dvoznačnost fenomena globalizacije

PrethodnopriopćenjeUDK27-1:316.42.063.3Primljeno17.10.2008.

IvanKarlićKatoličkibogoslovnifakultetSveučilištauZagrebu,Vlaška38,pp.432,HR–10000Zagreb

[email protected]

Dvoznačnostfenomenaglobalizacije

Zaglobalizacijusolidarnosti

SažetakU članku se analizira tema globalizacije kao izazov kako za suvremeni svijet, tako i za današnju teologiju. Nakon iznošenja pozitivnih vidova globalizacije, autor analizira ovaj fenomen s ekonomskog, društveno-političkog, kulturalnog i etičkog/religioznog motrišta. Time se pokazuje da globalizacija nosi sa sobom i razne rizike, kako za čovjeka-pojedinca, tako i za cijele narode, kao na primjer: imperativ za profitom, konzumizam, nepravda u odnosu na slabe i »male« narode, društvena nepravda, degradacija čovjekova dostojanstva… Drugi dio članka posvećen je primišljanju o odnosu Svetog pisma, Crkve i kršćanske teologije prema globalizaciji. Slijedeći učenje o pravednijem socijalnom nauku, u članku se predlaže put solidarnosti kao temeljnom i nadahnjujućem kriteriju za globalizaciju.

Ključneriječiglobalizacija,ekonomija,politika,društvo,kultura,socijalninaukCrkve,solidarnost

Uvod

»Globalizacija=učinitiglobalnim,naročitosvjetskimpoopseguiprimjeni«,veliWebsterov rječnik.No,ovakoshvaćen, taj sepojammožeodnositinasvakopovijesno razdoblje ili područje ljudskedjelatnosti.Međutim, što tariječdanasposebnoznači?Kakojeljudivide?Jelionaekonomska?Politička?Kulturna?Ilipomalosveto?Jelidobraililoša?Jelitoneštopoželjnoilineštoštotrebaizbjegavati?1

Pojam‘globalizacija’možemoshvatitikaoprodiranjepolitičkihidejatekulturalnihigospodarskihstečevinaidostignućaucijelisvijet.Tajizrazsigurnojejedanodnajčešćeizgovaranihudanašnjemsvijetuijedanjeodtemeljnihznačajkinovogatisućljeća.Odnosisenajčešćenagospodarskoipolitičkopod-ručje,aliuključujesvakakoigotovosvadrugaljudskapodručja.Takočitavsvijetpostajejednovelikotržišterobaiidejakojimaupravljajumultinacionalneiglobalnefinancijskeustanove.Zahvaljujućisuvremenimsredstvima

1

Oovimpitanjimateoznačenjupojma‘globalizacija’ vidi:Hans-PeterMartin–HaraldSchumann, Die Globalisierungsfalle. Der Angriff auf Demokratie und Wohlstand,Rein-bek bei Hamburg 1996.; Giuseppe Salvini,»Laglobalizzazzione:minacciaomito?«,La Civiltà Cattolica6518(1/1997),str.118–131;Ulrich Beck, Che cos’è la globalizzazione.

Rischi e prospettive della società planetaria,Roma1999.;RobertoMancini,Senso e futuro della politica. Dalla globalizzazione a un mondo comune,Assisi2002.;LukaTomašević,Crkva pred izazovom globalizacije. Vrednovanje i kršćansko propitivanje,Zagreb2007.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(87–106)

I. Karlić, Dvoznačnost fenomena globalizacije88

komunikacije(PC,internet,elektronskapošta,televizija,tisak…)danasljudimogujednidrugima,posvekolikomsvijetu,priopćavatisvojaotkrića,spoznajeiiskustva;tudoistanemagranicaniprepreka.Uovompriloguželimoanaliziratinekabitnaobilježjaglobalizacije.Nastojatćemoiznijetikakoiskojimperspektivamajeonaprisutnanesamou»profanim«, nego i u »sakralnim« ambijentima.U tom smislu, u prvomdijelunastojatćemokritičkianalizirati fenomenglobalizacije,njezinepozitivne inegativnestrane,itopodgospodarskim,socijalno-političkim,kulturalnimietičkimvidom.Udrugomdijelućemosezapitati(tražećiiodgovore),moguliSvetopismo,kršćanstvoiCrkvasasvojimUčiteljstvompomoći,ikako,daseriješeinadiđuproblemiiopasnostikojesobomnosiglobalizacija,adaseuistovrijemeprihvateiširenjezinipozitivnividovi.Svetotrebalobinampomoćiuskiciranjuodređenogscenarijakojegabisemoglopredložitizabudućnostfenomenaglobalizacije.Tajscenarijovdjejeviđenprijesvegakaoglobalizacijasolidarnosti,odnosnousmjeravanjeprocesaglobalizacijepremasolidarnosti.

I. Fenomenglobalizacije: pozitivniinegativnividovi

Fenomenglobalizacijenije sasvimnovapojava.Pokušavali sugaostvaritiljudivećudrevnavremena:većsudrevnacarstva(egipatsko,asirsko,babilonsko,grčko,rimsko)pokušavaliobjedinitisvijet.PosebicejeRimskoCarstvo(nekolikostoljećaprijeiposlijeKrista)imalogolemuspjehustvaranjuglobalizacije, to jestobjedinjavanjavelikogdijelapoznatogsvijetau jednumoćnupolitičku,gospodarsku,religijskuikulturalnuzajednicu.Ako pojam globalizacije želimo prevesti ekonomskim jezikom,možemorećisljedeće:kadagovorimooproizvodimaiuslugama,globalizacijaznačiinternacionalizaciju tihproizvodaiuslugaodstranevelikihpoduzeća.Multinacionalnapoduzećačestoproizvodeunekolikozemaljazbograznihrazloga(»nijevažnogdjeseproizvodi,negogdjesejeftinijeproizvodi«).Uistovrijeme,teisteproizvodenastojeprodatiucijelomsvijetu,odnosnoželezavladatisvekolikimsvjetskimtržištem.Globalizacija se također može promatrati i kao politički proceskojimnacijedijelevrijednostiitakopostižuboljeoblikesuradnje,ilipakmalenacijepostajugubitniciuborbizavlast.Globalizacija je viđena i kaokulturalni fenomen.Kadasepromatrapozitivno,možeseopisatikaointerakcijaizmeđurazličitihkulturakojesemeđusobnoobogaćuju.Kadasegledanegativno,možeserećidanajnižizajedničkinazivnik,kojibisemogaonazvati»anglosaksonskakultura«,dominirasvijetomiimanajvećiutjecajnasvijet.2

Globalizaciju možemo promatrati i kroz religiju.NetkorečedasuprviglobalistibiliIsusKristiapostoli.Tosemožeiprihvatiti,usmisludasuširiliidejuglobalnihvrijednostiinisuponištavalinarodeinjihovetradicije,negosuihpodizalikrozopćevrijednosti.Negativnogledano,»religijskaglobalizacija«bilabiširenjeinametanjeodređenih(pseudo)religioznihidejasvimnarodima,saciljemdasvedrugereligijsketradicijenestanuslicazemlje,azavladasamoonajedna.3Toje,npr.,ciljNewage-a!Usvakomslučaju,krajemdrugogainapočetkutrećegatisućljećačovječanstvosenalaziunovojpovijesnojsituaciji.SvevrijednostiXX.st.(aiprijašnjih)postalesuupitne.Zahvaljujući(nažalost?!)globalnomrazvojutehnike,



danas jemoguć ne samogenocid i ekocid, nego i globocid.Čovječanstvosenalazinesamouatomskomdobunegoiunovojreligijskojsituaciji, jerčovjekimamogućnostnesamomijenjationoštojeBogstvorio,negoseonsamstavljanamjestoBoga,želipostatihomo creatorpoputBogaCreatora.I takostvaranovevrsteživihbića,manipuliragenima,klonira igenetskiminženjeringomomogućavastvaranjedrugačijihživihbićaodonihkojasudosadapostojala.Osimtoga,čovjekusedodjeljujeinovaulogaudruštvu:onsvevišepostajesredstvo,anapredaktehnikei tehnologijepostajecilj!Naime,učovjekovuglavu»ulijevaju«se(izmeđuostalogaiagresivnomreklamom)nekinovisustavivrijednostičijijeglavnicilj:uvjeritičovjekadajesmisaonjegovaživotasamoimati i trošiti!Budućidajeciljekonomskeglobalizacijebeskrajnopovećavanjetržištakakobiseomogućiorastproizvodnje,trebanaćinekogatkoćeproizvodeitrošiti!Atoječovjekkojitakopostajetekjednakarikaulancu,kotačićuvelikomsustavu,iništaviše!Mnogi smatrajudaglobalizacijau svomreduciranom,danasnažalostnajizraženijemgospodarskom obliku,nijeposebnoplaniranaivođena,negodajenastalakaokorporacijskifenomenutrenutkukadazatvorenagospodarstvapostajukočnicerazvoja.Multinacionalnekorporacijesu,slijedećilogikuvećegprofita,prepoznaleprednostikojeimdonosiargumentdanijevažnogdjeseproizvodi,negogdjesejeftinijeproizvodi.Državeiinstitucijeuključilesuseuglobalizacijutekudrugojfazi,kadajepostaloočitodaneštoukorporacijskojlogicineumitnoideupravcustvaranjasocijalneirazvojnenepravdeteširenjarazlikaizmeđubogatihisiromašnih.Iumjestodauvedupravilairegulativukojabiograničilarastućumoćmultinacionalnihkorporacijakojestvarajusvevećijazizmeđuljudiinaroda,državnevladečestoiduupravcu(ponekadprikrivene)podrškeprofitnihinteresatihkorporacija!Tekkadajestvardovedenadosveopćegprotesta,dopobuneglobalizacijomosiromašenihiobespravljenih»malih«ljudiinaroda,idržavnevladepočelesurazmišljatiotomedasumoždatimalinarodidugoročnoupravukadaukazujunaneodrživosttakvogaglobalizacijskograzvoja.Ijošuvijeksamorazmišljaju!Zbogtogasmosvizajednopredizborom–kogaseodreći:profitnoginteresameđunarodnihkompanija,iliživotnoginteresanerazvijenogsvijeta.Činisedazasadanemadovoljnoželje,snagenitiinteresadasestvaripokrenuujedinomodrživompravcu:općemmeđunarodnomdogovoruoograničavanjukorporativnelogike,korporativnogprofitainjegovuusmjeravanjuusocijalnoirazvojnopravednijupodjelu.Dotakvogarazbijanjakorporacijskesnageinećedoćisvedokseutajprocesneuključiicivilnodruštvo,nevladineudruge(alineonekojefinancirajunekemeđunarodnekorporacijezbog/opet!/vlastitihinteresa),Crkvaisvereligije.

