SADRAJ1. 2. UVOD ....................................................................................................................... 1 INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA ...................................................................... 2 2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 3. 3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 4. 4.1. 4.2. 5. POJAM I ZNAAJKE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE .......................... 2 ELEMENTI INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE ........................................... 3 OPASNOSTI I RIZICI INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE .......................... 5 ANALIZA UPOTREBE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE ....................... 7 POJAM I PROCESI GLOBALIZACIJE ......................................................... 10 POLITIKI ASPEKTI GLOBALIZACIJE ..................................................... 12 PREDNOSTI I NEDOSTACI GLOBALIZACIJE .......................................... 13 GLOBALIZACIJA I ANTIGLOBALIZACIJA .............................................. 15 INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA I GLOBALIZACIJA .......................... 16 UTJECAJ INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE NA EKONOMSKI RAST . 17

GLOBALIZACIJA.................................................................................................. 10

NOVO DOBA ......................................................................................................... 16

ZAKLJUAK ......................................................................................................... 19

POPIS LITERATURE .................................................................................................... 20 POPIS GRAFOVA ......................................................................................................... 22

1. UVOD (Monika)Svijet se na poetku novog tisuljea pronaao usred povijesne transformacije, koja je, kao i sve velike transformacije u povijesti viedimenzionalna: tehnoloka, ekonomska, socijalna, kulturna, politika i geopolitika. Dakle, svijet je u novom tisuljeu obiljeen i oblikovan globalizacijom koja je neizbjeni rezultat svih spomenutih dimenzija transformacije, ali ponajvie tehnolokog razvoja. (Hrynyshyn, 2002.) Globalizacija je proces ujedinjavanja svijeta u jednu cjelinu ili jedan sustav, to je mogue zahvaljujui sveukupnom stalnom informacijskom i komunikacijskom tehnolokom napretku. Svijet postaje meusobno integriran i sve to se dogaa lokalno, moe se odraziti i globalno. Cijeli je svijet organiziran kao mrea raunala oko sredita koje se sastoji od informacijskih sustava i komunikacijskih procesa. Informacijske i komunikacijske tehnologije postaju osnovni alat za ekonomski razvoj i materijalno blagostanje, uvjetuju mo, znanje i kreativnost, a kako bi se ravnomjerno rasporedili u cijelom svijetu, potrebno je stvoriti sustav fleksibilnih organizacija i institucija orijentiranih prema informacijama. Rad se uz uvod i zakljuak, sa stoji jo od 3 poglavlja. U prvom, odnosno poglavlju broj 2, govori se o informacijskoj tehnologiji, pojmu, znaajkama i analizira se upotreba tih tehnologija u svijetu. U treem poglavlju govori se o globalizaciji, njenim nedostacima i prednostima te o antiglobalizaciji. U predzadnjem poglavlju govori se o meuodnosu informacijske tehnologije i globalizacije te od njihovom utjecaju na ekonomski rast.

1

2. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJAKao imperativ suvremenog naina ivota u svim pogledima javlja se koritenje informacijske tehnologije. Za njen razvoj potrebna su izdana ulaganja no i unato tomu, razvoj ove tehnologije bri je od bilo koje druge tehnologije. Njena primjena i dostupnost takoer se brzo ire pa je danas koristi veina svjetske populacije. POJAM I ZNAAJKE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

2.1.

Informacijska tehnologija (IT) dio je informacijsko-komunikacijske tehnologije te se koristi kao opi naziv koji se odnosi na uporabu elektronikih raunala, raunalnih ureaja te raunalnih programa pri oblikovanju, obradi, pohrani, zatiti, prijenosu i dobavi, jednom rijeju upravljanju podacima. Danas je sveprisutna i proima gotovo sve vidove veine poslovnih, upravnih i mnogih drugih aktivnosti suvremenih drutava, kao i svakodnevnog ivota pojedinca. (eri, Varga, 2004., p.58. ) Dananje je poslovanje nemogue zamisliti bez potpore informatikih rjeenja, odnosno informacijske tehnologije kao nezaobilaznog izvora stjecanja poslovnog znanja. Primjena prave tehnologije i rjeenja po mjeri kljuna je za trini opstanak prvenstveno zbog toga to se temelji na cjelinama tono prilagoenima odreenom poslovanju. (Novak, 2010., p.26.) U suvremenim, na znanju temeljenim organizacijama, timovi esto igraju vanu ulogu u utjecaju znanja na resurse. Organizacije izvravaju znaajna ulaganja u informacijske tehnologije kako bi podrale prakse upravljanja znanjem u timu. U isto vrijeme, nedavne studije pokazuju da transaktivne memorije sustava (TMS)-specijalizirana podjela kognitivnog rada izmeu lanova tima koji se odnosi na kodiranje, pohranu i dohvaanje znanja vaan je imbenik koji utjee na djelovanje tima. Ipak, malo je poznato o tome kako IT podrke za upravljanje znanjem u organizacijama prakse utjee na razvoj TMS-a. Nadalje, precizna uloga TMS na razmjenu znanja i primjenu znanja, to opet utjee na timskog rada, nije u potpunosti istraena. (Choi, Lee, Yoo, 2010.)

2

U posljednjih nekoliko desetljea informacijske tehnologije trite su poplavile s novim hardverima, softverima, protokolima u standardima. (Cavusoglu, Hu, lI, Ma, 2010.) Unato potencijalnim prednostima novih tehnologija, njihova dugorona odrivost esto je nejasna. Dakle, prije usvajanja inovacija, donositelji odluka moraju razumjeti kako se inovacije ire kroz ciljanu populaciju da bi se procijenili potencijalni uinci inovacija. (Attewell, 1992) IT rjeenja poivaju na prikupljanju, obradi, pohrani i dostupnosti informacija kojima se stjee uvid u poslovno znanje, odnosno stanje cjelokupnog poslovanja. O vrsti i nainu razvoja IT rjeenja ovise poslovni aspekti koje to rjeenje pokriva. Nedvojbena je korist stjecanja pravih informacija u pravom trenutku, te njihova pretakanja u znanje kao nezaobilazan dio poslovnog odluivanja.

