dvre trasinagogadoboj.org/bhs/wp-content/uploads/2015/09/1-05...2015/09/01 · 2. alija – 13...
TRANSCRIPT
Divrej Tkra
B’’H
gdje on ponavlja priču o događajima toga
dana. Rivka se vraća s Eliezerom u zem-
lju Kenaan, gdje susreću Jichaka koji se
moli u polju. Jichak se oţeni Rivkom,
zavoli je, i utješi se zbog gubitka svoje
majke. .
Avraham se ponovo ţeni, Keturom
(Hagarom), i dobiva još šest sinova, ali
Jichak je određen kao njegov jedini na-
sljednik. Avraham umire u dobi od 175
godina i njegova dva najstarija sina,
Jichak i Jišmael sahranjuju ga pored
Sare.
(Berešit 23,1 - 25,18 )
Sara umire u dobi od 127 godina i sa-
hranjena je u pećini Mahpela u Hebronu,
koju Avraham kupuje od Hetita Efrona
za 400 srebrnih šekela. .
Avraham šalje svog slugu Eliezera, na-
tovarenog darovima, u Haran da prona-
đe ţenu za Jichaka. Na seoskom studen-
cu, Eliezer B-ga traţi znak: kada djevojka
dođe na studenac, on će je zatraţiti vode
da pije, a ţena koja će ponuditi da napoji
i njegove kamile, bit će ona određena za
sina njegovog gospodara. .
Rivka, kćer Avrahamova nećaka Betu-
ela, pojavljuje se na studencu i prolazi
"test". Eliezera pozvaju u njihov dom,
Paraša Hajei Sara
Godina 10 Broj 5 Broj 5 Zagreb, šabat 26. studenog 2016. - 25. hešvana 5777.
■
[email protected] http://twitter.com/DivrejTora
Šabat Hajei Sara
Jeruzalem 15:55 17:15
Zagreb 15:58 16:58
Rijeka 16:06 17:05
Split 16:03 17:03
Dubrovnik 15:59 16:59
Vinkovci 15:48 16:48
Sarajevo 15:54 16:54
Bihać 16:01 17:01
B. Luka 15:56 16:56
Beograd 15:43 16:49
Novi Sad 15:44 16:50
Subotica 15:42 16:49
Zrenjanin 15:42 16:48
Niš 15:42 16:46
Beč 15:48 16:48
Frankfurt 16:11 17:11
Edison, NJ 16:15 17:15
Dnevni Zmanim za
Grad Zagreb
Na dan utorak 29.11.2016.
Alot Hašahar 5:33
Najranije Talit 6:06
Nec Hahama 7:00
Najkasnije Š’ma 9:23
Zman Tefila 10:10
Hacot 11:46
Minha Ketana 14:33
Plag Haminha 15:32
Šekia 16:32
Cet Ha-kohavim 17:14
Divrej Tkra
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po Alija
Strana 2 D ivrej Tora Strana 2 D ivrej Tora
■
razmjene učtivosti i velikodušne (ali
isprazne) geste Efronove da mu ze-
mlju daruje, Avraham dobro plaća
za taj teren i špilju Mahpela.
Pirkei Avot tvrdi da je Avraham
testiran 10 puta. Ali ne kazuje nam
koji su to testovi. Većina lista zavr-
šava s akeida. Međutim, rabeinu
Jona pronalazi još jedan test nakon
akeide - Avrahamovo iskustvo u
pribavljaju grobnice za Saru. Što je
tako teško u vezi s time, da se moţe
okvalificirati kao test vjere - pose-
bno nakon akeide? Moţda odgovor
leţi u činjenici da je nakon nje, Av-
raham još uvijek morao proći par
teškoća. Nije li akeida i sve što je
prethodilo bilo dovoljno? Ne, još
nije. To moţe podvrgnuti čovjeka
testu, ponekad čak i više od strašnih
kušnji i nevolja.
Levi
2. alija – 13 p'sukim 23:17– 24:9
Polje, špilja, stabla, itd., postaju
zakoniti posjed Avrahamov nakon
što je sahranio Saru.
B-g je Avrahama blagoslovio
bakol – sa svime.
Brojčana vrijednost riječi bakol je
52, isto kao i riječ sin. To ukazuje na
najveći blagoslov kojeg je Avraham
dobio – sina Jichaka.
Rabin Meir kaţe da je Avraham
bio blagoslovljen time što nije imao
kćer. U Avrahamovo doba i u datim
okolnostima, za koga bi se ona uda-
la? Što bi se dogodilo s njom?
Rabin Jehuda kaţe da je Avraha-
mov dodatni blagoslov bilo to što
jest imao kćer. Neki dodaju da je
ime njegove kćeri bilo bakol.
Rabin Eliezer HaModai kaţe da je
Avraham bio blagoslovljen umi-
jećem / moći poznavanja astrologije
i da su mnogi od njega traţili savjet.
Rabin Šimon Bar Johaj kaţe da je
Avraham imao dragi kamen s lje-
kovitim moćima. Taj kamen je mo-
gao izliječiti svakog tko bi se u njega
zagledao.
Š'liši
3. alija – 17 p'sukim – 24:10–26
Eliezer s deset deva natovarenih
prekrasnom robom putuje u Avra-
hamovo rodno mjesto. Po dolasku
veţe deve kraj bunara u vrijeme kad
lokalne djevojke dolaze zahvatiti
vodu. Eliezer moli B-ga da mu da
znak - djevojka koja će mu ponuditi
vode za njega i njegove deve, bit će
ona koju je poslao B-g. Tek što je
završio s molitvom, prilazi mu
Rivka b. Betu'el iz Avrahamove
obitelji. Eliezer zatraţi malo vode.
Ona odmah daje i njemu i devama.
Ţeljan saznati je li ona "ona," Eliezer
čeka da se deve napoje, a onda
Paraša Hajei Sara
Kohen
1. alija – 16 p'sukim – 23:1-16
Sara umire u Kirjat Arba
(Hevron). Proţivjela je 127 godina.
Zadnja tema prošle paraše je bila
akeida, a prva tema ove je Sarina
smrt. To ide u prilog tvrdnji da je
Sarina smrt bila posljedica akeide.