2

O temi odnosa globalizacije i kulture usp.Franz J. Lechner, »Cultural Aspects of theWorldSystem«,u:PeterBeyer (ur.),Religion im Prozess der Globalisierung,Würzburg2001.,str.65–84.

3

Usp. izvrsne prikaze/studije o toj temi, kojepruža:PeterBeyer,»GlobalisierungundReligion:eineAuswahlenglischsprachigerLite

ratur«,u:P.Beyer(ur.), Religion im Prozess der Globalisierung, str.XI–LV;PeterBeyer,»What Counts as Religion in Global Society?«,u:P.Beyer (ur.),Religion im Prozess der Globalisierung, str.125–150;JoséCasa-nova, »GlobalizingCatholicismand theReturn to a ‘Universal Church’«, u: P. Beyer(ur.),Religion im Prozess der Globalisierung,str. 201–225.Svenavedene studije donose iobilnubibliografiju.



1.Pozitivniinegativniglobalniprocesi

Globalizacijajedanasnepobitnačinjenica;njusenemožeodstranitiiznašesredine,nitijezanemariti.Valjajeprihvatitiinadobrousmjeravatiioblikovati.

1.1. Pozitivni

Nakulturalnom,napolitičkom,nagospodarskom ina religijskom(misije)područjuglobalizacija imanekezapaženerezultate.Velikapolitičkaglobalizacijaostvarena je osnivanjemUjedinjenihnaroda; preko te političkeorganizacijeuloguupravljanjasvijetomimajui»mali«i»veliki«narodi(iakoseiUNpromijenio…).OsimUN-a,značajnajeglobalnapolitičkastrukturaiEuropskaunija.OnaželiobjedinitieuropskedržaveistvoritivelikumoćnupolitičkuzajednicudržavainarodakojabimoglabitiuzSAD,KinuiRusijuravnopravan partner u određivanju svjetske politike.Konačno se došlo dospoznajedanakonkrvaviheuropskihratovatrebastvaratizajedništvo,suživotibratstvomeđuljudima.Hoćeliglobalizacijaiuspjetiostvaritiprednostikoje nosi sa sobom, ovisi omnogim elementima, pa i o naporima crkavai religija koje trebajubiti svojevrsni korektivunadvladavanju loših stranaglobalizacije.Danasjevelikazaslugaglobalizacijeiširenjegospodarskihuspjeha,iznalaženjenačinadaseproizvedevišenpr.hranezasiromašnijidiosvijeta.Tomupridonosiiznanost,znanstvenaistraživanja.Također,globalnopozitivnajestvarimaterijalnapomoćstradalnicimaraznihnepogoda(potresi,požari,poplave):izcijelogsvijetavrlobrzostižepomoćnapogođenapodručja.Proizvodnjadobarainjihovaponudasvimgrađanimasvijetapojeftinijojcijeni(bezcarina)teuvođenjedemokratizacijeiuonadruštvakojasustoljećimapodvlašćuraznihmalihvlastodržacatakođerjeplodglobalizacijskihprocesa.Nadalje,zahvaljujućisuvremenimsredstvimakomunikacije(PC,Internet,elektronskapošta,televizija,tisak…)danasmoguljudijednidrugima,posvekolikomsvijetu,priopćavatisvojaotkrića,spoznajeiiskustva;tudoistanemagranicaniprepreka.Usvakomslučaju,procesglobalizacijeimasvojedobrestranenaraznimpod-ručjimaitotrebainadaljerazvijatiinjegovati.

1.2. Negativni

Nažalost,postojeinekeopasnostiglobalizacije.4Velikiimoćninarodiunapastisudaiskorištavajugospodarskumoćmanjihnaroda,kakobiihpodvrglisvojimekonomskimipolitičkimopcijama.Zamalenarodepostojiopasnostdasepotpunointegrirajusvelikimatedatakogotovoinestanu.Svjesnoilinesvjesno,globalizacijabrišerazlikemeđunarodimailjudima,uodnosunanjihovupovijest,jezikikulturu,tj.uodnosunasveštojedannarodčininarodomištotrebaidalječuvati.Negativni trendovi ividovimoguse lakouočitinagospodarskom,političkom,socijalnom,kulturalnom,etičko-ekološkomireligijskompodručju.

1.2.1. Gospodarski (ekonomski) vid globalizacije

Većjerečenodaseglobalizacijunajčešćepromatrakaoekonomskifenomen.5U tom smislu, sam termin počinje se rabiti u SAD-u i označava fenomen



međuovisnostiekonomijeitržištaštosujeprouzročilesofisticiranetehnikeinformatikeitelekomunikacija.Nekipakautorinaglašavajudajeglobalizacijaunekimsvojimvidovimasofisticiranainačicahegemonizmaiimperijalizmakojanasodvodinatraguvrijemefeudalizma,kadasumoćibogatstvobiliurukamamalobrojneelite, ili jošdalje–uvrijemeRimskogCarstva.6Svakako,ne treba zaboraviti da jeglobalizacijaprije svegaproduktvelikezapadneideologijeliberalizma.7

Doduše,nekiznanstvenicinastanakglobalizacijepovezujuuzpolitičkeodlukeštosuihdonijelenajrazvijenijezemljesvijeta1975.uRambouilletukodPariza(grupaG6).8Tadajeodlučenodasedopustislobodaprivatizacijitedanebudepunovezeizmeđuekonomijeipolitike.Takosvakipoduzetnikmožeizvoziti svojkapital, robu i tvornice izvannacionalnihgranica,aodgovarasamosvojimdioničarima(nenacionalnojvladi).Tojedoveloidopromjenau fiskalnimposlovanjima, do promjena taksi, kao i do promjenenovčanihjedinica(eurouEuropskojuniji).Timejesvepostalopodređenoimperativuprofita.Novaciprofitdobilisuvelikuistvarnumoćkojasesadanašlauposjedutransnacionalnihbanakaikorporativnihmultinacionalnihdruštava.Takojenastala»globaliziranaekonomija«kojanepoznajevišedržavnegranice,avodiselogikommaksimalnogkorištenjasvihpotencijalazaostvarenještovećegprofita.Takavrazvojnevodiračunaosocijalnojkomponenti,tj.oposljedicamasvogadjelovanja.Takomponentaostavljenajenabrigupojedinimdržavamakojesemorajubrinutizasvojegrađaneizadruštvenirazvoj.No,itusudržavesnažnouvjetovaneodmeđunarodnihfinancijskihinstitucija(Svjetskabanka,MMF,WTO9)kojeobičnotražesljedeće:– državemorajuuklonitisvepreprekemeđunarodnojtrgoviniistranimulaganjima;

– državemorajuobavitibrzuprivatizaciju,paijavnogsektora;

4

Onegativnimvidovimaprocesaglobalizacijenapisanojejakomnogo.Donosimoteknekoliko naslova: Noam Chomsky, Sulla nostra pelle. Mercato globale e movimento globale?,Milano1999.;AmartyaSen,Etica ed economia,Roma-Bari2000.;AmartyaSen,Lo sviluppo è libertà. Perché non c’è crescita senza democrazia,Milano2001.;WaldenBello, Il futuro incerto. Globalizzazione e nuova resistenza,Milano2002.;SusanGeorge,Fermiamo il WTO,Milano2002.

5

Usp. JosefBeyfluss,Globalisierung im Spiegel von Teorie und Empirie, Köln 1997.;Alexander Rüstow, Die Religion der Marktwirtschaft,Münster2001.;KenichiOhmae,Il senso della globalizzazione,Milano1998.;Karl Gabriel (ur.), Globalisierung, Münster2000.;StefanoZamagni,»Unaletturasocioeconomicadellaglobalizzazione«,Rassegna di Teologia 4 (2002), str. 485–510; StefanoZamagni,»Globalizzazione:economia,politica, ambiente«,Credere oggi 139 (1/2004),str.37–46.

6

Usp.otomevrlozanimljivenapise:AnđelkoMilardović,»Globalizacija«,u:AnđelkoMilardović (ur.), Globalizacija, Zagreb 1999.,str.9–32;ISTI,Pod globalnim šeširom: društva i države u tranziciji i globalizaciji: ogledi iz politologije i sociologije politike, Zagreb2004.; ISTI, »Neoliberalna globalizacija.Transformacijadruštavaidržavaudobadrugemoderne«,u:DavorkaVidovićiDavorPauković (ur.),Globalizacija i neoliberalizam: refleksije na hrvatsko društvo,Zagreb2006.,str.61–77.

7

Usp.IvanCifrić,Moderno društvo i svjetski etos – perspektive čovjekova nasljeđa,Zagreb2000.

8

SAD, V. Britanija, Japan, Njemačka, FrancuskaiKanada.KasnijesupridošleItalijateRusija(G8).

9

Usp.MariaRosaria Ferrarese,Le istituzioni della globalizzazione. Diritto e diritti nella società transnazionale,Bologna2000.