Informacijsku tehnologiju se ne smije shvatiti kao trenutni pomodni trend, nego ju treba poimati kao jasnu, fleksibilnu i sofisticiranu tehnologiju sklonu brzom razvoju. IT nije primarno namijenjena inenjerima, nego donositeljima poslovnih odluka menaderima (uglavnom ekonomistima). Znaajke sustava informacijske tehnologije su: (eri, Varga, 2004., p.62.) Virtualna kompjutorska mrea (interno-eksterno povezivanje); Organizacija prilagoena sustavu IT; Integracija s Internetom to omoguava globalni pristup; Podravanje planiranja, organiziranja, ljudskih resursa, donoenja strategija, kontroliranja, simuliranja.

2.2.

ELEMENTI INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Elementi IT sustava su funkcionalni i koncepcijski. Glavni funkcionalni elementi infrastrukture sustava informacijske tehnologije (IT infrastrukture) su (koristei izvornu informatiku terminologiju): (eri, Varga, 2004., p.63.) hardware (i netware) komponente: 3

ISP/Carrier hardware koji predstavlja poveznicu sustava IT s Internetom. Da li e veza biti optikim putem (kapaciteti: od 10Mbit, 100Mbit, 1GBit) ili elektronskim putem (ISDN, 56Kbit) ovisit e brzina i informacijski resursi elektronskog poslovanja. Ova komponenta ne smije biti usko informacijsko grlo, ona mora imati dovoljan kapacitet provodljivosti (engl. bandwith). Proxy server serveri koji dobavljaju filtrirane domene odreenih lokacija na Internetu. Na njima pohranjeni podaci slue za bri pristup i lociranje odreenih Internet adresa koje su ee u upotrebi od strane IT sustava. On takoer preusmjerava komunikaciju na resurse odgovarajueg globalnog Internet servera, ovisno o pristupnoj i ciljanoj lokaciji. Web-server hardware za pohranjivanje multimedijalnog sadraja namijenjenog manipulaciji na Web (Internet) okruenju. Na ovom serveru nalaze se sve informacije koje posjetitelj Web stranice ima mogunost vidjeti i uti (tekst, slike, animacije, datoteke, digitalni proizvodi, zvuk), ali i za eventualno pohranjivanje podataka o tom komponenta je kritina za elektronsko trgovanje. posjetitelju i njegovim

preferencijama, bilo da se radi o autoriziranom ili javnom pristupniku. Ova Database server tzv. back-end server koji slui za pohranjivanje svih oblika informacija iz poslovnog sustava (Intranet, LAN, WAN, VPN) i okoline (preko Interneta, Extraneta). Ove komponente su srce IT infrastrukture, ona na ovaj server pohranjuje informaciju, s njega uzima informaciju za procesiranje, i pohranjuje procesiranu informaciju. Prikladan termin je skladite digitalnih podataka. Najzanimljiviji oblik manipuliranja ovim podacima je 'datamining', koji menaderi koriste da bi doli do odreenih informacija koje inae nisu strukturirane u uobiajenim informacijskim entitetima.

Aplikacijski server server na kojem se nalazi software za svakodnevne administrativne poslove zaposlenika (uredski alati), Business Intelligence software, CRM software, SCM software, financijsko/raunovodstveni software, software za podravanje proizvodnje (CAM, CAD), itd. Aplikacijski software instaliran na ovom serveru manipulira informacijama iz database servera.

4

Desktop kompjuteri hardware s procesorskim komponentama (PC tehnologija) i hardware bez vlastitih procesorskih resursa (workstation kompjuteri). Ovaj drugi oblik se tradicionalno naziva i terminal. Oni predstavljaju suelje (engl. Interface) korisnika i sustava informacijske tehnologije.

software moduli: operativni sustav (R/3, Unix, Windows) database software (SAP, Oracle, MS SQL) CRM software za komunikaciju s kupcima financijsko-raunovodstveni software SCM software za komunikaciju u dobavnom lancu BI software za podrku menadmenta software za praenja ljudskih resursa uredski software tekst procesori, tablini kalkulatori, usluni software CAD, CAM, CIM software alati za podravanje tehnikih, inenjerskih poslova u proizvodnji i razvoju.

Kompatibilnost software komponenti omoguuje integriranje ovih software modula (engl. tier hierarchy) u jedinstven informacijski sustav. Oni interaktivno funkcioniraju koristei umreene hardware resurse, a to im omoguuje standardizirani oblik komunikacije mreni protokoli. Najzastupljeniji je TCP/IP protokol, koji je zapravo i Internet protokol skup standardiziranih elektronskih signala. Njime se obavlja Internet komunikacija. Upotreba nestandardiziranog (zastarjelog) protokola stvara potekoe u komunikacijskoj kompatibilnosti, ovakav tehniki problem nastaje prilikom

transformacije stare u suvremenu IT koja se temelji na Internetu.

2.3.