Midraš kaţe da je Satan obavijestio
Saru o tome što Avraham namjera-
va učiniti s Jichakom kad su krenuli
prema Har HaMoria. Šok je bio pre-
velik za Saru. Neki komentari obrću
priču i kaţu da je Sara izdahnula, ali
ne iz straha da će Avraham ponudi-
ti Jichaka kao korban, nego da ga
neće ponuditi! Sjetila se Avrahamo-
ve reakcije kad mu je rekla da pro-
tjera Hagar i Jišhmaela. Bojala se da
će Avrahamova dobrota i ljubav
prema Jichaku spriječiti ga u oba-
vljanju B-ţje zapovijedi i da će
Avraham pasti na posljednjem
testu. Kad je vidjela (ili čula) da se
Avraham vraća s još uvijek ţivim
Jichakom, pomislila je da su se nje-
zini strahovi ostvarili. I to je ono što
ju je ubilo.
Avraham se mora pobrinuti za
sahranu. Obraća se narodu Hetita
(među kojima ţivi) i zahtjeva od
njih (posebno od Efrona) da od njih
kupi mjesto za ukop. (Predaja kaţe
da je Avraham znao da su tu sahra-
njeni Adama i Hava i upravo je za
to zemljište pregovarao.) Nakon
Strana 3 Strana 3 Godina 10 Broj 5 Strana 3
Hamiši
5. alija – 15 p'sukim – 24: 53–67
Eliezer daje još poklona Rivki,
njezinoj majci i bratu.
U jutarnjim satima traţi dopušte-
nje da krene kući. Rivkina obitelj
traţi da ostane još neko vrijeme, ali
Eliezer inzistira na odlasku. Rivka
pristaje otići odmah. S njom šalju i
"sluškinju" (kasnije identificirana u
Tori kao Devora) i blagoslivljaju je.
(Ovaj blagoslov se ponavlja bezbroj
puta ţidovskim djevojkama kroz
generacije.) I na kraju kreću u Ka-
naan. Kad Rivka ugleda u daljini
Jichaka, skoči s deve, ispituje
Eliezera o njemu i pokriva lice ve-
lom kad shvati da je to njezin budu-
ći muţ. Eliezer prepričava Jichaku
sve što se događalo na putu. Jichak
uzima Rivku za ţenu i ona mu po-
staje utjeha nakon gubitka majke.
Nama ona postaje Rivka imenu.
Šiši
6. alija – 11 p'sukim – 25:1–11
Avraham, nakon što je osigurao
kontinuitet onoga što će postati
judaizam, sada ţivi svoje preostale
dane kao "običan građanin." Uzima
sebi ţenu po imenu Ketura (pretpo-
stavlja se da je to Hagara) i postaje
otac (šestero) još djece. Daje im da-
rove, ali Jichak ostaje njegov eks-
kluzivni duhovni nasljednik. Avra-
ham umire u "dubokoj starosti" od
175 godina nakon što je imao dobar
i ispunjen ţivot. Pokopan je u spilji
Mahpela gdje je pokopana Sara. Sa-
hranili su ga Jichak i Jišmael. (Pod-
razumijeva se da se Jišmael pokajao
i postao pravedan. B-g blagoslivlja
Jichaka nakon Avrahamove smrti.
Švi'i
7. alija – 7 p'sukim – 25:12–18
Nabrajaju se Jišmaelovi potomci, a
on umire u dobi od 137 godina.
Tekst u Tori podudara se s onim
koji se odnosi na Saru i Avrahama,
pa je to još jedan pokazatelj da je
Jišmael učinio t'šuva prije smrti.
Haftara
31 p'sukim – 1. Kraljevi 1:1–31
Sedra govori o ostarjelom Avra-
hamu i njegovoj zadaći da se po-
brine za nastavljanje svojih uvjere-
nja preko sina Jichaka (iako je bilo i
drugih potencijalnih nasljednika).
Haftara nalazi paralelu ove teme u
priči o ostarjelom kralju Davidu i
brojnim potencijalnim nasljedni-
cima, ali i uvjerenje da će njegov sin
Šlomo biti sljedeća karika u Davi-
dovoj liniji. (Ispunjenje obećanja
dato Šlomovoj majci Bat Ševi, slično
kao i obećanje Sari da će njezin sin
biti nasljednik.) Polazne točke su
Avraham Avinu i David HaMeleh.
No, bez obzira na to koliko jake bile
njihove osobnosti, lanac završava s
njima, osim ako sljedeća generacija
ne bude jaka kao Jichak Avinu i
Šlomo HaMeleh.
Prevela i prilagodila Dolores Bettini
Rivki daruje nakit. (S jedne strane,
on je zamijetio njezinu dobru narav
i snaţni hesed, a s druge strane, nije
ju čak ni upitao tko je.) Kad mu
Rivka kaţe da je ona uistinu iz
Avrahamove obitelji i pozove ga da
dođe u njezin dom, on se pokloni B-
gu u znak zahvalnosti.
Gemara kaţe da Eliezer nije pitao
kako treba, ali B-g mu je ipak od-
govorio kako treba. Kombinirajući
različita mišljenja o toj temi, recimo
da je Eliezerov postupak bio na
granici zabranjenog. Oslanjanje na
znakove i predznake je zabranjeno.
Ipak, Eliezerov postupak je bio
opravdano testiranje djevojke. Ali,
mogao je i doţivjeti neuspjeh. Nije
bilo b'seder, ali B-g je "poslao"
Rivku njemu.
R'vi'i
4. alija – 26 p'sukim – 24:27–52
Eliezer kazuje blagoslov B-gu jer
nije napustio Avrahama niti mu
uskratio B-ţansku dobrotu. Rivka
trči kući reći svojoj obitelji što se
dogodilo. Lavan (pun prikrivenih
motiva, naši komentari nam kaţu)
hita pozdraviti Eliezera. Zlatni nakit
koji krasi Rivku zapne Lavanu za
oko i on "velikodušno" nudi Elie-
zeru svoje gostoprimstvo. Eliezeru
posluţuju jelo, ali on odbija jesti
dok ne dovrši "posao.―
Govori im o Avrahamu i Jichaku i u
ime svog gospodara traţi Rivkinu
ruku. Lavan i Betuel prihvaćaju
(Lavan se gura ispred oca).
(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija
■
Rav Kook:
Tora praotaca
Strana 4 D ivrej Tora Strana 4 D ivrej Tora
■
Abrahamova misao, Sarina Tora
Rav Kook je razlikovao drugačije
pristupe ova dva duhovna velikana.
