ceJla cy ce [peAaJra, a HeKa cy 3a Ka3HyCIIAJbEHA.

Hapovraro je reuKo nao xpajrnrlnr,upnaa Vxaetlrs 1750. roAnHe KojrdM cy xpajwsuwqu 6uttuo6:rBe3HI4 a mahajy aojny ynu$opuy. Heflo-cpeAHIl troBol 3a 6yny 6ro je nprrnygno npoga-

Darbe croKe y cryrajy Ka,qa ce lur,rSopua nzje

xrjela ttJr Hfije Moura rrrarr,rrrd. I-{enrap 6yne6uo je y KoMorogr4nra 1751). O63rapoMAa je6yua 3axBa:rrara u pe floApy'rje Ha ro6yr6eHr{Keje flocraHo 6 xr,t.tra4a aojnzxa. Vcranax je yKPB,{ yryueH, a caMoBoJba $nqnpa-$eyga.raua,orlrMarbe croKe, KyJryK u 6nqesa*e ra cl. rex je,tr06r,T0 3aMaxa.J4 caMa sracr. yaulajyFrra rerrKo crane xpajl.rrl:-r:rzKa, 6r4ra je npnMopaHa Aa HeKe ujepe xojecy ce nprje cBera oAHocr4Jre a Avct]J/..rTtJrly 91r(a)KrbaBabe y6r Kra. A Kax<IbaBarie e :ar.rcra6rrro cypono, o,q 6arraaarla Ao rpqar6a Kpogurz6e. K.nyna sa 6arvnarie o6r,rquoce HaJra3r,rJrarpeA 3rpaAoM aanoajeguzxa KoMnaHtje. y [pBoBplajeMe6arr,tra*y nvje 6vuro xpaja anr je ape-MeHoMyrBpbeHo ,qa KoMaHAaHT omnanzje xec-TeHOBT4MrJrT leKr4][ Apyfi4M rrrTanoMMO)Ke3aAa-rff HajBr{ue 25 yAapaqa, nopytrHr,rK7, HapeAHrK4 lr xan.nap 3 ygapqa. Illranona ce nzje crvrjelo)?aparrr rro rJraBr.r, azje ce cuzo yflorpvjelvrerxyHAaK, yAaparr,r HomM, rrraMaparl. Axo 6y'ioBjeK oA fiocJbeAr,rqa Aapaqa rrrranoM yMpo,

)rBeJrace Kpr4BqHa oAroBopHocr.To sna.rrz, gace paHrje yMxpaJro a 6e3 oArgBopnocrr{3a oHoraxojra je xax<rranao. Bperrrenou je y6;ra:NeuauKa3Ha rpqarla xpos urrz6e zsuefy gna crpojar(oja cy raMaraog 60 go 10 0 aojurxa.

flpu.nraxe y BojHoj xpajrm uajsag cy ce cra6u-Jr,.r3r{pare npu Kpajy 18. cr. Crape xpajraurxecaMoynpaBe e xecra.no, a,rr je ovyaana .lrrvnar,r njepcr<ac,ro6oga rpauzvapa. Tr,rnae y ce crBG-pt4rz Marepr4jaJHra Bjerr.r sa BprrrerLe c.ry:x6e.Xa6c6ypruro qapcrBo je ce6u o6es6rjeAr4rrose-KoJIrKo AecerzHa xfiJbaAa BojHtKa Ee caMo c[o-co6nr.rxga par neh u ohalJttx y HajBehoj Mjept.)z nojuoru norJreAy BojHa Kpajvua 6rara je ieAHaog Haj6one ypelenzx aycrpr.rjcxnx o6nacrra.OcHosHr je upnnrgan eojnux r.r ce;sar y jegnouJrr4rly, {Bpcro Begarr 3a 3eMJ6yKao c;ro6ognn ro-pucuur. \tus rareor ypefersa 6uo je ga ce go-6raje cH KHa, vapcra, ynjor6ana lr xpa6pa noj-cKa Koja je cnooo6ua Aa ce caMa y3Ap7raBarj.Aa Ee 6yAe rra reper AplKaBe.TaKo je sa Bpraje-ue Maprje Tepesuje (40 rotr,tra) r43 cBaKe Kpa-

jrrrrre xyhe orr.tl.ro 5-9 aojrurxa.Axo 6l,r x<elrerra Aarr4 KapaKTepr4crlrxyxpajr,rru-HJ{Ka, OAHOCHO KaKO Cy Kpalrlllsrfrlr4 r43rJreAantly oqrrMa nojeguxux caBpeMeHrKaMaprje Tepe-3raje - onAa ce Mox(e pehr4 crr4jeAehe:Kpaj r.rnrurrgacy 6utru yrJraBHoMjepnr,r nojunqu,a qr4rseHr.rrlae .qa je Ae3eprepa 6z;ro ep.lro pr-jerro. )Ift.rejerz cy rpr4poAr{ 6t;'acxrz:laHat+.rHoM)ru,rBora. O6:rpou Aa cy rryHo rrocrrrJrrr, a ro cyKpaj urHr,rqr4-npaBocJr:tBr{[, JraKo r,D( je 6z.noxPasljrJ{'tt1 v JraKo JrvJel{v'fr[ IlorrrTo cy rMaJU4caoje rrajeKoBe r.r rpaBe. ,{pyruu pujevrnaa -lsrxoB Haql4l{ :Kr,rBoTa ,t cxpaga - BpJro cy

jeguocraann. Bp.ro crporo Apx(aJrr4cy ce ejep-

14 8

M. Baa0uh/O6ae4e u Jruaor deopcKux :Kpaju:|!:tuulta

cK\rx nporrr4ca,,qoKM je 6pavua rjepuocr 6ruacBerrrra. .{o6pohygur cy aJrmn ocjer;wrez. Cee

ose oco6r4xe rpeHocr{r'rey ce ca KoJ'beHaHa Ko-.lheHO.

Me$yruu, KaA ce y3Me y oSsr.rpga je xpajzrnlrxparoBao oA rrpr4JrttKe cBarre Apyre r.tllr rpehe

JI'{TE.PATYPA

BojlrH Ia6lah, EaHcKa Kpajr{HaoA kpaja XVII Ao no_,roBrHe XVIII BeKa, EeorpaA 1990.CraBXo__fBprrroBrrh, palia 3a racroprajyBojHe rpaEraqey xVIII BeKy. Krs. I. EaHcKa i.plj ana' ros0-_it-Sl:Beorpa,q1989.MaH_ojro lp6,Ih, KaproBa.rKo BJraArrrJaEcrBo,<rb. I ,,u, [apnoBaq. 1891.R[6. It, KaproBarl1893.I'{cropr4:a

Jyroc,raBrje, BeorpaA 1922.

roArHe, Aa je ceaxa rpeha ro4r,rua6r.na uepogaa,Aa cy qecro xapaJre 6oJlecrr4, a cy cBe roxeloAaocr,rJrr{ agae o6aeese, pa6ore z c,r. - or{AaIlr{e r { qyAo La lJ'ttrvr oJrr4Ko BaJbeHr4oi:lr.rruutrucy 6vutu 6aur yaNjex o1\a:rrvu yazjcr cncrroKopHo trpr4MaJrr4.

MrraE PaAeKa, Iop6a r<pajr{Ha r{rt4 KaproBaqKo Bra-.qvqaEcrBo, 3arpe6 19?5.

JoBaH CaH<oBr{h, rlpenreA nocraEKa, pasBrlrKa rr pa3_Bojaqella BojHe rpaHarle (OA XVI BeKa Ao 18?3.iro_AnEe), IIoBr{ Ca.u 1964.

CrcaK ra BaErajcKr.r(paj, garpe6 1981.Mrrpko Ba,'reHTrah. BojHa xpajrzHa 14 tl,rrarbe 6e3uHacJeArrEeHra XpBarcKoM 1849_t881. 3arpe6 l9Bl.

BojHa eErlrrKroneAtaja, EeorpaA lg7}, Ig72.

lpaHr{qap4 y 18. cro.rhehy. BojHraK r o+/qtp.

149

Mirko Valenti6

Stanovni5tvou posljednjoj etapipovijesti Yojne krajine

1 .

Stojedi gotovo dva stolj eda kao vojna straZa naUni, Dvorani su kroz ditavo vrijeme svoje kra-jiSke povijesti bili dozivotni vojnici u najdvrs-doj i najvecoj vojnidkoj organizaciji koja je opdepostojala u Evropi. Vojnieki rzanat<<zgraduje seovdje desetljeCima. Djelomidno slidna vojna in-stitucija postojala je i s druge strane rijeke Une

i Save, tj. u Turskom Carstvu. Zivot na gra-nici dvaju antagonistidkih carstava donosio je

Dvora,nima gotovo perman€ntnu n€gigurnct i mo-bilizacijske napetosti zbog destih granidnih inci-denata. Tu je austrijska vojna vlast, kao i usvim ostalim dijelovima prostrane Hrv.-slav.\rojne lrrajine, stolj eifuna potioala socijalnu po-kretljivost iskljudivo prema vojnim disciplinamai vojnim zvanjima. Sve do razvojaienja 1873.prednost je imala iskljuCivo vojna sluZba i ofi-cirska karijera. Prema tome u Dvoru su carskigenerali stoljeiima oblikovali poseban svijet,>svijet carskog granidara<. Pomodu brojnih i raz-

liditih kraj iSkih oficira nastaj e postePeno pose-ban krajiSki mentalitet koji je podivao na voinimnaredbama ri bezbmjnirn Sibarna-ljeskwadarna skoj ima su i za male prekrsaje tudeni nali krajiS-nici. Stanovnistvu Vojne krajine Bed je odredioovu zadadu: sluZiti ciljevima austrijske politike

u poljoprivredi, odvodeii u vojni pohod svu za

rad sposobnu muSku populaciju. U ratnim pri-

likama svi >upisani< selj aci-vojnici, tj. mobiliz!rano stanovniStvo, napu5taju kuCnu zaj ednicu

plj aiki i paleZa. Posljednji vedi lokalni sukob nasuhoj granici Krajine i Turckog Carstva bio je1845. neito jugozapadnije od Dvora. KrajidnikeBanije u poslednji okriaj s Turskim Carstvomvodio je tada zapovjednik Glinske pukovnijepukovnik Josip Jeladii.U okviru Vojne krajine Dvor je sve do razvo-jadenja 1873. uiivao poloZaj sjedi5ta jedne od 12

satnija II. banske pukovnije. Veoma sloienu or-ga,rrizacijtr vlasti u Vojnoj kraj ini treba promat-rati iskljudivo na dvije razine. Jedna je tradi-cionalno vojna (komandna) i druga upravna (ci-vilna), ali u stalnoj kombinacij i i ovisnosti odvojne komande. Dvorskoj satniji pripadala suova mjesta: Core, Dobretin, Dvor, Glaviiani,Grmubani, Jamnica, Javoranj, Javornik, Mati-jevidi, Sodanica, Stanii polje, Struga, Uniani,Vrpolje, Zakopa, Zamlada i Zut. Daljnja orga-nizacijska dioba satnije, gledano kroz dvije ra-zine vlasti, iSla je prema mj esnim satnijskim po-stajama na jednoj strani i prema mjesnim opii-nama na drugoj strani. Prema tome, mj esna op-

6ina nije bila predstavnica stanovnistva na naj-niZoj (donjoj) razini vlasti vei je zajedno sa za-povjednistvom mjesne postaje prezentirala samodio vojnih oblasti, tj. temeljnu todku vojne ver-tikale koja se iz te posljednje todke dizaia prekosatnije prema pukovniji u Petrinji i generalko-mandi u Zagrebu.Predstavnici civilnog stanovniBtva u Dvorskojsatniji (neupisani vojni obveznici, tj. cjelokupnoZensko stanovnistvo i dio muSkog koje nije spo-sobno za vojnu sluZbu) bili su nadelnici malihmjesnih opiina. Metlutim, i mj esni nadelnici mo-gli su predstavljati civilno stanovniStvo, tj. neupi-

sanu populaciju satnije samo pred vojnim za-povjedniStvima malih mjesnih postaja. Taj pragmjesni nacelnik nije mogao preskoditi. Pratedii dalje po krajiSkoj vertikali strogo ogranidenai kontrolirana prava civilnog stanovni5tva Dvor-ske satnije dolazimo do drugog donjeg praga.To je kotarska opdina koja pokriva cjelokupniteritorij jedne satnije. Tu je izabrani nadelnikbio predstarmik krajiSkog stanovniStva pred voj-nim zapovjednistvom satnije, ali i na ovoj in-stitucijskoj razini ponovno s ogranidenim pra-vima.

150

') v13e o Vojnoj krajini, napose u XD( stoueeu usp. Mirkovalentl6, vojna kmjrna t pttanje niezlna sjedtnlenja s

Ilrvatskom 184S-1881, Zagreb 1981.

M. valentitlstanouniituo u posliednioi etapi pouiiesti Voine kraiine

narod oslobodi >bira<<,a umjesto njega plaiaobi 20 novdida po ralu zemlje. Od tako sakuplj e-nog novca, i dijela koji bi dotirala patrijar3ijaiz Narodnog crkvenog fonda, dobivali bi i pravo-

slavni sve5tenici godiSnju pladu - parohijal. VIa-dar je otezao s potvrtlivanjem zakljuiaka Crkve-no-narodnog sabora medu kojima je pitanjepretvaranja >bira<<u noveanu obvezu ti5tilo, na-pose, sve5tenstvo Karlovadke eparhije. Medutim,i poslije vladareve potvrde nije rije5eno pitanjeplaia pravosla'rmog sveftenstva. Sedamdesetihgodina pristiZu brojne Zalbe kotarskoj upravi iKrajiSkoj zemaljskoj vladi u Zagrebu. Parosi,narodito gornjokarlovadke eparhije, iale se na op-iine i opiinske naielnike zbog neisplaiivanjaparohijala.

Drugi dio svestenidkih prihoda u novcu sastojao

se od razliditih naplata za obavljene bogosluZnedine ili stola. Zatim je svaki paroh od krajiSkogdrZavnog erara dobivao na ime dotacije jednoseli5te od 34 jutra zemlje (24 j. oranica i 10 j.livade). U sludaju nedostatka cijele sesije primaoje odietu za svako jutro po 3 for. i 15 krajcaraiz krajiSkih provenata (blagajne). I taj dio nov-danog pninanj a nazivao se parohijal. Parohi-j alna sesija oslobotlerna je poreza. I na kraju,svaki panoh koji ne iivi u kuinoj zajednicidobiva od kraji5kog vojnog erara besplatno 12hvati dnr'eta za troLenje, a njegov pomocnik 8lnrati.

2.

Ovaj pritrog je prvi poku5aj da se na primj erujednog krajiskog lokaliteta, a pomodu odrealenogmetodolo5kog obrasca, istraZi, da Ii je mogude uokvirima zavidajnog prostora utvrditi kraj sta-tidkog vojnoagrarnog druStva i podetak njegovemodertrizaeije. Pretrna tome naBe daljnj e pro,rnat-ranj e Dvorske satnije i II. banske pukovnije kaoBireg geografskog i upravnog prostora Banskekrajine ima za cilj otkriti one gotovo nevidljivepoCetke praZnjenja tradicijske mase ratara i sto-iara u manje ali dinamidne socijalne grupe ne-

poljoprivrednog stanovni5tva. Birajuii metodolo-Slii obrasac opredelj,ujem se za napudtanje tradi-cionalne podjele cjelokupnog aktivnog stanovni-Stva ruralnog prostora na poljoprivredno i ne-poljoprivredno. Zato se u ovom radu primjenjujuobrasci koji cjelokupno aktivno stanovni5tvo, izu-zev upiiganih u voj,mr sluZbu, prumatraju kroztri slijededa sektora: primarni, sekundarni i ter-cijarni. U primarnom sektoru bit de obuhvadenostamormi5tvo koje je u poljoprivredi i stodalstvu,dakle u granama koje su, gledano povijesno, bilenajstarije a po svojoj primarnoj funkciji egzisten-cijalne. Upravo ta osnovna grana okupljala je uVojnoj krajini sredinom XIX st. dak 989/o cjelo-

kupnog stanovni5tva, a u Dvorskoj satniji 99,830/0.

Sekundarni sektor Dvorske satnij e obuhvaia sta-novniStvo zaposleno u proizvodnom zanatstvu,gradevinarstvu i rudarstvu. U tercijalnom sek-toru bit ie prikazano stanovni3tvo koje radi u

neproizvodnim zanatima i sluZbama. To su pri-je svega zavidajna inteligencij a, dinovnici, trgovcite usluZno zanatstvo (gostionidari, mesari i drugineproizvodni obrti).

Pr imarni sektor . (Osnovna b i l jeZja n jego-vog razvoja.) Dok je u organizaciji komande ivlasti krajiSka vertikala svakodnevnog Zivota i51aod Generalkomande do malog mjesnog zapovjed-nistva i satnije, na primarnom sektoru, tj. u 06-jetljivim zemlji5nim odnosima, djeluj e na sta-novnike Dvorske satnije tradicijski jedna drugavertikala, koja na najsuptilniji nadin stolj eiimaveZe seljaka-krajriSnika uz vojnu sluZbu i njego-vog cara. To je svakako najstarija vertikala Kra-jine, vertikala vjernosti i odanosti izmetlu dvajuudalj enih svjetova: seljak-car.

Hrvati i Srbi Vojne krajine definirani su vjeko-vima kroz razlieite statute, zakone i krajiske us-tave kao >ratujuii, oruCi i pleteii.. narod. Madasu obidni selj aci-kraj i5nici posjedovali u Dvorskojsatniji gotovo sve povr5ine produktivnog posje-da, nije se ovdje mogao razviti privatni velepo-sjed agrarnog tipa jer bi takav posjed ugroziovojno kraji5ki sistem. Oficiri, upravni dinovnici,trgovci i obrtnici koji su u dolini rijeke Une raz-nim kupnj ama mogli lako dodi do veleposjedabili su posebno kontrolirani i sprefavani u iskazi-

vanim namjerama da se dodepaju velikih zem-ljisnih kompleksa. Prema strogim zakonima Kra-jine mogle su ove grupe posjedovati samo 1-3jutra zemlje. Veliki kompleksi izvanagrarnogzemljiSta, u prvom redu Sume i pa5njaci, ostalisu na taj nadin u cijeloj Krajini pod stalnom

To specifidno dvojstvo vojno-feudalnog i privat-nog posjeda kraj iSnika-seljaka s ogranieenim pra-

vom raspolaganja traj at ie takotler sve do razvo-jadenja 1873. i sjedinjmja Voine krajine s Civil-norn Hrvatslnon 1881. Posjedovni odnosi u II.banskoj pukovniji izmetlu selj aka-kraj i5nika i dr-Zave, koja se ovdje poj avljuje kao najmodniiifeudalac, bili su 1851. ovi: drZava je u svom pe'sjedu i pod kraji5kom vojnom upravom drZala125.605 utara, a selj aci-kraj iSnici posjedovali susamo 96.462 jutra zernlje. Ukupan bruj stanov-nika iznosio je 58.881.Zemlja seljaka-kraji5nika Dvorske satnije zadr-Zala je sve do razvojadenja status ekvivalenta ko-jeg car milostivo daje krajiSnicima za vjernoobavljanje vojne sluZbe. Dodu5e, zemlja koju po-

sjeduju krajiSnici data je 1850.prvi Put u trajno

752



M. Valentit/Stonounittuo u posliednjoi etdpi povijesti Vojne krajine

Od ukupnog broja zgrada sluZilo je samo zastanovanje 501 dok se u 14 zgrada stanovalo iobavlj alo zanatsku djelatnost. Kada je rijei ozanatima u cijeloj Dvorskoj satniji samo jednazgrada namijenjena je iskljuiivo zanatskoj dje-latnosti. Veliiina kuia za stanovanje takodernam svejdodi o gospodarskoj moCi. Prizemnicaje bilo 380, a s jednim katom 140. Sve krdeimale su samo 719 soba, 520 kuhinja i 127 pod-ruma. Broj Stala porastao je na 520.U slijedeioj tabeli (tab. 2) bit ie rijedi o stodnomfondu Dvorske satnije 1869.

Tabela 2.

693 834 1.063 3.235 3.184 1.192 3.428 438

Pronrotrimo li ove brojeve uporedujuci ih s po-kazateljima u preostalih 11 satnija Druge banskepukovnije mogude je zakljuditi slijedeie. Premabroju konja bila je Dvorska satnija na 5. mjestu.Najvedi broj konj a imala je Hrastovadka satnij a(i.323). Kod ukupnog broja goveda zatzima 4.mjesto. Ispred nje bile su ove satnije: Jasenova-ika (3.429),Hrastovadka 3.359) Dubidka (3.280).Kod stoke sitnog zuba drZi Dvorska satnija naj-vi5e vrijednosti. Prema broju ovaca zauzimaprvo mjesto. Poslije nje slijedi Zrinjska (1.031)

pa Hrastovadka (344). I kod broja koza zauzimaprvo mjesto. Za njom slijede u uzgoju koza Jase-novaCka (392) pa ostale. Uzgoj svinja daje tako-der Dvorskoj satniji visoko mjesto. Na prvommjestu bila je Jasenovadka satnija (4.302) a izanje Dvorska (3.428). Zatim slijede: Hrastovadka(2.905) Sisadka(1.974).U pdelarstvu na prvommjestu je Jasenovadka (970), zatim Hrastovadka(507) i Dvorska sa 438 ko5nica.

pri?adaj'u gnupi obrtnika. Vei smo utvrdili da

nekoliko vaZnih povlastica metlu kojima je oslo-bodenje od vojne duinosti na prvom mjestu.Zatim, valja izdvojiti jo5 jednu iznimnu povlasti-cu prema kojoj obrtnik u Krajini na tjelesnukaznu batinanja moZe kazniti samo sud njegovepukovnije. Sest spomenutih obrtnika Dvorskesatnije organizirano je u cehove, odnosno uobrtnidke zadruge pukovnije i pladaju drzavi po-rez za svoj rad.U Dvorskoj satniji pored izudenih i privilegira-nih obrtnika djeluje znatan broj samoukih zanat-lija, radedi tzv. nuZne zanate, ali uvijek kao po-sredno zanimanje. Prema tome, na tipidno seo-skom prostoru Dvorske satnije djeluju brojneprimitivne zanatlijske radionice u kojima samo-uki zanatlij e izracluju kola, opanke, lonce, stolove,krevete i druge predmete. Saduvan je iscrpani dragocjen popis svih zanatlija za svaku Zupu

i parohiju (izudenih koji plaiaju porez i samo-ukih seoskih majstora), Popis je izradilo svedan-stvo, tj. mjesni Zupnici i parosi 1850, za potrebeBanske vlade u Zagrebu. Koristedi se tim poda-cima moguie je izraditi za cijelu Vojnu kra-

vada (56), badvara (26), stolara (16) i londara

ZaokruZiti cjelovitu sliku zanatske djelatnosti uDvorskoj satniji, naposekada je rijed o samoukim

E € j s : F $

?) Popis 1z 1850. auva s€ danas u povijesnom muzeju Hr-vatske u zagrebu. on je dragocjen

'izvorza eiiiv nizp ' Ian la marrh kra j jEk ih nasetja.