OPASNOSTI I RIZICI INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE

Porast ulaganja u IT zahtijeva veu razinu informatike naobrazbe korisnika, a naroito menadera. Mnogi IT menaderi smatraju da nije problem napisati softver, nego ga je problem implementirati. Uvoenje IT - a u poslovanje moe kompanijama izazvati velike probleme i opasnosti. Naime, novi IS na poetku je strano tijelo koje se treba prilagoditi poslovanju kompanije. Bolje je rei da prilagodba treba biti obostrana, pri

5

emu ljudi, a ne tehnika, zadaju najvie problema. Naime, menadment kompanije treba pravodobno izvijestiti i pripremiti ljude na promjene, objasniti zaposlenicima to im donosi novi IT i dignuti svijest pojedinca glede upotrebe IT-a. Na taj nain mogue je potpuno otkloniti ili bar ublaiti otpor zaposlenika prema IT-u i promjenama koje nastaju te pridobiti podrku korisnika bez koje je vrlo teko uvesti IT u poslovanje. Otpori promjenama su neizbjeni jer zaposlenici prije svega smatraju da im promjena dugogodinjeg naina rada ugroava radno mjesto, pa su vrlo esta razmiljanja mogu ja to izdrati, nita to ne valja, prije je bilo bolje, neu se pod stare dane koristiti raunalom. Takvo je okruenje prilino neprijateljsko pa se znaju dogaati pogreke, zastoji u radu i sline zlobe. Menadment kompanije jedini ima autoritet i, ako ima, karizmu rijeiti takve probleme i pripremiti teren informatiarima koji provode obrazovanje osoblja. Uvoenje IT-a u poslovanje znai uvoenje nove razine usluge i napredak na vie sektora, pri emu moramo voditi rauna i o tome da istodobno treba podizati razinu primjene IT-a i u dobavljaa, kupaca i u drugim povezanim kompanijama. Tehnoloka eksplozija i vrlo este promjene pri kojima sva nova znanja vrlo brzo zastarijevaju pridonose potranji za strunjacima. Menadment kompanije treba prepoznati potencijale i znanje svojih ljudi i razviti metode i tehnike pohranjivanja, meusobnog dijeljenja i upravljanja korporacijskim znanjem. IT je uza sve svoje prednosti znaajno poveao sigurnosne rizike kompanija. Zato je izrazito vano uspostaviti, odravati i stalno poboljavati razliite zatitne mehanizme koji omoguuju sigurnost informacijskih sustava. Sigurnost IS-a usmjerena je na ouvanje fizikog integriteta podataka i informacija, odnosno sprjeavanje njihova otuenja, unitenja, oteenja i neovlatene uporabe. Sigurnost raunalnih sustava zasniva se na ispunjavanju triju osnovnih uvjeta: ( Choi, Lee, Yoo, 2010.) sigurnost podataka i informacija, dostupnost podataka i informacija samo ovlatenim korisnicima, tajnost ( podaci i informacije dostupni su samo ovlatenim korisnicima.

6

2.4.

ANALIZA UPOTREBE INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE (Sanja)

Slijedi analiza upotrebe informacijske tehnologije. U grafu koji slijedi analizirano je koritenje, odnosno pristup linijama u svijetu u razdoblju od 1991. do 2007. godine.

Graf 1: Ukupan pristup linijama na 100 stanovnika od 1991. do 2007. godine u svijetu prema OECD-u (u milijunima)

*ukupni komunikacijski pristupni put=standardni analogni pristup linijama+ISDN linije+DSL+kabelski modem+ostali irokopojasni pristupi+pretplatnici u pokretnoj mrei Izvor: OECD Communications Outlook 2009 [www.oecd.org/sti/ict/outlook]

Graf 1 prikazuje ukupan pristup linijama na 100 stanovnika od 1991. do 2007. godine prema OECD-u. Moe se vidjeti da je broj standardnog analognog pristupa linijama u navedenom razdoblju ostao relativno isti te je iznosio oko 460 milijuna linija. Broj ukupnog komunikacijskog pristupnog puta konstantno je rastao te je u 2007. godini dosegnuo iznos od 1900 milijuna linija. Slijedei graf pokazuje ukupan broj korisnika pokretnih mrea u svijetu u razdoblju od 1991. do 2007. godine.

7

Graf 2: Ukupan broj pretplatnika u pokretnoj mrei od 1991. do 2007. godine u svijetu prema OECD-u (u milijunima)

Izvor: OECD Communications Outlook 2009 [www.oecd.org/sti/telecom/outlook]

Graf 2 pokazuje ukupan broj pretplatnika u pokretnoj mrei od 1991. do 2007. godine u milijunima. Podaci za pre-paid kartice nisu dostupni prije 1997. godine no od tada taj je broj u konstantnom rastu te je u 2007. godini iznosio oko 500 milijuna. Ukupan broj pretplatnika u pokretnoj mrei takoer neprestano raste a u 2007. godini iznosio je oko 1100 milijuna. Zatim, slijedi analiza udjela dial-up i broadband korisnika u ukupnom broju Internet korisnika u odabranim zemljama u 2007. godini.

Graf 3: Udjeli Dial-up i broadband korisnika u ukupnom broju Internet pretplatnika u 2007. godini za odabrane zemlje

Izvor: OECD Communications Outlook 2009 [www.oecd.org/sti/telecom/outlook]

8

Graf 3 prikazuje udjele dial-up i broadband korisnika u ukupnom broju Internet pretplatnika u 2007. godini za Novi Zeland, Irsku, Njemaku, Australiju, vedsku, Meksiko, Grku, Luksemburg, Italiju, vicarsku, Ujedinjeno Kraljevstvo, Slovaku, Japan, Finsku, zemlje OECD-a, Kanadu, Poljsku, Norveku, Dansku, Francusku, Island, panjolsku, Portugal, Nizozemsku, Tursku, Belgiju, Maarsku i Koreju. Iz grafa se moe vidjeti da je u svim zemljama prisutan vei broj broadband korisnika od dial-up korisnika. U Koreji, 2007. godine uope nije bilo dial-up korisnika, dok su zemlje s najniim udjelom dial-up korisnika u 2007. godini bile Maarska, Belgija, Turska, Nizozemska i Portugal. One su ujedno i zemlje s najveim udjelom broadband korisnika.