Abrahamovo se učenje slaţe s filo-
zofskom baštinom judaizma. On je
do vjere u Stvoritelja došao kroz
svoju moć logike i zaključivanja, te
se koristio argumentima i dokazima
za uvjeravanje ljudi svoga vremena.
Kao što je Majmonides (Zakoni o
idolopoklonstvu 1,9.13) napisao:
"Ljudi bi se okupili oko njega te ga
ispitivali o njegovim riječima, a on
bi svakome objašnjavao u skladu s
njegovim sposobnostima, dok ga ne
bi vratio na put istine. '
S druge strane Sarina je Tora u ve-
ćoj mjeri bila usklađena s dobrim
djelima, prikladnim običajima i pra-
ktičnim dobrim djelima (micvot).
Stoga Midraš (Bereišit Haraba 60,15)
naglašava fizičke znakove njene
sluţbe B-gu – oblak koji lebdi na
ulazu u šator, blagoslov u tijestu, i
svjetiljka koja gori od jednog šabat-
nog predvečerja do sljedećeg.
Filozofski je sadrţaj ţidovstva po
svojoj prirodi univerzalan. Abra-
hamovi ideali - monoteizam, hesed,
pomaganje drugima - relevantni su
za sve narode. Vaţno je da Abra-
ham bude priznat kao svjetska li-
čnost kako bi se naglasila univerzal-
na priroda njegova učenja. Mora ga
se zvati Abrahamom, "ocem mno-
gih naroda."
S druge strane praktične micvot
(dobra djela), sluţe za jačanje i kon-
solidaciju nacionalnog karaktera ţi-
dovskog naroda. Od Sare smo nasli-
jedili svetost čina. Ta djela pomaţu
razviti jedinstvenu svetost ţidov-
skog naroda, koja je potrebna za
moralno napredovanje svih naroda.
Na ovaj je način Sarina Tora prakti-
čnih djela obuhvaćala i nacionalne i
univerzalne sfere. Dok je Sara 'prin-
ceza' svijeta, ona još uvijek ostaje
'moja princeza', princeza njezinog
naroda.
Uzvišeni cadikim – pravednici –
moraju prepoznati ovu tajnu. Nji-
hov je zadatak da kombiniraju ove
dvije Tore, onu od Avot - praotaca s
onom njihovih potomaka. Tada će
oni otkriti Toru okrunjenu slavom i
snagom, ljepotom i sjajem.
Čak su i Mudraci bili zbunjeni
Univerzalna poruka
B-g je Abrahamu i Sari promijenio
imena: Abramu u Abraham, a Saraj
u Sara. U čemu je značenje ove pro-
mjene imena? Talmud u Berahot 13a
objašnjava da obje promjene imaju
zajedničku temu.
Ime Abram znači "otac Arama." U
početku Abraham je bio samo vođa
naroda Arama, no na kraju je postao
duhovni vođa cijelom svijetu. Da-
kle, on je postao Avraham - "Av
hamon gojim," otac mnogih naroda.
Ime Saraj znači "moja princeza". U
početku ona je bila samo princeza
svog vlastitog naroda. No, na kraju
je Sara postala - 'princeza' - princeza
cijeloga svijeta.
Drugim riječima, učenja Abraha-
ma i Sare preobrazila su se iz lokal-
ne poruke u univerzalnu. Ipak Tal-
mud nam kaţe da je postojala te-
meljna razlika u tim promjenama
imena. Onaj tko pozove Abrahama
njegovim starim imenom prekršio je
pozitivnu zapovijed. Međutim, tak-
ve zabrane nema za korištenje Sari-
nog starog imena. Zašto?
Strana 5 Strana 5 Godina 10 Broj 5 Strana 5
pregledu
detaljnih
pravila i
propisa
sračunatih
da upravlja-
ju svim vi-
dovima ţiv-
ota. To oso-
bito vrijedi
za razvoj
zakona Tore
tijekom
dugih godi-
na izgnan-
stva, dok je
Tora bila
ograničena
na reguli-
ranje vjer-
skog ţivota
pojedinca.
Tora izbavljenja
Zajedno s povratkom nas kao na-
cije u Erec Jisrael, mi se isto tako
vraćamo i Tori Erec Jisraela. Genera-
cija preporoda naše nacije nema
strpljenja za nejaka svjetla judaizma
kakva postoje u egzilu. Ljudi traţe
uzvišene ideale i velika djela. Oni
ţele izgraditi uzorno društvo, ispra-
viti nepravdu, i vratiti ţidovski na-
rod u autonoman i neovisan polo-
ţaj. Postoji unutarnji B-ţanski duh
koji pokreće njihovu drskost, dok
odbacuju slabašna svjetla judaizma
u izgnanstvu, svjetla drhtavog sjaja,
poput svijeća na blistavom pod-
nevnom suncu.
Što će zadovoljiti duhovne potre-
be generacije preporoda? Oni će za-
dobiti novi ţivot iz svobuhvatne
Tore praotaca. Dnevna molitva
Amida čini tu vezu između Avot i
doba izbavljenja:
"[B-g] se sjeća dobrih djela prao-
taca i u ljubavi dovodi Otkupitelja
njihovim potomcima."
Dobra djela praotaca i njihova ţi-
va i prirodna Tora izbavit će njihove
potomke u posljednjoj generaciji.
Zasjati će mesijansko svjetlo, a iz
mraka hereze i poricanja proisteći će
nadzemaljska svjetlost uzvišene
Tore Avot - praotaca, izvorne i veli-
čanstsvene Tore koja će izbaviti tu
generaciju.
Prevela Tamar Buchwald
time što Tora do tako sitinih detalja
opisuje priču o Abrahamovom sluzi
i njegovo traţenje ţene za Jichaka.
Zašto je toliko stihova posvećeno
susretu sluge s Rebekom na zdencu,
kao i njegovom kasnijem izvještaju
o ovom događaju Rebekinoj obitelji?
Tora je tako škrta na riječima – va-
ţne zakone se često izvodi iz jednog
jedinog slova. Odakle sada tolika
rječitost?
Zbog ove anomalije u tekstu, mu-
draci su iznijeli smionu tvrdnju:
"Razgovor patrijarhovog sluge ima
viši poloţaj od Tore njegovih poto-
maka" (Breišit Raba 60). Što to znači?
Je li njihov svakodnevni razgovor
uistinu vaţniji od Tore i njezinih
zakona?