– tržištemorabitislobodnoifleksibilno;– državemorajusmanjitisocijalnetroškove.10

Osim toga, nerijetko financijske ustanove zadužujumale narode u svojimbankama,kakobizarađivalegolemesvotenovcanatimsiromašnimibespomoćnimnarodima.Golemidugovisiromašnihzemaljavelikimaibogatimasuprilikaisredstvodaihkontrolirajuinadnjimavladaju.Dakle,zarazlikuodklasične(kapitalističke)slobodetržišta,globalizacijatežipremapotpunoslobodnojrazmjeniproizvodnihčimbenika,posebicekapitalairada.Ovakozamišljenoglobalnodruštvoimalojeisvojeideološkepretpostavke:individualizam, apsolutna sloboda pojedinca, harmonizacija sukoba prekoborbezaživotikonkurencijekojavodiopćemdobru.Vjerovalose(ijošsevjeruje,nažalost!)daćeseprekoprogresivnograstausmjeritičitavadruštvena stvarnostpremaboljojbudućnosti.A to je čistamaterijalističkapostavkaživota,ukojojseisamasvrhaživotasastojiuraduiproizvodnji, jerto–navodno–dovodidoblagostanjaisreće!Ustvarnosti,dotogapakdolazi tekmanjidiodruštvakojiu svojim rukama imaekonomsku,političku isvakudrugumoćtegospodari iusmjeravadruštvoičovjekapremasvojimciljevima:proizvodnjiipotrošnji.Jedanodglavnihciljevaglobalizacijeijestbeskrajno(?!)povećavanjetržištakakobiseomogućiorastproizvodnje.Napredaktehnikeitehnologijepostajecilj,ačovjekpostajesamosredstvo.Utakvim(globalističkim)procesimačovjekpostajenemoćandasesuprotstavidiktatutehnikeitehnologije;novisustavvrijednostikojimunamećutehnikaiglobaliziranodruštvoonprihvaćagotovobezotpora,»prilagođava«se,adanijenisvjestandaseradionovojvrstiteroraineslobode.Naovajnačinrođenojenovodruštvo,nikapitalističkonisocijalističko.Onojebitnousmjerenonaekonomskirast.Stvorenajeipotpunonovakulturaukojojsusepromijenilimotiviinačinživljenja,apomaloseizgubioiistinskismisaoživota.Tanovakulturaotvorila je inizgorućihpitanja:Štoučinitidačovjekaneotuđuje»stroj«iadministracija,gdjejeonsamobroj?Kakousmjeriti proizvodnju (održivi razvoj), očuvati rezerve, uštedjeti energiju?Kakoživjetiskromnijeibezstvaranjaumjetnihpotreba?Kakoizbjećidačovjekicijelazajednicanebudusamoiskorištavani,manipuliraniiupravljaniodmoćnihibogatih?Kakoosiguratizdravživotniprostor?Kakokontroliratiznanstvenoistraživanjeiprimjenutehnikedabudunaopćedobroizakoristčovjeka?Štorećipredpravimlicemglobalizacijekojegovorionepravdi inepravednojraspodjelidobara?Diljemsvijetavladarelativnosiromaštvo,auzemljamaurazvojuikrajnjesiromaštvo!Poznatojeda80%stanovništvanazemljiuživasvega20%svjetskedobiti,dok20%bogatogstanovništvauživa80%dobiti.Posebnapriča je i veliki gubitak radnihmjesta, što je takođerposljedicaglobalizacije!Naslobodnomsvjetskomtržištudanas, izgleda,vrijedesamooni ljudikojimoguneštoponuditi naprodaju teonikoji imajudostanovcada tokupe.Onibeznovca,bezkapitala,maloiliništanevrijede!Onisunarubudruštva,kamoihjeotpremilaglobalnakonkurencijanasvjetskomtržištu.Zbogsvegatogapostavljasepitanje, jeliovakavsvjetskiporedaki jesuliovakviodnosimeđuljudimaodrživinadužirok?Jesulisposobni,naprimjer,riješiti jednuodnajvećih suprotnostiudanašnjemsvijetukao što jeodnosrazvijeni–nerazvijeni,odnoskojićeseizgodineugodinusvevišezaoštravati?Globalni terorizamnije najveća opasnost za budućnost čovječanstva,negojetoupravoproturječnostizmeđubogatihisiromašnih,golemerazlike



izmeđurazvijenihinerazvijenih.Svjetskobogatstvokoncentriraseusvemanjembrojuruku;bogatisusvebogatiji,asiromašnisvesiromašniji.Nebilisemoglodogoditidaplimnipopulacijskivalnerazvijenihisiromašnihusvompohoduu razvijene zemlje i u svojoj borbi za goli opstanak sruši sadašnjisvjetskiporedakglobalnogdruštva?Nekiglobalizacijskiprocesi izgodineugodinupovećavaju spomenute suprotnosti irazlikemeđuljudimainarodima.Raznaizviješćaianketetvrdedasvakihsedamsekundiumirejednodijeteodgladiibolesti;ujednomdanuumreih7000.Dakle,ujednomdanuumireodgladivišedjecenegoštosuukupnegodišnježrtvesvihterorističkihakcija.Zatosespravommožepostavitipitanje:Je li stvarnoborbaprotivglobalnog terorizmanajvažnijazabudućnostčovječanstva,ilibitotrebalabitiborbaprotivgladi,siromaštva,bolesti,bijede…Timvišeštosuuznatnojmjeriiuzrociterorizmaposljedicatebijede,siromaštvainepravdikojeproizvodibezobzirnadiktaturakapitala,profitaimoći.Zbogsvega togasekaonužnopostavljapitanje:Je liodrživ takavsvjetskiporedak, je lionmoralan,odnosnoakonije, što semožeučiniti ikakogamijenjati?Čovjekpojedinac,naravno,nemožeučinitipunonitikaopojedinacmoženeštoposebnomijenjatiuprocesuglobalizacije,jerrazvojtehnikeitehnologijeidesvojimputemneovisnoodvoljepojedinca.Procesiglobalizacijepraktičnosunezadrživii,bezdvojbe,ubrzavajustvaranjesvogavlastitoga(globalnog)sustavavrijednosti.Aobrisi takvoga»sustavavrijednosti«vidljivisu,primjerice,učinjenicidaprofitsveodređuje(neoliberalni»divlji«kapitalizam),dasesvijetpretvarau»globalnoselo«,kakobiseosiguraloslobodnotržišteineograničenolovištezamultinacionalnikapitaliuvećavanjezarade.Upravozbogtogainanovinačintrebaraspravljatiovrijednosnomsustavu,ovrednotama,omoralu,oodnosudobraizla,obudućnostičovječanstva…Drugim riječima, suvremeno društvo i ljudska zajednica ne smije odustatiod napora da se suprotstavi negativnim aspektima brzog razvoja tehnike iglobalnog društva.Ti napori trebali bi biti usmjereni ponajprije na zaštituslobodeidostojanstvakakočovjekapojedincatakoičitavihnaroda,kulturaičovjekovaokoliša.Načinnakojibiseostvarilispomenutinaporiusuprotstavljanjunegativnimaspektimaglobalizacijesvakakonisu»antiglobalističkiprosvjedi«idemonstracije(iakoionibaremukazujunanekeopasnostikojedonosiglobalističkiproces)kojisučestoprevišerušilački.Akojeglobalizamsudbinakojasenemožeizbjeći,umjestorušilačkogantiglobalizmaiumjestopolitikeizolacionizma,potrebnojestvaranjesvjetskedemokratskeorganizacije,svojevrsnogasvjetskogapolitičkogpokretakojićeosmislitinovisadržajglobalizmaiugraditiunjegazaštitnemehanizme,kakobiseonemogućilabeskrupuloznadiktaturanovihtehnologijaimultinacionalnogkapitalakojičovjekapretvarajuumalinevažnikotačićsvjetskogamegastrojazaproizvodnjubogatstvaiprofita.Stvaranjejednogatakvogpokretazaglobalnudemokracijuizdanaudansvejepotrebnijeizbogsljedećihrazloga:1. Nacionalnedržave(čakionerazvijeneisnažne)mogusvemanještititi

vladavinuprava,ljudskihprava,demokraciju,sloboduidostojanstvo,jersve višemoraju postupati prema diktatu svjetskog kapitala i institucija

10

Usp. Robert Misik, Mytos Weltmarkt. Vom Elend des Neoliberalismus,Berlin1997.;Raz-

niautori,Non è vero. I dogmi del neoliberalis-mo,Torino2002.,str.1–25.



kojesuufunkcijikapitala(MMF,Svjetskabankaidrugesličnefinancijskeinstitucije).

2. Dosadašnjedemokratskesvjetskeinstitucijekoještite,ilibitrebaleštititi,demokratskapravaislobodečovjekainaroda(uključujućiiUN)svesuvišepodkontrolomsvjetskogkapitalainjegovihinteresa,svemanjemogubiloštoučinitiprotivprakseglobalizmakojismanjujepravovećineljudiusvijetuipovećavarazlikeizmeđubogatihisiromašnihusvijetu.

3. Globalnaborbaprotiv terorizma,onakokakosedanasrazvijausvijetu,nesamodaotvaramnogapitanjaidvojbenegoistvaranoverealneopasnostidaposlužikaoizgovorzanavodnunužnostredukcijedemokracijeislobode.

Uprvimgodinamanovogtisućljećasvijetjeočekivaonastuppovijesnograzdobljamira,slobode,demokracijeiljudskogdostojanstvazasvakogčovjekanasvijetu,alinažalostnadjelusuopasneretrogradnetendencijesužavanjaljudskihpravaipogoršanježivotazavelikdiočovječanstva.11

Dakle,mogućiodgovornaproblematičneglobalističkeprocesemoglobibitistvaranjepolitičkogpokretakojićeinanacionalnojinasvjetskojraziniiznjedritiodgovarajućukoncepcijuiodgovoritinapitanje,kakodatinovesadržajeglobalizmu,kakodanašnjiglobalizamkaovladavinukapitalapretvoritiuglobalizamdemokracije,slobode,čovjekovadostojanstva,ljudskihisocijalnihpravairavnopravnostisvihnaroda.