U grafu broj 4 analiziraju se izdaci za informacijsku tehnologiju u Europskoj Uniji i Hrvatskoj.

Graf 4: Izdaci za informacijsku tehnologiju u EU27 i Hrvatskoj kao postotak BDP-a u 2009. godini

Izvor:http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/graph.do?tab=graph&plugin=1&language=en &pcode=tsiir090&toolbox=type

9

Graf 4 prikazuje izdatke za informacijsku tehnologiju u EU27 i Hrvatskoj kao postotak BDP-a u 2009. godini. Podaci za Cipar, Maltu i Hrvatsku nisu dostupni. Zemlja koja je u navedenoj godini najvie izdvajala za informacijske tehnologije je Ujedinjeno Kraljevstvo s iznosom od 4.23%, zatim vedska 3.6% i Finska 3.3%. Najmanje su izdvajale Grka 1%, Bugarska 1.1% te Litva, Latvija i Rumunjska 1.26%.

3. GLOBALIZACIJA (Marija)Pod globalizacijom se podrazumijeva globalno povezivanje svjetskog gospodarstva, unifikacija svjetskog trita i potpuna internacionalizacija kapitala. (Strahinja, 2006., p. 269). Globalizacija ukljuuje slobodno kretanje proizvodnih faktora, izuzetno visok stupanj mobilnosti kapitala, tehnologije, informacija i znanja. Globalno povezivanje svjetskog gospodarstva uvjetovano je razvojem znanstveno-tehnikih dostignua (informatike i telekomunikacijske tehnologije). Globalizacija dovodi do stvaranja trgovakih blokova, globalnih tvrtki i globalne ekonomije. (Lonar, 2005., p.92) Svijet postaje jedinstveni sustav, a svjetsko trite dostupno svima. Ekonomska globalizacija nudi zemljama irom svijeta mnoge mogunosti. Upravo zahvaljujui tim mogunostima mnoge zemlje su ostvarile veliki napredak. Cirkulacijom ljudi, roba i informacija povezuju se regije i ostvaruje interakcija. Dolazi do procesa decentralizacije te ustupanja moi i suverenosti drava nadnacionalnim tijelima. Globalizacija ubrzava te procese te oblikuje nove uvjete kojima se moraju prilagoditi svi koji ele uspjeti. (www.efst.hr/nastava/27/InformacijskoDoba.pdf)

3.1.

POJAM I PROCESI GLOBALIZACIJE

Globalizacija je proces gospodarskog, socijalnog, kulturnog i politikog djelovanja koje nadmauje granice nacionalnih drava. (www.efst.hr/nastava/27/InformacijskoDoba.pdf) To je nadnacionalni sustav koji utjee na unutarnju i vanjsku politiku gotovo svake zemlje. Ona zapravo predstavlja nadteritorijalne odnose bez granica i udaljenosti. Globalizacija se tumai kao rezultat

10

dugotrajnih gospodarskih, politikih i tehnolokih promjena kroz povijest suvremene civilizacije. U ekonomskom smislu globalizacija je proces kojim se smanjuju ili potpuno ukidaju prepreke u meunarodnoj ekonomskoj razmjeni, i poveava ekonomska integracija meu zemljama. (www.efst.hr/nastava/27/InformacijskoDoba.p) Sam proces globalizacije je pokrenut industrijskom revolucijom i kapitalistikim nainom proizvodnje, iji je glavni cilj stjecanje i poveanje profita. Industrijska revolucija i tehnoloki napredak omoguili su smanjenje trokova proizvodnje i stvaranje novih proizvoda, prije potpuno nepoznatih. Poetak procesa globalizacije smjeta se pred kraj 20. stoljea kada dolazi do snanog tehnolokog napretka u telekomunikacijama i transportu, a posebice u razvoju informacijske tehnologije. Snani tehnoloki napredak je doveo je do smanjenja transportnih i komunikacijskih trokova, tako da oni danas ne predstavljaju znaajniju prepreku meunarodnoj razmjeni. Prihvaaju se brojni meunarodni standardi proizvodnje, transporta, platnog prometa, te se ukidaju carinske barijere i zatite. Sve to vodi do toga da e se proizvodnja robe obavljati na onom mjestu u svijetu gdje se to moe najjeftinije uiniti, a prodavat e se tamo gdje se moe postii najvea dobit. Pri tome je bitno da struktura i koliina tako proizvedenih dobara odgovara strukturi i veliini svjetske potranje. Jedan od oblika ostvarivanja takvog uvjeta je preuzimanje i spajanje poduzea irom svijeta. Proces globalizacije omoguava ovakve prekogranine poslove, dok istodobno ovakvi poslovi pospjeuju proces globalizacije. Kapital, tehnologija, rad i informacije kao osnovni proizvodni initelji, te proizvodi i usluge, se u globalnom gospodarstvu nesmetano kreu svijetom. Ovi navedeni faktori proizvodnje se kreu s mjesta gdje su jeftiniji na mjesto gdje su skupi, a proizvodni pogoni se lociraju tamo gdje je to najjeftinije. Za starije tehnologije to su nerazvijene zemlje ne samo zbog niih nadnica, nego i zbog loe propisanih standarda rada i zatite okolia, niskoj razini ljudskih prava, te loe organiziranosti radnitva. Nerazvijene zemlje prihvaaju prijenos tehnologije koja je na zapadu davno zastarjela, jer to nekima osigurava nadnice vee od domaeg prosjeka. Najvei nositelji svjetskih gospodarskih procesa i procesa globalizacije su multinacionalne kompanije. Upravo se na njihovom nainu poslovanja moe vidjeti snaga globalne integriranosti. One su stvarni nositelji

11

globalizacije jer otvaraju podrunice, prodavaonice i tvornice u bilo kojem djelu svijeta ako tako same odlue, najee nisu ograniene administrativnim dravnim granicama. Multinacionalne kompanije su samo jedna strana globaliziranog svijeta. Bez druge strane, koju ine njihovi potroai, svi napori korporacija bili bi gotovo uzaludni. POLITIKI ASPEKTI GLOBALIZACIJE

3.2.