Uzvišena Tora praoctaca
U stvari, "razgovori" Avot, prao-
taca su također bili oblik Tore. Ova
je Tora bila uzvišenija od kasnije
Tore njihovih potomaka, jer odra-
ţava izvanrednu svetost i plemeni-
tost tih duhovnih velikana. Ako je
tako, zašto je Mudraci nazivaju tek
'razgovorom'?
Razgovor je prirodan, neusiljen
govor. Tora Avot - praotaca bila je
poput razgovora koji prirodno teče
iz unutarnjeg svetišta njihovih cilje-
va i teţnji. Sveti ideali do te su mje-
re proţimali svakodnevne ţivote
Abrahama, Jichaka i Jakova, da su
se ti ideali pokazivali čak i u sva-
kodnevnom govoru njihovih slugu.
S druge strane Tori njihovih poto-
maka nedostajalo je prirodne spon-
tanosti. To je promišljena religija
koja se temelji na voljnoj svetosti,
(nastavak s 4. stranice) Rav Kook: Tora praotaca
■
Rabbi Berel Wein:
Prošlost i budućnost
Strana 6 D ivrej Tora Strana 6 D ivrej Tora
■
nevolja kroz koje je Avraham pro-
šao, njegov stav prema ţivotu i
promjenama u njemu doţivio pro-
mjenu – on sada uvijek gleda napri-
jed i nikada nije usredotočen na
prošlost.
Oni koji ţive isključivo u prošlosti
osuđeni su na samosaţaljenje i te-
šku emocionalnu tjeskobu. Ona
izaziva jedino osjećaj stradanja i
beznađa. To se očituje u svakom
području kasnijeg ţivota i zausta-
vlja svaki daljnji duhovni, društveni
ili osobni napredak.
Veličina Avrahama, kako nas uči
Mišna, sastojala se u njegovoj spo-
sobnosti adaptacije i neprestanom
duhovnom i osobnom rastu. Avra-
ham je stalno gledao naprijed, is-
pred sebe – nikada se nije bavio
prijašnjim nesrećama.
Imao sam priliku slušati izuzetan
govor kojeg je iznio George Deek,
kršćanin koji je Arap i član Izrael-
skog ministarstva za vanjske poslo-
ve. Pričajući priču o svom ţivotu, on
opisuje kako je njegova obitelj gene-
racijama ţivjela u Jaffi, te kako su
pobjegli u Libanon za vrijeme rata
za neovisnost 1948.
Kada je na svojoj koţi osjetio bi-
jedu i političko manipuliranje iz-
bjeglicama od strane arapskih sila,
čiji je jedini cilj bio uništenje Izraela,
a ne spašavanje i smještaj izbjeglica,
njegov je djed pobjegao iz Libanona
i nekako uspio svoju obitelj dovesti
natrag u Jaffu i Izrael. Ponovo je do-
bio svoj posao kod Izraelske kom-
panije za distribuciju električne
energije, te obrazovao generacije
uspješnih stručnjaka, sve građana
Izraela.
On je rekao da su Ţidovske izbje-
glice iz Europe i muslimanski svijet
nastojale zaboraviti svoju prošlost i
izgraditi novu budućnost za sebe i
svoje potomke kada su stigli u Izra-
el. Izbjeglice arapskih Palestinaca,
zavedeni svojim duhovnim i svjeto-
vnim vođama, zabavljali su se svo-
jim bivšim porazima i svojom legen-
dom o nakbi.
Uglavnom, oni su se posvetili
nastojanju da unište Izrael umjesto
da sebe rehabilitiraju. Ovakav stav i
Gubitak svog voljenog bračnog
druga, naročito nakon mnogih go-
dina i desetljeća braka i zajedničkog
ţivota, uvijek je traumatičan udarac
koji slomi čovjeka. Oni među nama
koji su imali nesreću da to doţive u
svom ţivotu mogu posvjedočiti o
emocionalnom gubitku pa čak i
fizičkoj traumi koju taj ţalosni do-
gađaj moţe izazvati.
Iz ţivota našeg praoca Jakova
vidimo da on čak i desetljećima
kasnije podsjeća svoju djecu i sebe
na bol i patnju koje je prouzročila
smrt njegove voljene ţene Rahel. U
biti, čini se da Jakov nakon smrti
Rahel više nikada nije bio ista oso-
ba.
Avraham se naizgled sa smrću
Sare nosi na više stoički. Sama Tora
nam ukazuje na to. U vezi Avraha-
move reakcije na tu tragediju, upo-
trijebljeno je malo slovo kaf da opiše
Avrahamovu tugu i oplakivanje
nad Sarinom smrću. Avraham zbog
gubitka Sare ne tuguje manje od
Jakova kada je ostao bez Rahel. Radi
se o tome da se, poslije svih kušnji i
Strana 7 Strana 7 Godina 10 Broj 5 Strana 7
vlasništva. To su pećina Mahpela u
Hevronu, polje izvan Š'hema/Na-
blusa u Samariju, i Brdo Hrama u
Jeruzalemu. Sva su tri mjesta kupili
vođe Izraela – Avraham, Jakov,
David – iz dobrih i vrijednih razlo-
ga, te po punoj, ako ne i više od
toga, trţišnoj cijeni. Kupovina i
pojedinosti tih kupovina su zabilje-
ţeni u Bibliji. No i pored toga, tije-
kom naše duge povijesti, pa sve do
sadašnjeg trenutka, naše vlasništvo
nad sve tri lokacije je osporavano.
Ono što moţda moţemo shvatiti iz
ove paradokalne situacije, je da je
upravo razlog zbog koje su nam ova
mjesta osporavana to što svoje pra-
vo temeljimo na zakonima, ugovori-
ma i djelima koje je čovjek načinio, a
ne na boţanskom obećanju. Svi su
ugovori, čak i sve naše kupovine na
ovom svijetu, predmet ponovnog
razmatranja, revidiranja i otkazi-
vanja. Vlade dolaze na vlast i pa-
daju, okolnosti i situacije se mije-
njaju, definicija ―prava‖ se mijenja
dekretom ili zajedničkom suglasno-
šću. Ukratko, ništa nikada ne ostaje
isto. Ništa u svijetu kakvim ga je
čovjek sam stvorio nije nepromije-
njivo. Stoga nam čitavi svijet, a
napose arapski svijet, osporava
pravo na te dijelove zemlje u zemlji
Izraelu. Našem ugovoru je istekao
rok i više nije vaţeći, vele oni. Mi
smo se još davno odrekli svoga
prava time što stoljećima nismo bili
prisutni na tim posjedima. Indi-
janska plemena u Americi također
su potpisala i prepustila vlasništvo
nad velikim dijelovima Sjedinjenih
Drţava, no kada su se okolnosti
―promijenile,‖ isprave su bile
opozvane i odbijena traţbina
indijanskih plemena na tu zemlju.