3) O pr ikama, odnosno statisflakim pokazatetjima u clln-skoj

. satniji usp. M. Vatentjt, Siahovnjstvo' clinske Du_xovnue 1846-1869, zbornik clina 1988.

r55

M. ValentiClstanooniitvo u postjednjoi etapi pouiiesti Vojne krajine

Tabela 5.

44810 3218

58 68r7 4362 4s1

6

42 7L4l t10

Bez gradovaKostajnica

E

Na ovu iigjenicu valj a posebnoupozoriti. paZljivogditaoca kako bi lak5e mogao razumjeti zaostajanletercij arnog sektora ,u Kraj ini gdj e mali bnoj zi-poslenih u usluZnim djelatnostima oznadava tekskromne podetke modernizacije krajiSkog druitva.Zapravo u svakom druStl'u drugi-i tr;ii sektorpotieu druStvenu razvijenost pa je to i bio jedan

od osnovnih razloga da smo se u ovom radu kon-

sa svoj im udj elom u tercij ar,nom sektom znatnozaostaje za kraji5kim gradom. Primjerice u se-lima Dvorske satnije bilo je 1854. zaposlenih uovom sektoru samo 4. Bili su to 3 svednika i Igostionidar bez ijednog trgovca ili bar kramara.

je veie pove€anje u grupi tinorrnici, zbog uvo-

clenja zakona o opdinama i s tim u vezi poveianjabroja dinovnika. Tu su i uditelji koje je po,p1siz 1857. neopravdano izostavio.Slijedeia tabela (tab. 5) pokazuje strukturu ak-tivnog stanovnistva II. banske pukovnije u ter-ci1'arnom sektoru 1869. godine.

stoljeCima konzerviran dru5tveni i gospodarskisustav Vojne krajine. Po prvi put dolazi dobitne promj

ene izmedu tri postojeda sektora. Do

1857.na krajiSkom selu djeluje lipieno statidkodrustvo ovog poretka: primarni - sekundarni- tercij arni tip, a od 1869. rnoZemo govoriti onovom rasporedu: primarni - tercijarni - se-kundarni. Ipak, joi uvij ek visok udio aktivnih u

je. To je bio cilj na5e analize s pomoiu obrascao diobi ukupnog drustva u 3 sektora. Nadam

3 .Stanovni$tvo dvorske satnije. Doseljavanjemtokom XVII i dij elom XVIII st. novog

go vremena najpouzdaniji reprenzentativni sloj.Ono je u duZoj vremenskoj seriji bilo memorijao pripadnosti zajednice srpskoj etnidkoj skupini.

Nakon podetnih izricanja i produbljivanja spoz-naja o pripadnosti >svojoj< vjerskoj, kulturnoj inarodnoj (etnidkoj) zajednici javit ie se na pro-storu Banije, baS kao i na ostalim dijelovimaHrvatske, hrvatska i srpska nacija kao i'isi, slo-Zeniji - organiziraniji i svakako moderniji oblik>naroda<.

PaZljivi ditalac moZe postaviti pitanje da li sui s kojim uspjehom kraji5ki opCi popisi stanovni-Stva pratili tu pojavu i koliko se do danas sadu-valo arhivske grade o tim najslozenijirm trans-formacijskim mijenama u genezi svake nacije.Trenutak prelaska iz >naroda<< >naciju<<nije

moguie utvrditi jednom godinom. U oblikovanju

158

M, Vdlentif/Stanovniatuo u posljednioi etapi pooijesti Vojne kro.iine

:{'""/4-

/ iG-

1881. U statistikama Civilne ili Banske Hrvatskepripadnici vjere razvrstani su po obredima. Takosu Hrvati: >katolici rimskod obreda<, a Srbi su>pravoslavni istoenog grdkog obreda<.

broja pravoslavnih i katolika (tab. 6) bili su ovi:

Tabela 6.

Politidka Poreskaopcina optina Katolika Pravoslavnih Zajedno

Popis carinskih izmeatu Dvora i

uoreDobretinDvorGlavidaniGramu$aniJamnicaJat oranjJavordkMatijevi6iSodnicaStani6iStrugaUnEadVrpoljeZakopaZamlataZu t

,/Dvor

231,

140

27'582529190I D J

836

91516910245 3487

2930 3243

366

582704190163836

91516910245 348

23 828330324319?JO O

U prvoj fazi (1827-1851) popisni {orrnulaniimaju rubriku >Nation<. U njoj je hrvatsko isrpsko stanovniStvo Krajine iskazano kao >Sla-veni<<,S popisom 1854. podinje druga faza kadase ukida etnidka odredni.ca >SlaveniSlavonci<<.U tako ispi-sanoj upitnoj listi popisivaii su svoj dio poilaobavili tako da su gotovo sve stanovnike Banskekrajine upisali kao Hrvate. Prema tome pojam>Hrvati<< oznadava (1854) iskljuiivo stanovnikeHrvatske. U treioj fazi koja podinje kraj em1850-ih godina vise se ne pita za narodnu pri-p€dnost, ali ostaje pitanje o pripadnosti vjer-skoj zajednici.

Prema torne ako Zelilno u Vojnoj krajini, ili

pojedinim njenim dijelovima, utvrditi nacionalnu

Prema dobivenim podacima katolici su imali vedi-

Kretanje muikog i Zenskog stanovniltva. Na

159



M. Valenti.lstanooni\tuo u posliednioi etapi pouiiesti Voifte kraiine

Dvor DvorZamladaStrugaUnCanir 4 v v r d r J

GlavidaniVrpoljeCoreGrmuBaniSot6anicaJamnicaZttDobretinJavornikZakopa

Matijevi6iStani6i

sanih domadih muikaraca treba dodati i mu5kupopulaciju koja obavlja vojnu sluzbu. Za godinu1869. nisam mogao pronadi todan broj krajiSnika--vojnika iz Dvorske satnije ali nam za usporedbu

moZeposluZiti

broj redovnih vojnika ove satnijeu 1854.godini: 374. U demografiji raznih zemaljai naroda vlada opia pojava prema kojoj se upravilu ratla ne5to viSe muSke djece nego Zen-ske. Razlika je u prosjeku 5-60/o vi5e mu5ka-raca. U slijedeioj tabeli (tab. 7) prikazana jespolna struktura cjelokupnog stanovniStva (do-madi i ,stranci) opdine Dvor 1869. godine.

Tabela ?.

I'olititko-upravna Pormka MuSkih Zenskih ZajednoopCina

358 7L3107 197120 239163 284434 92090 191

148 303133 27980 163

22t 454406 844185 370276 s8?77 169

126 246

50 10 318 49

Zajedno o . l l o

ralnom i selj adko-vojnidkom tradicijom, koja je

stoljeiima razlidito vrednovala muiku i Zenskudjecu, i ovdje odigrao vaznu ulogu. U nerazvije-nim krajevima Krajine sa snaZnim patrijarhalnimmentalitetom muika se djeca tradicijski smatra-ju vrednijom pa se, poglavito u djedjoj dobi,njeguju s viSe paZnje. Stoga je i smrtnost muikedjece mogla biti manja nego Zenske. Takav po-lozaj Zenskepopulacije mogao je utjecati na pre-vagu mu5kog stanovni5tva nad Zenskim. Osim to-ga, u nerazvijenim i patrijarhalnim sredinamabio je Zivot Lene teLi (udestala ratlanj a, slabahigijena, teZak fiziiki rad i drugo) pa joj jekrade prosjedno trajanje Zivota. Zbog spomenu-tih razloga bilo je u opiini Dvor viSe mu5karacaod Zena za 75\/0. U drugim opiinama Banije,napose u LiEkoj pukovniji, te su razlike jos veie.

Pismenost stanovniStva opdine Dvor. U nas jos

nije provedeno istraZivanje o rasprostranjenostipismenosti odnosno nepismenosti u proilosti. ZaVojnu krajinu postoje podaci s kojima bi se ovovaZno nacionalno pitanje moglo rijeiiti. Kakonam nisu poznati podaci za pojedina sela posluzitiemo se podacima na razini satnije. Godine 1869.imala je ova satnija od ukupnog broj a stanovnika(6.069) samo 1248 mu5kih i 128 Zenskih koji suznali i ditati i pisati. Dakle, u ukupnoj popu-laciji bilo je nepismenih 77,32ol0.Najmanja sp-remnost roditelja bila je da Skoluju Zensku djecupa se i tu izta'ava negativan odnos prema Zen-skoj populaciji. U statistidkoj gratli nalazimo jos

podatke o broju slijepih (1), gluhih (6) i du5evncbolesnih (5).

Nastoje6i da zavidajnu povijest, povijest korije-nja, obogatimo sa Sto viSe egzaktnih podataka na-stoj alo se u raznim oblastima dnevnog Zivotapronaii upravo one podatke koji pruZaju naj-pouzdaniju sliku o razvoju Dvora u posljednjojfazi postojanja Vojne krajine. Nadam se da iepaZljiv iitalac pojedinadn m elementima krajiSkestrukture pristupiti s posebnom paZnjom. Drugicilj kojeg sam si postavio u ovom prilogu izvireiz osobne istraZivadke spoznaje da su za socijalnuhistoriju Vojne krajine dragocjena,prije svega,

regionalna istraZivanja. Zato sam s posebnompaZnjom nastojao da na primjeru jedne satnije,tj. najirriZe komand,no-upravne ,i socijalne zajed-nice analiziram razinu njene gospodarske i dru-Stvene strukture te modernizacijsku Sansu u svatri selrtora: priirnarnom, sekundarnom i tercij ar-norm.

36090119t2L48610115514683

23343518531192

120

31

Izmedu tabele o vjerskoj strukturi i ove o spol-noj postoje razlike u ukupnom broju stanovni-ka (6.069 i 6.116). Do razlike dolazi zbog unoBe-nja u tabelu o spolomj stru,lrturi cjeiokupnog sta-novni5tva, tj. dsmaie i strance. Stramaca e u op-

iini Dvor 1869. bilo 47. Najvi5e u Dvoru, zatimu Javornju i Zakopi. Tabela sugerira da je od-nos izmedu spolova blago naru5en 3.124:2'992.Metlutim, dodamo li broju muSkaraca (3.124) i

broj vojnika dvorske opiine koji je mogao bitioko 400, tada se moie redi da je u ovoj o{pdini,s jakim i razvijenim primarnim sektorom, vid-liivo narusena spolna struktura stanovnistva' Uz-r-ok naruSene rai'noteZe spolne strukture (manjak

Zena) valja traZiti prije svega u tradiciji ovogdijela Krajine. OCito je patrijarhalni zivot s ru-

160

Ivica Golec

Dru5tveniivot (1800-1881)

Uvod

DanaSnje podrudje Dvora na Uni, teritorijalno iorganizaciono s nekim neznatnim promjenama,nalazilo se u okviru Hn/atsko-slavorxste knajine,todnije Prve bosanske pukovnije utemeljene 1746.godine. Cijela Hrvatsko-slavonska krajina bilaje podijeijena u 1l pukovnija (regimenti), kojimaje na delu stajao pukovnik, kao vojni zapovjed-nik, vrhovni rupravitelj i sudac. Banska krajina,kao njen specifidan

i sastavni dio, dijelila sena Prvu bansku pukovniju sa sjediStem u Glini iDrugu bansku pukovniju sa sjedi5tem u Petrinji.Svaka pukormij a dalje se dijelila na kompanije(satnije), eiji se broj tokom vremena mijenjao.ali ih je u pronatranom razdobiju u pravilubilo po 12 u svakoj pukovniji. U teritorij alnisastav pojedine kompanije spadalo je vi5e sela,a po mjestu sjedista, obidno je dobivala naaiv icijela kompanij a. Bud,uii da su kompanij e nasvom podrudjru obavlj ale, o'sirn vojnih i mnogegratlanske poslove, osjedala se potroba za zrLal-nijim prornj enama u sastavu, broju i ovlaite-njimra komanidno-upravnog kadra komparnij e,

sto j e i ucirxj eno donosenj em Temelj,nog zakonatzv. Grenzgnnndgesertz d 7.8. 1807.1)godine.Od 12 kompanija Druge banske pukovnije na da-na5njem dvorskom podrudju bila je organiziranaRujevadka kompanija sa sjedi5tem u Rujevcu,Dvorska sa sjedistem u Dvoru i Zrinska sa sje-di5tem u Divu5i.' )

Pored vojne obaveze, krajiSnici dana5njeg dvor-skog podrudja najviSe su se bavili obradom zem-ljista i stoEarstvom, a uz odreilena ogranidenjamogli su izueiti obrte i baviti se trgovlnom.Cjelokupnost dru5tvenog Zivota na ovim pro-storima, sve do sedamdesetih godina 19. stolje-

da, proizlazila je iz temeljnih kraji5kih zakona(1807) i (1850), kao i njihovih brojnih izmjenai dopuna.

Teritorij RujevaEke, Dvorske i Zrinskekompanije obzirom na neke znaiajke u vojnom,upravnom i sudskom pogledu

Sasvim je izvjesno da je od 1746. godine biloviSe promjena, kako u sastavu pripadajuiih mje-sta svakoj od ovih kompanija, tako i u njihovimovlaitenjima u odnosu prema zapovjedni5tvu pu-kovnije. Za vrijeme tzv. kantonalnog ureclenja

(Cantonsregulativ74. TI 1787.-

1. XI 1800.)3),

osim podrobnijeg pravnog normiranja organiza-cije vojnoupravnih vlasti u Krajini, koja je ure-dena kao jedinstveno vojno podrudje, izvriene sui manje teritorijalne promjene, narodito u vojno-administrativnom i organizacionom pogledu. Tzv.>kanton<<predstavlj ao je osnovu za adrnirdstra-tivno-teritorijalnu i funkcionalnu reorganizacijuVojne krajine.{) U izvorima i literaturi toga

vremena desto se uz kanton stavlja i stadji na-ziv, regimenta, kao npr. >2-ten Banal-RegimentsCanton Nro. XI<, a potom se oznaEava kompani-ja, odnosno okrug (Bezirk) itd.Krajem 1799. i podetkom 1800. godine u Ruje-vadkoj kompaniji, sa sjedi5tem u Rujevcu koji

:) Osim arhivske grade, kod plsanja ovog rada poslurio sarn

D.ustvenl razvoj u vojnoJ kraJlni, u knjizi DruStvenirazvoj u Hrvatskoj (uredila Mtrjana cross), zagreb 1981,83-101, te rad Cehovske privileeiie Banske knjine iz1?73. godlne, u Zborniku clina (urednik Drago Roksandiet Mira Kolar-Dimitrtjevi6), zagrcb 1988, 38-44, Mirko va-lentie, koii ie detaljno obradio lazdoblje od 1849. do1881. u knltzi Voina krajina t pitanje njezina sledtnJe-nja s Ervatskom 18{9-1881, Zagreb 1981, a ment su po-najvise sluzili njegovi rado!'l, Drustvena I gospodarskastruktura Prve banske pukovnije 1848-1881, godine, Ca-sopis za suvrernenu poviiest, 19, 1987, 1, 1$-76. i po-glavlje, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina 1?90-1881. uzborniku Vojna krajina (urednik Drago Pavliaevi6), Za-greb 1984, 57-100. U noviie vrijeme veliki doprinos tudaje Drago Roksandj6, narodlto za period 1800-1813. Up-

ravo dragocjenl podacl tz tog vremena nalaze se u dvijerrnjige, Vojna I{rvatska, Zagreb 1988. Vojin S. Dabic jeprvl I zas:da JoS jedint htstoricar, koJi ie Jednu cljeluknjtgu posvetio iskljuarvo Banskoj kralht, nazalost samoza razdoblje 1688-l?51, Banska krajtna 0688-r?51), Beo-grad-zesrcb 1984. NedovolrnoJ lslrarenostl kmjiskog Zjvo-ta I bivie Banske krajine vazne priloge svoiim radovtmadsju r Igor Karaman, Dragutln Pavlilevl6 1 ostau.

:) Svaka kompanrja u pukovnijl tmala ie redni broj. UDrugoJ banskoj pukovnijl red kompenija blo Je slilededi:Rujevalka br. 1, Dvorska br. 2, Zrinska br. 3, I'meUIkab!. {, JabukovaEka br. 5. Petrinjska br. 6, Gradu;ka br.7. Druadka br. 8, IrrastovaCka br. 9, Kostajnltke br, 10,Dubiaka br, ll I tesenovaaka br. 12. 'fokom vremenab o Je t odredenth promiena. Ulo u pripadnosti ciielekompanlje nekoi drugoj pukovntJt, ill samo u nazlvukompanije s lsum podruajem I sl. Tako se jedno vri-Jeme i Zrlnska kompantja zvala Dlvuskom i sl.

:) Usp. o tome vrlo opslrno, Franz Vaniaek, Spearalgeschichteder Mllittlrgrenze, U/ien l8?5, III, 21-110.

r) Ferdo Culinovt6, Drzavnopravni razvitsk vojne kra-jlne (s Darcaittm osvrtom na Slavoniju), A.ad IAZV, za-

greb, 356, 1969, 30.

161

L GoleclDrultueni Ziuot (1800-1881)

Primitivna obrada zemlji5ta i ieste >gladne go-dine<, jedan su od osnovnih razloga Sto urodinisu bili srazmjerni uloZenom trudu. Bez obzirasto prinosi viSe puta nisu bili dovoljni niti zaprehranu

dlanova zadruge, svatkoje

traZo svoje>a sve5tenici su dobivali u ime plaie od svakerali po 2 oke kakuruza<, a kada se nctko iz kuieZenio, za vjendane dozvole i samo vjendanje je>u ienici, kukuruzima, prascima i u gotovu Nov-cu od 10 do 25 forinti vriednosti uzeti mogo<.la)Nakon osni,varj.a >Hrvatsko-slavtrEkog gospo-darskog drustva< 1841. godine u Zagrebu, teZilose gospodarskom prosvjeiivanju krajiSnika i os-nivanju podruznica Druitva u cijeloj Vojnoj kra-jini. Vei 1842. godine kao dlanove Drustva na-lazrno, naj vj eroj atnij e, ilirski raspoloZene ofici-re dvorskog podmdj a kao npr. Stefana Bosanca,kapetana, Andriju Sinjara upravnog praktikanta,

Duru Borotu upravnog kapetana i druge.15)Podto su se podruZnice uskoro osnovale u Petrinjii Glini, vjeroj atno se razmi5ljalo o osnivanju go-spodarske podruznice i u Dvoru, Sto je prekinutoneodekivanom zabranom osnivanja i ukidanja veipostojeiih krajiskih podruZnica 1843. godine.Povoljniji utjecaji u razvoju poljoprivredne pro-izvodnje osjeiaju se i na dvorskom podrudju,narodito poslije 1860, a ogledaju se u deiiimposjetama poljoprivrednih struinjaka, zainteresi-ranosti stanovniStva za nabavu kvalitetnijih po-ljoprivrednih strojeva, pohadanju gospodarskihteeajeva i 5ko'1a,16) 1866. sudj€lot'anju na go-

spodarckoj izloZbi u Bed,u. Bilo je izloieno 25poljoprivrednih i obrtnitkih proizvoda. StevanJoka iz Kosne izlodio je kvalitetan duhan do-biven iz turskog sjemena, Adam Dobretevii izLotina pSenicu i domaiu ba,nijslru rakiju, a Si-mo Zivkovii iz Jam,nice crveno i. bii,elo vinoproizvedeno 1865. godine.l?)

Kori5tenje Suma je tokom vremena bilo urediva-

obavezni >podemli od Generala pak sve do Re-

poslu bili su duZni doetaviti upravi kompanije.rs)Kraji5nik je bio trajno zainteresiran da svaka

lovi.ca Suma je predana krajiSnicima, da iz njihtrajno pokrivaju svoje potrebe. Prema istom za-konu, Sume dvorskog podrudja spadaju u Drugubansku imovnu opiinu sa sjediStem u Rujevcu,

razvrstane u osam Sumskih srezova, ukupne po-vrSine 14.759.35ali. le)

Stanovni5tvo dvorskog podruCjai rudnici Be5linac - Trgovi

Koliku i kakvu korist su imali kraji5nici dvorskogpodrudja od poznatih rudnika Zeljeza, u Trgovi-ma, i bakra, u Be5lincu, te kako i u kojoj mjerisu oni utjecali na tokove njihova dru5tvenogZivota, do danas jo5 nije istraZeno. Zivot u ne-posrednoj blizini mdnika, pa i neizbjeZni kon-takti s mnogim strancima, vjerojatno su imalisvoga odraza. >Rudnik Zeljeza Tergovk djeluje

od 1794. godine, a oko 1806. radi se u 6 jamau Trgovima i Kosni. Poslije 1806. vlasnik rudni-ka je trScanski veletrgovac Josip Fustenberger.Do 1838. broj svih rudnika kretao se izmedu 20i 40, a kasnije od 60 do 80 radnika. codine 1859.poduzede ima 19 iskopnih jama, a proizvelo je11.853centi rude u vrijednosti od 2.489 forinti.zo)Sezdesetih godina 19.