Sam proces globalizacije pokrenuli su veliki i moni, da bi bili jo vei i moniji. Iz tog razloga proces globalizacije puno snanije djeluju na male nego na velike zemlje. Manje zemlje u pravilu vie ovise o vanjskoj trgovini nego velike, zato svaka promjena u svjetskoj ekonomiji ima znaajan utjecaj na ekonomiju male zemlje. Za zemlje u tranziciji globalizacija je jo vei izazov. Ne postoji dilema da li se ukljuiti u taj proces ili ne, ve je samo pitanje na koji nain to treba uiniti. Pravilno uoavanje uzroka, efekata i procesa globalizacije daje mogunost tranzicijskim zemljama uspjenije provoenje i samog procesa tranzicije. Globalizacija je naroito ubrzana nakon raspada socijalizma, to je dovelo do dominacije liberalnog koncepta drutva i ovisnosti postsocijalistikih zemalja o svjetskim sreditima ekonomske i politike moi. Globalizacija je proces mijenjanja svijeta po standardima i pravilima igre koje su zadane interesima kapitala i politike moi. Proces globalizacije dovodi do pojednostavljivanja starih naela i osnove nacionalnih drava kao to su teritorijalnost i suverenitet. To u konanici vodi izmjeni smisla i uloge nacionalne drave. Drava u procesu globalizacije otvara svoje granice i pojednostavljuje ih suvremenim nainima komunikacije, virtualnou Internet prostora, pri emu je nebitno na ijem je teritoriju tko fiziki prisutan. Dio suvereniteta drave prenosi se na nadnacionalne politike strukture, svojevoljno, jer je to u nacionalnom interesu. Narodi koji su u povijesti imali mogunost i sreu ranije stvoriti nacionalnu dravu, i u tim okvirima se brzo razvijati, istroili su model nacionalne drave kao najbolji okvir razvitka. Zbog toga su pokrenut i na izvjestan nain nametnut proces globalizacije uz naputanje klasine zamisli nacionalnih drava. Nasuprot velikim dominantnim narodima, mali narodi tek u jeku procesa globalizacije uspostavljaju svoje nacionalne drave, tek to su poeli uivati teko steenu suverenost, ve se nalaze pred mogunou njezina gubitka. Mnogi mali narodi dolaze u situaciju da im je budunost zadana po pravilima to su ih odredile zapadne sile. Jedinstvo nacionalne drave s 12

globalizacijom postaje ugroeno. Upravo je to razlog da se nacionalistike elite u nekim novostvorenim dravama opiru procesima globalizacije, jer u njemu vide veliku opasnost svog nacionalnog opstanka. Alternativu globalizaciji one vide u bijegu u prolost, no takav pristup nema perspektivu ve samo poveava cijenu prilagodbe novim uvjetima. Ispravan pristup je u aktivnom traenju kvalitetnih rjeenja za ukljuivanje u globalizacijske procese te ouvanja nacionalnih interesa na taj nain. Mo transnacionalnih kompanija je izuzetno velika do te mjere da prijeti ukidanju moi nacionalnih drava. Vlade nekih drava katkad postaju samo produena ruka monih korporacija, te stavljajui se u slubu tih kompanija zanemaruju interese onih koji su ih zapravo izabrali. Najvee promjene se deavaju u kulturi. Sredstva masovne komunikacije omoguavaju irenje popularnih kultura, te razvoj globalne kulture. Razvoj telekomunikacijskih i informacijskih povezanosti dovodi do uklanjanja fizike povezanosti, to se u konanici u pojavi saimanja vremena i prostora, kao pretpostavke globalizacijskih procesa. irenje globalne kulture je svojevrsna prijetnja kulturnim i nacionalnim identitetima koji ine raznolikost svijeta, a neki ugledni intelektualci najavljuju ak i ukidanje nacionalne raznolikosti u uvjetima sveope centralizacije i ujednaavanja svijeta. (www.efst.hr/nastava/27/InformacijskoDoba.p) Iako je proklamirana kao nain da svima bude bolje, globalizacija to ne ostvaruje. Bogati su postali jo bogatiji, a siromani jo siromaniji.

3.3.

PREDNOSTI I NEDOSTACI GLOBALIZACIJE

Ekonomski poredak kreiran globalizacijskim procesom krajem dvadesetog vijeka nudi mnoge prednosti svim akterima globalne ekonomije. Drastina smanjenja i ukidanja brojnih ogranienja u meunarodnoj trgovini otvorila su vrata razvoju potaknutom izvozom za zemlje u tranziciji i razvoju. Mogunosti za ostvarivanje brzog ekonomskog rasta za male i srednje ekonomije, sa vrlo ogranienim nacionalnim tritem, lee u velikoj mjeri u proizvodnji orijentiranoj na meunarodna trita i slobodnoj trgovini na njima. Prednosti globalizacije su i iri i jeftiniji pristup potronim dobrima, sirovinama, novim tehnologijama, kapitalu i znanju. Pored ovih navedenih prednosti, potencijalne prednosti ukljuuju i (euk, 2002., p.89.):