Traţbine nad zemljom nisu baš
sigurne ako se zasnivaju na
zakonitosti, kupnjama i ugovorima.
Cijeli je smisao knjige Berešit da
svijet i njegovi posjedi i dobra ne
pripadaju čovjeku, već Stvoritelju.
Pravo Ţidovskog naroda na zemlju
Izrael ne temelji se na ugovorima i
ispravama. Doista, ono se ne temelji
ni na Balfourovoj deklaracije i re-
zoluciji Ujedinjenih naroda. Ona se
temelji na B-ţjem obećanju našim
precima da Zemlja Izraela pripada,
po pravu B-ţje odredbe, njihovim
potomcima. Na one Ţidovima koji
iz raznih osobnih i vjerskih razloga
odbijaju ovo B-ţje obećanje vrši se
veliki pritisak da opravdaju posto-
janje drţave Izrael i Ţidovskog
prava na Jeruzalem. Bez tog vjer-
skog opravdanja i Ţidovske
tradicije, tvrdnja naroda zemlje da
smo "kradljivci" zvuči uvjerljivo i
korektno. Vjera Izraela se temelji na
objavi i volji našeg vječnog Stvori-
telja. Mi svakako moramo učiniti
svoj dio, jer B-g nesumnjivo pomaţe
onima koji si sami pomaţu. No, u
konačnoj analizi, očito je da mi
imamo naša prava i potraţivanja
koja ne proizlaze samo iz trenutač—
nog postupanja, nego iz prava na
temelju drevne vjere, te vjerskih
načela i uvjerenja. Rabin Saadya
Gaon izjavio je da se "naša nacional-
nost temelji isključivo na Tori." He-
vron i pećina Mahpela dokazuju
koliko je u pravu.
Šabat šalom
način razmišljanja jako je loše fukci-
onirao i skupo ih koštao. Prošlost
treba pamtiti i prisjećati je se, čuvati
je i izvlačiti pouke za sebe. Među-
tim budućnost i ono što od nje na-
činimo je ono što u konačnici odre-
đuje koliko vrijedimo i kakva će
nam biti sudbina. To je jedna od
velikih lekcija koju trebamo izvući
iz priče o ţivotu našeg praoca
Avrahama.
Hevron: Neosporno naš
Grad Hevron ima vrlo istaknuto
mjesto u našem svijetu i svakodnev-
nim novinskim vijestima. Vijesti iz
Hevroba nisu uvijek ohrabrujuće.
Teško je mjesto za ţivot, taj naš
Hevron. Teško mjesto da se ţivi u
njemu i teško mjesto za napustiti. U
Tori čitamo o kupnji našeg praoca
Avrahama pećine Mahpela. Ova
kupovina je trebala zauvijek učiniti
ovo sveto mjesto vlasništvom Izra-
elskog naroda. No nije tako ispalo.
Stoljećima su Jišmael i njegovi po-
tomci, i Esav i njegovi potomci, ne-
brojeno puta s uspjehom osporavali
Izraelu pravo na taj prostor. Više od
tisuću godina Ţidovima nije bilo
dopušteno da uđu u zgradu koja
navodno počiva nad pećinom za
pokapanje. Pravo Ţidovima da ţive
u Hevronu jest i bilo je osporavano
mnogo oštrije čak i od prava Ţido-
vima da ţive u Jeruzalemu. Zbog
čega? U čemu je tajna Hevrona koja
ga čini toliko opasnijim i osporava-
nijim mjestom za ţivot i sigurnost
Ţidova?
Talmud spominje da postoje tri
mjesta u Zemlji Izraelu nad kojima
Ţidovski narod ima nesporno pravo
(nastavak s 6. stranice) Rabbi Berel Wein: Prošlost i budućnost
■
Rabbi Yissocher Frand:
Kada se suočiš sa stresom ili traumom – znaj da to možeš
podnijeti
Strana 8 D ivrej Tora Strana 8 D ivrej Tora
■
To je pitanje još veće u svjetlu či-
njenice da nam naši mudraci kaţu
da je Sarina razina proroštva nadila-
zila Avrahamovu. Izgleda da njena
nesposobnost da se suoči sa relativ-
no blagom traumom ne moţe biti
objašnjena umanjivanjem njene
osobnosti u odnosu na Avrahama.
Rav Haim Shmuelevitz predlaţe
odgovor koji se temelji na odlomku
Talmuda iz traktata Avoda Zara.
Gemara kaţe (3a) „Ain HaKadoš
Baruh Hu ba b'trunija im berijotav― .
(B-g svojim stvorenjima ne daje
ništa što ne bi mogli podnijeti).
Čovjek ima potencijal preţivjeti
svaki stres, svaku kušnju i svako
stradanje s kojim se suoči u ţivotu.
Da li se čovjek odrţi na tom testu ili
ne, to je već druga priča; ali teoret-
ski, odrţati se na testu nije van mo-
gućnosti čovjeka. Zajedno sa činje-
nicom da nam B-g ponekad daje
teške zadatke, ide i činjenica da nam
On daje i sposobnost da se sa tim
zadacima nosimo. Dvoje ljudi mogu
se naći u istim okolnostima i reagi-
rati drugačije – jer jedan od njih je
prošao izazov, a drugi – iako je
imao potencijal da učini to isto –
nije!
Rav Haim objašnjava da je test
akeide bio kušnja za Avrahama i
Jichaka, ali nikada nije trebao biti
test za Saru. Budući da su Avraham
i Jichak trebali proći kroz taj test,
B-g im je dao sposobnost da se s
njime nose. Sari nije bio dan taj test i
stoga joj – unatoč činjenici da je bila
superiornija u proroštvima od svog
muţa – nije dana ni posebna boţan-
ska pomoć (sijata d'šmaja) i unutar-
nja snaga koje su bile potrebne da se
nosi sa tom traumom. I uistinu, ona
se s njome nije mogla nositi.