-stoljeia, u ru.dniku radi

ukupno 244 osobe, od toga 216 rudara, 1? Zenai 11 djece.2t)Rudarska naselja su bila smje5tenaoko sela Kosne, a naibroiniii rudari su bili Slo-ko sela Kosne, a najbrojniji rudari suvaci, Kranjci, Cesi i Nijcmci.rr) Rudnaci, Kranjci, eesiaci, Kranjci, Cesi i Nijemci.rr) Rudnik bakrau Be5lincu otvoren je 1842- godine. Do 1870. tuse kopao samo

bakar, a od 1875. Zeljezo, olovoi srebm.zt) Iste godine u rudniku je zaposleno244 radnika, od toga 10 Zena i I44 radnika, od toga 10 Zena i I djece. NajduZeradno vrijeme je 16 sati, a najviSa plaia 130kraicara dnevno.zalrajcara "n)

r5)List meselni horvatsko-slavonskoga cospoda$koga DruS-tva, Zagreb, ll, 7. 12. 1A42, 12.

'. ) Spomenlca o pedesetgodisnjem postojanJu Xr. vites sos-podarskog uaillata I latarnice u Krtzevcu, Xrtrevaa i910,187.Pavao Vujanl6 lz Brdana upisao se u Krizevaakustolu, ratarskl smjer 1865. i uspJesno zsvrsio 1860. go-dine. Radl dobrog uEenla I vladanta uprava Skole, ve6ga u jesen t867. preporuduje za vruJala co6DodarskoAdrustva u Petrinji. Po svemu sude6i. Vujantf je bio pntod mjesl.ana dvorskog

kraja kojije

zavrsio I stekao visuPoljoprlvrednu naobrazbu.r7)trohan Ev . I{d lb l tng, Dle CoUect lv - Aussteuuhs au s

dcl k, k. Mllttgr - cranze bel de! la,ndwirthschafr:lichenund IndusHe - Ausstellung in wlen im Mat 1866, wlen1866, 39--{0.

', rsto, 94.

163

1. Golec Dtultveni tioot (1800-1881)

mogli ubrojiti i prave >specijaliste<<za ruko-tvorine od kovine, drveta, platna i sl., Sto im jeznalo donositi skromnu dobit i nasrade na iz-loZbama. Na vee spomenutoj izloZbi u Bedu1866.godine Nikola Radid iz Dobretina je izloZioizrezbarene drvene da5e za piie, Stana VladuSiCiz Dvora, vuneni tepih, Dunova Durman izDvora, pregadu kraji5ke Zene, Adam Lotina izLotina, model drvenog krajiSkog pluga, AdamDobredevii iz Lotina, drvenu preslicu zajednos vletenom, Joso Feketii iz Zrina, model seljad-kih kola od drveta.. .32)

Oenovne znaEajke i prvi poieci zdravstvana dvorskom podruiju

Specifitnost organizacije zdravstva i cjelokupnemedicinske kulture u Vojnoj krajini ponajprije

proizlazi iz zainteresiranosti bedkih vojnih kru-gova za >reprodrrciranje< zdravih, jeftinih,snaZnih i poslubnih vojnika.Druga banska pukovnij a takoder je imala ure-denu zdravstvenu sluZbu, vlastite lijednike i pri-malje.sB) kompanijski podlijednici su bili zadu-Zeni za lijedenje vojnih i civilnih osoba na svonlpodrudju, a vaZnije poglede povremeno je obav-ljao i sam pukovnijski lijednik iz Petrinje. Onje u pravilu svake jeseni s ostalim vojnimzapovjednicima pukovnije obilazio kompanije

Radi poboljSanja zdravstvenog stanja Ziteljstvaizdavane su mnoge zapovijedi, uputstva, zabraneo kopanju bunara, nadgledan je odvoz smeiai gnoja, zatim rad u.ku€ama i stajama, a svakakuia se morala dva puta u godini okreiiti.Posebne >lijedniike< preporuke kraji5nicima suznale davati i uprave kompanija, kao npr. malorakije ujutro, a de5njaka tokom dana za snagui dobro raspoloZenje. Bolesnike po selima obidnoje pregledavao >zdravstvenik na konju<, uglav-

nom penzionirani narednik.U Rujevadkoj kompaniji 40-tih godina, pod-lijeinik je Meniianin, a 1850. Josip Blinja rodomiz Zrina, koji se po umirovljenju nastanio uTrgovima, te do smrti 1855. godine lijedio sta-novni5tvo okolnih mjesta. Iz oporuke koju jesadinio 18. II 1855.35)godine vidljivo je da sumu za lijednidke usluge i lijekove ostali duZni:uprava rudnika u Trgovima 26 forinti i 14 kraj-cara, te krajiSnici Stevan BodloviC iz Ljubine2 forinte i 12 krajcara i Radovan Durii iz Gaga25 krajcara. Propisivao im je samo najjednostav-nije lijekove, ponajvi5e iz biljnih sastojaka (ka-

milica, menta, cvijet od bazge i s1.).

Kada je bedki veletrgovac Desiere Gilain, kupiorudnik u Beilincu, 1856. godine odluCio je darudnik ima vlastitog lijednika, pa je vei slijedeie1857. godine, tu doveo mladog doktora opiemedicine i magistra primaljstva Antu Gutchyija(Guii). Uz finaneij sku pomoi vlasnika, Dr. Gudije vei iste godine u sklopu rudnika otvorioi uredio malu bolnicu, koja je sluZila ne samoradnicima rudnika, ved i okolnom stanovni5tvu.To je bila prva i jedina bolnica u to vrijemena podrudju Dvora.36)Bolnica radi joS i 1876. godine o demu namsvjedodi interesantan zapis putopisca DragutinaHirca, koji je obilazeii ove krajeve prisustvovaooperaciji tamo5njeg mjestanina, ranjenog odTuraka.s?)

Nekoliko podataka o Skolstvu dvorskog kraja

s naglaskom na osnivanje opdinskih Skola1830. godine

O Bkolstvu i Skolama Banske krajine u zadnjevrijeme se deSie pi5e.38)Ovdje iznosimo samonekoliko podataka, koji bi mogli koristiti budu-iim istraZivadima.Poznati nam A. Borojevid, sjeia se, da supodetkom 19. stoljeCa na podrudju Druge banskepukovnije, drZavne (trivijalne) Skole radile u

no g slugu. vee samo tzv. parro lca, koji Je imao daFospodinu i obucu t is l . i . . KompaniJe su morale, svakihosam dana komandi pukovntJe u petr tn l l , s la f l izv iesta ieo bolest ima kra j isn ika, a u sluCaju zaraze svskih pe t

r) oA-oF, sie6anje A. Borojeviea.6) IIAS - vojnt komunltet, K-30, l, ostavinskt predmet br.

33/1855.3. )Ivo Pedj!16, znalajan datum u povi jes t i zdravslva, Jc -

djnstvo. Sisak, 25, 18?0, 1l2F-r121, 21 .

1802., Radovi hstituta za Hrvatsku povijest zaereb, 20,

189?, 1?9-181.

loJ

I. Golec/Druitueni Zioot (1800-1881)

Dvoru, Zrinu, Dubici. Jasenovcu,Sunji, Petrinjii Kostajnici, a >od godine 1830., podele sui obdinske Skole delati i uspostavljati gdje sesamo u hrvatskom tj" slavjanskom jeziku nauka

predavala.<3e)U drZavnoj Skoli u Dvoru 1821. godine ueiteljje Martin Rado5evii, rodom iz Prnj avora, 42 go-dine star; 1825. i dalje radi na toj 5ko1i i vrloje marljiv. Udenike katolidke vjere, te godine,dolazi pouEavati Zupnik iz Divu5e Marko Damja-nac, a pravoslavne dvorski paroh Teodor Dragi-5id, koji ih poudava i u >serbischen schreibend<(iiril ici - G. I.l.

U reskriptu Dvorskog ratnog vijeia od 13. V.1825. govori se o potrebi urealenja i opiinskihskola, Sto se na dvorskom podrueju podinjeprcvoditi podetkom 1830. godine, tako da je

stanje sredinom 1830.godine

u Dvorskoj, Ruje-vadkoj i Zrinskoj kompaniji bilo slijedede: uDvoru se udionica nalazi u jednoj prostorijitrivijalne Skole, uditelj je Vaso Majkii, brojuaenika - 38; u Strugi je Skola smjeStenau kuii krajiSnika Luke Sigula, nastavu vodipraktikant Nikola Mutavgija, broj udenika - 33;u Javornju Skola je u kuii kraji5nika AlekseDurmana, uditeljski praktikant je Aleksa GaieSa,broj uienika - 64; u Donjoj Jamnici Skola jeu kuii krajiSnika Vida Cvitkoviia, Skolu vodiuiiteljski praktikant Jovan Resanovid, broj ude-nika - 46; u Gornjoj Jamnici Skola je u kuiikrajiSnika Sime Lovriia, broj udenika je 29; u

Dobretinu Skola e u kuii kraji5nika Circ Lukaia.uditelj je Mihal Trivanovii, a Skolu pohaala 40udenika.

U Ruj evadkoj kompaniji opiinska 5ko1a je do30. VI 1830. godine osnovana samo u Rujevcui to najprije u kuii kraji5nika Dupala, potomJoviia, da bi sredinom 1830. godine bila smje5-tena u kudi kompanijskog natporudnika, s 40upisanih uEenika.U Zrinskoj kompaniji osnovana je opiinska Skolau Zrinu; smjestena je u trivijalnoj 5ko1i, vodije kompanijski desetar Adam Opandar, udenika

je 33. U Oraovici, gdje se 5ko1a nalazi u kuiikrajiSnika Ilije Zerniia, uCitelj je kompanijskidesetar Adam Vizkovii, da bi vei od lipnja istegodine uditelj bio Dmitar Jaini6, a udenika je

bilo 34.

Opiinske Skole su, za razliku od drZavnih, po-najvi5e iz financijskih poteSkoia i neprimjerenogsmjeBtaja, iesto prekidale rad na vi3e mjeseci,a neke i duZe.

Svaku od ovih Bkola pohatlala su djeca iz vi5eokolnih sela. Tako na primjer lkolu u Oraovici1831. godine pohada 8 udenika iz Buinje, 6 izSegmtina, 5 iz Draikovca i l3 polaznika iz

Oraovice.ao)

Sudski sporovi, potraZivanja, molbe, ialbei podnesci dvorskih krajiSnika

Znatan broj mealusobnih odnosa, privatnih spo-rova, civilnih parnica, nagodbi, odnosno sve-ukupnih lidnih i realnih prava, te disciplinskihpredmeta kraji5nika, rjeSavan je u sjedi5timakompanija, koje su takoder, zavisno da li seradilo o periodu kada je bio na snazi Temeljnizakon iz 1807. ili 1850. godine, uz odredenaograniCenja obavljale i pravosudne funkcije.Predmeti su razmatrani i rje5avani svake srij edena raportsesijama, gdje su obiino bili prisutnii kraji5nici o koj ima se raspravljalo. Predmetikoji se tu nisu mogli rijeSiti, u pravilu su upuii-vani pukovnijskim vlastima u Petrinju.Kako su se dvorski kraji5nici sporili oko neiz-vrbenih potraZivanja, kako su vodili ostavinske

rasprave poslije smrti glavara zadruge, kako suse snalazili i bil i kaZnjavani nakon podmetanjapoZara, krijumdarenja soli i sl., ovdje Cemo pri-kazati jednim kradim presjekom.at)Na primjer, desetar (Corporal) Vasilije Beii izSvrakarice, kbr. 22, nakon neuspjelog poku5ajanagodbe pred Rujevadkom kompanijom traZi14. XI 1838. godine od komande Druge banskepukovnije u Petrinji odredivanje termina sudskerasprave protiv Ostoje Zoi(a iz Komore, kbr. 19,radi duga od 5 forinti, koji ovaj duguje BeieevojZeni Ruzici.a2).Stojan Stanid, krajiSnik iz Glavidana, poslije bez-uspje5nog pokusaja nagodbe pred Rujevadkomkompanijom, traZi i rnoli 24. V 1843. godineDrugu bansku pukovniju u Petrinji da odreditermin sudske rasprave s Ostojom Vindiiem izRujevadke kompanije, zbog duga od 20 forinti.a8)Po5to nije uspio pokuSaj nagodbe pred Ruje-vadkom kompanijom, Mihajlo VujidiC iz Kosne,kbr. 21, traZi i moli 16. III 1853.godine komanduDruge banske pukovnije u Petrinji d,a zakaZe

$) OA-OF, sjeeanja A. Borojevl6a.i oa-op, iinjeiill 2iinJte lompantte o stanju skore u

OEhovicl, 29. 3. 1831. Skola je podela s radom U. 1. 1830.kao opehska (Gemetndeschule), a vee se $3r. spominjekao narodna (natlonal-schure), lto je b€z sumnje bio inajispravnlji naziv. svt uaenicl su bili pravoslavne vjere,a nije blto nlti jedne drevojlice. Iz sela Eujinle Skolu su

pohadalir Dumd lvia16, star I godlna kudni broj 4, (udalnlem tekstu plSemo samo lme 1 prezime, godlne sta-!ost1 I bro, kufe u koloj stanuje), Jovan Nozint6, 8,7,Nlkola Nozini6, 8, 9, Petar Nozini6 9, 8, Teodor Nozinl6,8, 6, Durc Nozin16, 8, 12, Teolan Rusttntjsc, 8, 10, VasilVrhovac. S, l{. Iz Segestlna: Nlkola Mlhanlvl6. 9. r, Jan-k o M ih a n l v l 6 ,8 ,2 , C l r o C a ta J a .8 , 5 . S te v a n J o k a ,8 , 1 3 .Jadro AdZl6, 9, 15, vasil Joka, 8, 22. Iz Druskovcavastl cav i6 ,7. l rua Musul ln , r0 , 6, stevan Iuba!16, 10.?, Stolan KovuaDtd, 8, 12, Jovan nlbasle, 9, 9. Iz Ora-hovlce: Teodor Nlsevt6, 8, 1, Lazo lladenovi6, 8, 5, BoZoOstoji6,8, 6, ni ja PopoviC, 8, ?, Slmo Grabundzua, 8, 8,Vaso Jani6, ?, 12, Vsso Vranesevi6, ?, 13, Stevan Vra-ndevl6, 8, u, stoian srni6 (iu zrni6), 9. 16, AntonSrnt6, 8, 16, Dumd Dobri6, 6, 18, Jovan Cvetanovic,8,19 t Despot Cvetanovl6 8, 20.

n) I{AS - vojni komunitet Petdnja, spisl predmeta, kojeovdje spomlnlem, dieromice ttt ve6rm dijerom pohranjenlsu u sablrnom centru Petrlnta, kutlje 18, 2,. 22, x, 26, 24,t 29. u daljniem tekstu skla6eno: IIAS-VKP, broj kutijei spisa.

1) I{AS-VKP. K-18, 18..! ) Isto, K-22, 116.

r oo



L colec/Dfustueni iiuot 1800_IB

167

Pauao Vukoui€/ Dioba. kuenih zadruga

Tabela 2.

Gospodarstva po opsegu 1895. godine

1. Br€j go,spodaFtava.

Bro_jgospo- do I jutra od 1-5 5-10oaniwa 10-20 20-100 100-200 200-1000 preko 1000

acoo 24 0 1018 13306,16 26,\2 34,11

933 31?25,47 I,L2

I0,02

Samobor 3899 4t312,t4

100,25

40,10

1436 98336,83 25,2r

681 289 23L7,47 7,42 0,53

Glina(diopodataka) {./o 24,28 33,27 25,78

potro5nji, kad se lza porez mora dati umjesto234 kg p3enice 1026 kg pSenice.<o)

Na podetku gospodarske krize 1883. godine napodruiju kotara Dvor bila su samo dva novdanazavoda: >Sisadko-vjeresijska banka< osnovana1873. godine s 2000 dionica po 100 forinti kapitala, i >Sisadka Stedionica<, osnovana 1873. godi-ne s 500 dionica po 100 forinti kapitala po di-onici.ro) Vei 1897. godine nalazimo Stedioniceu Kostajnici, Petrinji i Sisku koje raspolaZu suloZenim kapitalom od 79.823 forinte, 85.?98 fo-rinti i 50.205 forinti, ukupno 235.825 forinti, kojesu stajale na raspolaganju kotarevima Dvor, Si-sak i Petrinja. Uz ove poslovala je na Baniji>Stedna i pripomoina zadruga<. Godine 1900.dolazi do otvaranj a novih zavoda poput >Puike

dtedioneHrvatska Stedionica< s kapitalom od133.149 kruna.rl) Ne5to Zivlje noviarstvo Stedio-na i udruga zapodinje 1908. godine, i zahvadapodruij e Dvora otvaranjem >Srpske zemljorad-nidke zadrugeSrpska Stertrio,nica ao udruge<<uDvoru (nema podataka o uloZenom kapitalu).Diobe zadruga prikazat demo prvo u opdem ok-viru Hrvatske, Zagrebadke Zupanije i kotaraDvor u komparaciji s ostalim kotanima Hrvat-ske. Zatim Cemo povezati potajne d,iobe zadru-

Tabela 4.

ga, ukupno stanje zadruZnih posjeda i na kra-ju stanje drustvenog razvoja u kotaru Dvor.Najvedi broj gospodarstava (59,580/o)nalazi se

u posjedu od 5-20 jutara. PribliZan broj gospo-darstava imaju posjedi do 1 jutra i posjedi od20-100 jutara. Kotar Samobor irna isti broj gos-podarstava ali neito drugadiju gospodarskustrukturu posjeda. On ima znatno viSe sitnihgospodarstava od kotara Dvor (32,80/osvih gos-podarstava do 5 jutara a Samobor 48,970/opo-sjeda do 5 jutara). Kao Dvor, i Glina ima struk-turu posjeda od 1-5 jutara, 5-10 i 10-20 ju-tara. Donekle su kotaru Dv,or sliini kotari Pisa-rovina, Vrginmost, Vojnii, Glina, Cazma, Daru-var i Nadice. Stanje u Hrvatskoj 1895. godinepo broju kudnih zadruga izgleda ovako:

Tabela 3.

ZadruLmagospodarstva1895.godine u Hrvatskojle

Jutara Broj zadruga Gospodara zadruga

11-55-20

20-100100-2000

preko2000

UKUPNO: 16614 231896

2 302l1 1883 093

292

B02212019965363 669

. Najveii broj gospodara zadruga imaju posjedi od20 do 100 jutara,

anajveii

broj zadrugaposjedi

od 5 do 20 jutara.

Broj i povr5ina gospodarstava poslojedih mtjadkih zadruga po opsegu 1895. u rkotaru Dvor i Knstainica2. Povr5ina u j'utrima

KOTAR GospodaNtva po kategorij ama

Do 5 jutara

t 2j'utara

t 2

10-20jutara

t 2

50-100jutaEaL 2

Ukupnojuta,ra00 .

7 2 1

20-50jutaraL 2

1500 834 6197 707 9882 269 ?013 5 l D J

Kostajnica 421 14?9 829 . 6122

170

274 6906 2 1 1 0 257'1757 7054



Patao Vukouie / Dloba kutnih zadrugo

Tabela 5.

-Gospod.arstvo po apsegu 1895. godi,nez. rovrslna sosDooarslva

Jutara

750M

Tabela 6.

Bmj gospodara zadruga 1895. godinera

nici, zadruZni povjerenici, provodili su zadruZnedrobe kao ispomoi redovnim sluZbenicima. Takosu oni u kotaru Dvoru proveli 2?0 dioba od ko_jih je nastalo 469 novih zadruga (nesto vise oddva_pu_ta),a broj gruntovnih paicela poveiava se

sa 5307 na 6726,Sto nije velik poradt.Tabela 7.

Redovne diobe zadruga 1903-lgl0. godineu Kotaru uvor

**", z"aruga xovit "aaruganrijeCliiLtije

Posjed u j,ut. Zadrugara Clansva Sa slugama

od 100-200 l 8 lA r50-100 137 61 7do 50 1893? 29134

5462464

151536

Najveii broj tlanova sadrZe posjedi do 50 ju-tara, i na jednu zadrugu dolazi ukupno E ia-orugara.

) Isto, str. 26.

r.) Isto, str, 370.,t ) Isto, str. 369. godlne 1903. (6A). tgu. (88). 190b. (Dvor 1081.

1906. (73). t9{r7. (8r). 1908. (88), pa predrijate pd oiobam!.-. lagruca korarl Gltna (12?9) Jastrebarsko (1536)dioba.'")

ry,t4r sq. r. Nalvise dtoba u Hrvarskoj ieda jma osuun(1935),

Slunj (1536), OtoEac 0426), Ivanec OBt4). clins flz?g).Jastrebarsko (12{4), GraEac (1226), Korenlca Gi0{)..,

771

Pauao VukouiC Dioba kuinih zadr-uga

iseljavanja u Ameriku. Taj porast od 1869. do1910. godine iznosi oko polovine stanovnistva ukotaru Dvor. Potrebna bi bila i komparacija nakoji se naiin viSak stanovni5tva osamostaljuje ipodizu nova gospodarstva.

Komparirat 6emo diobe zadruga s iseljavanjemstanovnika iz kotara Dvor (tabela 8).

Tabela 8.