1.2.2. Socijalno-politički, kulturalni i etički vidovi globalizacije

Socijalno-politički vid globalizacije usko je povezan s onim ekonomskim.Samamogućnostvećeproizvodnjeizaradebezvelikeuporabeljudskeradnesnagestvarateškepolitičkeisocijalnekontradikcije,gdjeuskikrugbogatihpostajebogatiji,abrojnezaposlenihiprivremenozaposlenihradnikapostajesveveći.Tonarušavasocijalnukohezijudruštva,štopakdovodidosocijalnihsukobainanositeškeposljedicedemokracijiidemokratskomdruštvu.12

Na čisto političkom području,stvaranjeslobodnogasvjetskogtržištateuklanjanjegranicaprilikajezasukobe,prevlastiiskorištavanje»malih«naroda.13S pravom se danas govori o neokolonijalizmu: s gospodarskom prevlašćuiderukupodrukuipolitičkaprevlastmoćnihnadslabima.Multinacionalnimkompanijamadanasjeuprvomreduuinteresustvaranjenacionalnihvladakoje ćenjimabiti vjerne, koje će štititi njihove interese (kapital, trgovinu,investiranje).Zatosedanassvevišerazumnihljudipitajelisovakvomglobalizacijomuopćespojivademokracija,socijalnapravdaiblagostanje.Cijeledržavepostajubespomoćnooruđeurukamabogatih.14

Zbogsvegatogaprimjećujesedaiuvisokorazvijenimdemokratskimzem-ljama sve veći broj građana ne izlazi na izbore i da se sve veći broj ljudiuopćevišenezanimazapolitičkiživot.Jedanodrazlogasigurnojeitajštoljudiosjećajuda suumnogočemu izoliraniodmehanizamaodlučivanja teseosjećajužrtvama.Jasnojeitodaseoniisključeniizekonomskihkrugovaproizvodnje i razvoja (jer nemaju posla) osjećaju društveno nekorisnima idasupolitičkidemotivirani.Drugimriječima,onigubevjeruudemokratskiporedakkojisenamećekaonajboljisustavdruštvanasvijetu.Na čisto socijalnom području globalizacija jepokrenulabrojnemigracije inezapamćeno radničko iseljeništvo. Stvaranje velikih poduzeća na jednommjestu,najčešćeuvelikimgradovima,prisiljavaljudedanapustesvojatradicionalnaognjištateidu»trbuhomzakruhom«diljemsvijeta.Pretpostavljasedadanasimaoko70milijunaradnikakojiživeizvansvojedomovineu



razvijenimzemljamaukojima lakšemogudoćidoposla.No, ti radnicisunajčešćeiskorištavanidoponižavanja.Udaljeniodsvojihobitelji,odsvojihkulturalnihivjerskihkorijena,bivajuunovimsredinamabačeninarubdruštva.Osim toga, restrukturiranjem,odnosnoudruživanjemmanjihpoduzećauveća,nastajustečajevi i tehničkiviškoviradnesnage.Tadaupravostraniradniciprvigubesvojeradnomjestotepostajusocijalnislučajevi,tovećiakojesnjimaicijelaobitelj.Takonezaposleniradnicinerijetkosepočinjubavitidjelatnostima koje su na rubu zakona ili čak protuzakonite (»crno tržište«radatekjenajblažiobliktakvihnezakonitihdjelatnosti,posebiceuodnosunakrađu,iznude,prodajudrogeioružja…).Nijestogačudnodadanašnjaglobalizacijamnogimaizgledakaodobrapričadominantnogdruštva,kojaserazvila,proširilainametnulaprekonovetehničko-znanstveno-neoliberalnesvjetskeklasekojajepostalavlasnica»znanjai sredstava financijskemoći«.Tanovasvjetskaklasaposebice jeuSAD-unašla svojupolitičku i institucionalnupodršku, takodanije slučajnoda setakvaglobalizacijakodmnogihiumnogočemuosjećakaonametanjesjevernoameričkogaimperijalizmasvijetu.Slobodnotržištekojejeusmjerenosamonazaradu(profit)stvara,dakle,značajne socijalno-političke probleme i tenzije. Konzumizam,materijalizam iuživanje(»kruhaiigara«)postaojesglobalizmomnovistildruštvenogživota:štovišeimati,posjedovatiitimesedičitipreddrugima(siromašnijima),ukojimasebrzorađabijesizavist,paimržnjanaonekojisisvemogupri-uštiti(bogatiji).Todovodidosocijalno-političkihnemiraisukoba,ajednakotako idoduhovnogosiromašenja,dogubljenjaduhovnihdimenzijaživota,doegoizma,korupcije,oportunizma,nasilja…Antiglobalističkiprosvjedi idemonstracije(ponekadrušilački),činise,moglibibitisamouvodunoveiširesukobeglobalnogkaraktera.Na kulturalnom područjuglobalizacijaviševodiračunaocjelininegoodijelovima,višeosustavimaistrukturamanegoopojedincima(tzv.holističkipristup).15Tuprijetivelikaopasnostdegradaciječovjekovadostojanstvainjego

11

Usp.SusanStrange,Chi governa l’economia mondiale? Crisi dello stato e dispersione del potere,Bologna1998.;RichardSennett, L’uomo flessibile. Le conseguenze del nuovo capitalismo sulla vita personale,Milano1999.;ZygmuntBauman,Dentro la globalizzazione. Le conseguenze sulle persone,Bari1999.; Zygmunt Bauman, La solitudine del cittadino globale, Milano 2000.; Samuel P.Huntington,Lo scontro delle civiltà e il nuo-vo ordine mondiale,Milano2000.;GiuliettoChiesa–MarcelloVillari,Superclan. Chi comanda l’economia globale,Milano2003.

12

Usp. Josef E. Stiglitz, In un mondo imperfetto. Mercato e democrazia dell’era della globalizzazione, Roma 2001.; Federico Bonaglia –Andrea Goldstein,Globalizzazione e sviluppo,Bologna2003.;RenzoGuolo,La società mondiale. Sociologia e globalizzazione,Milano2003.

13

Usp.RobertoMancini,Senso e futuro della politica. Dalla globalizzazione a un mondo comune,Assisi2002.

14

DovoljnosesjetitinepravdiipogrješakakojesuEUiSADučinilepremaHrvatskojod90-ihnaovamo.

15

Otemi»globalizacijaikultura«usp.PierC.Bori,Per un consenso etico tra culture,Geno-va1991.;JoanaBreidenbach–InaZukriegl,Tanz der Kulturen. Kulturäle Identität in einer globalisierten Welt,München1998.;RolandRobertson, Globalizzazione, teoria sociale e cultura globale, Trieste 1999.; ZygmuntBauman,Dentro la globalizzazione. Le conseguenze sulle persone, Roma-Bari 1999.;Franz J. Lechner, »Cultural Aspects of theWorldSystem«,u: P.Beyer(ur.),Religion im Process der Globalisierung,str.65–84;ElenaBeinRicco(ur.),La sfida di Babele. Incontri e scontri nelle società multiculturali,Torino2001.; JacquesAudinet, Il tempo del metic-ciato, Brescia 2001.; Peter Koslowski (ur.),Philosophischer Dialog der Religionen statt Zusamenstoss der Kulturen im Prozess der Globalisierung,München2002.; RobertoPapini(ur.),Globalizzazione: conflitto o dialogo di civiltà,Napoli2002.(posebicejezanimljiv



vihposebnosti.Čovjeksetrebarazvijatinasvimpodručjima,alitrebatakođerčuvati neke svoje vrednote koje su neponovljiva stvarnost: jezik, povijest,tradicija,religija,običajiitd.,zapravosveukupnakulturajednognaroda.Na vjerskom područjuprocesglobalizacijetakođerkrijemnogeopasnosti.16Budućida jenjezinciljprodrijetiusveporesvjetskogdruštva tezavladatisvimljudimaisvimasocijacijama(tzv.holističkisustav), tesvjesnoilinesvjesnouklonitisverazlikemeđuljudimaistvoritijedinstvenureligiju,kulturu,civilizaciju,ondamože,zapojedinereligije,nastatiopasnostdanestanuilidaseutopeuneku»velikusvjetskureligiju«kojubibilolakšekontroliratiikojubi svimogliprihvatiti (jer imaelementegotovosvihvećih religija).OsobitoseosjećaodređeniotporglobalizacijeprotivKatoličkecrkve,budućidajeonasamavelikaglobalizacijakojaimagolemiutjecajgotovonasvimrazinamajavnogživotausvijetu.Kaoreakcijanatakveglobalističkepostupkejavljajuseunutarpojedinihvelikihreligija(posebiceuislamu,aiukršćanstvu)fundamentalističkeskupineljudikojiseprotivnjihborezasvojvjerski,kulturalniinacionalniidentitet,ponekadinedozvoljenimsredstvima.Moždatuizvorišteimaiproblemterorizmakojisehranireligijskimelementima.Tojenajizraženijeuislamu.17

Globalizacijanastojireligijeujednačitiispojitiunekuzajedničku,sinkretistič-kureligijukojabibilaprihvatljivazasvenarodeikojabiondabilauslužbiglobalizacijskihprocesa.PapaIvanPavaoII.jeprilikomVelikogjubileja2000.pozvaopredstavnikevelikihreligijanamolitvu,najvišezamirusvijetu,aliizatodasvizajednorazvijajusvojereligijsketradicijeidanedopustedaseonenapusteidaprevladaagnosticizam,indiferentizam,liberalizamilinekanova(kvazi)religija.18UtimglobalizatorskimnastojanjimaprimjećujesevelikiutjecajNewAgeakojisenastojinametnutiuovomglobalizatorskomprocesukaojedinstvenauniverzalnareligija.19

I na području ćudoređa postoje opasnosti u svijetu globalizacije. Pojaveabortusa, eutanazije, homoseksualnosti u takvom se globalnom trendu unekim zemljamaozakonjuju.Globalizacijomdržave stvaraju svoje globalizatorskestrukture,čestoimitirajući(svjesnoilinesvjesno)centralizacijuKatoličkecrkve.Godine1998.uRimujeutemeljenmeđunarodnisuduDenHaaguzasvapravnapitanjaEuropskeunije,išire.Pitanjeje,pokojimćekriterijimainormamatakavmeđunarodnisudsuditi:povjerskimietičkimnačelima,pokriterijimasavjestiiljudskogdostojanstva(pravanaživot)iliponekimdogovorenim(konvencionalnimikompromisnim)normamaikriterijima.Opasnost po ćudoređe prijeti odatle što se predstavnici državnihstrukturamoguautonomnodogovoritištoglobalnomdruštvuodgovara,aštone.Jedinikriterijtakvimglobalizatorskimstrukturamajeonoštojekorisnoiudobnozačovjekaizaljudskodruštvo.Tumogunastativelikiproblemijerseuprviplanstavljaglobalnacjelina(strukture,sustavi,ustanove),anečovjekovo dostojanstvo, osobito njegove transcendentne, duhovne vrijednosti.OzakonjenjehomoseksualnihbrakovaieutanazijeunekimzemljamaEuropskeunijejeeklatantanprimjerzato.TakvićekonvencionalniikompromisnizakonidovestiCrkvukojasetomeenergičnoprotiviuproblematičnusituaciju.ZbogsvegatogaCrkvaikršćanstvoimajuuglobalizacijskojutakmicivažnuulogustavljajućiIsusaKristausvakodnevnustvarnost:pouzorunanjegatrebanastojatioblikovatičovjekakojićebitiodgovoranzaupravljanjesvijetom;čovjekjeodBogastavljenzagospodarasvijeta(usp.Post1,27–31)tečovjeksasvojestranemorabitirazumaniodgovorangospodarsvijeta.20



II.OdgovorCrkve

Nakon što smonaznačilipozitivne, ali i negativnevidove iopasnostikojeglobalizacija nosi sa sobom na različitim područjima, sada ćemo pokušatinaznačitiputkojimbiCrkva(inesamoona)moglaićitedatisvojdoprinosurješavanjuinadilaženjuspomenutihnegativnosti.