13

bolju i ekasniju alokaciju proizvodnih resursa, temeljenu na meunarodnim komparativnim analizama; velike utede zasnovana na ekonomiji razmjera i poveanom izboru proizvoda i jeftinijim resursima; transfer tehnologije, njenu jeftiniju proizvodnju, distribuciju i upotrebu; poticanje inovacija i eksponencijalnog razvoja tehnologije; odbacivanje neproduktivnih i nerentabilnih aktivnosti; promoviranje rasta i kreiranje novih radnih mjesta; slobodno kretanje ljudi, transfer znanja i 'knowhow-a'; jeftiniji kapital kroz poveanje konkurencije nancijskih institucija, slobodan meunarodni transfer kapitala i njegovu najekasniju upotrebu; meunarodnu specijalizaciju i poveanje dostupnosti nancijskih usluga, njihovo pojeftinjenje zbog poveane konkurencije; smanjenje rizika i poveanje prota investitora kroz meunarodnu diverzikaciju portfolija; Globalizacija kao proces, pored nabrojanih prednosti, sa sobom nosi i odreene nedostatke, kao to je povean broj nancijskih kriza i snanih turbulencija na tritima. Sve ove krize svoje korijene imaju u globalizaciji, te se stoga pojavljuje odreen broj ekonomista koji danas iskazuju protivljenje 'laissez faire' pristupu u meunarodnim tokovima kapitala. Osim toga, realna globalizacija ima negativan efekt na distribuciju dohotka, sigurnost posla, kao i sigurnost na poslu, te ivotni standard uope, za niu, slabije obrazovanu radniku klasu. Globalizacijom stare industrije brzo propadaju i time stvaraju goleme rezerve radne snage kojoj treba nai drugo zaposlenje. (Dragievi, 2005., p.61.) Transnacionalne kompanije koje lako sele iz zemlje u zemlju, trae nove, a otputaju stare zaposlenike. Pored nepravedne distribucije dohotka, vaan faktor je i pogoranje radnih uvjeta, iskoritavaju se i djeca, sigurnost na poslu je na minimalnoj razini, radno vrijeme izrazito dugo, dohodak premalen. Sve ovo stvara generalni osjeaj nezadovoljstva, nejednakosti i nepravde meu manje razvijenim zemljama, pa smo svjedoci sve eih demonstracija i prosvjeda protiv globalizacije. Naalost, za mnoge u zemljama u razvoju globalizacija nije donijela obeane ekonomske koristi

14

3.4.

GLOBALIZACIJA I ANTIGLOBALIZACIJA

Sve je jasnije da je slobodno trite samo jedna teorija koja se ne moe primijeniti na cijeli svijet. Ono funkcionira samo u razvijenim anglosaksonskim zemljama, dok ostatak svijeta ostaje u jednoj vrsti novog kolonijalizma. Razvoj globalizacije popraen je i mnogobrojnim bilateralnim, regionalnim i meunarodnim ugovorima o trgovinskoj razmjeni i investicijama, te osnivanjem raznovrsnih nacionalnih i meunarodnih institucija, meu kojima glavno mjesto imaju WTO1, IMF2 i WB3 koje postavljaju pravila igre na svjetskom tritu. (Rupnik, Sunda, 2005., p.8). Razvijene zemlje putem MMF-a i Svjetske banke dovode do ukidanja prepreka u poslovanju u nerazvijenim zemljama, ali pri tome zadravaju mjere zatite svojih gospodarstava (carine, poticaji i sl.), koje onemoguavaju siromanima izvoz njihovih dobara. Proizvodi siromanih nisu konkurentni jer nemaju jednake uvjete proizvodnje, niti razvijene institucije koje bi im za to bile potrebne. Uz to nerazvijene drave su izuzetno zaduene. Mo je samo na jednoj strani. Globalizacija u dananje vrijeme bogate ini jo bogatijima, a siromane jo siromanijima. Ironija je tim vea da unato meunarodnoj pomoi broj gladnih i onih koji umiru od gladi sve vie raste. Negativnih posljedica globalizacije mogu se vidjet i u razvijenim zemljama: raste socijalno raslojavanje, razlike u prihodima su vee nego ikad, nezaposlenost, neobrazovanost i loa zdravstvena zatita prijete sve veem dijelu stanovnitva SAD-a, Velike Britanije, a i drugih zemalja Europske unije. Radnicima takoer prijete masovni otkazi jer u globalnoj ekonomiji velike korporacije svoju proizvodnju sele u nerazvijenije zemlje koje im mogu ponuditi puno povoljnije uvjete poslovanja i mnogo jeftiniju radnu snagu.

1 2

World Trade Organization Svjetska trgovinska organizacija International Monetary Fund Meunarodni Monetarni Fond 3 World Bank Svjetska banka

15

4. NOVO DOBA (Sanja)Stari svijet umire, a novi se raa. (Dragievi, Dragievi, 2003., p.7) Svijet koji je izrastao na tradicionalnoj agrarnoj i industrijskoj proizvodnji je nestao, zamijenio ga je svijet informatike tehnologije, globalnih telekomunikacija i biotehnologije. Drutvo 20. stoljea odumire i ustupa mjesto naprednijem virtualnom zajednitvu, koji se svestrano globalizira mrenim telekomunikacijskim povezivanjem, elektronikim poslovanjem i ujedinjenjem naroda. Odumire svijet etniki, vjerski, prostorno, nacionalno razjedinjenih i suprotstavljenih naroda, a na drugoj strani nie i buja svijet univerzalno povezanih, u svakom pogledu izjednaenih i potpuno ravnopravnih pojedinaca. Zajedniko vlasnitvo je temelj svega zajednikog: otvorenog, besplatnog i svima podjednako dostupnog. (Dragievi, Dragievi, 2003., p.8). Dananji moderni razvoj ovjeanstva upravo vodi globalnom zajednitvu, zajednikom prisvajanju i koritenju prirode, proizvoda rada i svih drugih tekovina kulture civilizacije.