Broj zadruga i iseljavanja u Ameriku izkotara Dvor17

Godina Broj dioba Novih zadrugara Odlazak uzadntga god. Aemriku

Kotar Dvor ima 1895. godire 3899 zad:ruga. Od1897. do 1911. godine izdijelio se Besti dio po-sjeda, ili 639 zartrruga. Za !4 godtna, to je velikbroj zadruga. .\ko za isto razdobije izraiunamopr,osjek stanovni5tva (za 1897. godinu 22937 sta-novnikals) i 1906. go'dine 26862 stanovnika) do-bijemo ,prosjek od 24899 staaovnika, Sto iznosi,u odrnosu na br.oj i,seljenih stanovnika, Sesti diostanowri$tva. Kulmarnicij a sesbe je 1906. godine,a ona traj e 8 godina, i to od 1901. do 1910. go-dine. Najviie i,seljavanja bil'o je 1906, 1907. i1908. godine.le)Iako po ukupnorn broju zadruga Dvor nije pnvipo diobama, msZerno istaknuti slijedece godine:1904. godina (drugi u Hrvatskoj), 1906. (detvrti)i 1908. (tetvrti), Sto ne znaii da je i,ntenzitetdioba u Dvor'u bio rnali. Potrebno bi bilo u;spo-rediti diobe zadruga u odnozu na bmj stanov-

nika i komparirati s Gtalim kotax,ima da bismodobili toEni prikaz. Dvcr je po diobama krozrazmatrano vrij e{rne zadrZavao poziciju od 6-8mjesta u Hrvatskoj. Period inte.nzivne krize sma-tramo od 1904. do 1908. godine. Odlazak ili iae-ljava.nje stanovnika u Ameriku javlja se u pe-riodu od 1905. do 1906. godine, kada je u kotaruDvar vladala najZesda kriza. Iselilo se preJ<o4200stanormika, 3to je bilo katastnofalno za PoPuiacijukotara. Za intenzivno izudavanje tog Pitania po-trebno bi bito prouditi i porpisne liste iseljenikada bismo dokazali tla se iseljava stanovnistvoizdijeljenih zadruga.

i897.1898.1899.r900.1901.1902.i903.i904.1906.i907.1908.r909.1910.1911.

;

t4434425 0

183247 769431866

1 0

69823628

I C

26t726

19150

2342342901?118618117227220619

49o4t

229

Uknpno: 4150

Tabela 9. Pxikaz dioba zadruga (1897-1911. g.) u zagrebadkoj iupariji

Godina 1897. 1899. 1901. 1905. 1906

po redu

1907. 1909. 1910. 1911.

po rodu

Tabela 10. Redoslijed kotara po broju nerije5errih zadruga

189?. Glfuia, Petrinja, Stubica, Kostajnica, Zelina, Dvor, Vrgirmlost, Samobor

1898. Gl'irI,a, Stubica, Petrinja, Kostajnica. Vrgirrmost, Vel'ika Gorica, Zeliua, Dvo'r1899. Glina, Stubica, Petrinja, Kostajnica, Velika Golica, Zelina, Vrginrnct, Dvor

1900. Stubica, Petrinja, Glina, Velika Gorica, Kostajnica, Zelina, Dvor

1901. Kostajnica, Stutrica, Glina, Pekinja, Vellka Gorica, Dvor, Jaska, Karlovac

1902. Stu,bica, Kcstajnica, Petrinja, Gli,na, Zelirra, Dvcr, Velika Gorica, Jaska

1903. Stubica, Petrinja, Jaska, Kstajnica, Glina, Zelina, Sombo'r, D\/or

1904. Stubica, Dvor, Jaska, Kostajnica, Zetrina, Glirra, lfelika Gorica, Vrbovsko

1906. Kostajnica, Zeli'na, Stubica, Dvnr, Jaska, Petrinja, Gl,ina, Vetrika Gorica

1907. Kostajnica, Jaska, Zelina, Petrinja, Stubioa, Pisarovina, Velika Gorica, Glina

1908. Kostajnica, Jaska, Karlovac, Sisak, Glina, Pisar:ovina, Petrinja' Vel. Gorica

1909. Jaska. Zehna, Stubica, Glina, Zagrob, Pisarovina, Sa'rnobor, Karlovac

1910. Jask€, Zagureb,Samobor. Glina, Stubica, Velika Gorica, Zelina, Pisarovina

Samobor,s

172



Pauao Vukovii /Diobo. kuinih zodr-ugq.

Dalje Zelirno prikazati strukturu di,oba zadrugau ukupnom broju dioba godiSnje u kotarimaHrvatske po intenzitetu diobe.U promatranom razdoblju Glina je bila tri putaprva od svih kotara po broju zadruZnih

dibba,dok je jedino kotar Kostajnica bila detiri putaprva kao i kotar Karlovac, Stubica, Jaska dvaputa, i Zagreb jedanput. Kotar Dvor je negdjeu sredini tabele po ukupnoj koliiini dioba zi-druga. Komparacijom dioba u kotaru Dvor i Ko-stajnica, Stubica, Glina i Petrinja u tom perio-du, mogli bismo doii do pokazatelja o iseljava-nju stanovnika, i dati kva.litetniju komparacijuovog istog problema za taj dio Hrvatske.Za bolje izudavanje intenziteta diobaa bolje izudavanje intenziteta dioba zadrugabitno je koliko je svake godine bilo novih diobauz ved stare neriie5ene diobe. To ie orikazalo u

le osim 1907., 1909. 1910. godine kada se na-lazi na zadelju tabele. Dvor je 1900. petnaesti a1910. deseti po redu. Kod ostalih kotara u Za-grebadkoj Zupaniji krajiSki dio se istide po dio.

bama zadruga.Ko,rnpaxirat iemo dirobe u kotarirna Pisaxovina,Glina i Samobor, koji imaju slidnu strukturuposjeda kao i kotar Dvor. (Tabela 12)

Tabela12 .

ZadruZnediobe u kotarimaFisarovina, Glina i Samobor 189?-1911.

Godina Pisarovina Samobor

bitno je koliko je svakuz ved stare nerijesene . To je prikazano u

1897.1898.1899.i900.

1901.1902.i903.1904.r906.1907.i908.1909.i 910.r911.

188

7

71 08

20r.t

36t47

80492829

40

36253846

1 1 1

67

83

19l;

o

72

868

tabeli 11. I treii pokazatelj govori o odnosu

broja stanovnika i broja zadruga, odnosno do-

udenog razdoblja i kotar Zagreb.Po ovoj tabeli intenzitet dioba znatno se razli-

u Dvoru gdjeje

intenzitet dioba uodljiviji negou lrvoj tabeli. U ostalim godinama Dvor se po-makao u prosjeku sa Sestog i osmog mjesta iz

Tabela 11. Zadruine diobe u zagrebadkojZupaniji po

Komparacijom ova tri kotara s kotarom Dvornismo do5li do zakljuika da je intenzitet diobazadruga bio kao i u kotaru Dvor. Intenzitet sepoklapa samo 1911. godine kada kod svih kota-

ra dolazi do poveianja dioba zadruga. Kotar Pi-sarovina jedini ima isti intenzitet dioba kao i ko-tar Dvor-

novoprijavljenim diobama

Redosljed kotara po broju novopr,ijavtjenih dioba

1897. Pe,trinja, Jaska, Glina, K'ctajnica, Dvor, Veli,ka G,orica, Stubica. Karlsvac1898. Vrginmost, Pisafovina, Kctajnica, Dvror, Glina, Stubica, Jaska1899. Vrgirunost, Petri,nja, Dvor, Karlovac, Kostajnica, Sisak, Glina, Zelina1900. Kartrovac, Petrinja, Zelina, Kostajnica, Glin€, Srubica, Dyor, Veli&a Gorica1901. Karlovac, Petrinja, Kostajnica, Dvor, Glina, Zeliua, Sisak, pisamv.ina

1902. Karlovac, Ko€tajnica, Pstrfuija, Zelha, Dvor, Glina, Stubica, Veli,ka Gorica

1903. Kocrtajnica, Glina, Dvor, Vrginmost, StuLbica,Zeuma, petrinja, Dugo Selo1904. Petrinja, Zelina, Stubica, Karlovac, Dvor, Kstajnica, Zelirna, Velika Gorica1906. K6tajnica, Petrinja, Zelina, Vrginmrct, Gli.na, Dvor, Samotlor, Silsak1907. Petrinja, Pisarovina, Jaska, Kmtajnica, vrginmost, Glina, Kartrovac, sisak, velika Gorica, Dvor1908. Glina, Petrinja, Dvor, Sisak, Karlwac, Kostajnica, Stub,ica, pisarovina

1909. Zagreb, Samobor, Petrinja, Glina, Kosrtajnica, Karlovac, Vrginrnost, Stubica1910. Jaska, ZaZEteb, Samobor, Glina Stubica, Velika Gorica, Zelina, pisarovjna

IYI I. retrru a. Lrvor Samobor, Stubica

prve tabele na ietvrto i peto mjesto u drugojtabeli. Dvor Sest puta zanzima prva detiri mje-sta (od 2-4 mjesta po broju dioba). Uglavnom se

po intenzitetu dioba nalazi u prvom dijelu tabe-

t?) z--akgmparaciJu smo koristill podat*e tz InJettola Zasrebd-cKe zupanrle od tEgT_Lgjt. goatLne lbe, I90i. godlne),

u) Stausufki CodsnJak,. . . Str . 29r.r') Isto, str. 360.:0) IstoJ--str. 360, (190't. godtne

Dvor Jeposuednji

na tabeU,a 19118.lvanaestl, 1909. Dvor Je tB. a 19t0. gddine je r2,):

t l . '

Dragutin Pavlidevid

Dvor i okolicau drugoj polovici 19. stoljeda

Uvod

Podrudje danainje dvorske op€ine bilo je svedo osamdesetih godina 19. stoljeia u sastavuVojne krajine, odnosno njene Druge banske pu-

padao najprije banskom okruZju a zati'l] zagte-badkoj Zupaniji u sastal"u banske Hrvatske (sa

Slavonijom).

Dvor leZi nasuprot BosanskomNovom, na

mj estu gdje se spaja vodena unska >meda< i"suha metla" izmetlu Bosne i Hrvaiske koja vodi

vrhovirna Trgovske gore sve do gornj eg tokaGline i Gliniie. Sijemenom Zr,inske gore i51a e

granica prema Prvoj banskoj pu'kovniji sa sje'

aiStem u Gtird i uzean podrueju Petrinje. Un-

skom dolinom, cmtom i kasnije Zeljeznidkomprugom Dvor je prirodno Povezan s Kostajni-

iom. Dvorski kraj dini najizvudeniji, trokutasti

dio sredi5nje Hrvatske koji se poput klina sa

dva kraja usjekao u Bosansku krajinu.

NaZalost, o proslosti Dvora okolice gotovo

za YriarteaT, prepridat Cemo ukratko u uvodnomdijelu zato 3to je o Dvoru ostavio vaZne, a slabopoznate, podatke.

Iz zapisa Francuza Yriartea

U rujrru 1875. doiao je amo preko Zagreba, Si-ska i Kostajnice poznati francuski novinar Char-

les Yriarte i nakon par dana krenuo otud upobunjenu Bosnu odakle je masovno bjeZalakdianska raja u Vojnu krajinu i Hrvatsku. Onpi5e: >Smjestio sam se na dva dana u Podovimaili Dvoru, sred,i3tu podrudja u Vojnoj krajini naobali Une, gradiiu koji je od Kostajnice udaljendetiri sata cestom prema Turskoj Hrvatskoj.EMoje ko'nadiStespada meclu najprimitivnij a; sobami je, u stvari, Supa sa dva kreveta, a ima nasSest putnika...< Put od Kostajnice prema Dvorutakoder je slikovito opi.sao: >Primoran sam dase pokretima sporazumijevam s djetetom kojevozi (seoska kola, D. P.) i ono mi govori imernasela kroz koja prolazimo: Kuljani, Kozibrod, Di-

vuia, Golubovac, Undani, Struga i ZamlaEa. Bu-dtrii da nam se Zuri, kola idu jako brzo i dobronas drmusaju (...) Po silovitosti i hitrini naSikonjidi podsjecaju na ruske kasade. U trenutkukad izlazimo iz sela Undana, zadujemo pucnjekoji kao da dolaze s puta na suprotnoj obali; izmagle koja od nas skriva ravnicu uz ri j eku iz-vire usplahifena gomila ljudi; raitrkana stadazapredavaju put, s obje strane ceste dopiru kri-ci i buka, a na.3i konji prestra5eno uzmidu predtom stokom koja nasrie na njih i zapetljava seu zapregu,<e

!) Vojln S. Dable, Banska krajina 168€-1?51, Zaqreb -Beograd, r98{. 210.

!) I ' . Vanidek, speclalgeschichte de r Mi l i te lgrcnze, I -

rv , wlen t8?5, I Ml lko va lent i6 , vojna krajina i p itanje njezina sjedinjenla s Errvatskom 1849 - 1881, Za_greb 1901, 360.

t) Dmgutin Pavliaevi6, Narodnl l rckret 1883. u } IIvat-skol- zasreb 1980. 394,

,) Mi l ; rad-E

k mecid, Bosanskl ustanak, saralevo 1960, 360.t Dlagut ln Pav l idev i6, Odi€k bosanskog ustanka (1875- 1878) u sjevernoj Ervatskoi, Radovi Instltuta za hr_vatlku povijest br. I, za$eb 19?3, t21-196.

) Npr. u Glinskom zbornlku, Gl lna - a l insk i kra j k rozstolie6a. Glina 1988. 622.

"t u istom zbomiku obradio sam bune i nemire 1883 u su-'siednomEUnskom kotaru gdie ie lzbila tzv. klasnieka

buna 69-9?).') Cbarles Yrlarte (Iriarte), Bosrue et llerzegovine, Pe-

ris 18?6.3) SarI I r l la r t , Bosna i l{ercegovlna. Putopis iz vremena'

ustanka 18?5-18?6, prijevod V. Osipova, Sarajevo 1981. 199

1 Is!o, 49, 5r.

176



D, PatliieuiC Duor i okolica u drugoj polouici 19. stotjeCg

lll Ft.;5.;

^5gS^1" i:._br-o,^-gblatoojiclIskr krub, lokal.

i,:.*a*$tffif"giq_'g1+;,l:;;ft:-,'1,77



"..!y!t!Z'!1p:y::k"!-! dt-usojpotooici s. stot

!r) Isto. 5? .:,1 Isto, Sz.

skola ravnici.u,\ti:r"i; ,"fr"rrrue,r"-",irt"LGff

179

D. Paolitedt/Door i okolica 1t drugoj potouici 19. stotjefa

kao marva juder do Petrinje, gdje su na poljupo lci6i prenoCili.<Cuje se da su izme-tlu tih nesretnirka ve6 n,a putu od Rujevca doPetrinje trtjica umrla. . .<3eSlidne su bile prilike

za izbj eglice i za zime1876/71. kad opet stiiu apeli za ,pomoi ugroZe-noj bosanskoj raji. Iako su austrougarska ihrvatska vlada pomagale prebjege, pa su pomoiskupljali i spomenuti odbori u.kojima su a.ktiv-no radili rnnogi hwatski politidari, npr. Stros-mayer, Mrazovii, Kukuljevii, Makanec, pa ispo,menuti Gute6a, sve to nije bilo dovoljno,a0 pasu zbog toga izbjeglice desto provaljrivale u 86-nu radi pljadke. Tarko je ostalo sve do proijeca1878. kad je ditav ovaj kraj osim izbjegllca pre-plavila austrouganska vojska za okupaciju Bosneu kojoj je b,ilo ponajvile slavenskih pukova ka-ko bi Bo5njaci vidjeli da ne dolaze Nijemci ili

Matlar,i nego, toboZe, bra6a Hrvati, Srbi, Sloven-ci, Cesi i drugi.a1 S obzirom da se okupacija pro-tegia sve do jeseni 1878. i da je bio najZedi inajduZi bad oko Kladu5e, Pe6igrada i Cazina,dakle naeuprot dvorskom knaju, prijetila je opa-snost protunapada. Zato su se izbjeglice i vojskazadrZali u ovom iLijelu sve do kraja 1878. iprolj eia 1879. godine.

U toku ditava 19. stolj eca bile su deste poja-ve nerodica, elementarnih nepogoda i gladi, ani hajdudija nije bila rijetka.a2 Narod je pre-teZno Zivio u starim kuinim zadrugama, osobitou krajevima koji su pr,ipadal,i Vojnoj krajini.

KrajriSka zadruga bila je temeljna iel,ija agrar-no-vojnidkog dru5tva dija je najvaZnija funkcijabila davanje vojnika.a8

Pravoslavna rkva sv. Petke u Gomjem Javornju, oko1 8 9 0 . .

maca da se s dvorske obale Une prebaci na nov-ljansku, pa Hubmajer piBe cute5i da rnu vi5ene nameie Pelagiia.ss U prolj eie 1876. bio jePelagii uhvacen negdje u blizini Dvora i zatvo-ren u rnjesnom zatvoru u Fodovima.s6 Uskorose oslobodio i krenuo opet metlu ustanike, ali jeu podetku srpnj a uhvaden u selu Kozji Brcdkad je pokuSavao prijeci na bosansku stranuUne.37 Kao uhap5enik odveden je otuda u Za-greb, pa u interflaciju u Maalarsku otkud s€ vra-tio u proljece 1878. kad je ustanak u Bosni iHercegovini bio na izdisaju.

Poseban problem za Vojnu krajinu, Hrvat-sku i neito nanje za druge okolne zemlje bilisu bosanski prebjezi, raja koja je s djec.om,kolima, stokom prebjegla preko Une i preplaviladvorsko i kostajnidko podruEje. U jesen 1875. iprolj ece 1876. bilo je u Dvoru.,i okol,ici blizu Itisuda izbjeglica. S obzirom da tu nije bilo dostahrane i paie i za domaie stanovni5tvo, upudivalaih je krajiSka uprava dalje u unutrainjostHrvatdke. Velik broj gladnih, slabo obudenih ipolugladnih bosanskih prebj ega umirao je usput.U dubidkom kraju umrlo je tada preko 300, ugli,nskom oko 600 i u dvorskom 142 Bosanca.BB

brzojavu iz S,iska stoj,i: >Iz Rujevca dotjerani

$) Isto, 16.$) Isto, 82.u) Isto, 83. U I'ijesti etoji: ,ovih ie dana c. kr. voJnigtvo

uhvatilo vasu Pelaglda u Kozjem brdu (Brodu, D. P.) kadJe hteo sa svojih 100 momaka preko Une u Bosnu daprede. Juae je iz Siska dopraden ovamo (tj. u Zagreb),i poSto je nodas proveo u apsu, odveden preko une uBosnu da prcde. Jude le iz slska doplaeen ovamo (tj.u Zagreb), d poito je noias proveo u apsu, odveden jejutros u PeStu!(

s) Usp. o tome moj rad: Odbon za pomaganle I bossnslrlprebjezl u sjevemoj Hrvatskoj tijekom bosansEo-herceSo-

vaakog ustanka 18?$-18?8, Radovi Instituta za hrvatskupordlest 7, 219-243.s) Isto, 242. O tome lnfe zagrebaakl list Obzor, 149. 3. ?.

18?6. 1 152, 6. ?. 1876.r' ) Usp. o tome mol rad naveden u bilj. 4.r) Vid i o tome v ise: D. Pav l iCev id, Otpor austrougar-

skol okupaciJd, 1878. aotllne u Bo6ni i njegov odjek ubadskoj grvatskol, Nauani skup: otpor aust.ouga$tojokupaciji 1878. godine u Bosd i Hercegovtni, ANUBIE,pos. lzd, knl. XLIII, Odj. druStv. nauka, knj. 8, SaEjevotvtg, 25t-274,

., ) u ladu Hajducija u Hrvatskoj 60. goauna 19. stoljeca, Ra-do!'l Zavoda za hNatsku povijest Sl, 129-158 dodao samnekoliko podataka o hajdu6iji u Bsnstoj kmjid, aU tajproblem nkam dalje razraAlvao iako o nlemu postojeirodaol u naStm arhivima, poseblce u Arhlvu Hrvatske uzaar€bu.

r l U s p . o t o me D . P a v l iE e v i e , O p ro b le mu k ra i i s k l hkucnih zadruga - historlografsko-krltitki osvrt, u knjizi:vojna krajina Povijesni pregled-historioarafija-r3sprave,

zagreb, 1984. 141-160,

180

D. Pau lideuie/Duor i okolica u drugoj polouici 19. stolieao

Dvorski kraj u narodnom pokretu 1883,

Carskim manifestom 15. srpnj a 1881. nestalo jezauvijek Vojne krajine - najjeftinije i najveiekasarne u Evropi. Dotadabnj,i kraji5nioi postali

su slobodnri seljaci, pa su umjesto cara, BeEa iAustrije, morali priznavati hrvatskog bana, za-j ednieku vladu u Budirnpe5ti i Ugarsku. Bio jeto velik zaokret koga su >carski graniiari<' teikoshvaial,i i joi teUe prihvaiali. ' Nestalo je ofiicir-skih >befela<, i >ijeskovade<, rasfiormirane susatnije ili kumpanije, a namjesto njih su ustro-jene o,piine.ar Prestajala je postojati i Drugabanska pukovnija ili regimenta i ditavo podruE-je dana5nje Banije bilo pmgla5eno banskim ok-ruZjem koja je kasnije ugla u sastav zagrebadkeZupa"nije.

Nestankom Krajine i njene jeftine i jedno-

stavne administracije, nestalo je i nelcih pwla-stica, npr. na slobodr,o uZivanje 5uma, pedenjerakije, sadnju duhana. Nova, civilna upravauvodila je nove proprise, prireze, takse, globe,veie poreze, a tih god,ina su se uvod:ile i nove,metridke mjere za tekuiinu, teZinu, duZinu. Li-tre su zamijenile oke, kilograrni funte, metri,decimetri su do5li umjesto lakta, stope, pedljai slidno. Sve je to narod teSko prihvaiao i sma-trao da su to izrnrisljotine Madara, da je to no-vost kao ri nj ihove zastave, grbovi, Zandari, fi-nanci kojri su se brinuli-za utjerivanje sve ve6ihporeza. Mijenjao se i nadin sualskog uredovanja,

uvedeni su katastanslni.,gruntovni uredi, mjer-nidka sluZba ,i jo5 rnnogo ioga 5to je samo djeli-mice postojalo i prije, alri krajiSka uprava nijernnogo na to polagala.