1.GlobalizacijaiSvetopismo

Moželi,ikako,Biblijapomoćidaseizbjegnuzamkeiopasnostiglobalizacije,odnosnodaseprihvatenjezinepozitivnestrane?MogulionikojitemeljesvojćudoredniivjerskinazornaBiblijimirnogledatikakosamojedanmalidio čovječanstva uživa tako veliki dio svjetskog bogatstva, dok veliki diočovječanstvaživiubijediisiromaštvu?DopuštaliBiblijabeskonačnoiskorištavanjezemnihdobara(resursa)uprilogtakomalogbrojaljudi?Biblijskiodgovornasvatapitanjajeglobalan:neboizemlju,tj.svevidljivoinevidljivostvoriojeBogzačovjekakojegaje,stvorivšiganasvojusliku,smjestiou»edenskivrt«(usp.Post1,26–27;2,8).Prvičovjek,Adam,uosobljenjejesvihljudi,učimoukršćanskojantropologiji.Takojesvimljudima,anesamojednommalombrojuljudi,Bogrekao:»Ploditeseimnožiteinapunitezem-

članak:MichaelPaulGallagher,»Ledimensioniculturalidellaglobalizzazione«,objavljen iu:La Civiltà Cattolica, III, 2003., str.52–58; Amartya Sen, »Civiltà prigioniere«,Micromega4(2002),str.171–184;AgostinoGiovagnoli,Storia e globalizzazione,Roma–Bari2003.

16

Odnos globalizacije i religija (posebice krš-ćanstva) opisao je vrlo dobro Roland Robertson, Social Theory and Global Culture,London 1997.; usp. također:MaxL. Stackhouse, Christian Social Ethics in a Global Era, Nachville 1997.; Max L. Stackhouse,»Business,economicsandChristianEthics«,u:RobinGill (ur.),The Cambridge Companion to Christian Ethics, Cambridge 2001.,str. 228–243; Maura A. Ryian – Todd D.Whitmore (ur.), The Challenge of Global Stewardship: Roman Catholic Responses,Notre Dame 1997.; Peter Ulrich, »Integrative Wirtschaftsethik: Grundlagenreflexionder ökonomischenVernunft«,Ethik und Sozialwissenschaften 11 (2000), str. 555–642;HansDiefenbacher,Gerechtigkeit und Nachhaltigkeit. Zum Verhältnis von Ethik und Ökonomie,Darmstadt2001.

17

Dakako,»islamskiekstremizam«nesmijesegledatisamokaoprodukt»globalističkihnapada«ilisiromaštva,negokaoizrazkojiimaidrugeuzroke,međukojimajeiislamskifundamentalizam.

18

Usp. GiovanniPaolo II.,Nuovo millennio ineunte,Bologna2001.;(Novo millenio ineunte. Ulaskom u novo tisućljeće, Zagreb 2001.;originalno izdanje na: http://www.vatican.

va/holy_father/john_paul_ii/apost_letters/documents/hf_jp-ii_apl_20010106_novo-mil-lennio-ineunte_it.html);»DiscorsodiGiovan-niPaoloIIinoccasionedell’incontrointer-religiosoalPontificioistituto‘NotreDame’diGerusalemme«, http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/travels/documents/hf_jp-ii_spe_20000323_jerusalem-notre-dame_it.html;»DiscorsodiGiovanniPaoloIIdurante l’incontro ecumenico nel patriarcatogreco-ortodosso di Gerusalemme«, http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/travels/documents/hf_jp-ii_spe_20000325_jerusalem-patriarchate_it.html.Osimnavede-noga,korisnojekonzultiratiidoprinoseautora:L.DiFonzo,G.Iammarrone,E.Marazzii O. Todisco u kojima se govori o »DuhuAsiza«(»LospiritodiAssisi«),objavljeniu:Miscellanea Francescana102(III–IV/2002),str.473–580.

19

OtomejepisaoDavidGress,From Plato to Nato. The Idea of the West and its Opponents,NewYork,1998.,aimnogidrugi.Usp.također:ElenaBeinRicco(ur.),La sfida di Babele. Incontri e scontri nelle società multiculturali;GiacomoCoccolini,Le voci del tempo. Per un ethos postmoderno,Bologna2002.

20

Oovojtemiusp.JohannB.Metz,»Propostadi programma universale del cristianesimonell’etàdellaglobalizzazione«,u:RosinoGibellini(ur.),Prospettive teologiche per il XXI secolo,Brescia2003.,str.389–402;EdmundArens,»Nuovisviluppidella teologiapolitica.La forzacriticadeldiscorsopubblicosuDio«,u:R.Gibellini(ur.),Prospettive teologiche per il XXI secolo,str.73–91.



lju,isebijepodložite!«(Post1,28).Dakle,temeljnaporukaBiblijeje:svakičovjek,stvorennaslikuBožju,obdarenjeneotuđivimpravimaidužnostima.Prematome,iprocesglobalizacijetrebastogasasvakimčovjekomuodnosunagospodarske, političke i kulturalne ciljevepostupati kao sosobomkojaimasvojedostojanstvo,anekaospredmetomkojimožebacatiovamo-onamo,potržišnimmjerilima.SredišnjatemaIsusovanavještajabilajekraljevstvo Božje,štojeslikazanovisvijet, tj. svijetnovihodnosameđu ljudima (horizontalno) i između ljudi iStvoritelja(vertikalno).Utomnovomsvijetutemeljnajevrijednostpravednost(iustitia),ljubavimilosrđe(caritas).TajnovisvijetmogustvaratisamoonikojisupremaStvoriteljuinjegovustvorenjuotvorenaduhaisrca(usp.IsusovablaženstvauMt5,3–8).U tomnovomsvijetu,Božjemsvijetu,nebismjelobiti (takovelikih)razlika izmeđubogatih isiromašnih, jersvisuljudibraćaisestre,članovijedneteistečovječanske(Adamove)obitelji.Utomnovomsvijetutrebavoditiračunaiopravednojraspodjelidobarameđuljudima,anezgrtatiihurukenekolicinemoćnih;trebavoditiračunaionadnaravnimvrijednostima(usp.Lk12,20pričuobogatašukojizgrćedobrasapolja).Premabiblijskomučenju,zemljajeBožjevlasništvo(usp.Ps24,1),aljudisunanjojBožjiupravitelji,aneapsolutnivlasnici.Ljudisu,poBožjemnaumu,odgovornizasadašnjostizabudućnostzemlje.Onanesmijebitinekontroliranoiskorištavana(usp.ustanovušabatnegodine:Pnz15,1;Lev25,4sl.).Onanijebilokakavpredmetzapukuuporabu,negojesvetoiposvećenotlo»izkojegajeBogoblikovaočovjekovotijelo«(Post3,19).Dakle,zemljaje dio čovjekove stvarnosti, stoga je trebapoštivati i ljubiti!Kao i svakogčovjeka–slikuBožju!

2.GlobalniprocesiiCrkva(kršćanstvo)

Tijekomposljednjihstotinjakgodina,Katoličkacrkvačestojegovorila,osimovjeriivjerskojsituacijiusvijetu,odruštvenom,političkomiekonomskomživotusvijeta.TajgovorsamaCrkvatumačikaodiosvojegaposlanjausvijetujeronanemože,adanepromatračovjekaunjegovusveukupnombitku.21UsvomposlanjuCrkvaseponajprijezauzimazačovjekaizapromicanjenjegovadostojanstva,atoondaznačidanemoženevoditiračunaionjegovuosobnomidruštvenomživotu,tj.osvemuonomeštočovjekaokružujeištogasetiče.Tako,crkvenompromatranjuirazmišljanjunijemogaopromaćinitiprocesglobalizacijeudanašnjemsvijetutegaizričitospominjeuraznimsvojimdokumentima,posebiceonimakojiseodnosenanjezinsocijalninauk.SampojamglobalizacijeusocijalnomnaukuCrkvenalazimotekuencikliciCentessimus annus(1991.),22alisadržajnonalazimogaipunoranije.Tako,prve papinske socijalne enciklike (Rerum novarum,Quadragesimo anno iapostolsko pismoOctogesima adveniens) bile su usmjerene na rješavanjedruštvenihproblemauindustrijskimzemljama;23Mater et magistra(1961.)24gledanadržaveurazvoju,aPacem in terris (1963.)25govorioglobalnomproblemuinternacionalizacijeekonomije.TajširokipoglednastavljajuiPopulorum progressio (1967.),26Laborem exercens (1981.)27 teposebiceSollicitudo rei socialis (1987.).28Nakon pada komunizma,Centesimus annus(1991.)29dajeglobalnuvizijupravedneekonomije,društvenogaipolitičkogporetka,aprviputgovoriiofenomenuglobalizacije.Zanimljivojevidjetikomususveoveenciklikeupućene.Prva(Rerum novarum)jebilaupućenacrkvenojhijerarhiji,druga(Quadragesimo anno)svimkatolicima, a sveostale»svim ljudimadobrevolje«.Na tajnačin jasno seuočavakakoposlanjeCrkve i socijalninaukKatoličkecrkveprerastajuna