To nas uči da iako neki čovjek
moţe biti jači od drugog u određe-
nim područjima, moţda neće moći
izdrţati neke stvari koje će onaj
duhovno slabiji izdrţati – samo zato
jer mu nikad nije dana boţanska
pomoć da se suoči sa tim izazovom.
Ako test nije njegov, vjerojatno mu
neće biti dana niti snaga koja je
potrebna da taj test prođe.
Trauma dolaska u doticaj sa
čovjekom kojeg je zadesila bol
Nakon smrti svoje voljene supru-
ge Sare, Avraham Avinu prišao je
„A Sara je umrla u Kirjat Arbi, odno-
sno Hevronu u zemlji Kanaan; Avra-
ham je plakao za njom i oplakivao
ju.“ (Berešit 23:2)
Raši citira vrlo poznatu rabinsku
tradiciju kojom se objašnjava slijed
u kojem nakon odlomka o veziva-
nju Jichaka dolazi odlomak Sarine
smrti, a ona uči da je Sara zapravo
umrla od šoka kada je čula da je
njen sin zamalo ubijen.
Kako su Avraham i Jichak, koji su
bili osobno uključeni u cijelu tu
traumu, uspjeli istu preţivjeti?
Mora da je drama za njih bila ţivlja i
više zastrašujuća nego što je to bila
za Saru. Pa ipak, očigledno nisu oni
ti za koje je to postalo najgore isku-
stvo. Sara je, s druge strane, samo
čula o tim događajima – i to nakon
što je već znala da je Jichak siguran
– a ipak je umrla od straha. Nije to
mogla podnijeti. Zašto?
Strana 9 Strana 9 Godina 10 Broj 5 Strana 9
Sforno kaţe da izraz „ustao je― uči
da se zakoni oplakivanja još nisu
odnosili na Avrahama (prije poko-
pa).
Rav Jeruhem Levovitz nudi dru-
gačije tumačenje: stih pokušava reći
da je Avraham Avinu ustao i odvo-
jio se od svoje osobne boli prije no
što je krenuo u interakciju sa dru-
gim ljudima. Mnogo puta, kada je
čovjek pogođen boli, teško mu je
kontrolirati svoje emocije. Kada
ljudi doţive periode uţasne boli,
često svoje emocije nose na sebi.
Naţalost, tada su i oni s kojima ti
ljudi dolaze u doticaj, također izlo-
ţeni njihovoj boli.
Stih nas uči da je Avraham bio
potpuni gospodar nad samim
sobom i svojim emocijama. Bio je
sposoban obrisati svoje suze i ne
opterećivati druge svojom boli.
„Moja bol je moja bol, ali sada
moram razgovarati sa drugim
ljudima i u mom odnosu sa njima,
oni ne moraju osjetiti moju emo-
cionalnu bol.― „Ustao je― – znači da
je internalizirao svoje osobne emo-
cije i prema Hetovim sinovima se
odnosio kao da se ništa nije dogo-
dilo.
Čak i u najbolnijim trenucima
svog ţivota, nakon gubitka voljene
supruge, Avraham Avinu bio je
sposoban odnositi se staloţeno i s
poštovanjem prema svojim bliţnji-
ma. Na taj ih je način poštedio
traume dolaska u doticaj sa čovje-
kom pogođenim boli.
Prevela Anja Grabar
sinovima Heta i traţio da od njih
kupi mjesto na koje će pokopati
svoju ţenu. To je uvod u priču o
kupnji pećine Makpela gdje su po-
kopana četiri biblijska para (Adam i
Hava; Avraham i Sara; Jichak i
Rivka; Jakov i Lea).
Na početku opisa ovog pregova-
račkog procesa stih koristi jedan
neobičan izraz: „vaJakam Avraham (i
Avraham je ustao) iz prisutnosti
svoje pokojnice― (Berešit 23:3).
Komentari istraţuju posebno
značenje izraza „ustao je.― Što je
sakriveno u tom izrazu?
Baal HaTurim kaţe da to uči da
nitko ne smije govoriti u prisutnosti
mrtvog tijela. Avraham je morao
ustati i otići prije no što je sa Heto-
vim sinovima raspravljao o kupnji
posjeda.
(nastavak s 8. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Kada se suočiš sa stresom ili traumom – znaj da
to možeš podnijeti
■
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Zrnca praktične mudrosti
ponekad vrlo teška vremena. To su
usponi i padovi ţivota. Ali Izreke
nam obećavaju da su za pravednika
takva vremena prolazna. B-g neće
dopustiti da pravedan čovjek
zauvijek bude na dnu; svakako ne u
svijetu koji dolazi, ali ni u ovome.
„Ne reci svom bližnjem 'Idi i dođi
sutra pa ću ti dati', ako imaš već
sada' (Izreke 3:27)
Kada je nekome potrebno nešto što
mi imamo, to nam daje moć nad
njime. Ovaj stih nas uči da ne
smijemo zloupotrebljavati tu moć
tako što bismo, primjerice, pustili
drugoga da čeka na naš raspored.
Ako je nekome nešto potrebno, daj
mu onda kada mu je potrebno, a ne
onda kada si u raspoloţenju
davanja.
„Pozdravi svakog čovjeka
osmijehom“ (Avos 3:17) Kada nam
se ljudi nasmiješe, to čini da se
osjećamo dobro – čak i ako smo
inače neraspoloţeni. Vjerojatno ćeš
tijekom dana sresti stotine ljudi – to
su stotine ljudi koje moţeš oraspo-
loţiti svojim osmijehom!
„Pozdravi svakog čovjeka s
veseljem“ (Avos 4:15)
Svaki čovjek je vrijedna duša stvo-
rena na B-ţju sliku. Kada bismo to
shvaćali kao istinu, bili bismo uz-
buđeni sresti druge ljude. Zamislite
da ste na pustom otoku proveli 10
godina i jednog se dana netko – bilo
tko – pojavio pred vama. S kolikom
biste mu radošću krenuli u susret!
Svaki dan je taj dan. Boţanske duše
su svuda oko nas. Nije li to uzbud-
ljivo?
„ G o v o r i m a l o , a č i n i
mnogo.“ (Avos 1:15)
Ljudi koji mnogo pričaju, prirodno
imaju osjećaj da nešto i rade – čak i
ako ne čine ništa. S druge strane, što
manje pričaš, više osjećaš da to mo-
raš nadoknaditi djelima. Mnogo je
bolje što manje pričati o tome što ćeš
učiniti – radije se primi toga i učini
to.