U narodu se zbog svega toga javljalo neza-dovoljstvo koje se sve viie vezalo na novu, to-boZe rnadarsku upr.avu. Sve je to kulminina ou proljeie 1883. kad su pr.ovodenriprvi graclan-ski izbori u bivSoj Krajini i birani prvi zastup-nici za Hrvatski sabor u Zagrebu. Nezadovoljstvonaroda iimalo je ekonomske, ali i politiike raz-loge. Medu prve je i51o siroma5enje sela zbognerodice, pojave agrarne krize

u sedamdesetimosarrrdesetim godinama, poveianje poreza i sma-njenje cijene hrnane stoke koju su proizvodiliseljaci. Taj proces raslojavanja i proletarizacijesela jo6 sru poj adavale sve de5ie diobe i prav,irasap kuinih zadruga.a5Posc.banproblern su biletajno poilij elj ene zadruge koj,e su vlasti vodrilekao cjeline i tako naplaiivale poreze, pa se de,stodogadalo da su s lorn otimali porez jednoj granibivie zadruge za dug koji nije narnilrila druga.aoPorezi su skupljani nasilno, oduzimani su ljudi-rna stoka, oruda, pa je sve to prodavano naovrhama u bescenje. Cesti su bil,i zbog toga eks-

cesi pa i sukobi uz prolijevanje krvi.a?

Na izbori.rna 1883. na ovom podrudju djelo-vatra e jaka rnj esna organizacija pravada u Kos-tajnici i srpskih samostalaca u Glini. Oni str ,is-koristi i we spomenute poteikoce probleme

sela i za njih optuZilri Narodnu stranku, vladu,bana Pejadeviia i Madare. Uzbunili su,i. hrvat-ska d srpska sela u banskom okruZjuas dokazu-ju6i kako ih nova vlast iskoristava, osobito pore-zfuna i otl,uzimanjem sluZnosti Sumama koje sukao kraj,iEnici dotad mirno uiivali pa i prodavalidrvo i gradu.aeSeljaci, bivii kraji5nic,i, iz banij-skih sela pisali su dmto Zalbe i tuZbe, ali ih prijebune nije nitko h bio sluSati. Protestirali su Stoneredovito dobivaju sol koju su besplatno pri-mali jo5 u doba Krajhre, Zalili su ito ne srnijuviSe slobodno nositi oruZje koje je bilo gotovosastavni dio nodnje i pomatroukras. Prigovanalisu Sto ne smiju slobod ro satliti duhan, 3to sezatezu rjeienja o provedenim diobama zadruga,5to moraju pladati taksu za stoku, Zenidbe, pro-daju i petenje rakije i jo5 mnogo toga.Na selu u Hrvatskoj uopie osjeialo se vrijenje,osobito u bivSoj Krajinri. I kad su u Zagrebu 15.kolovoza 1883. pobacani od naroda grbovi s ma-tlarskim natpisrirna, nemiri su se pro$irili uSenju, Karlovcu, Novoj Gradi5ki, a bilo je odje-ka i u Sisku. Uskoro se ,potkraj kolovoza digloHrvatsko zagorje, podeviii od Gupdeve Stubice iBistrice pa sve do sela podno IvanSdice. Za njimasu krenuli seljaci iz Prigorja, kraj oko General-

skog Stola, Lasinje na Kupi i drugi.Na Baniji se prvo 7. rujna diZu seljaci u Hras-tovici, iduieg dana Gora i okolica; 9-11. rujnaJ abukovac, Kralj evdani, Medendanri,Graduoa; 12.rujna Kraji5ki Brdani, Maja, Klasnid; 13. rujnaMali Gradac itd.

.i ) s obzirom da je veeina oficira u Krajini b a s nj€maCkogJezonog pogrudja i komandni jezik je bio njemafki, paje i danas na podruaiu bivge Krajlne ostalo mnogo ger-manizma kao sto je npr. befel:zapovijed. Lieskovada je bilabauna kojom se kaznjavalo nepokorne krajisnike, a bto jei ob i la j S ibanja. 1 j . I rka kroz Sibe izmedu dvije vrsr evojnika koji su morali udaratl kaznjenosa.

,) O tome pigem u knjizi: HNatske kuaene zadruge koje sri

upravo nalazi u tisku.ft ) Porez je obilno morala snositi matldna zadruga koja jeu potajnoj diobi ostala na kudnom broju ili numeru, uKrajini Dlumeru(. Ona je momla namiriti za sve tajnopodijeljene srane jer vlastl nlsu pdznavale ainienicu taino,i u gruntovnim hnijagama neprovedene diobe.

r) O tome pisem u .adu: Seljaake bude i nemili u sre-disnjoj Hrvatskoj Sezdesetih Aodina 19. stoljeia, Hlstolljshizbornlk, 1980-1981, Zagreb 1982, 13-50.

16 )Usp. o tome: Rudou Horvat, Pri je Kheuna bana. -nerruri u Hrvatskoj god. 1833, Zaareb tS34. O toFre Je prvirad rezan uz bunu na Barujl, todni je u Cltnskom krq juo b ja v i o D o ra l e n . P e t ro v i i , B u n a u a a n o v in i u K la -snneu god. 1883, Sisak 1908.

181

Igor Karaman

Stanovni5tvo privredaod razvojadenja

do prvog svjetskogata (1881-1914)

Podetkom osamdesetih godina XIX. st. zbivajuse na podruiju Dvora pdjelomne promjene upogledu opiih dru5tveno-politidkih uvjeta zaZivot ovdaSnjeg stanovniStva. Rijed je, dakako,o postupnom razvojadenju dotada5njega sustavana ukupnom prostoru Hrvatsko-slavonske voinekrajine i potom njezinom utvjelovijenju u ci-

vilni teritorij nagodbene sjeverne Hrvatske (pod

upravom Zemaljske vlade u Zagrebu). Uslijedtoga je i stanovni5tvo u naseljima dvorskog Po-unja potkraj pro5loga stoljeCa bilo snaZnijezahvadeno raznovrsnim procesima modernizacij-skog preobraZaja nasljednih tradicionalnih oblikaZivota, unatod dinjenici da je ovaj kraj - nagranidnom poloZaju prema susjednoj Bosni -

sve do raspada Habsbur5ke monarhije potkrajprvog svj etskog rata ostao gospodarski vrlo ne-razvijen (osobito zbog nedostatka suvremenihprometnih veza s ostalim prostorom nagodbeneHrvatske).

Vrijedi ipak spomenuti kakoje seljadki (dotad

kraji5nidki) puk dvorskog Pounja ve6 u dobaprovotlenja reinkorporacije bivse Vojne krajinepodetkom 1880-ih godina na5ao se ukljuden uSira socijalno-politidka zbivanja, narodito tokomnarodnoga otpora madarizaciji u sjevernoj Hrvat-skoj 1883. godine. O tome je dao dokumentarnii reljefni prikaz dr. Dragutin Pavlidevii u svojojmonografiji >Narodni pokret 1883. u Hrvatskoj<.1)

Osnovne znadajke uzroka, povoda i ciljeva iihaktivnosti selj aitva u dvorskom Pounju uglarmomiskazuju bitne zajednidke crte. Ovdje iemo ihilustrirati - prema Pavliieviievom >Pregleduseljadkih nemira i buna u bivSoj Banskoj krajini(1883)< - saZetim opisom narodnoga pokreta uopiini Dvor: >Seljaci su istupali protiv Mailara,njihovih grbova i zastava kao simbola dolazeiemaalarskevlasti... Pobunjeni seljaci iz okolnihsela krenuli su na Dvor da zaitite crkvu Sv.Dorda od isticanja maalarske zastave. Dva putasu se sukobili s vojskom koj a ih je rastjerala.<2)

Seljadki nemiri i bune na podrudju tadainjegakotara Dvor spo.menute su godine najoitrijeizbili sredinom mjesecarujna (12-16. IX); istiduse pokreti u opiinama Dvor (sa selima Hrtidi,GrmuSani, Vojniii), Rujevac (sa selima Beilinac,Gvozdansko, Pedalj, Majdan), Zrin (sa selom

Volinja), Javoranj (sa selima Brtlani, Samaridki,

Segestin, Goridka) i Javnica (sa selima Dobretin,Ljubina).

Organizacija javne uprave

Prelaskom iz vojnokrajiSkoga sustava pod nad-leZnost civilnih vlasti nagodbene Hrvatske mije-nja se osamdesetih-devedesetih godina XIX st.

u Dvoru i dvorskom Pounju takoiler institucio-nalna organizacija javne uprave. U to prijelaznodoba ukljudeno je bilo ovo podrudje u skloptzv. Banskoga okruZja, o demu primjerice -

prema stanju za narodnoga pokreta 1883. godine- Pavlidevid navodi: >Bivia Banska krajina,odnosno tada3nje bansko okruZje ili Banovina(danas i Banija) obuhvaiala je osarndesetih go-dina petrinjski, glinski, dvorski, vrginmoskii dubiiki (poslije kostajnidki) kotar. . . BanskookruZje imalo je tada 2.770 kmz povr5ine i134.255stanovnika koji su Zivjeli u 279 naselja.<t)Metlutim, ubrzo nakon stabilizacije reZima banagrofa Khuen-H6derv6rya provedena je na ukup-nom (sjedinjenom) teritoriju nagodbene Hrvatskenova organizacija javne uprave; tako je 1886.biv5e bansko okruZj e prikljuieno ZagrebadkojZupaniji i ostalo u njezinom sastavu sve do pro-pasti Austro-Ugarske monarhije. Zupanjska upra-va bila je duZna svake godine pripremiti i tiskomobjaviti iscrpan izvjeBtaj o svome radu, te ostanju pudanstva na podruEju Zupanije i njego-vim gospodarskim prilikama. Spomenute redovnegocliSnje publikacij e veoma su wijedan doku-mentarni materijal takoder za osvjetljavanjepovijesne sudbine stanovniStva Dvora i dvorsko-ga Pounja potkraj XIX st. - podetkom XX st.a)

Valja wdje napomenuti, da jc u reorganizacijij arme uprave 1886. privremeno bio ukinut dvor-ski kotar a njegov teritorij i Ziteljstvo uklopljmiu novi kotar Kostajnicu. Prema podacima Zupa-nij skih godiSnjih izvjeitaj a nalazimo tako od1887. do 1894. tri opiine dvorskoga Pounja -

Dvor, Rujevac i Dilrriu - u sastavu kostaj-

) Dragutln Pavliaevl6, Narodni pokret 1883.u Hlvatskoj,Zagreb, ,SN Liber((, 1980.

t ) D . P a v r i a e v r 6 , n d i . , 2 9 9 .r ) D . P a v l i a e v i C , n . d J , ,2 5 5 ., ove su sluzbene publikactje od osamdesetih godina xIX.

st. do prvog svjetskoe rata redovno Soclisnje obiavlJtvanepo d naslovom: lzvje56e o stanju iavne uprave u zupanitizagebaakoj. (u nastavku cit irano kao: Izv je36e.. . 188f.i td .) .

rd )



L Karaman/Stanouni-ltuo i priureda od razuojaEenja do pruog svjetskog rata (1A81-1914)

nidkoga kotara (uz op€ine Dubica, Majur i Sta-za).5) No, vec 1895. opet se uspostavlja samo-stalni kotar Dvor, koji potom djeluje do prvogsvjetskog rata.

Dvorski kotar obuhvaiao je tada stalno petpodrudnih opiina i to: Dvor, Divu5a, Rujevac,Zrinj (danas Zrin) i Zirovac. Prilikom uspostaveopiinskih uprava 1895. konstatirano je, da seu njima nalaze za svaku opiinu po 24 zastupnikaili vijeinika (u Zrinju 18) i po 8 njihovih zamje-nika (u Zrinju 6). U tada5njem sastavu opCin-skih zastupnika nalazimo oko dvije trecinepismenih ljudi (u Dvoru ih je 13, DivuSi 19,Ruj evcu 17, Zirwcu 17 i Zrinju 12); od ukupno114 tih vijednika posebno se navode 4 sveCenika,3 umbovlj ena dinovnika ili oficira, 6 trgovaca i3obrtnika - dok su svi ostali vjerojatno pripadaliseljaitvu (vlastelina ovdje, dakako, nije bilo).0)

Sudeci prema podacima Zupanijskih godiinjihizvje5taja, sve do prvog wjetskog rata ne zbi-vaju se znatnije promjene u'pravno-politidkoguredenja na tlu dvorskoga Pounja.T) Jedino se1907. godine navodi, da je porezna opiina Svra-karica iz sklopa uprarme opiine Rujevac tadapresla u sastav upravne o'pCine Zrinj; istovre-meno je data napomena, kako nije prihvadmotraienje poreznih opiina Mudani, Struga i Zarn-lada (iz sklorpa uprarme opdine Dlnor) da seosamostale u novu upravnu opiinu sa sjediStemu Mudanima.s)StanovniStvo kotara Dvor sudjelovalo je - na-

kon ukljudivanja ovoga kraja u sastav Zagre-badke Zupanije - na odgovarajuii naiin takoderkod rada Zupanijskih upravnih organa. U skladus onovremenim propisima o biranjnr dlanovaZupanijskih skup3tina, iz svih naselja kotaraDvor ulazilo je u skup5tinu ukupno Sest zastup-nika (od 1914. godine ukupno sedam zastupnika);pritom su svake treie godine provotleni izboriza polovicu toga bmja, a skupstinski mandattrajao im je Sest godina.e) Podaci Zupanijskihizvjestaja omogudavaju nam poimenidnu rekon-strukciju nizova zastupnika iz dvorskog Pounjabiranih u razdoblju od 1902/1905.do 1916/1919.godin,b, uz navode o njihovom mjestu boravkai o zanimanju (odnosno socijalno-ekonomskomstatusu):

1902-1907. Matija Brnica, Dvor, ovl. mjernikMile Grubor, Dvor, parohEmil Kundrat, Rujevac, drZ. nad$u-mar

1905-1910. Nikola casi6, Zrinj, op6. nadelnikSavan Srni6, Divuia, posjednikJovo Kos, Brdani, paroh (u fun-kciji1905-1907)Jovo Obradovi6, Segestin, paroh (ufunkciji 1908-1910)

1908-1913. Oskar Dremil, Dvor, kot. Sumar (ipotom naddumar II. ban. imov. op6-)

Mladen Ostoji6, Zirovac, paroh-

Ignjatije VuiSak, Goridka, ratar: (ufunkciii do 1912)

1911-1916. Pero Bui6, DivuSa, ratarJanko Popovi6, Orahovica, ratarStojan Pribitevic, Glavidani, ratar

1914-1919. BoZidar pl. Balog, Dvor, ljekarnikJovan Milid, Ljubina. parohJoco Milkovi6, Kuliani. trgovacMladen ostoji6, Zirdvac, paioh

Zanimljivo je konstatirati, da od ukupno 16navedenih zastupnika (metlu kojima je Zirovadkiparoh M. Ostojii jedini obnovio mandat) nala-zimo prema mjestu boravka: detiri oscbe izDvora, dvije iz Dirmse, te po jednu iz Brtlana,Glavidana, coriike, Kuljana, Ljubine, Orahovice,Rujevca, Segestina, Zrinja i Zirovca. Po so-cijalno-ekonomskom statusu istide se skupina odpet pravoslavnih paroha, kao i jednako toliko

pripadnika iinovnidkih ili slobodnih zvanj a (opi.nadelnik, dva Sumara ili nad5umara, ovl. mjerniki ljekarnik); detvorica zastupnika seljadkoga sta-li5a (ratari) birana su tek u godinama pred prvisvjetski rat - trgovadki stroj dao je svegajednog predstavnika, a obrtnidki sloj u prila-zanom razdoblju niti jednoga.Osim biranih zastupnika, dlanove Zupanijskihskupdtina tvorili su na prijelazu stoljeia - ujednakom brojnom omjeru - takoder tzv. vele-poreznici. No, medu takvima nalazimo do prvogwjetskog rata samo jedno ime s podrudja dvor-skoga Pounja: bio je to Pero BekU, trgovaci posjednik iz Dvora, koji prema svojim porez-nim obvezama ulazi od 1907. do 1913. u skup-Stinsko dlanstvo Zagrebadke Zupanije (visinanjegove porezne duZnosti kretala se je izmetlu800 i 1400 K.).10)

Kretanje i sastav liteljstva dvorskog Pounja

podinje o,padati u apsolutnorn broju: ipak je jo51931. zabiljeZeno 26.579 Zitelja - dakle 510/oviSe negoli sredinmn proSlog stoljeia.ll)

!) Izvjesee. . . I88?., 6i 1888.. M0; 1892 {: t89A-189{., 6-?.6) Izv jeaee.. . 1895.,13 .

r) Izv jes6e.. . 1907..30 .')

I?vJeEqg . . 1906., 28; 190?., 24; 1908., B?; 1909., 15; 1910., 13;1 9 1 1 . , 6 ;1 9 1 2 . , 2 0 ;1 9 1 3 . , 7 i 1 9 1 1 1 . ,1 .

,0)Izvjelce .. 190?., 23; 1908., 36; 1909., 1{; 1910., 12; t911.,

15; 1912,, 18; 1913., 15.tI ) CeograJija S. R. Hrvatske... n. dj., 162-163

186

t. Karamdn/stanouni{tuo i priureda od rszuoiadenia do proog suietskog rata (:88t-1914)

dok takve prisutnosti gotovo posve nedostaje uopiini Zirovac.Poslije burnih zbivanja u 1883. godini - kad suu narodnom pokretu sudjelovali i seljaci/krajis-

nici dvorskoga Pounja - uslijedio je dolazakgrofa Khuena-H6derv6ryj a na bansku stolicu uZagreblu, a njegov reZim odrZao se je do izbija-nja novoga narodnog pokreta 1903-1904. godine.No, vei potkraj XIX. st. javljaju se snazni otpo-ri Khuenovoj vladavini, osobito u 1897. godini;o tome se u redovnom izvjestaju ZagrebadkeZupanije osobito istide slijedede:l8)>U mnogih se je krajevih opaZala u pueanstvuneka uzrujanost i razdraZenost, koja se ima pri-pisati agitaciji, razvitoj prigodom pro5le godineobavljenih izbora... Nu vrhunac svega toga ko-mesanja bio je dogaelaj, koji se je zbio u Lasinj-skom Sjenidaku dne 21. rujna, kada su se po-

bunjeni i zavedeni ljudi, sabrani kod svoje crkve,zaboravili tako daleko, te su dvoj icu zemaljskihdinormika i ovla5tenog jednog zemljornjera, kojisu redenog dana u isto mjesto u diobnom zadruZ-nom poslu dosli bili, bjesnim i okrutnim naei-nom pogubili, i to navodno s razloga, jer da suti dinovnici do31i, da magj arski barjaJ< koji sutoboZe sa sobom donieli, izvjese na crkvi, usliediesa da Ce cielo selo doii pod magjarsku vjent,te ie morati propasti.<Nemiri su 1897. bili narodito zapa'eni u kraje-vima nekada5nje Banske krajine Q>Banovine<),pa su ovamo upuieni vojnieki odredi da suzbiju

pobunjeno seljaitvo. Tada su takoder uvedeniprijeki sudovi u pojedinim kotarevima, ukljudiv5ii podrudje kotara Dvor.Migracijsko kretanje stanovnistva dvorskog Po-unja sve do prijelaza stoljeda nije ostavilo znat-nijeg traga u Zupanijskim izvjeitajima. Metlutim,nakon 1900. odituje se ovdje - uz privremeni

odlazak veceg broja ljudi na rad u Ameriku (o

Cemu ie biti kasnije govora) - stanovita ten-deneija traj'nog iselj avanja dijela Zitelja u su-

sodine (1906)opet se kaZe: >I z kotara su se DvorIzselile u Slavoniiu na kupljeni posjed tri obi-

iz op6. Rujevac (42 osobe) u op6. Rai6 iop6. Bebrinaiz opt. Zftovac (12 osoba) u Kostajnicu

1911. iz op6. Zirovac (17 osoba)1912. iz op6. Dvor (13 osoba)u Bosnu

iz op6. Rujevac (11 osoba) u Slavonijuiz opt. Zirovac (31 osoba) u Slavoniju

1913. iz op€. Rujevac (4 osobe)u Bosnuiz op6. Zirovac (41 osoba) u Dvor, Utolicu,Majur i Agi6e, te u Bosnu

B) hruatsko stenovni{tuo

tgl1.. iz ope. Zrir\: (4 osobe)L912. iz op6. Divu6a (7 osoba) u Bosnu

iz op6. zrinj (38 osoba) u Slavoniju1913. iz opa. Dvor (5 osoba) u Ameriku79L4. iz op€. Divula (5 osoba)u Ameriku

Sveukupno je u gornjem Pregledu evidentirano235 trajno iseljenih osoba sa teritorija kotara

Dvor 1910-1914. Od toga je bilo 176 pripadnikasrpske narodnosti (najviSe iz opi. Zirovac: 101osoba) i 59 pripadnika hrvatske narodnosti (naj-

vise iz opi. Zrir\: 42 osobe). Valja ovdje ukazatii. na strukturu iseljenog Ziteljstva po spolu, jerje ona karakteristidna za trajnu emigraciju: odukupnog broja osobi bilo ih je 134 muikoga i101 Zenskoga spola, sto govori da se pritom ra-dilo o odlasku kompletnih obiteljskih zajednica.

ne hrvatske porodice (11 osoba) iz Okudana uZrirj, a 7914.povratak u Divn5u 7 osoba hrvat-ske narodnosti 5to su bile iselile u Ameriku.')Medutim, neusporedivo veieg opsega i dubljega

Ameriku<<preko pet tisuia Zitelja; valja ipak is-taii da se je dio tih osoba nakon nekoliko god!

na vraiao i zatim ponovo odlazio preko mora,pa su stoga isti ljudi mogli biti ponovljeno obu-hvaCeni u gornjem broiu.Proces odlaska stanovnika dvorskog Pounj a narad u Ameriku oeituj e se jo3 prvih godina na-

Segastoljeia u relativno skromnog opsegu. Prvevcie skunine miqranata evidentirane su 1901.i 1902. z bpiine Z\rovac, a potom se 1903. 1904.