globalnogledanjedruštvenihproblemaikakojepozivpostaoglobalnipozivnasudjelovanje»svihljudidobrevolje«.Dakle,Crkvaposjedujesvijestdajepozvanaiznositi,tumačitiiprimjenjivatiobjavljeninauknesamoprigodiceiapstraktno,negoikadjeriječokonkretnimpitanjimapovijesnogtrenutkaukojemsečovjeknalazi.SvetopismoiStarogaiNovogazavjetaitekakovodibriguočovjeku/osobi,onjegovukonkretnomživotu,aposebicekadajeriječosocijalnojdimenziji.Većsustarozavjetniprorocisnažnimriječimaiprijekorimaukazivalinasocijalnunepravdu,nasiromašene,potlačeneiobespravljene:ništanevrijedenimolitve,nižrtve,ni prinosi, a niti drugi vjerski obredi ako nema socijalne pravde (usp. Jer7,4–7;Iz1,11–17).Molitvaipostnemajuvrijednostiakoneuključuju»ukidanjeokovanepravednih,razvezivanjesponajarmenih,puštanjenaslobodupotlačenih,slomsvihjarmova;podjelusvogakruhasgladnima,uvođenjepodkrovsvojbeskućnika;odijevanjegolih«(Iz58,6–7;usp. Izl20,15–17;Am5,21–25;Mih6,6–8).TakođeriNovizavjetuzzapovijedljubavipremaBogujednakoinzistiranaljubavipremačovjeku/bližnjemu(usp.Mk12,18–34;Mt22,34–49).Na»posljednjemsudu«pakljudićebitisuđeniprematomekakosuseodnosilipremagladnima,žednima,siromasima,bolesnima,zatvorenima…(usp.Mt25,40).Prematome,Božjaobjavaiobjavljeninaukimaisvojusocijalnudimenzijukojukršćanstvotrebarazvijatiiostvarivatiikaonaukikaokonkretnupraksu.I jedno i drugo postoji u kršćanskim zajednicama od njihovih početaka, akasnijeserazvija,dinamičkiiprogresivnoukoordinatamavremenaikulture.Zahtjevi i plodovi kršćanske vjeremoraju se osjetiti i na društvenom i nakulturalnompodručju.30Natajnačinsestvaraiostvarujekršćanskasocijalnaidruštvenaetikaupovijesnomikulturalnomkontekstu.

21

Usp.MarijanValković,Sto godina katoličkoga socijalnog nauka,Zagreb1991.(sadržiencik-likuSollicitudo rei socialis IvanaPavlaII.).

22

Usp.IvanPavaoII.,Centessimus annus. Stota godina,Zagreb2001.

23

Usp.LeonXIII.(papa),Rerum novarum(en-ciklika),Roma1891. http://www.vatican.va/holy_father/leo_xiii/encyclicals/documents/hf_l-xiii_enc_15051891_rerum-novarum_it.html; PioXI. (papa),Quadragesimo anno(enciklika), Città del Vaticano 1931. http://www.vatican.va/holy_father/pius_xi/encycli-cals/documents/hf_pxi_enc_19310515_quadragesimo-anno_it.html; Paolo VI. (papa),Octogesima adveniens (apostolsko pismo),CittàdelVaticano1971.http://www.vatican.va/holy_father/paul_vi/apost_letters/documents/hf_p-vi_apl_19710514_octogesima-adveniens_it.html.

24

Usp. GiovanniXXIII.(papa),Mater et magis-tra(enciklika),CittàdelVaticano1961.http://www.vatican.va/holy_father/john_xxiii/ ency-clicals/documents/hf_jxxiii_enc_15051961_mater_it.html.

25

Usp. Giovanni XXIII., Pacem in terris (enciclica),CittàdelVaticano1963.http://www.vatican.va/holy_father/john_xxiii/encyclicals/documents/hf_jxxiii_enc_11041963_pacem_it.html.

26

Usp. PaoloVI.,Populorum progressio(encik-lika), Torino 1967. http://www.vatican.va/holy_father/paul_vi/encyclicals/documents/hf_pvi_enc_26031967_populorum_it.html.

27

Usp. IvanPavao II.,Laborem exercens. Radom čovjek(enciklikaoljudskomradu),Zagreb1981.;32003.

28

Usp.GiovanniPaoloII.,Sollicitudo rei socialis (enciklika), Bologna 1987. http://www.vatican.va/edocs/ITA1224/_INDEX.HTM.

29

IvanPavaoII.,Centessimus annus. Stota godina(enciklika).

30

Ovdje valja naglasiti da ovakav socijalninaukCrkvenijenekakvanovavrstasociologijeilinjezinacrkvenavarijanta.Specifičnostsocijalnog naukaCrkve je u tomeda iznositemeljne koordinate čovjekove društvenosti



3.Crkvenonaučavanjeiglobalniprocesi

RečenojedasampojamglobalizacijeusocijalnomnaukuCrkvenalazimouencikliciCentessimus annus.Tuse,izmeđuostaloga,kažesljedeće:

»Danasseprovoditzv.‘globalizacijaekonomije’,pojavakojunesmijemoomalovažavatijerjekadrastvoritiizvanredneprigodevećegablagostanja.Nosvesevišeosjećapotrebadatojsvevećojinternacionalizacijiekonomijeodgovarajuvaljanameđunarodnatijelanadzoraivodstva,kojaćeusmjeravati samuekonomijupremaopćemdobru, što sadanijednapojedinadržava,makarionanajmoćnija,nijekadraučiniti.Dabisemogaopostićitakavrezultat,potrebnojedaporasteskladnasuradnjaizmeđuvelikihzemaljaidaumeđunarodnimtijelimabudupravednozastupljeniinteresivelikeljudskeobitelji.Potrebnoje,također,datatijela,procjenjujućiposljedicesvojihodluka,uvijekvodenaodgovarajućinačinračunaoonimnarodimailizemljamakojemaloutječunameđunarodnotržište,aliobilujuživljimibolnijimpotrebama,teimjenužnavećapomoćzanjihovrazvitak.Nemasumnjedanatompoljutrebajošmnogoučiniti.«31

Izovogajejasnovidljivodajeprviosvrtcrkvenogučenjanaglobalizacijuusmjerenprijesveganaekonomskividglobalizacijskihprocesatedatajosvrtsadržiusebivišeznačenja.32

Globalizaciju sevidikao instrument»izvanredneprigodevećegablagostanja«zasvekolikočovječanstvo,atojecrkvenoučenjeosvijetuiočovjekuuvijektražilo.Slobodnonacionalnotržištenejamčiautomatskiopćedobrotejepotrebnoizatodonijetizakoneipravila.Tonebitrebaobitisamododataknacionalnimodredbama i pravilima, jer je riječ o globalnom tržištu koje bi trebalo bitijednakimzasvetestogaiuključujelegalnuupravu.Naglobalnojtržišnojrazinitonesmijebitiučinjenosačistonacionalnihrazina,većsetražemeđunarodnisporazumiiinstitucije.Toćebitidostižnosamoako»porasteskladnasuradnjaizmeđuvelikihzemalja«.Kontrolaglobalnogtržištatrebalabibitipodnadzoromnesamonacionalnihiinternacionalnihautoriteta,većipodnadzoromdrugihsocijalnihsnaga,štoodgovaraprincipusupsidijarnosti,pokojemuposredničkatijelaizmeđupojedinacaidržaveimajuprvotnuuloguustvaranjuslobodnogatržištakrozopćedobro.Usvimtimnaporimaposebnotrebavoditi»računaoonimnarodimailizem-ljamakojemaloutječunameđunarodnotržište,aliobilujuživljimibolnijimpotrebama,teimjenužnavećapomoćzanjihovrazvitak.«Tupomoćtrebajuimpružiti razvijenedržave, čime se želi reći daprednosti globalizacijenesmijuimatisamoprivilegiranezemlje(SAD,EU,Japan),negosvedržaveisvinarodisvijeta.Ekonomske i političkemjere o globalizaciji ne smiju se temeljiti samonaekonomijiipoliticinegoinaetičkimprincipima,odnosnotrebajubitivođeneetičkimmotivacijama.Etičkevrijednostizateprincipetrebalebiseizvoditiuekumenskomduhu,jerseizazoviglobalizacijemogurješavatisuradnjomizmeđukršćanskihcrkava,velikihreligijai»svihljudidobrevolje«.Prematome,globalizacijajeizazovnesamozaekonomiju,društvoipolitikuusvijetuvećjetoiizazovCrkvi.SamaCrkvajesvjesnatoga,alijesvjesnaičinjenice»danatompoljutrebajošmnogoučiniti«,posebicenapodručjuutjecajafinancijskogtržišta,nasvevećojrazliciizmeđubogatihisiromašnih,napodručjumeđunarodnesolidarnostiinapodručjuočuvanjaprirodeiokoliša.33

Ujednomdrugomosvrtunaprocesglobalizacije(2000.)Papanaglašavadob-restrane,aliiupozoravanateškenedostatkeglobalizacijskihprocesa:



»Globalizacija,sjednestrane,ubrzavameđuljudimaprotokkapitalaterazmjenurobeiusluga,utječućineizbježno inaseobe ljudi.Svakivelikidogađajuodređenomdijelusvijeta težizaodržavanjemnacijelomeplanetu,dokistodobnorastesvijestozajedničkojsudbinisvihnaroda.Novinaraštajinapredujuuuvjerenjudajeplanetvećpostao‘globalnoselo’teuspostavljajuprijateljskeodnosekojinadilazejezičneikulturnerazličitosti.Zajedničkiživotzamnogepostajesvakodnevnicom.Istodobno,međutim,globalizacijastvaranovelomove.Usklopuliberalizmabezodgovarajućihkočnicausvijetuseprodubljujejazizmeđuzemalja‘uusponu’izemalja‘gubitnika’.Prveimajunaraspolaganjukapitalitehnologijekojeimomogućujudapovoljiuživajuudobrimaplaneta.Tosumogućnostikojimasenekoristeuvijekuduhusolidarnosti i spremnostinadijeljenje.Drugepakzemljenemajupristupdobrimakojasunužnazaodgovarajućiljudskirazvitakteim,dapače,manjkajusredstvazaživot.Pritisnutedugovimai iscrpljenepodjelama,nerijetko imsedogodidaonomalodobaraprotrateuratovanju(usp.enciklikuCentesimus annus,br.33).Kaoštosampodsjetio1998.,uPoruci za Svjetski dan mira,izazovnašegvremenajestosiguratiglobalizacijuusolidarnosti,globalizacijubezzapostavljenosti(usp.br.3).Proces globalizacijemože postati pogodnomprigodomako se kulturne razlike prihvate kaoprilikazasusret idijalog, teakonejednakapodjelasvjetskihdobaradovededonovesvijestio nužnoj solidarnosti kojamora sjediniti čovjekovu obitelj. Prodube li se, naprotiv, razlike,siromašnižiteljiprisiljenisunaegzilizočaja,dokbogatezemljeiznovapostajuzarobljenicimavlastitenezasitnepomamezaskupljanjemdobara.«34