4.1.

INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA I GLOBALIZACIJA

Ekonomska globalizacija kao prirodan, nuan proces rasta meunarodnih tokova roba i kapitala, inicirana je djelovanjem trinih zakona, meunarodnih ekonomskih organizacija i ustanova, te meunarodnih multinacionalnih kompanija. Osim toga, rastua ekonomska meuzavisnost te razvoj tehnologije u oblasti informatike i komunikacija imaju znaajno mjesto u razvoju procesa globalizacije. (abulji, 2010.) Proces globalizacije je nemogue izbjei, s obzirom na visoku razinu svjetske privredne konkurentnosti te izmeu ostalog i suvremenog razvoja visokososticirane tehnologije, posebno informatike to svijet pretvara u globalno selo. Cijeli svijet i ljudske djelatnosti ovise o snazi informacije i nizu tehnolokih inovacija koje neprestano ubrzavaju ritam. (Castells, 1999.) Meunarodni proces globalizacije doveo je do znaajnih promjena u svjetskoj privredi. Najvanije su se promjene dogodile na polju liberalizacije svjetske trgovine, transfera tehnologije, direktnih stranih ulaganja i liberalizacije trita kapitala. Lokalna trita u najveoj mjeri postaju dio jedinstvenog globalnog trita. (abulji, 2010.)

16

Globalizacija kakvu danas poznajemo potaknuta je snanim tehnolokim napretkom u telekomunikacijama, transportu, a posebice razvojem informacijskih tehnologija. U okviru informacijskih tehnologija treba posebno naglasiti razvoj Interneta i njegovih specifinih tehnologija koji predstavljaju tehnoloku osnovicu procesa globalizacije. Tu posebno mjesto zauzima elektroniko ili e-poslovanje. Iako mnogi u poslovnom svijetu jasno uviaju prednosti koje donosi Internet i e-poslovanje, neki i dalje negiraju promjene i prihvaaju ih tek kad su na to prisiljeni. Oni koji ne prihvaaju takva stanja vjerojatno e u budunosti biti potisnuti s dosadanjih trinih pozicija. Naime, stari modeli poslovanja i s njima povezani poslovni procesi ne mogu odgovoriti suvremenim zahtjevima trita. Dananje voenje poslovanja tei individualnom pristupu svakom kupcu, to bi znailo prihvaanje novih modela eposlovanja i izgradnja elektronike arhitekture u poduzeu gdje upotreba Interneta predstavlja osnovnu poslovnu infrastrukturu. Porast upotrebe Interneta, te s tim

povezan rast on-line poslovnih transakcija i ukupni rast vrijednosti tako ostvarenog prometa roba i usluga, potvruje nunost prilagoavanja poslovnih modela novoj tehnologiji i novim uvjetima poslovanja. Stupanj integracije informacijske tehnologije u poduzeu je primarna odrednica tvrtkine spremnosti da koristi informacijsku tehnologiju kao dio svog stratekog odgovora na globalizaciju. To sugerira da e nove konkurentne strategije biti sve vie temeljene na tehnologije zbog globalnih inicijativa kojima su pogoene tvrtke. (Gupta, Jahangir, Somers, 1996.) Posve je sigurno da e e-poslovanje u budunosti prerasti u nuni oblik poslovanja, bez ega nee biti mogue ni zamisliti poslovanje, a niti svakodnevni ivot. Pri tome vrlo znaajnu ulogu poslovanja. imaju informacijski sustavi koji objedinjuju sve elemente

4.2. RAST

UTJECAJ INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE NA EKONOMSKI

Procesom globalizacije danas oznaavamo utjecaj informacijske tehnologije na strukturu i funkcioniranje nacionalnih gospodarstava i itave svjetske ekonomije. Na mikrorazini, dolazi do strukturnih promjena u okviru poduzea koje se odraavaju na aktivnosti poslovnih funkcija. Sve se vie razvija sustav decentralizacije poslovnog

17

odluivanja uz ravnomjerni udio u informiranju i komuniciranju svih zaposlenih. Klasina ekonomska teorija govori da bogatstvo jedne nacije ovisi o nainu kojim usmjerava svoje resurse, prije svega materijalne, u procese proizvodnje i trgovine. Bolja alokacija ovih resursa dovest e do vieg stupanj produktivnosti i rezultirat e viim ivotnim standardom pojedinaca i drutva u cjelini. Krajem 20. stoljea u postavlja se ideja da bogatstvo naroda prvenstveno ovisi o tome kako e drutvo iskoristiti raspoloive informacije odnosno znanja. To je predstavlja ujedno znak prelaska u informacijsko doba za razliku od industrijskog drutva. Glavni cilj kapitalistikog drutva je proizvesti to vie dobra koja mogu biti prodana i shodno tome osigurati to vei profit, a pri tome se ne vodi briga o materijalnim ogranienjima Zemlje kao planeta. Smatralo se da priroda raspolae s dovoljnim koliinama sirovina i energenata za trajan razvitak industrijske proizvodnje, te da moe podnijeti svakojaka oneienja, ili bolje reeno o tome se uope nije razmiljalo.