njima pridmZuju sve brojnije grupe iz ofina

A) srpsko stanoDniituo

1910. iz op6. DivuBa (5 osoba) u op6.selo Luzane

I. l<ctraman/Stanouniit,o i prioreds od razuoidEenia dc pruog suietskog tatd (1881-1914)

Dvor ili Rujevac. Tada nastuPa nagla ekspa,nzijaovih kretanja od 1905. do 1908. (koja izvanrednokulminira 1906. godine) - da bi se potom na-

staviia u umjerenijem opsegu, do poietka prvogcrriotclrno roiq

U skladu sa spomenutim razliditim obiljeZjimatriju kronolo5kih faza toga procesa emigriranja,razmotrit iemo ovdje relevantne podatke po op-dinama kotara Dvor u godinama 1901-1904,1905-1908. i 1909-1914. Preglednu sliku pruZanam slij edeia tablica:22)

'IaDltca

Otllazak Zitelja dvorskog Pounja na radu Ameriku 1901-1914.

o p 6 i n e

. . rd9 o o

g o d i n e \ , 9 t . = * qy . i J . E . E *C O ; d N N ; j

A) u broju osoba

1901-1904. 116 36 2rl 23 238 6841905-1908. 1327 20r 839 128 928 34231909-1914. 273 157 534 57 224 1245

Ukupno 17'16 394 1584 208 1390 5352

B) u poEtotku (po razdobljima)

1901-1904. 9,91 9,14 18,32 11.06 1?.12 12.?8 navrata mi5ljenje u-Prav\ajudih faktora' Tako se

1905-190S. I4:i2 1t:OL b2pt 6t"Si O-O;zOOi,s6 1908. godine _navodii:>Selitba u Ameriku radi

ig09-i9ia. iS,Bi Bg,8S a,rr Zz,+o tO,tz zS,z_qplrvrede imade se smatrati vremenitom, n_u ta

ukupno 100,00 00,00 00,00 00,00 00p0100,;0 selitbS znatno ie jenjala u godini 1908' obziromna prijainje godine. Iz Amerike vratio se oveci

c) u postotku(po opeinama) broj Zitelja, gto je.otputo.vaozaradenadi u Ame-

ieol-1e04. 5,73,26 0,85,3633,gg*,ll i's,,:"-ir6,rriTt:iJi'l*: "t8?"h1",:#,"9f;1905-1908. 38,77 5,87 24,5r a,r* zr,rr ruu,uu r--.r.. ns zaiadu narodito u Ameriku leie u ne_te0e-1e14. 21'es 2,6142'894,qq lJ'99 lgg'gq il"aiii t :" je narodito msresodine eliki obseg

ukupno 33,18 ?,36 29,60 3,89 25,9? 100,00 zauzeia, ;atim siromastvo veClne Ziteljstva, sla-ba zarada u svom rodnom kraju, i u obde u ci-

Iz prikazanih podataka moZemo uoiiti kako sre- jeloj domovini radi nesredenih gospodarskih idi5nje razdoblje 1905-1908. obuhvaia dak dvije politidkih prilika.<z3)treiine (ili 63,960/o) svih onih odlazaka Zitelja Slidni stavovi prisutni su i u izvje5taju za 1913.iz dvorskog Pounj a na rad u Ameriku, Sto su bili godinu: >Narod jo5 sveudilj vidi u Americi spas

uredovno evidentirani od poietka XX. st. do od svoje, mnogo puta umilljene materijalne pro-prvog svj etskog rata- Pri tome je samo u 1906. pa6ti, jer ga sirenski glasovi bezdu$nih agenata,godini zabiljeZen odlazak 1.432 osobe (ili 26,760/o koji im obedavaju nevidene i nesluiene probitke,od ukupnog broja). zamamljuju na nidim nezagarartovano trazenje,

Premda se je nesumnjivo dio onih >privremenih< ako ne bogatstyl a 9-19 nenadanog poboljbanja

emigranata'ipak trajno naselio u novoj preko- sv-ojih materijalnih prilika. - Istina da_su glav-

mor;koj postojbini, glavnina odlazaka iriie Uita ni _p_ovodome dosta slabe i 1o5eg-ospodarstvene

motivirini talivim ciljevima. Na to upuiuje df prilike kod kuie zbog nesta3iee o-biinije z_arade

njenica, da je udio Z-enskih osoba bio izuzetno i prezaduZenost Ziteljstva. Osim toga zavladale

nialen ipa se, prema tome, nije radilo o odla- su i lo5e godine, elementarne Stete, Sto sve iza-

sku kompletnih obiteljskih zajednica): tako je

ukupno evidentirano samo 134 odlazaka Zend !!)rzvre36e... eor.,23; regz., 3; re03., r; 1e04.,2; reob.,- 5to u prosjeku dosiZe svega 2, 50o/0.Pritom 33: rrfrt; : ',nti8l',#'*illt 'rr.tn'

reoe'81i te10'?8; elr"

je njihov udio isprva posve neznatan, a rela- .r iii;illi... rgoa.,+r; rsro., e.

18 9



I. Ksram4nlstanounistuo i priufeda od fazuoiadenia do pruog suietskog rata (1881-1914)

1'ablica:

Kretanje postotka o'ptinskog nameta ili prfeza-f" -oaiot" ^

pi"-a driarmom porezu) po opeinama 1898-1899. uredenje ceste od Dvora prema Zri-

nju (ui trGak od 14,5 tisuia forinti

na teret KIZ);1900. uretlenje ceste DivuSa - Segestin,

" a"Zi"tti od 6,2 km (uz tro5ak od

12 tisuia kruna na teret KIz);

1907. radeno je na prikijudku ceste Dvor- Zftovac sa tzv. Samariekom ces-

tom (Prema Hrastovici), a iste je

godine bilo predvideno investiranje

55 tisuda kruna u cestovni sPoj od

Zirovca Prema bosansloj gr?lioi -

ali je giadnja tada obustavljena;

radovi na cesti Dvor - Kostainica

i na cesti Dvor - Novi;

odobrena su sredstva za uredenje

oDcinske ceste od DivuSe do Zrinja'

Et'o ie ostvareno tokom1911-1912'

(4 -tisuia kruna);

zavr5eni su radovi na cesti Divusa-Zrinj (utrosak 10 tisuda kruna).

1892.

1 9 1 1 .

1914.

kotara Dvor 1897-1914'

Godina

1897.1898.r899.1900.1901.1902.1903.1904.1905.r 906.1907.

J908.1909.1910.1911.1912.i913.1914.

120 '12 74 6075 105 46 9480 88 61 90?5 10 0 ?0 9060 l2l 64 117g7 19 4 71 6380 17 4 109 10 595 20 5 88 6975 110 87 101?0 105 98 10082 100 10 0 100

75 115 85 11611 0 161 17 0 85100 72 5 23 3 119108 195 160 110r2o 10 5 165 130136 243 248 11398 181 197 156

3535

45,to40

11065606060

1572

10967

105-tto

I l c

stanovnistva dvorskogaPounja.

Grailevinske investiciie za ureilenie cest6,

vod6, te iavnih zdania

metnicama);

4 1T,,.:r6;*'.,y,i,,,,i.,'iti;,Ji{il,ll'lii,..f;; t"' u

!r Izviesde . r9r2.' 220-222"i Izv je ide. . . 1913.,216-2r?.

752

I. Kalananfstanovniituo i priured.a od. tazvoia.ienjd. d.o f)ruog suietskog rata (lgg1_1g14)

Druga industrijska ieljeznica - prema istomizvoru - pripadala je Wrtci brade Kronfeld izZryreba (djelatnoj u Volinji, opCina Divu5a); napruzi duzine 4,98 km i Sirine tradnica ?6 cmpromel se

o{v1lao rumocu Zivotinjskog pogona,a svrha je bila: >Izvoz gorivih drva- ii iumeMedjeljak do kol,,odvorau Volinji<.

Vodoprivredni gradevni zahvati hili su u razmat-

tluje -se od viSe godina potoke Berek-jarakr. cavlovica, te je u tu svrhu iz Krajiske inves_ticione zaklade izdano preko 100.000 K. Cimse ove bujice urede nastati Ce preka potreba.da se podne regulirati potok Zirovaco. Idudegodinc (1908) utroieno je jo5 22,? tizuda krunana uredenje Berek-jarka i Cavlovice, te Vuko-repovog potoka u Gvozdanskom.

Metlu-tim, u to se vrijeme iznenada javilapotreba za vodogratlermim zahvatima i na' toku

90 tisuia krurra). U 1914.spominje se popravakoruZaiE'ke ojarne u Zirovcl (uz- "oSai.

^oaZ,+

tisuia kruna).Potkraj, XIX- st. i podetkom XX st. brojnije

sq gratl_evinskenvesticije u prosvjetne zavode(5kole):37)

1898.novogradnja Skole i uditeljskog stana uZirovcu (5.263 for.):

1900-1901. popravak Skole u Gvozdanskom(1.335 K.) i novogradnj a Bkole u Divu5i(11.000K.):

i99!.pop"a""X Skole u Zrinju (2.260 K.);1910. novogradnja uditeljskog stana u Goridkoj

(5.120 K.);1911. adaptacija stare i podignuie nove zgrade

za Skolu u Javornju gornjem (22.000 K.).

gornj em.Mnogo gradevnih investicijskih zahvata bilo jeusmjereno na popravak ili podignuce vjerskih/

lclt{veru! obJekata, namijenjenih pravoslavnom

i katolidkom bogosluZenju:s8.1

1887-1888. novogradnja parohijalne crkve u. Rujevcu (iz kamena i opeke);1895. po,pravak crkve u Gvozdanskom (2.6?0

for.);1899. novogradnja parohijainog stana u Dvoru

(4.710 for.);1901. p_opravakcrkve i Zupskog stana u Zrinju

(9.500 for.);1902. popravak kat. kapelice Sv. Magdalene u

Zrinju (7.380 K.);1903. ggpravak parohijalnog doma u Ruj evcu

(2.010K.):1904. po'pravak Zupne crkve i stana u Divuii

(12.400K.):i 908-1909. dovr5ena novogradnja parohijalne

crkve u Javornju (33.137K.);1911-1913. popravak Zupne crkve i stana u

Zrinju (3.300K.).

193

I. Katamdnfstanotniltuo i pritteda od rozuojatenitr do prt.)g suietskog rata (1881-1914)

Poljoprivredna djelatnost: zemljoradnjai stoEarstvo

kolidine trZnih viSkova.

Spomenuti sastav zemljiSta Podjedno je su5tinskipiisutan i na dana3njem podrudju opcine Dvor,

kako nam pokazuju npr. podaci za 1969. go-

dinu:ao)

B) u slami (MC)

vrsta Zitarice: po jutru (MC) ukupno (MC) e^)

2,8rdenica ozilrlrla

pienica jara

kukuruz

zob

ostalo

7.832 16,002,65 3.440 ?,032,64 18.230 37,243,6? 11.286 23,05

77,77 8.163 16,68

vrsta zemlji$ta u hektarima

Ukupno 50.4?9 100,00

vrsta Zitarice: po jutrl (hl) ukupno (h1) (o/o)

Zemljoradnia

(A) u zrnju (hl)

48.951 100,00

Od ostalih produkata zemljoradnje veieg udjelaimao je kod sodivica grah (ukupno 2.596 hI ilipo jutru 5,59 hl), kod okopavina zelje (ukupno7.184 MC ili po jutru 46,97 MC) i krumPir(ukupno 5.950 MC ili po jutru 23,96 MC), kodtrgovadkoga/industrijskoga bilja lan (ukupno?12 MC ili po jutru 8,15 MC) i konoplja (ukupno

232 MC ili po jutru 9,39 MC). Prirod vidogra-darstva iznosio je iste 1885. godine ukupno2.212 hl ili 8,44 hl po jutru; kod voiarstvadaleko prednjadi udio Sljiva s ukupno 2,827 N'IC,uz nesto jabuka, kruiaka i ostaloga voda. Prirodlivada obuhvada 23.258 MC, a pasnjaka33.681 MC.4r)Prema navodima zagrebadke Komore, kretala seje 1885. prosjedna godisnja cijena nekih vaZnijihagrarnih proizvoda u kotaru Dvor uglavnomispod razine koju tada biljeZe ostali kotarevibiv5eg vojnokraji3koga podrudja. Tako npr.prosjedna godi5nja cijena od 4,00 for. za hekto-litar psenice u kotaru Dvor predstavlja samo63,5$io u odnosu na zajednidku razinu cij ene(u kotarevima Dvor, Dubica, Glina, Ogulin,Petrinja, Rakovac, Slunj i Vrginmost), a pro-sjeina godiSnja cijena od 4,00 for. za hekto-litar kukuruza u kotaru Dvor predstavljala je

81,630/ou odnosu na zajednidku razinu cijen6(u navedenim kotarevima); metlutim, prosjednagodiSnja cijena od 2,50 fo!. za hektolitar krum-pira u kotaru Dvor predstavljala je 106,8110loodnoeu na zajednidku razinu cijeni (u istimkotarevima).at)Pitanjima unapreclivanja poljoprivredne aktiv-nosti seljaitva u dvorskom Pounju bavilo se je

od 1890-tih godina do prvog svjetskog rata tzv.Kulturno vijeie za kotar Dvor, koje se povre-meno sastaje i iznosi nadleZnim vlastima razno-vrsne prijedloge. No, takva su zasjedanja ipakdosta neredovita - ponekad se odrZavaju jedanili dva puta u godini, a ponekad ih nema i krozduZa razdoblja.Na prijelazu €toljeia bilo je ovdje takotler ini-cijativa za pokretanje djelatnosti podruZnic6

r t ) I z v j e s e e . . 1 9 0 6 , , 9 ;1 9 1 1 . , ? 5 .I ) Geograf fa S. n . Hrvatske.. . n . dJ-, 1?0.n) Statlsttdko izvjesce Trgovaako-obltniake komore u zagre-

br.., 188r-1885., zagreb, 188?., 58-59. (u nastavku cittranokao: Statistiako lzvjesde TOKZ).

r! ) statistiako izvjesee ToKz. 58-59

4) Statisti6ko izvjesde TOI<Z. 75.

u poototku

oranrce

i ivade

pa3njaci

\.oenj aci

vinogradi

iume

ostalo

13.918

2.245

6.814

50925

24.783

2.185

4,45

13,50

1,000,05

49,10

4,33

pienica ozimna 3,77

psenica jara 2,89

4 ,16

6 ,11

10.518 14,96

3.748 5,33

40,80

26,67

12,24

kukuruz

zoh

ostalo

28.693

18.?59

8.606

100,00lyqca 16,_9! 70-324

194

I. Karaman/Stanovftistuo i ptiured".t oaL razuojaienjo do proog sojetshog rata (lgg l-1g14)

Hrvatsko-slavonskoga gospodarskoga dru5tva (sasjediStem u Zagrebu). Prva gospodarska podruZ-nica javlja se od 1894. u Divu5i, te uskoro brojiizmedu osamdeset i stotinu dlanova. U 1896. i

Stanje agrotehniike opreme kod seljadkih gaz-dinstava dvorskog Pounj a ostalo je u razdobljusto ga ovdje razmatramo uglavnom veoma ne-povoljno. Tako npr. job 1912. godine opominjeZupanijski izvje3taj: >U kotaru Dvor dominiiaiskljudivo stari nepraktidni, gotovo posve drveniplug.< Prilikom opieg osvrta na ovdaSnju zemljo-radnju iskazuju se u istom izvje5taju slijedeiazapaZanja s obzirom na plodored u ratarstvu:"Gospodarska obhodnja u polju je divlja, trav-nidka (kukuruz, Zitarica, pasa 2-3 god.), Stotropoljna 5to dvopoljna (kukuruz, Zitarica)...Zemlja, zlo obradena nevaljanim posve drvenimplugom, samo za silu izrovana

i slabo giubrena,slabo rodi.<45)Vinogradarska privreda nije u dvorskom pounjuimala vede znadenje. Potkraj XIX st. prisutnaje ovdje peronospora, koju seljaci suzbijaju po-moiu Strcanja loze rastvorom modre galice. S timu vezi istal<nuto je u izvjestaju Zupanijske upra-

unje bilo zahvaieno tom poiasti.aT)

Stoga ovda5nje kotarsko tzv. Kulturno viieie- za gospodarskapitanja - na sjednici 3. -XI1902.podnosi zahtjev nadleZnim vlastima >da bise izaslao vjeltak u kotar Dvor, koji bi Ziteljstvopodudio u satlenju i ciepljenju ameridke loze<.Jednako trazenje ponavlja se potkraj idu6e godi-ne, na sjednici 28. XI 1903.Medutim i nekolikoBodina kasnije (1907) konstatirano je u Zupa.nij-skom izvjeStaju, da na podrudju dvorskoga po-unja jos nije zapoieto sa regeneracijom uni5te-

nih vinograda; a 1910. navodi se, da ovdainji

seljaci >zaziru od regeneracije<< bog bojazni odtroskova oko takvih zahvata.a8)

Stoiarstvo

Neito povoljnije prilike nalazimo tokom razma-

Ranije spomnuti izvjeStaj zagrebadke Komore za1881-1885. osvj etlj ava narn stanje stoiarstvana podrudju dvorskog Pounja u tim godinama.Tako je na polju govedarstvaevidcntirino ne5topreko Sest isuCa grla, od dega: 1? bikova, 2.1?3krave, 2.256 komada junadi i 1.824 komada teg-leie marve. Svih vrsta goveda bilo je prosjedio

na 1000 Zitelja 375 grla, a na l detvr. kilometarpovrsine 14, 15 grla (Sto je npr. gotovo upolamanj e od tada5njih relacija u kotarevima Giina,Petrinja il i Vrginmost).ae)

21 pastuh; kobila je svega bilo 39b komada,a paripa 751 komad. Takoder doznajemo da jepopisano kod konjske zaprege 327 putniikih ko.iija ili kola i 25 tovarnih kola, uz 313 kola savolovskom zapregom. Raspored konj,skih grlai prijevoznih sredstava po opiinama Dvor, Di-vu5a i Rujevac u 1884. godini prikazuje slijedeiatablica:

K o t a rD vo r o p c in ei884. Dvor Oivusa nuFvac--zajednokonjskih grla:pastuhakobila 188

306arlpa

1 6 L 2 7149 58 39 5178 267 ?51

Ukupno: 498 116?

prijevoznih sredstava:

putnidkih kolasa konjskomzapregom

l ovarnih kolasa konjskornzapregomkola sa volov-skom zapregom 102 100 111 813

32'16

10

89

1 1

142

195

ukupno 2t7

L KaramanfstanouniitDo i pl.iDreda od. razuojaten.ja do pruog sDietskog rcta lt881-1914)

l.{.l lhroj.i c I Croiar nlr6rrd|t . p.

"iix;J;,"dr'Itudt* ( ,, "l

t &rjr nMr$ . D

lurt ! n Cn.n Xrr.ri c n

r o F l t t t c p

rr.j,c r.rrt c. I

lk|. 5!rrt r |] fuo r|||i c I

Ca .rdbhnt u .aopedtun twow quu6.do t ] p.A! ntururyao.

H A A 3 O P 8 r . t O A $ O P :

Upravni odbof Srpske Etedionice u Dvoru 1912. goaline.

pinama_vjeresijskih zadruZnih organizacija Eto seu- o doba opienito razvijaju u nagodbenoj Hrvat-SKOJ:

- >srpske zemljoradnidke zadruge< (povezane uSavez srpskih zemljoradnidkih zadrugi;, od kojib

leprva

osnovana vei 1901. u Dvoru. a Dotornslijede u Rujevcu, Javornju, Zirovcu, itd.; '

- >hrvatske seljadke zadrugs" (pd okriljemHrvatske poljodjelske banke u Zagrbbu), osn&a-n e u D v o r u i Z r i n j u ;-_lzv. vladine >vjeresijskeudruge< (p o zak. dl.XXIII/lB98, povezane ia Zemaljikom' sredi5nji-com vjeresijskih udruga u Budimpe5ti), osnovaneu Dvofl.r, Dil'uii i Ruj wcu.Do prvog svjetskog rata ostala je djelatna veii-na srpskih zadruga (ali se poslij e 1905. zafudo ne

LITERATURA:

Milal Makanec, Izvjesie sisaeke trgovaiko-obrt. ko _more. Sisak. 1872.Peta. Mat_kovii, Hrvatska i Slavoni ja u svojih f!zidnih i du5evnih odnogaja, Zagreb, l8?j.Dragut in Pav l i i ev i i . Na l .odn i pok re t 1883 .u H r _vatskoj. Zagreb, 'SN Liber(, 1980.

spominje ona Sto,je bila prva osnovanau Dvoru);od hrvatskih zadruga lrajno posluje ona u ZriJnJu, a od tzv. vladinih udruga samo ona uDvoru.?o)

r, ) Izvjelce. 1895-1914.,kao u bilj. 02.e) Geogra l i ja S. R. t t ivatske.. . n. d j . , 1 t9 .,1

*t::1 s;,I"rffi.i,ufl*iuo.sisarkersova.ko_obrt.omo_

Petar Matkov16, HNatska i Slavont ja u svojih f iz i i_nih i duJevnih odnosaJih, Zaereb. $?8.. 92.

!, ) Statishcko izvjesae TOKZ, 3BG_85r.') Izvjesce. . . 1892., 49"'

iffiitor8, oll,nultri'rir'i,t31i.' r00;18e8r01I18ee.02-r03:

trl) Izvjesee. . . 1907., 236; 19U., t20.')ffii.",;;;,, t'r!';-rlrof

iff; ig:,'r'ri"',,il:,'i3i1r,11,iff.:?;li..

tll?, ,t*rttt rsrl., 2,iN_224; erz., no_ztz; rsit., zaii

'*t, Geogralija S.R. Hrvatske, sv. 2. - Sredisnia Hr_vatska, regionalni prikaz. Zagreb, ,,Skq1sk6 lielig.*,1974.

** , Slatist i iko izvjei ic Trgovadko-obrtnickc komore uzagrebu 1881-1885.. Zagreb, t88?.

:']:,IzvjeSie ^ o_ stanju javne uprave u 2upaniji zagrc-baekoj . .. l88z_1914., zagreb, 1888_1915.