„Blagoslov B-žji donosi bogatstvo
– trud neće ništa nadodati.“ (Izreke
10:22)
Nije upitno da B-g pomaţe onima
koji pomaţu sami sebi. Međutim,
uspjeh je svejedno u potpunosti
ovisan o B-gu. Netko moţe godi-
nama raditi bez da išta postigne.
Drugi sve što takne moţe pretvoriti
u zlato. Nemojmo primati zasluge
za svoje uspjehe, već radije budimo
zahvalni B-gu što nas je blagoslovio
tako velikodušno.
„Bog je blizu onima koji ga zovu;
o n i m a k o j i g a z o v u u
istini“ (Psalam 145:18)
B-ţja valuta je iskrenost. Moţeš
prevariti čitav svijet – moţda čak i
samoga sebe. Ali ne i B-ga. Kada
staneš pred Njega, nema ništa
drugo što moţeš učiniti osim ogoliti
svoju dušu. Iskrena suza nadjačava
tisuće praznih riječi.
„Samo jedno tražim od B-ga – da
prebivam u Njegovom domu sve
dane svog života“ (Psalam 27:4)
Na kraju, što to mi ljudi ţelimo ako
ne duhovno ispunjenje? Novac,
lijepu kuću, čast, poštovanje, moć?
Vrijedi li išta od toga? Hoćemo li u
svojim 80-ima i 90-ima biti zado-
voljni time? Ljudi te dobi koje ja
poznajem to nisu. Ali dotaknuti
nešto dublje, povezati se sa nepro-
laznim izvorom postojanja… to je
nešto vrijedno ţivota.
Prevela Anja Grabar
■
„ J e d a n j e
čovjek spasio
6 0 0 . 0 0 0 , a
600.000 nije
moglo spasiti
njega' (Ponov-
ljeni zakon
Raba 7:10)
Kada je Moše
molio za ţidovski narod u vrijeme
grijeha sa zlatnim teletom, spasio ih
je od uništenja. Međutim, kada su
oni molili za njega da ne umre, nije
se moglo učiniti ništa. Nitko ne ţivi
zauvijek. Ponekad je čovjekovo
vrijeme isteklo i nijedna količina
molitve to neće promijeniti. Koliko
god to bilo bolno, postoje vremena
kada moramo dopustiti prirodi (da
tako kaţemo) da ide svojim tokom.
Drugo tumačenje moglo bi biti uvod
u razumijevanje molitve. Poanta
molitve nije u količini, već u kvalite-
ti. Nije stvar u tome koliko ljudi
moli ili koliko drugo mole. Stvar je
u predanosti toj molitvi i u značenju
koje smo joj pridali. Moše je, jedno-
stavno rečeno, mnogo ozbiljnije
shvaćao svoju molitvu no što je to
shvaćalo 600.000 Ţidova koji su
molili za njega.
„Pravedan čovjek je temelj
svijeta.“ (Izreke 10:25)
U ţidovskom razmišljanju, ovaj
svijet je samo prolaz do sljedećeg.
Naša svrha nije postizati, graditi,
biti uspješan, poštovan i velik. Naša
je svrha jednostavno biti dobro i
skromno ljudsko biće. Kao takav,
pravedan čovjek ostvaruje B-ţju
svrhu za svemir. On je razlog zbog
kojeg svijet postoji.
„Pravednik neće posrnuti
zauvijek“ (Izreke 10:30)
Bez sumnje, čak i najbolji ljudi
prolaze kroz teška vremena –
Strana 10 D ivrej Tora Strana 10 D ivrej Tora
Strana 11 Strana 11 Godina 10 Broj 5 Strana 11
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: H: H: HAJEAJEAJE SSSARAARAARA
■
vot smisla, čak i kada se snovi ne
ostvare kao što smo prvobitno pla-
nirali Kad se san izjalovi to je prilika
da otpočnemo s novim snom, kao
što je pisano: "Pravednik pada se-
dam puta i diţe se" (Izreke 24).
Zohar nas uči da kada su Adam i
Eva jeli od plodova Drveta znanja,
oni su po prvi put osjetili okus smr-
ti, okus poniranja do mjesta tame,
mjesta neuspjeha. Smrt je silazak na
niţu razinu. Svaki put kad budemo
povrijeđeni, ne postignemo uspjeh,
ili padnemo u očaj, mi malčice um-
remo. Ta smrt je tama (slova korije-
na hebrejske riječi za tamu, hošeh su
š.ĥ.h, zaboraviti) koja ponire u naš
DNK, i uzrokuje da on zaboravi
kako obnoviti stanice u tijelu kada
se starost pojavi. Starenje ne mora
biti erozija ili trošenje tijela, budući
se stanice neprestano iznova
stvaraju. U ovoj paraši stoji da je
Abraham umro "star i sit", što znači
da je ţivio punim ţivotom. Tajna
punog ţivota korijen ima u davanju
drugima; to je ţivot nade, snova i
vjere, koji će nas poštedjeti ra-
zočarenja i neuspjeha, i u svakom
nam trenutku darovati osjećaj vje-
čnog ţivota.
Razumijevanje ovu tajne omogu-
ćuje nam da pronađemo pravu lju-
bav. Ova nam paraša priča čudesnu
priču o tome kako Eliezer, Abraha-
mov sluga, susreće Rebeku na iz-
voru u Haranu. Ona velikodušno
donosi njemu i njegovim devama
vodu da piju, a on na taj način dobi-
va odgovor na svoju molitvu, znak
da je moguće ona ţena namijenjena
Jichaku. Njihov "spoj" je puni us-
pjeh, kao što je zapisano kad je Re-
beka postala Jichakovom ţenom, "I
on je zavoli" (Postanak 24,67).
Šabat šalom.
Prevela: Tamar Buchwald
Iako paraša Haje Sara govori o
Sarinoj smrti, ona je nazvana "Haje
Sara" (Sarin ţivot). Ţivot, a ne smrt.
To je u osnovi tajna koju ova paraša
podučava - kako čovjek treba ţivjeti
i preobratiti sile smrti u ţivot. Ova
paraša biljeţi Abrahamovu kupnju
Ma'arat HaMahpela, špilje u kojoj
sahranjuje svoju suprugu, Saru.