Papaovdjejasnoukazujenavelikisocijalni ipolitičkiproblemdanašnjegasvijeta:postojigolemijazizmeđubogatihisiromašnih,gdjebogatičestonemajuduhasolidarnostinitiimajuosjećajspremnostinadijeljenjesasiromasima.Kodnjihvladaisključivointeres(korist)pokojemseravnajuiostalimaometajuionemogućujuprodornasvjetskotržište.Nadilaženjetakveizoliranosti,kojanijesamoekonomskanegoidruštvenaipolitička,današnjemsesvijetusnažnonameće,jerseprocesglobalizacijenalaziurukamarelativnomalogabrojamoćnikakojisusvijetunametnulisvojuvoljuidiktirajupravilaigresnagomsvojeekonomskeivojnemoći,adanadnjimauopćevišenitkonemanikakvekontrole.ToseodnosiprijesveganaSvjetskutrgovinskuorganizaciju(WTO)sanjezinimpratećimagencijama,naMeđunarodnimonetarnifond(IMF)inatehnološki izvanrednoopremljenevojnesnage.Takvostanjenijeodrživoimnogiganeprihvaćaju,kakopokazujuosporavanjanesamono-globalpokretavećiozbiljninaporidaseotpustidugsiromašnimdržavama,kaoisvjetskisocijalniForumodržanuPortoAlegreuuveljači2002.godine.35

UsvomtrećemosvrtunaprocesglobalizacijepapaIvanPavaoII.upozoriojenatajproblem:

ukolikosuonevezaneuzkršćanskopoimanječovjeka.

31

IvanPavaoII., Centesimus annus. Stota godi-na,br.58.

32

Usp.LukaTomašević,»Crkva iglobalizacija«,Filozofska istraživanja 90 (3/2003), str.785–799;ovdje:792–795.

33

Usp. Johannes Schasching, »The Church’sViewonGlobalisation«,The Pontifical Aca-demy of Social Sciences: Globalisation Ethi-cal and Institutional Concerns,Acta 7, Se

venth plenary Session, 25.–28. April 2001,VaticanCity2001.,str.37–39.

34

Giovanni Paolo II,Messaggio in occasione della Giornata delle Migrazioni 2000,31.dicembre2000.,(IvanPavaoII,Poruka u povodu dana iseljenika 2000.,31.prosinca2000.),br. 3–4, http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/messages/migration/documents/hf_jpii_mes_21111999_world-migration-day-2000_it.html.

35

Veoma je snažan finalni tekst togaForuma,kojegasemoženaćina:www.we-are-church.org.it/attual/Porto.A.finale.htm.



»Sadasetrgovinaikomunikacijenemorajuvišeodvijatiunutargranicadržaveiopćedobrotražidaunutarnjalogikatržištabudepopraćenamehanizmimakontrole.Tojebitnokakobiseizbjeglosvođenjesvihdruštvenihodnosanaekonomskečimbenike,aizaštitiloonekojisužrtvesvihoblikaisključivanjaiizoliranosti.«36

Ovajpapinvidglobalizacijejekulturalniietički,jerseslobodnimkolanjemdobara,kapitalairadarađajuirazličiteideje,predstavljajuseiširerazličitekulture,mentaliteti,načiniživota.Samaglobalizacijatakoproizvodikulturu,dapačeonasamapostajekulturomjerstvaranovoshvaćanjeljudskograda,uspostavlja nove društvene odnose, odnose između »lokalnog« i »globalnog«, izmeđudržave-nacije imeđunarodnogporetka.Doduše, tu sekrije iopasnost da prevlada stara tržišna logika i da se nametne kao dominantnakultura.UpravonatoupozoravaIvanPavaoII:

»JednaodpreokupacijaCrkvesobziromnaglobalizacijujestdajeonaprebrzopostalakulturalnifenomen.Tržištekaomehanizamrazmjenepostalojesredstvomnovekulture.(…)Tržištenamećesvojnačinmišljenjaidjelovanja,aponašanjunamećesvojuljestvicuvrednota.«37

SoviminterventomIvanPavaoII,zapravo,otvarasučeljavanjesnovomneo-liberalističkomkulturomkoja,nakonpada»realnogsocijalizma«iposlijeporazakolektivističkekulture,jedinaostajenapoprištuisvojapravilanamećesvugdjeokosebe;stogajeočitrizikhomologizacijekultura,kaoiopasnostda nastupi kulturalni kolonijalizam koji bimogao biti pogubniji od onogaekonomskog.Osnovnozlonoveneoliberalističkekulture,kojaseglobalizacijomširiinameće,jestnjezinprenaglašeniutilitarizam.Naime,tajutilitarizamkodljudistvarasvijestdajevrijednosamoonoštojeučinkovito,daviševrijedionoštoimaboljerezultateištovišepridonosiuproduktivnostiiurazvoju.Timeetičkisudbivapodvrgnutučinkovitosti,tehničkojinovacijiisocijalnomsuzvučju,adaseuopćeneuzimajuuobzironevrijednostiukorijenjeneuljudskojosobiiunjezinojmoralnojireligioznojsavjesti.Takvietičkioblicinisudostojnietičkogimena.

»Svjedocismokakosepojavljujumodelietičkemislikojisupodproizvodisameglobalizacijeikojinosepečatutilitarizma.Aipak,etičkevrijednostinemogubitidiktiraneodtehnološkihinovacija,odtehnikeiodefikasnosti.Onesuukorijenjeneusamunaravljudskeosobe.Etikanemožebitiopravdanjeiliozakonjenjeodređenogsustava,većmorabitizaštitasvegaonogaštojeljudskousvakomsustavu.«38

Takva»ne-etičkaetika«jestizvoretičkog relativizmairazorne kompetitivnos-tištoihneoliberalističkakulturanastojiunijetiuekonomijuiusamdruštveniživot.Akosedruštvenenejednakostinemoguukloniti,ondajejasnodarazvojdonosidobitbogatima,anesiromašnima;dajačipobjeđuje,aslabijigubi;daseekonomskamoćkoncentriraurukamamalogbrojaosobaimalogbrojamultinacionalnihkompanija.Uprocesuglobalizacijeprevladavaupravotakvatržišna logikakojazatamnjujeinjezinepozitivnestrane;stogaglobalizacijaizazivastrahoveipitanja.Crkva je itekako svjesna da globalizacija predstavlja jedinstvenu priliku urazvojuzajedničkesvijestiozajedničkojpripadnostiljudskogrodairazvoja.Dovoljnojeprisjetitisesamokolikomogućnostipružainternetzarazmjenuinformacijairaznihdrugihoblikauobraniljudskihpravaidostojanstva.StogajeCrkvaitekakosvjesnadaseueriglobalizacijeotvarajuinoveperspektive, posebiceoneda seprošire i učvrstenapori zaglobalizaciju solidarnosti. U tom smislu i vatikanski dokumentEtika u internetu (Etica in Internet)39 jasnovelidaseusvijetuglobalizacije itekakomožepovećavatibogatstvoipromicatirazvoj,povećavatiproizvodnja,jedinstvoirazumijeva



njemeđunarodima,kaoiboljesluženjeljudskojobitelji.Dabisetopostiglo,nužnojedaseusvijetupočneostvarivatisolidarnostusluženjuopćemdobruunutarpojedinihnarodaimeđinjima,upravoslužećisenovominformatičkomtehnologijom,posebiceInternetom:

»Tatehnologijamožepostatisredstvomrazrješenjaljudskihproblema,takodapromičecjelovitirazvojosobeidastvaranovisvijetukojemvladapravda,miriljubav.«40

4.Globalizacijasolidarnosti

DruštveninaukCrkvevećjeodsamihsvojihpočetakabiovrlokritičannaspram svih oblika liberalne kulture,41 pa tako i prema ovoj neoliberalnoj.No,nijesezadovoljavaoobičnimprozivanjem,negojeuvijekinzistiraonanužnostiintegracijenjegoveekonomske učinkovitostiisolidarnosti.UsvomobraćanjuAkademiji zaDruštvene znanosti papa IvanPavao II. je snažnonaglasiodaglobalizacijasvimanameće»ponovnoispitivanjepitanjasolidarnosti«zbogpovećanihrazlikaizmeđuonihkojisuekonomskimoćniionihkojisuovisni;izmeđuosobakojesekoristenovimmogućnostimaionihkojisuostalipostrani.42Tojejedininačindaglobalizacijanepovećarazlikenaštetuonihkojisupotrebitipomoći,kojisuslabi,tedasenenapravijošvećijazizmeđubogatihisiromašnih.Papajeitada,airanije,govorioodvanerazdvojivaprincipapomoćukojihsemoževoditiglobalizacija,adaseizbjegnedasedruštveniodnosinesvedusamonaoneekonomskeukojimasuslabijiprepušteninamilostinemilostjačih.Prvi principjeneograničenavrijednostljudskeosobe;ljudskobićeuvijekmorabiticilj,anikadasredstvo–subjekt,aneobjektniprodukttržišta.Globalizacijaje,dakle,samosredstvoikaotakvaonasemorausmjeritipremasvomecilju,atojeljudskaosobaukontekstuopćegdobraidruštvenograzvoja.UtomsvijetluPapatvrdikakosamaglobalizacijanijenidobranizla.Onaćebitionoštoosobeodnjeučine.Nijedansustavnijesamomesebiciljtejenužnoustrajatinačinjenicidaglobalizacija,kaoisvakidrugisustav,morabitinaslužbiljudskojosobi,solidarnostiiopćemdobru.43

36

Giovannipaolo II.,Discorso ai membri della Pontificia Accademia delle Scienze Sociali, 27. aprile 2001.(IvanPavaoII.,Govor članovima Papinske akademije društvenih znanos-ti,27.travnja2001.),na:http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/speeches/2001/documents/hf_jp-ii_spe_20010427_pc-social-sciences_it.html; (takođerIl Regno-Documenti9(2001)296).