199

C. C. C(l,iapVuja/AoopaHu A Beneu3dajiull<o . npo4ec! 1909. z.

Ollry>'<eHn Cp6t ,l3 ABopa y BeJretz3,qajHlaqKoM por{ecy 1909. roArHe y 3arpe6y. C rr4jeBa sa AecHo: rrpaBrjrKCzMo XftlBKoBtth, TproBarl Ilepo BeKr{h, cBeuaeHr{K BaJrepnjaH flpu6raheBrh, noJrnrr4qap AAaM llpu6theBrzh

r yqrreJb Joqo Opeu.raHr{H.

JU4IraAa ce oApeKHenpaBa Ha nporecT 360r J43-BprxeHe aHeKcr4jeEr.rX), oHa je 6e3 [paBr4x pa3-nora u .rpruhrx ,qoKa3aopraHu3oBaJra ,r jcgauBeJ 4Kr\ cyAcKr{ lpoqec npoa\tB Cp6a y Xpear-

cKoj. flpoqecoM je re;xrna Aa npeA eBpolcKoMjannourhy onpanAa anexcujy ,,r AoKDKe KaKoCp6nja eeojom cy6repsr.rnnolr gj elarnourhy yrpo-)KaBa Mtlp, He cat{o na Ea;rxany, reh z y Eepo-rz. flpoqec je ys ro 6no uarrljerren u pa36ujae,yxpaarcKo-cpncKc Koarrrqyje xoja je y noc.ne4-rr,uM yl:6opr4ua (1906. z y Se6pyapy 1908.) no-crraura 3Ha.rajHe no6jeAe, Kao t4 Aa KoMnpoMI4-Tyje, Kpo3 npoqec, u tLeHo pyKoBoAcrBo.

Xanure*a Cp6a y Xpaarcxoj ornovela cy no-rrerKor,r aBrycra I908. Kao npnu yxanuren jeAAaM a oHAa Ba,.repnjaH llpu6uveer.lh (vujn jeorarl Baco ysizre;s poleu y c. LraellvaHn), a sa

rbr{Ma ocraJrr{. Kaxo o roue nta e je.qaH oA ofl-ry)KeHrx nepo EeKnh, rproBarl r43 ,(aopa, xou-qeM jyra ocBaHyo je y ,{eopy cygarl Koruyrzh.Ilpecnyurao je HeKe Qpanxoeqe,5) 3artM HeKecpucKe rrorroBeo) z o6aezo npeMeraqr{Hy .KoA,,Cpncxor coxona". ,,CKopo rp\l He,qeJbeno-cr je KouyrraheBot nocjera", Kax<e EeKrah, 13.aarycra 1908. na je y ABopy ocBaHyo cyAarl Ap.Ec.no6px r.,r sanajeunr< Ap)KaBHor oABjerHr4KaCro>xzp ca 18 x<an4apa, og xojrax je 8 6u;ro rasEoc. Hosor. ,{a cy nosna;r.r y KorapcKr4 cyApeAoM rbera Eexuha, )Krasroe ha npaBHrrKa ,{)I(zexoeraha rproBr{a r4 noA cyMr+oM Aa cy y

caBe3y ca ,,C;ronencxzujyroM"

yxanuegt4.yBe.{e

cy Be3aHl,ry JraHqe, oABeAeHr{Ha x<eJr,e3Hrrr{Ky

craHr{qy y Eocancxra Honn. a oAarr're >r(er'be3Hrd-qou, yaujex Besaur.ry 3arpe6.7)

Cen onry>xeuz, rrzx 53,8) cnjerureuz cy y raM-Hrarly CyA6eHor cro;ra, flerprzrrcxa y;ruqa, y 3a-

rpe6y. I4aKo rronnrv'*Kr4 Kpr,rBqr4craBJbeHr,rcy yr4cre co6e y Koj ,{Ma cy Jre>r(ar'ri{pa3Hr4 Kpr{Mr\HaJrqr4:KorioKpaA rle, Kecapour (qenapollrr) nBr4rxecrpyxe y6 \e. tr43caqyBaHr4x ,rsj ea HexuxoA 3arBopeHr4Ka. uAv ce ga je y aehttuu sareop-cKr4x rrpocropr{ja a;ragao cMpa& npJbaBrrrrr,rHa,re Aa je y r{rrMa 6vno crjeutt4a, eaurxra n 6yna.Izlcrpaxrnr,r nocrynaK 3a HeKe oA onrylr(eHr{xrpajao je x flpeKo fier Mjecerlr4. [a 6u no>r<ypN.nzcyAcKrr nocrynaK qecro cy ce 6yanttu na vtrurpajronarr.r r;ra$y.

Onry>r<eurlra orrry>KHzr{a e npo'rraraHa 72. :an-yapa 1909. rogrne. Er.r.nae ,qyra.{Ka, onIIInpIIa,

yoflrrrTeHa a y AeTaJBr{Ma{ KoMnJrr4KOBaHOpO-.reHa. Taxo, je,qua pevcnlrqs, ua gzje.na onry>x-Hl,rrle Kojra rlttlav rbeHy cp)K Ayraqxa je nyua 53

5) O,qHocr4 ce ra [punaAHrKe r3a. ,,!tr4cre crpaExe npaBa,.Roir cy 6r{JIl1 BerxKn npornBHr.rqr lyrocnoBeAcrBa a no-ce6Ho Cp6a Koje cy sBarr{ BracrMa. Boba rM le 6r.10Jocrr @paHR, saTyparr3oBasr XpBaT.

0) PaAr,r ce o cnp. [paBocnaBHoM cBerrrreHrKy Marrjr IIay-LoBvhy y c. JaBoparb, ABop xotr je rcrparo{oM cyArj,rHaBoAHo r3JaBr{o Aa ce, oA cKopa, y HaItoA yBoAe hr-pnnn{a r cp[cKo rMe, KacHrJe je ro npeKo uraMne 7Ie-MaHroBao r{sjaBr{Burti,,Aa ce y EeroaoM Kpajy hrprnrfqorfoaBaJKaaa nncaro, lep raMo )KuEe arncro npaBocraBHxcpor{, Kojr cy ce yBleK Cp6rMa Ha3rBanr{',. ([onxrr{Ea,EeorpaA, 13. . 1909. 6p. l?93.

?) Jocxr JIaKaroxr , ,Meby Bener3AajHnqxMa', , r3Aarse 1909.crp, l0l.

:) Ileaecer r rpehtr,[epo

ByjaRnrda, yMpoJe

yrol<y ttcrpa-re y 3arBopy 21. 12. 1908. J. JlaKarolu ,,Meby Bener8Aaj-

rlxqxMa crp, 1t9,

207

C. C. Ca.nap4uja/Aeopafuu A Beaeusdaj{urKoJt. npo4ecq 1909. z.

rrrTaMrraHaeAa, cBaKI,r A rrpeKo 60 crogHr,rx sHa-xoaa. Hzje 3aro Hr,rqyAo turo je y roxy cygcrepaclpaBe nehrana onry:reu {x ro J,rcKoprlcrr{JraAara3janr{ KaKo cy oflry)KHrrrly .ry;rr a.nz ga jeHr,{cypa3yMjeJra. y [jefir.rH].r

oHa ce cBoAr{JraHaro Aa cy onTy:Kerrr{, HeKr4 ArrpeKrHo a Apy$.rr{HAr/rpeKTHo,6nsu y seztt ca noJr4Tr,rr{Kr{MApy-unaolr ,,C.noneucKr4yr" y Eeorpa.qy. .{a je roApyrrrTBo 4MaJIo a,qaTaKAa:,,y3roju u llpoBeAey KpaJbeBr4Ha]rapBarcKoj, Cna-Bo]l,ujvr t4 AarMaqrir re y Eoclur 14 XepqeroBrHra,r\rr4caoBeJrr,rKocplcKeqpxraBe,a oHAa Aa ce noAI{r-ayheu caeouhe peaolyquje y oBt4M eMJhaMa,t ygaojsy cHary KpaJbeBuHe p6uje n KHerKeBr4HeIpHefope, oBe KpaJbeB\4r{e{ geMJbe rprHy oA Aycrpo--yrapcKe MoHapx je u npncajeAaHe KpaJbeBr,rHttCp6uju vr raKo crBopu jeAHa cpncKa Apx(aBarro,q)ne3tou KpaJ6aKpaJbeBr4ne p6trje flerpa I Kapa-loplear,rha"o,{a cy orny:rentl ,,Kao 3ar{erHr,r4u u nanyrnw4v"Henocpe,qHr4Mygje.nona*eu crBap:urrdHeJreraJrueopranusaqraje npeKo Kojr{x cy rnr4prlrrn B e Jrx K ocp r r cK y n p o n a ra H A y K o jo M y ce , , r r o r xB a -ra:ru gje;ronarra cMjepajyher na orprnyhe rpa,'ae-nuna Xpnarcxe, CraBoarje ra ,{a.nrvraqraje,e Eoc-ue z Xepqerou4He r43 y3aKobexor jegl,rrrcrae-Hor. . . Ap)KaBHoroflcera Aycrpo-yrapcKe Mouap-xxje"lo),{a cy, uapovzro o,q 1906. ro,q}.rne, HapoA rptrKo,{crot{He ejepe (raxo orrry)KHxrla Kpcrr4 cpncKunpaBoctaBr 4 aapog) ruraplr;rra pncxo uue ra hz-pr{Jrr{r{Ho zclro. ,{a cy y ry cBpxy ocHl4Bart cpn-

cKe rrrKojre,cpncKe IuTeAr4oHr,rqe,pncKa,,coKoJI-cKa ApyrxrBa", Kao 14 cpncKo gpyurrro ,,flpan-pegurx" rojc je claao cpncxy gjeqy y 3aHare..{a cy ua6aersaJlv 14 pacrypaJrr4y HapoA cJrtrxexpana flerpa I Kapalop$eerha, cprcKe 3acraEe,{ cpncKe rp6one. ,{a cy ce no.q yrjeqajem rsr.rxo-Be rrpofiaraHAe rr4 cpncKr4 rp6onr,r nove.nu jaa-fi,arr{ Ha ;KeFIcKojHapoAHoj Horxrbl4,Ha MyuKr,rMKanaMa, tryrypanra sa paxzjy, tla hn::vttl:lra upa3HzM ApyD{M Hapo.qHrlM yroreopranaua. ,{a cyyujecro rpvxo rzc'ro.*roj, nponoeje4anr nprrrra,q-Hocr cpncKo npanoclanuoj ajepu u y..{u yr cBo:HapoA Aa cy oHu rro roj njepu Cp6u, unetruv:l..troHr{Ma y KpaJ6eBr4Hr4Cp6vrju.

[,a cy HapoA ,qr,r-jeJroM TaKo 3alry4r4JrnAa cy oBtr KpaJba IlerpaI Kapafopleezha Beh flo.rerrl cuarparr.r cnojzvKpaJ6eMa 3a rlapa @pamy Jocuna roBopr,rJrv,AaHr{je BpxjeAaH Aa ra qpHa 3eMJ6aHocr{" r4 TaKoy HapoA yEocr4JrvraHTr4Ar4HaCTr,rtrKaacloJro)Kersau.tLTBpA[,To ce 3arr4M y offty>r<Hu\tr KaKo ce cp[-cKo r,rMe, nucl,'f.o htlptlru\a tI Ha3vB cprrcKo IIpa-BocJIaBHa ajepa, yxocr y HapoA fprrKo ffcrr{rrHeBjepe reK oA fipuje r]eKoJrr{Ko ro.qzHa. ,4a npxjeTora cprrcKo rue oegje nuje cnouznauo ,lHttTrr ceTaj HapoA KaKoBr,rMgace6nralr r{MeHoM 3Bao ceMznrenou B lacu", xoju*r je HapoA - KaKo y

onryx<Frr{r{rf crojr4 - o3HaqaBao HapoAHocr ,,P o-

u a n c x y". .{p:xaaru ry)r{r{Jrar{ y3 To y onry)K-HrrrJtt IlaBoAv Aa:

,6es o63r,rpaHa nopvjeKno cBera rora rprrKo t4cror{-Hora lKnBJba, crojr4 r4 To, Aa ce je cae raj napog

l, oBoj cBojoi AoMoB,lHr,r nocBe ar{Jrr{Marr{3upao ua c 14M14 r lp ao gouaheu ayroxroHoM r${BJby(lt

TaKo cy onry)r(Hr4rra, a KaKo heMo xacl$,rje arag-jerr{, r4 cyAcKa pacnpaBa, He caMo oc[opaBaJrr4(ceu y gnj e.ny HeKr{x Martrrx noApyqja), nocro-jarLe cpncKor HapoAa y Xpnarcxoj, ,{a.nuaqzjn l,rCraeounjn, Hero cy Ha orrryx(eHrrarKy KJrynycraBvlrer cBe rrrro je raj ,qro cprrcKor HapoAaKapaKTepr{caJro; cBe ruro je roMe HapoAy o3Ha-qaBaJro lieroBy npoluJlocT, ycMeHa rrpeAarsa orberoBoM noprrj eKry, KyJrrypy ,( rberoBy rpa,qrdrlr{-jy. Vnpaao cBe oHo ruro ra je, oA flponacrrl cpn-cKe a 3arr{M lr 6ocancxe Apx{aBe ogp}xaJro Aa r4aKo r,r3Jro)r{eHo MHorocrpyKr4M He,qahaMa, ceo-6a*ra u npuruerryMa lre noKreKHe (na npnmjepnpeA ,,rcJraMr,r3arloM) ,{ He oABojr4 ce oA cBoracprlcKor Hallroua;rnor 6raha, og ceoje uarr,rqecprrcKe.tr{cxoncrpyrzcanraM rr npeaarJrarueHr,rM Tex<EaMau namjepaua Cp6a y Xpnarcroj (o6jerrl.reno rHeocrBapJbr,rBtrM), np)KaBHu rylKnJrarl je cpa.ry-Haro rrllrao Ha cy36r,rjaBe I4 noApr{Barbe r4crroJbe-sor Mebyco6Hor yBa>KaBarsa n c.nore rasuelyxpBarcKor 14 cpncxor HapoAa Ha repxropl4jl4Aycrpo-Vrapcxe, Kojr4 cy y ro aprj eme 6u.nz yycnony.lz) Ha Apyroj crpaHr4 onry>r(Hrqa je ga-BaJra noAcrpeK rd noAprxKy oHoMe Arajery xpBar-

cKe na 14 cpncKe r.rHTeJrr{reHqrje, xoja je ruroHenpaBI4JrHr4M opoAr,rrjHt4Mo.qrojeM, lxro yrrrua-jeM IIpKBe, 6z;ra rrax;rorsena njepcxoj rncKrby':.tl-Bocrtt u Har{toHaJrHoj nero.nepanqtrjlr. flogrlrehy-En Cp6rnta BJrarrrKy uaqujyls) Ap)KaEHn ry)Kr{nauje naBao 3a npaBo cBr,rM oHr4M flojeAraHrrM [pBa-rlt{Ma xpBarcKor HapoAa, Kojrr cy cpncKoM r{apo-

,qy, oI }beroBor HaceJLaBarba Ha oBe reprlTopr4jerrepMaHeHTI{o ocnopaBaJrr4 rrpaBo Ha rseroBo rro-cTolarse, AaBao 3a npaBo or{I4Ma KoJrr cy cBr,fMcz,rarrra lnacroj a.nra ga oeaj Auo cplcKor Hapo.qalpeBeAy y yH]rjare, 3arrM J4 KarloJrrtlraHcrBo racuntrfina:.Jxjy, Kojy je Apx(aBHr4 ry)Kr{Jrarl npe-

paHo nporracro neh ocreapenorrl.

') CplcKo Korro, [pznor, JaHyap 1909.

tr) I4cro.r: ) [poTxB onryx{eE {x Cp6a cBJeAo.rxnr{ cy yrnaEFoM caMo

<DpaHKoBqr, 3arrM pa3r{4 cyAcr.u Beh r€x{EaBaHr rroje-Aullryn tn IIoIleKu Cp6r.rH a l{rjeAa'{ xpBar 1r3 xpEarc'<o-cpn-cKe Roanr.rqnje. '43 ABopa cy Ha crpar orny)x6e <ao csje.ao\r 6unv: Marrrja ltopaaruxb, JEyaeErfr I.pnaII, AaaMMpKo6paAa, Aparan KopAr{h, IparaH Bapr{h, Ilerap Koc-rennh, Maro Crryp, Ena)n EaurreK, Jocrn MeABeA, MaroBerr.{h, Jype Mr{xanrh, EorAaIl JyroBr{h r }IeKu Cp rh.

6) O63LtpoM Ko ce cBe xpos xcropxjy rxM MeHoM Ha3rBAo(KenTn, <Dpar ly3rr, T'anr{jaHr, Ay6poB.raHr, a TyprM cBexprurnaHe rr{M rMenoM Ha3r{Banr r ra.) Bennxo je IIr-ral6e aa nr{ Je BrauIl<a IIaqrJa Kao Tar.oBa yomrre rro-crojana. KoA CI)6a oe noA rr{ir rMesoM [oApasyMjeBanaoApebeHa Kareroptjs cerbaql.or craroEEr4srTBa. IIeurTo oroMe,,t4cropr{Ja HapoAa JyrocnaBr{je.., 'rr5rlra II, [pocBera,

Eeorpa,q 1958. capaHa 116 r 382 r{ ,,EH4irRroneAr.{ja" neRcr.r-xorpa@cxx 3aBoa, 3arpe6, Krlr4ra ?. crpaEa 6?8.

202



C C. Ca"iapvuj(t/A7opaHu ! Be,xeusdaiuur.r.o,q. npo4eca 1g0g. z.

Be3eI!

*"""*'I :ll:1:-xPBarcKeopHaMeHr'{Ke 4 MorI4Ba

, o""nt_u"p"#il,J"#y"Tlfi !"Jli,tJ,l"?i;HecpncKornoprrjeKla, Ogcalrxanane,,[praveuha

a f"n"T',- u.".'"P:L:5oM-n'crv ruraMna (oa 20.2.1e0e.6p. 5r),,rn;"r;li"i" #1li?ii,ff. t?"-,#xpBarcxeraqrorranHoc',

203

C. C- Ca.raapuuja/Lqopatu Beneusdairlultro.rrnpo4eca 1909.z.

A,[BoKar XrtrrKo Xt{HBoBnh, raBII,4 6paHttraqo[Ty>KeHt4x Cp6a y 3arpe6a-{KoM Berer3AajnrtKoM

npoqecy 1909. roAvHe.

cprrcKe BojcKe na Kocoey" y npan. qpx.nn y,{eo-py ypaAr4o je creno cynauonr.rh r43 cPeMcKeMurpoBr{r{e, rrA.Be;rure nenpujarnocrr{,qptKaBHoM Ty>Kr{oqy lacyAcKoj Iloporr AoHr{jeJrr{ cy: HeKoHrpoJ'u'rcaHa

rasjaaa egnor 04 ,rcrpa>KHr,{xyAuja, Koja je afly-AlrpaJraHa HeKaKBo,,rralapcxo-cpncKo lypoBa-rbe", urro je lrsasea;ro orrrpo peafoBarie 6yAr,rM-rrerrrraHcKe rrraMrre { jaeHo rasezrraearseAp)r(aB-Hor ry)Krdorla r<ao n tr4nrepneJrarlr4a 3acrynHr,rKaIllypuuua y yrapcKoM ca6opy o np6oearsy z nor-IrynJbt{BarbyoA crpaHe ory:x6e aaxuux cBjeAoKanporr.rB o[Ty>KeHux Cp6a. llzuujera cy rlMeHaKargra, Kyrrha, IIIMr4ra Kao r4 HoBqaHr{ 43uocr4xojr cy r{M Ha r4Me rora ncn;rahegu._to)CyA jepaAr4oAp)KaBarsaayTopr4TeTa Be rre[ne noTe3ao3a KagHaMaura;syhz orrry)KeHe y caMr{r{ygBaHy

,,AyHKr" ca nocrou a 6paur,roqr,ruarspra.ryhrz on-.rane r,ro6e.flprj e uero npefeuo Ha Apyrr4 cra4zj npoqcca gaKa)KeM 14 ono: flpe4 caMo orBapane npoqecaaycrpoyrapcKo-cpflcKr,r MebyAp:KaBHr4 AHocr{ cyce 6r4Jrn oJrJ4Kogaorxrpgrru Aa ce npervJro rro-xoAoM Ha Cp6r4jy paAu ,,xarurr.rronan ". CpncxarrrraMna (llonrruxa) oAroBapa Ha ro I,r3a3oBHonpopuvyhu r,rvnopae.Ysneur,rpene rra r4 naHr,rKyKoA rpabaHa Ee.{a r3asBaJa je 9. rpe6pyapa 1909.(uo crapom xareugapy) nrajecr ga je par eehoTrloqeo.Be;rzrz 6poj tcraKHyrr4x tMeHa r,r3 rroJrtruqKor14 KyJrrypHor >ruoora Espone ocylzeao je onajnpoqec a ca repr.rropr.rjeaycrpo-yrapcxe (Ipaq,

Ilpar,,{y6ponuux) jyrocloaencxr opr.rjcnrucaHa

oMJraAr,rHaJraJIa e onTyt(eHr4Ma ropyKe [oAprrl-xe. Xpnarcxo cpncKo npvjareJr,crBo r,lcrroJBaBaJroce r4y caMoj cygcxoj ca;rra. Onryx<enr Ba,repujanIlpu6rhenr.rh 14 rbemB 6paur,r.naqAp. EAo JIyKr{-Er{h cy ce pyKoBaJrr4 npeAcjeAn K cyga Tapa6o-nrja ynosopuo Jlyxuauha Aa ro Mory qr{Hr4Tr4caMo HalroJby..[eaeror jyna 1909. npeA cyAcKoM noporou noja-BI o ce tr rJaBnr4 cBjeAoK onry:x6e SopSe (xprr-reHo r4MePucro) Hacrrzh crap 25 roArHa, cBpue-nr $uaosoS, rro Haqr,rouaJruocrttCp6rir r,rg Eoc-He, tHTeJrr4reHTaH,I o6pa3oBaH,ayrop 6pouypa,,Je3yrrru y Eocuu", ,,Moje acpepe" u ,,@nna e".flpeg cy4orrr je noaoB o orny>x6e nporr,re 6eo-rpaAcKor ApyurBa,,CroBeHcKt[ jyr", xpa;reacxexyhe Kapafopleerha, Cp6r,rje a ornyx<eutrx Cp6ar.,r3XpBarcKe. tr{3Hraoe Aa je 360r Heror yueuhay urpajx_y 1906. y Capajery rpeuao y Cp6r{jy.