(www.efst.hr/nastava/27/InformacijskoDoba.p)

18

5. ZAKLJUAK (Marija)Suvremeni ivot bio bi nezamisliv bez koritenja informacijskih tehnologija. Od samih poetaka pa do danas kontinuirano se i brzo razvija i dostupna je gotovo cijeloj svjetskoj populaciji. Primjenjuje se kako u privatnom tako i u poslovnom ivotu. Informacijska tehnologija se odnosi na uporabu raunala, raunalnih ureaja i programa pri upravljanju podacima, odnosno, pri obradi, pohrani, prijenosu i oblikovanju podataka. Od 1990.-ih godina prolog stoljea do danas zabiljeen je porast u koritenju svih elemenata informacijske tehnologije u svijetu, pogotovo koritenje interneta i pokretnih mrea. U 2007. godini broj korisnika tih tehnologija dosegao je iznos od 1900 milijuna na 100 stanovnika. Globalizacija predstavlja proces gospodarskog, socijalnog, kulturnog i politikog povezivanja drava. U ekonomskom smislu, ona podrazumijeva globalno povezivanje svjetskog gospodarstva, unifikaciju svjetskog trita i potpunu internacionalizaciju kapitala. Ukljuuje je i slobodno kretanje proizvodnih faktora, izuzetno visok stupanj mobilnosti kapitala, tehnologije, informacija i znanja. Globalizaciju je nemogue izbjei, a ona je potaknuta snanim tehnolokim napretkom u telekomunikacijama, transportu, pogotovo razvojem informacijskih tehnologija. Meunarodni proces globalizacije doveo je do znaajnih promjena u svjetskoj privredi, odnosno na polju liberalizacije svjetske trgovine, transfera tehnologije, direktnih stranih ulaganja i liberalizacije trita kapitala. Takoer, dolazi i do promjena na mikrorazini, pa tako u okviru poduzea, dolazi do strukturnih promjena koje se odnose na aktivnosti poslovnih funkcija. Daljnjim razvojem informacijskih tehnologija i globalizacijom koje jedna drugu uvjetuju, doi e do novih promjena kako na makro tako i na mikrorazini, a na svjetskoj populaciji je da se tim promjenama prilagodi.

19

POPIS LITERATUREPOPIS KNJIGA: 1. euk, A. 2002., Financijska globalizacija, Graf form, Split 2. eri, V., Varga, M. 2004., Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, Zagreb 3. Dragievi, A. 2005., Svjetski izazovi Hrvatskoj etiri velike izgubljene bitke dovoljne da se izgubi rat za opstanak, Razlog, Zagreb 4. Dragievi A., Dragievi, D. 2003., Doba kiberkomunizma, visoke tehnologije i drutvene promjene, Golden marketing, Zagreb 5. Novak, S. 2010., Informacijske tehnologije ekskluzivan imbenik upravljanja pediterskim poduzeima, LETIS d.o.o., akovec 6. Rupnik V., Sunda, D. 2005., Dominacija kapitala=klopka ovjeanstvu, IBCC, Rijeka 7. Strahinja, D. 2006., Ekonomija - Gdje je tu ovjek?, Digital point tiskara, Rijeka

POPIS PUBLIKACIJA: 1. Attewell, P. 1992., Technology diffusion and organizational learning: The case of business computing, Organization Science, vol.3, no.1, p119 (preuzeto s Business Source Complete, EBSCOhost web) 2. Castellas, M. 1999., Information technology, globalization and social development, UNRISD Discussion Paper, no. 114, p1-15 (preuzeto s Business Source Complete, EBSCOhost web) 3. Cavusoglu, H., Hu, N., Li, Y., Ma, D. 2010., Influentials, imitators and opponents, Journal of Management Information systems, vol.27, no.2, p305-334 (preuzeto s Business Source Complete, EBSCOhost web) 4. Choi, S.Y., Lee, H., Yoo, Y. 2010., Impact of IT and transactive memory systems, MIS Quarterly, vol.34, no.4, p855-870 (preuzeto s Business Source Complete, EBSCOhost web) 5. Gupta, Y.P., Jahangir, K., Somers, T.M. 1996., Impact of competitive strategy and information technology-Maturity on Firms strategic response to globalization, Journal of Management Informational Systems, vol.12, no.4, p5588 (preuzeto s Business Source Complete, EBSCOhost web)

20

6. Hrynyshyn, D. 2002., Technology and globalization, Studies in Political Economy: A Socijalist Review, no.67, p83-106 (preuzeto s Business Source Complete, EBSCOhost web) 7. Lonar, J. 2005., Globalizacija-pojam, nastanak i trendovi razvoja, Geoadria, vol.10, no.1, p91-104 (preuzeto s hrcak.srce.hr/file/14812) 8. abulji, A. 2010., Razliitost pristupa i stratekih efekata globalizacije, Business Consultant/ Poslovni konzultant, vol.2, no.8/9, p54-62 (preuzeto s Business Source Complete, EBSCOhost web)

POPIS OSTALIH IZVORA: 1. www.efst.hr/nastava/27/InformacijskoDoba.p 2. http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/graph.do?tab=graph&plugin=1&language= en&pcode=tsiir090&toolbox=type 3. http://www.nova-akropola.hr/Clanci/Razno/Detail.aspx?Sifra=1661 4. OECD Communications Outlook 2009 [www.oecd.org/sti/ict/outlook] 5. OECD Communications Outlook 2009 [www.oecd.org/sti/telecom/outlook

21

POPIS GRAFOVABROJ NAZIV GRAFA Ukupan pristup linijama na 1. 100 stanovnika od 1991. do 2007. Godine prema OECD-u (u milijunima) Ukupan broj pretplatnika u 2. pokretnoj mrei od 1991. do 2007. godine prema OECD-u (u milijunima) Udjeli Dial-up i broadband korisnika u ukupnom broju 3. Internet pretplatnika u 2007. godini za odabrane zemlje Izdaci za informacijsku 4. tehnologiju u EU27 i Hrvatskoj kao postotak BDP-a u 2009. godini 9 8 7 7 STRANICA

22