37

Isto,br.3.

38

Isto,br.4.

39

Pontificioconsigliodellecomunicazionisociali,Etica in Internet,28.2.2002.,http://www.vatican.va/roman_curia/pontifical_councils/pccs/documents/rc_pc_pccs_doc_20020228_ethicsinternet_it.html.

40

Isto,br.5.

41

Usp.LeonXIII.,Rerum novarum.

42

Usp. GiovanniPaolo II,Discorso ai partecipanti alla sessione plenaria della Pontificia Accademia delle Scienze Sociali, 11. aprile2002.(IvanPavaoII,Govor sudionicima plenarne sjednice Papinske Akademije društvenih znanosti,11. travnja2002.),http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/speeches/2002/april/documents/hf_jpii_spe_20020411_p-ac-socialsciences_it.html);također L’Osservatore Romano, 12. aprile2002,str.5,n.2.

43

Usp.Giovanni Paolo II.,Discorso ai membri della Pontificia Accademia delle Scienze Sociali,27.aprile2001.(IvanPavaoII.,Govor članovima Papinske akademije društvenih znanosti,27.travnja2001.),br.2ibr.4,http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/speeches/2001/documents/hf_jp-ii _spe_20010427_pc-social-sciences_it.html;također



Dakle,globalizacijunetrebanitiapsolutizirati,nitidemoniziratikaouzrokiizvorsvihkatastrofaizalaudanašnjemsvijetu.Onajeljudskiproces,procesrazvojadanašnjegdruštvaisvijeta,tejetrebavoditiiusmjeravatipremacilju,usađujućiunjuetičkevrijednostikakobislužilarazvojuiboljitkusvihljudinazemlji.Drugi princip jeonaj ljudskihkulturakojeni jedna izvanjska ljudskamoćnemapravosmanjivati,ajošmanjeuništavati.44Upravoneusmjeravanaietikomnevođenaglobalizacijadovodidoopasnostiodređenogoblikahomologizacijekultura,tj.dopodvrgavanjalokalnihkulturajedinstvenojtržišnoji neoliberalističkoj kulturi, koja se snažno nameće u tom procesu, gdje sezaboravljaju i osobe i narodi i kulture, a vlada samo interes.StogaPapa iupozorava da globalizacija ne smije postati novim oblikomkolonijalizma;onamorapoštivatirazličitostkulturakojesu,unutaropćeharmonijenaroda,samointerpretacijskiključeviživota.45Ključrješenjazadanašnjisvijetizanjegovrazvojbiobi,premariječimaIvanaPavlaII.,sljedeći:

»Zainterpretacijuprocesaglobalizacijeononajmanještočovječanstvomožeučinitijestnaćizajedničkietičkikodeks.Podtimsenepodrazumijevajedinstvenidominantnisocio-ekonomskisustavilinekapojedinakulturakojibinametnulivlastitevrijednostiilietičkekriterije.Tenormesocijalnogživotatrebatražitiusamomečovjeku,usveopćemčovječanstvukojejeproizašloizBožjeruke.Tojetraženjenužnodaglobalizacijanebudesamodrugoimeapsolutnerelativizacijevrijednostiihomologizacijestilovaživotaikultura.Usvimrazličitimkulturalnimoblicimapostojeopćeljudskevrednotekojemorajubitiizraženeipodcrtanekaosnagaorijentacijerazvojainapretka.«46

Timese,zapravo,pozivajusviljudiičimbenicidautomprocesuglobaliziraju solidarnost,jersedanasvišenegoikadanamećehitnostdaumeđunarodnimodnosima solidarnost postane nadahnjujućimkriterijem svakog oblikasuradnje,sasviješćuopćeusmjerenostidobaraštoihjeBogStvoriteljpovjeriosvimljudima.47

Bezikakvesumnje,procesglobalizacijeizravnoizazivaisamuCrkvu.Tojesasvimlogičnoakoprihvatimočinjenicudajekršćanskazajednica,upravojerjeuniverzalnai»katolička«,ustanjuvišeodbilokogashvaćatiiusmjeravatičovječanstvopremacjelovitojglobalizacijikojaćepoštivatiiBožjiplansasvijetomisnjegovimrazvojem.NasamoposlanjeCrkvesvakakospadadaosvijestidanašnjegeneracijekakojefenomenglobalizacijedragocjenaprigodajedinstvaljudskogroda,takodasesačuvajubogatstva,dostojanstvoislobodasvihnarodakojigatvore.

Zaključak

Iz svega rečenoga proizlazi da se prema globalizaciji treba, dakle, kritičkiodnositiiisticatiprioritetemotrećičovjekakaoBožjestvorenje,stvorenonaslikuBožju,obdarenoljudskimdostojanstvom.Globalizacijajedanaspovezanasmnogimživotnimpodručjima(osimprijenabrojanih,sekologijom,sgenetikom)pabijemoždatrebalokaoposeban(interdisciplinarni)predmetuključitiiustudijskeprogramehumanističkogusmjerenja,kakobisemladinaraštajiprematomfenomenumogliodgovornoponašati.Teoloziipastoralnidjelatnicinemoguriješitiproblemglobalizacijesamotakodaonjemuizričutekkritike i negativne sudove,nego trebauvidjeti njezinepozitivne stranekojetrebapromicati,aliinjezinenegativnestranekojetrebaispravljati.Samoprekosolidarne globalizacije(iliglobalizacijesolidarnosti)mogućejeizbjećistvaranjenovihkulturalnihrobovanja,gorihodonihkojasmoimali



dosadaupovijesti.Samotakvaglobalizacijamožespriječitidasiromasibudulišenionoganajvrednijegštoimaju,tj.vlastitekulture,vlastiteslobodeivlastitogdostojanstva.StogaseupotpunostislažemosriječimasadašnjegpapeBenediktaXVI.koje je,pozivajući sena svoj»GovorZakladiCentesimus Annus pro Pontifice«(31.svibnja2008.),izrekaousvojoj»PoruciKonferencijiosigurnostisvjetskeprehrane«:»Velikiizazovdanasjestglobaliziratinesamoekonomskeitrgovinskeinterese,negoisolidarnost.«48

UpravozbogtogaCrkvainjezinaantropologija,kaopomnapratiteljicasvjetskihipovijesnihzbivanja,prosuđujeivrednujeisuvremeneprocese,kaoštojeglobalizacija,usvijetluEvanđeljaiistineočovjeku.Onanemožeostati»neutralna«kada je riječonarodima ionjihovimkulturamanakojima senadahnjujunjihovapolitičkaopredjeljenja.StogaCrkvaiupozoravanaopasnostneoliberalnekulturenakojojsenadahnjujeglobalizacija.Usvakomslučaju,globalizacijajezasveljude–zapolitičare,gospodarstvenike,društvenedjelatnike,filozofe,teologeisvedruge–velikiizazovkojegatrebaodgovornoprihvatiti,proučavati,usmjeravatinadobrosvihljudikojisunaovojzemljisamo»putnici«,akojimajetrajna,vječna»domovinananebesima«(Fil3,20;usp.Heb11,13).

Il Regno-Documenti9(2001),str.296;Giu-seppe Quaranta, »Per una globalizzazionenellasolidarietà.Dalmagisterodellachiesa«,Credere oggi139(2004),br.1,str.107–124.Cijeli ovaj broj časopisa Credere oggi posvećen je temi odnosa između globalizacijeiCrkve.

44

Usp.GiovanniPaolo II,Discorso ai membri della Pontificia Accademia delle Scienze Sociali,27.aprile2001.(IvanPavaoII.,Govor članovima Papinske akademije društvenih znanosti,27.travnja2001.),br.4.

45

Usp.isto.

46

Isto,br.4.

47

Usp.Messaggio del Santo Padre Giovanni Paolo II al Vertice Mondiale Sull’Alimentazione promosso dalla FAO, Roma, 10.–13. giugno2002 (Poruka Svetog Oca Ivana Pavla II. Sastanku na svjetskom vrhu o hrani u orga-nizaciji FAO-a), http://www.vatican.va/holy_father/john_paul_ii/messages/food/documents/hf_jp-i_mes_20021017_xxii-world-food-day_it.html.

48

Messaggio di Sua Santità Benedetto XVI alla Conferenza di alto livello sulla sicurezza alimentare mondiale promossa dalla FAO,Roma,3.–5.giugno2008 (Poruka Njegove Svetosti Benedikta XVI. Konferenciji na vrhu o sigurnosti svjetske prehrane u organizaciji FAO-a),na: http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/messages/pont-messages/2008/documents/hf_ben-xvi_mes_20080602_fao_it.html(v.takođerL’Osservatore Romano,4.lipnja2008.,str.3).



IvanKarlić

Two-valuednessofthePhenomenonoftheGlobalization

FortheGlobalisationofSolidarity

AbstractThe article analyses the subject of globalization as a challenge for a modern world and today’s theology. After pointing out the positive views of globalization, author analyses this phenomenon from economic, social – political, cultural and ethical/religious point of view. It is shown that globalisation carries various risks with it, toward individual man and for the whole nations, for example: imperative for the profit, consumerism, injustice for the weak and “small” nations, social injustice, degradation of human dignity… The second part of the article is dedicated to relations between Scripture, Church and Christian theology towards globalisation. By following the study of more just social teaching, the article suggests the way of solidarity as fundamental and inspiring criterion for globalisation.

Keywordsglobalisation,economy,politics,culture,socialteachingofthechurch,solidarity

dvoznačnost fenomena globalizacije

Documents