Aa ce BuDao ca HeKr{M cplrcKr{M noJrr{Tr4qapr,IMa,ruely rojrna HaBoAHo t ca Hr4KoJoM laurrzheM-.,{a je xolrqem janyapa 1907. yruao y 6eorpa4cxoApyxrrEo ,,C;ronencxrayr", ga ro ApyrxrBo oKyn-ra jyroc.norencxn opujeurrcane peBoJryr{rdoHapeKojra Majy 3a r{r{Jb oHo [rro je naee4eno y oIT-Ty>l<Hrt\r ,(a ce y roM ApyrrrrBy cacrajao caAAaMoM, Ba;repzjanom rr M,lJaHoM flpz6rhenzh.Aa je roM ApyrrrrBy 3a rberoBo peBoJryr{rronapr{oAjeroBarbe r ycujepasane Hegocrajao caMo ,,Cra-ryr" vujy repa,qy je na ce6e rrpeyseo Mr4raHflpr6rheerh, y ro npujene seh axrrsnr o+r4rlupy Bojcqr{ KpaJheB},rue pO ie. m cBe raKo y roM

crr{Jry roBopfio je nyurax ner AaHa. Texcr rrero-Bor ,.r3Jrararba, 6jaBJheHy AoAarKy sarpe6avnx,,Hapo4rux sonrsa" v3Hoc,,roe oxo 150 crpaHr4-rla HoBt4HcKor opuara, 6es rercta t{g npBor AaHaEeroBor cajegovema. Ys sMr4uur,orr4HeH je I43-Htao 4 noHeurro racruHe,(Kao ua nplrujep ga ce yx;ry6y pasronapa.no o 4je;rorarby qraHoBa 3acrf{aj r36laj arra para zsuely Cp6uje u Aycrpo-yrapcKe, Aa je Mr{raH flpu6r,rhenr,rh3ar{cra rpe-ygeo Ha ce6e gaAarar Aa HarrpaBrl KoHqenr no-MeHyror ,,Craryra" u cl,) antt ce on nra jegnolvrprrje'l',r Hxje AoraKao cnoje y,rore y cBeMy roMe,na Hr rr4 To Aa je on 6rzo saronopHr,rKAa ce HapobeHAaHqapa <ppame Jocyfla 18. anrycra 190?.r4sBeAeHeKa ,qr{Eep3r4ja )Capajeny [rro je yrlocreArieM rpeHyrKy ocyjerrao Ba.neprjaH flpu-6rhenuh r4 To oHAa6uo noqerax pas;rasa r,reue$yHacrl4ha v Jby4r oro rury6a ,,C;ronencxz jyr".3anpurerax Hacr heeor ',r3Jralarba6panuoq gp.Maqypa nponparrlo je xoMerrrapoM: ,,OBo jery>r<6a", a oKprlBJbeur4Mojo Xpeahannn prlje-.ruua: ,,Ou roBopr sa jegHor renepanrrra6noroQr4r{4pa aycrpujcxora. Jluxe."O46parra npegnoleHa Ap. XTHKoM Xr.cxoeraheu,suajyhr KaKoBoronacHor cBjeAoxa rrporr,rBonry->r<enr,rx acrr,rh npeAcraB!'ba, pt{[peMr4Jrace rxroje 6oJbe Morna 3a no6zjau,e rberoBrlx HaBoAa.t) llonrfrr.rKa oA 24. L 1909, 6p. 1835.

204

C. C, CaAapVuia/Aqopa&u A Be,xeu3dajflul1/..,o,inpoqecv 1909, z.

V goagecer AseBHoMguj a;rory raenaely6pannoqar cnjegoxa Hacruha cBecrpaHo cy ocBjerJbeHe14 npeTxoAHe r4 TaAarbe lbetoBe JrarKI4 x noAMe-Tarba. flpr4Tr4cHyr osr4T,.rMAoKasr4MaHacrtrh jeMaJrono MaJro 6140nprny$eH

4anprasna

xaroje

npeBapoM rz xpalou Aorrrao Ao naareprzj;ra sa6pouypy ,,Je3yr4rr.ry Eocru", ga je noctzjepa3Jrasa ca ,,C.noaencrzM jyroM" or,.ruao KoAHvKe JoBr.rheBraha 3elryH, xojn je 6uo gonuc-Hr4K I{eKoJrr4Ko a;ruj aucxlrx JrvcroBa r rbeMy,,cano na6aqzo", ne rzrrrenyjyhr r^r^ Jrwfa,,r;'trrucyv*y" (npr.rje rora ro uzje npr4sHaBao)Aa cey Cp6vjn opraHtl3yje repopr4cr qKa aKrlraj flpo-r,,rB BJraAapa IpHe lope. 3arzu ocjehajytrn gaog6paua o roMe 3Ha MHoro Br4rrre, pra3HaoAa jerora Joezher:I4ha ,,3anaollro" Aa iaBtt, aKo tMaHaqttHa o ToMe ,,Ha MjepoAaBHo rr.rjcro na I{e-Tr4tbe", Ha KoHKperHo rrl4TarseAp. Xzr{rosl4ha

ga .nn je oH - ca cBoje crpaHe o roMe caMHelrro rrr{cao rlpuoropcKoj BraAr{, Hacrth jeoAroBoprlo HerarrBHo. Xranxoerah e onga cygcxojnoporr4 flpeAottflo rlnrepnjy npegcje4Hlrxa qpno-ropcKe BraAe .{p. Touanonnha gar.nzcry,,Epa-Hr{K" y KoM je zsnzo ga je Hacruh o roueHrr4Ma rocJrao fitlcMo :r43 3euyHa rz HajaBfio Aahe 6ou6e 3a aresrar ,,crr4hr,r peKo Honor llasapa1 1 M O p a . . . "

To je yxa:Naaao na Hacrrzha Kao opraHr43aropacralha 6oM6r4ua I]erzrse na cy,qp)naBHr{ Tyxrr{-raq r npegcjegrrr4t( cyAa oMeJrr{AaBarbe oAro-aopa. y6aqyjyhz ce y oeaj Arajaror cBojrdu nor-

n],rrarbr4Ma. axo Hacruh uvje uu oAroBopr4oHaoBo rrr,rTalbe.Arr4 je 3aTtM npr43HaoAa ce flo-HyAr4oAa Aobe Ha I{crz*e tr cBjeAo.{x o cBeMyToMe, Aa je TaMo r4nJ.aoqe\uprl fiyra ,{ TaMocBjeno.r[o. [a je npnr nyr r4rxao o rporr]KyHraKe JoBr{heBr4ha.{a je oA rlpHoropcKe BJraAeAo6raoHajnpnje 1000 xpyua a 3arr4M cyotreH caAoKa3rrManp 3r{ao Aa je A06140our 3.000 AtHa-pa r.r Ha Kpajy Aa je qpnoropcxoj BJra,qJ4rocJrarnpeAparryH 3a AaJGttx 20.000 KpyHa. ,{a ra je,Kao Harpa,qy 3a rseroBa o6aajeurre*a upHoropcKan.nagao6ehara AaJrre rKoJroBarrdo cBoMTpoIxKy.Ha flrrarie !,a Nt cy uy ra o6ehaea t4cnyeerraHacrzh je o,qroBopr{o

AaH},rcy.

Uo cy4cKux AoKyMeHarace Bv4rl ga je HacurhpaAr{o 3a aycrlpoyrapoKor rroEr4r{apaSteirnhaFday 3eMyHy ca KojtrM je paluo sa Bp6oBarbyHeKrrx JbyAr,r 3a cBjeAoKe nporyB orrry)KeHrlxCp6a. flouNey ce uMeHa v rrcjaBe o roMe Cpe-reua flporuha z .{parour.rpa Mrxaj;lonrha xojucy 360r HelptlxBararia raKBe yJrore npororteHrloA aycrpoyrapcKr4x BJracrr4. 3arpe6avxr ;rr.rcr,,Cp6o6pau" o6jaBr,ro e ga Hacrr.rh flpr,{Ma A -peKrrrBe 3a paA oA aycrpujcKe o6aBjeurajHecJyx6e npeKo KarreraHa Michaela Vojnera.lT)Cne y cneuy Hacrzh je se.nrxe 6pzre rz nocJra3aAao oA6paHu aJrr4 HeyroAHocrr.rs6or gaaan anoAprxxe rreMy Hr4cy Mr4Mor4rrrre lr nopory.18)

Haron nerasaecrax AaHa, rro gaBprxerKy cacJry-rxaBarbacBjeAoKa,KoJr,IKoe cyA ocraBr4oAprKaB-HoM Ty)rMoqy u o46pa}ln Aa ce npr4npeMe 3a3aBpruHy pr4je'r, npoqec je nacran.reu.

Apx<aBHn ry)n {J'raq 14 nopeA Tora ruro cyAcKapacrrpaBa araje norepgu;ra HaBoAe orrryrGr{qey saaplruoj pnjevl.r 4ao je npzjeglor: ga ceAgau ra Ba.nepnjau flpn6zherzh, flepo Eexuh,Joqo OpenrvaHutt u Cu:lr.o )Kranxowrh u.na$a(npanurx) cBr4 ca repeHa .{eopa rasue cMpruor\!xasnolr ajeurarreM a ocraJrr{x qerpAecer ceAaM,BpeMeHcKr4Ma3HaMao4 10 go 20 rograua reurxeTaMgr{qe.OA6paHa, oja je y qzjelou roxy npoqecagjeno-BaJraAoK)'MeHTOBaHO,CaUrarXeHO BeOMaaHra->KoBulHo,oja je uauely ocralor no6l.lla n oua-JroBa)rtura cBe rBpArle 5op!a Hacrnha xaor.rraBuor cBjeAoKa onryx<6e, norpyAr,rJla ce AaraKoBy cyA6r{Hy npvpe4n yr olJtt:ll yonrrrreHrM,.Be"'rer43Aajr4.rKuM" BpArsaMa, anr{,aMa Ajerv-Ma HaBeAeHt{M orrTy)KHr,fl-lr,fHajca>xerzjy KapaKreprrcr14Kyr.ltrjclor npoqecaAao je Ap . Jocran Heuq.,,TyMa.runace onryx(Hr4rlaKaKo My Aparo - Ka>i<eoH - cTojr{ jacHo, .qa je no[ura ca craHoBr,rruranornyHe Hcrarlr4jeCp6a. V uraje.loj ce onry)r(Hr4rlrrcficreMarcKr{ roBopr4 o HapoAy rpLlKo-l4cro'rne ajepe,rptrKo I4crorrHor >t< s,'ba."19

H" gq. Sgou llf.azz;ra Hr{je y o4iena oury)r<-Hr{IIe 0I4O OJIa>XI{.

,.trI TaKo cJraBHr{ cyAe, ja ueuory nahr,r upaeoracuoja lrauefy ogroja napoga tt upenaparoprrr{x r{r4Ha

sa aereus4ajy. Mopau yrapAlcz ga ce hzprzruqorrr,ra[r{uaMa 14TA. Her{orarre HapoA oAroJrTI4 3a BeJle-zsgajy... MopaM ona3r4Tr4 JraBHr4 yAe, rne,qe oA-roja EapoAa, Aa cBe oHo, urro Cp6rMa cnaBHacnrylKba y rprjex ynucyje o6r,ube)Kyje r6croB Ha-poAHr4 >rs4Bor. MorKe ce oaaxo pehrz, Aa oArojxrr,rCp6uua 4a 6y4e Cp6rnou, oArajarr{ ra Aa r,y6rcBe ruro je cpncKo, Aa ro y3r-rMJbe ,raena onry>x6aAa 3Haqu oArajarr.{ HapoA cpncKrr 3a Berer43Aajy.On4a, craanu cyAe, cpncKa je cBaKa Iwaru poleneelerasgajnrx, neua joj cnaca, rpe6a je nporar+,arr",3atJhy'ryje Mazzura.toAABoKarr Ap. AyuaH flonoBr.rh, gp. CpfaH Eygrr-caBJreBr,rh14 Ap, AJreKcaHAap PoKHr4h, rrocBerr4Jrr4

,1 ,,Cp6o6paE" opraH CpncKe AeMoKparcke crpaEKe, 3arpe6.2.7. $oa. Itcru nxcr Je 25.8.1908.AoAro r€jaBy yperHr4Ka Mo-c1apc(or nxcra ,,qapoA" PaAynoBr{ha, y Kojoj oq 3arnaB}Ior cBJeAoKa o[1yr{6e llacrnha x {{e Aa cy My Bp-rrflre: Bapa6a x Kpabe a aa My Je rMJyHrparle HacrBearroJep cy My tr llpe\u 6unv rypcKf urrr'{ryHrj. [a Je y3 roroTanHo rlepBep3alr. y cyacKrM AoEyMeHr'Ma ,rMa noaa-rar< Aa ra Je r3BlecHr Kocra MaEAr.rh ryxs.ro cyAy paArtnoKyruaja 3aBobeEa Ha aerrEr reaepacrrje,

n) TaKo na nprMjep xaAa je npeAcieAFzx cyAa Tapa6oK.rja,pleqr.rMai ,,Jecr. KoHcraryjeM,,." onexo noApt(ao jeAny[po6neMeTr,r'rHy r3raBy cBlenoka Hecrrha opaHnraq XrH-KoBrh Je ro npoRoMeHrapxcao prje'lr{Ma ,,Ja xa)xeM Aa roHrle y creHorpaabcKoM sanrcHrry raKo l<aRoMo)rcere r( Btt 6rrrta y 6ryAlsr(, sxjecre Br rana.. " cre-Horpaatlcxe 6r4Geurxe ca cybeEa, HaponHe HoBrore, fiprllor3a nepr,roA oa 10, cpnBa 1909. ao RoHqa cybeEa crp.4546---4565.

1') IoBopr opalrxnaqa y r<a3EeHoJ rapHvqx rpo?r'!B AaaMalptl6rheBxha r neAecer,qBoinle Apy.oBa". IlaKnara 6pa-

HxrerEa, axoHuqKa rrcKapa 3arpe6 1909. crp. 5{.:J ucro crp. 31?-318.

205

C. C. Ce,iap\ujL /AaopaHu A BenetBdaiHuw.o.M npo\ecA 1g0g. z.

OcEjeheq,e 6apjal<aCpncKo! coKola y

JaBopFy 1907. roArHe.

Jlyxtrutth je gerrlauroaao, Ha cy,qy r43peqeHyrBpArby Ap)KaBHor ry)Krdor{a, Aa ce KoMopcKeMopaettqe Htrcy r:u:<aq saa.ne Cpncxr,rrra Mopa-euqarra jep Aa je oH raMo ,{rrao y rxKoJry ,r Aarauo urje qyo 3a r.rMeCp6raH.AoKa3ao je la jeAo 1875. y roM Mjccry nocroja,ra cpncKa KoH-BeHr{r,roHaJrrraxKoJra, Aa je Ap)KaBut4Ty)Kr,rJrauTaMo r4Mao rpno go6pc oqjeue ua cpncxorKpacHonvca ,{ cpncKor o6.nuxoea}ba 14 Aa ceMjecro 3Baro Cpncxe Mopaazqe. O46ar1no e rcBjeAoqerle JbyAeBrara Kpnaua xp. cygcKoro$nqzjana, (sa xojuna ce, KaKo peqe KaA cenoKa)KeHa ynrqrr rryJy uoBr4rlrd,,eBouge $pan,KoBaq", KaKo HaBoAHoy ABopy nocrojr.r rvrpxrraHacfipaM Xpeara.Aq. Xrnxo Xranxoer{h, sa rora Baaeprjau llpr.r-

6ut-rer:llh K {<e, Aa je BaHpenHoMnpeganourhy14Heobr4'rHoMHre;rurenqzjolr 6pauuo onry:rene,y cBojoj 3aBpuHoj pnjevu pexao je 4a HarJaBHoj pacflpann nraje za6r.no xuurra, urro 6race MorJro ,,nacayhr,rnarraHa KaKoBy nponarauAyoA crpaHe Cp6a". .{a je ,,A6cypgHa rnpgrsaAp)r(aBHor ry)rs4orla .qa je jegHa ruaxa Cp6axrleJra r4 Morurapacnapqarr lronapxrjy,,. ,,Cp6N-ja jc c,'r BHJ{cy.qe, HacraBrro e ox, lr,rnoroon.ne-BeraHa 3eMJba,o H,oj ce Mgoro 3Jra roBopt4,ona14 a MHoro renprajare;la" ,t AoAao:,.Typqr{ (po3 BjeKoBe Hxcy Morurr{ orrrreM t! MageMyEtrttTyLTr4cpncKora HapoAa gtTr4 cpncKo 4Me, IIaKr.lx nehe yr:lzrnrrrrtr srrr.r neruohtto uepo je4uora

Apx<aBHoroABjerHrKa"zs

Aa rrporyraMo Cp6e nr oHr! Hac, ra je raAeja, a6-cypAHa, rla AoJra3tMo AO CaCMa rpttpoAHor saKJhyq-xa Aa MopaMo sajegno y cro3r. nplrjareJbcray rao p aT r.rM cTB y )KrrBleT[,"

XzHr<ogr{h je na xpajy }.r3pa3I4o Bjeper5e Aahe cy4cra nopora og6aqurlt sa6,ryge r.r He-onpaBAaHeoury:x6e r4 oKpJ4BJbeHe

p6e nporaa-cu\n IleBv}IuMa.flotrro cy pe3yJrrarx cyfel+a nnanzpaun journpr4J noqerKa npoqeca. oHaKo KaKo je ro ,rH-repecvMa Aycrpoyrapcxe r,r $panxoeqnua rr.ro-MeHTaJTHOArOBapaJrO,O Ce Hanopr4 4 3aJrarar6a6paHu.naqa Aa orrry>Kene Cp6e oc;ro6oge on-

Al4ria reurKe raMHrUe, Joqo Opeurvanr,rHyqr{TeJ},y c. JaBHr4rIr4{a 7, Iepo Eexuh, rpronaq na 8,

a 6paha Agau n Ba.neprjaF flpr{6 heBr.rhna no12 ro,urana.Kasne uspevene Cp6rua na sarpe6a.rxou (z arocy oHe ,,qapcKov rvrranoruhy"1910. yxnnyre) a3art{M ,r Ha EarralyqKoM Berer43.qajHrr.tKoMlpo-Uecy. Kojr.r je yclrjegzo xacurjc. o3Hat+.rre cyolxrpr{ 3aoKper Kypca rlpHo-)Kyre MoHapx},rjenpena Cp6ulra ua rsznoj repuropzju alru u .rr4x

Cp6a npeua noj.

JI'ITEPATYPA:

I4cropr{ja JyrocJraBrrje (I4BaH Bot{<,rh Ap. II r,I3Aat5e,IlpocBeta, BeorpaA 1973.)ilcroprja Eapo,qa JyrocnaBraje (Ap. l,fBaE Eax 14 Ap.)Knr{ra II, npocBera, BeorpaA 1958. r,,,Meby Bere[3AajHnur,rMa" (Jocr4n JIaKarour, r43Aa6er.t3 1909.)

,,IIo,!t{r/Ka" BeorpaA,4. 1. Ao 25.6. 1909., , I I I raMna" EeorpaA,6 .2 . Ao 20. 11 . 1909.

Cp[cKo KoJro; npr4ror 3a jaHyap 1909.

CTeForpaQcKe 6r4JT,eurKe a cyber6a ,,HapoAHe HoBr4rle",3a,rpe6; Ilpknor 3a rrepr{oA oA 10. cpnrba Ao KoHrlacyDer!a.

IoBopt opaHr{raqa y Ka3EeHoj napHrrqr{ npor,lB AAaManpt6rheB!4ha 14 rreAecer r ABojrtqe ApyroBa (HaKraAa6paHurej6a, Ar{oHr{qKa .rncKapa, 3arpe6, 1909. roArHe).

BaneptjaE llpl46theBrh, yorlu 20. roA[uGr4rle Bene-r3,qajEn.rKor npoqeca y 3arpe6y 1908/1910. roAriHe.

paAocraB M. f pyjr4h, Anororr ja cprrcKora sapoAa yXpBarcKoj u CJtaBo{l^itr, IpocBera, BeorpaA, 1989.

r) t{cro crpafia ?8.

207

M. EjeaajaV/Ha ^oiulaTuiro npaoz caiercKoz para

cy cp[cKr4 ]4 r1pHoropcKx 6opqlr uor,ru y ue_

r{ylrrKapaq cTapt[ oKo neAeceT roArHa JIe]KaJI],tcy y JroKBr,r BJracrr4Te KpBrr . , . Je.qan o&yullnpe'Ie BojHtdlxMa 4a aaxonajy upraaqc. MeSy'_TtrM ouvr cy ,rx 6a\r4Jrn )l BaTpy sanaJ;eHbrcBtrrsr{a Aa y rseMy r,rsrope. Taxo cy BprxeHrsrorrr,tHrr y fioKpery, r.r ro je 6No yx<at . . . CpOrcy ce noBJraqr4Jrr4 peA HaMa npeva Kpynray, aall

xropaJry pyna: ,,36or ae;ruxor rurpanaqa na xojeIlncy 6uJru- IraBrrJrrd, a xapovzio s6or plaier4cxpaHe,, ojHJ.rqzue xprjy p,a 6u ce pa,qoBpa_rlarh KyhaMa".e)

Mefyrznr, ra rlraBr{,'rn3ar{r{jcxarajega Hraje cue_raJra cpp:lHKoBaqxoj,,XpBarcKoj,,ga l.r naron

dvor+na+uni2

Documents