Abraham i Sara bili su jedinstveni
po tome što su išli kontra svijeta,
kontra zeitgeista, duha vremena, do
te mjere da su zbog svojih ideja i
snova morali pobjeći iz Ura Kaldej-
skog u Haran. Abraham i Sara san-
jali su da će jednog dana svaka oso-
ba, zato što je stvorena na sliku B-
ţju, imati pravo na ljudsko dosto-
janstvo. Revolucionarna ideja za to
vrijeme, kao i u godinama koje su
slijedile, da bismo tek danas, 4000
godina kasnije, mi mogli gledati os-
tvarenje ove vizije. Iz toga učimo da
je jedna od najznačajnijih stvari u
bivanju čovjekom naša sposobnost
da se projiciramo u budućnost. Sa-
mo tada moţemo ići naprijed, razvi-
jati i ostvariti našu svrhu kao
stvorenih na Njegovu sliku. Povi-
jesne knjige pune su priča o ljudima
koji su se usudili sanjati ono što se
činilo nemogućim u to vrijeme, i
njima odajemo priznanje za
napredak čovječanstva.
Većina nas izbjegava sanjati zbog
straha od neuspjeha, ali ono čega bi-
smo se trebali bojati je ţivjeti ţivot
bez snova. Ţivot snova i vizija je ţi-
■
Rabbi Nachman (Pathways, Yossi Katz):
Fer dogovor
Strana 12 D ivrej Tora Strana 12 D ivrej Tora
■
zemlje i otkrila se impresivna razina
B-ţje Providnosti. No, Druga strana
Zla ne ţeli dopustiti Abrahamu da
iskoristi te sile na dobro. Stoga se
pobrinula da ključevi ovog svetog
mjesta budu u rukama bijednog
Efrona.
Abrahamu je bio potreban pravi
ratni plan da spasi ovo zemljište i
vrati ga na stranu Svetosti. Oruţje
kojim se koristio bio je novac. No-
vac je krajnji pokazatelj moći i kon-
trole, koji zasljepljuje onoga tko ga
ima da pomisli kako je apsolutno on
taj koji drţi sudbinu u svojim ruka-
ma.
Tako je Abraham podmitio Efrona
zelenaškim iznosom novca, dajući u
stvari Drugoj strani da okusi svoj
vlastiti medikament. Efron je dobio
ono zašto je mislio da će ga učiniti
sve-moćnim, ali krajnja je nagrada
otišla Abrahamu. Pećina Makpela,
mjesto gdje se Nebo i zemlja susre-
ću da otkriju B-ţju istinsku vlada-
vinu u svakom detalju našeg svijeta,
bila je vraćena natrag na stranu
Svetosti.
Kakve to ima veze s nama? Dok
putujemo putem duhovnog raste-
nja, mi dolazimo do moćnih odre-
dišta. Ove nove razine nam mogu
pomoći da ustanemo i doţivimo
novu svijest i bliskost s B-gom.
Međutim, Druga strana stalno
postavlja barikade i čini sve što
moţe da nas drţi podalje. Sile zla
čine da izgleda kao da od toga ne
moţe biti ništa - stvari će završiti
onako kako i uvijek završavaju. Zar
stvarno misliš da se moţeš
promijeniti? Zar stvarno misliš da
se tvoj ţivot moţe poboljšati?
Ali B-g čini upravo suprotno i daje
nam znak da priđemo. Da shvatimo
da je ovdje svetost - da shvatimo da
mi i B-g moţemo imati potpuno
novi i bolji odnos nego li smo imali
jučer ili prekjučer. B-g je ovdje, i ne
postoji nešto kao što je priroda ili
navika. Vi samo morate shvatiti da
je B-g taj koji doista upravlja, i sve
što vas gura dalje od Njega nije ni-
šta drugo nego samo još jedna smi-
calica Druge strane. Odbacite sve
svoje sumnje i brige, i ustrajte u
svojim duhovnim ţeljama, tako da i
vi također zasluţite okus Edenskog
vrta. ■
Sara, naša prva pramajka, premi-
nula je u dobi od 127 godina. Abra-
ham, njezin voljeni muţ i ţivotni
partner u širenju monoteizma po
čitavom svijetu, odmah se baca na
zadatak pronalaţenja odgovaraju-
ćeg mjesta pokopa za svoju praved-
nu ţenu. On baca oko na pećinu
Makpela, mjesto počivanja Adama i
Eve, i vrata kroz koja se sve duše
uzdiţu do Edenskog vrta.
Kako bi pribavio pravo na ovo
sveto mjesto, Abraham mora pre-
uzeti vlasništvo od jednog mutnog
lika po imenu Efron. Abraham za-
moli mještane, koji apsolutno poš-
tuju Efrona, da posluţe kao posred-
nici i dogovore plaćanje. Kad se
Efronu pristupi u vezi prodaje, on
uzvraća govoreći pred svim mješ-
tanima "Posjed je vaš!" Čovjek bi
očekivao da će to biti trenutak utje-
he za Abrahama. No, umjesto toga,
Abraham inzistira da plati punu
cijenu za pećinu i polje u kojem se
nalazi. Bez ikakvog čuđenja, Efron u
potpunosti iskorištava ovu ponudu
i naplaćuje Abrahamu nevjerojatnih
milijun šekela za posjed (Raši na
Postanak 23,16; Bava Mecia 87a).
Abraham spremno pristaje na taj
iznos.
Zašto je Abraham nije pristao na
Efronov prvotni darovanje tog polje
za badava? I zašto je na kraju platio
zelenaški iznos koji Efron naveo?
Nije li mogao barem dogovoriti fer
cijenu?
Pećina Makpeli nije bila obično
mjesto. Bio je to ulaz u Edenski vrt;
Abraham je znao da je to mjesto na
kojem će se Sarina duša uzdići i
sjediniti s boţanskom. Upravo ov-
dje, se nalazio most između Neba i
ozvolite mi da budem iskren. Ne moţete
se oslanjati na mene kao posrednika između
Stvoritelja i vas. Ja vam mogu samo pokušati
ukazati na pravi put prema ispravnom
ponašanju, koje onda vodi u poboţnost. Ali
dalje morate nastaviti bez moje pomoći.
Naučite čvrsto stajati na svojim
nogama, tako da, čak i u slučaju da vaš rabin
nije veliki čovjek, nikada nećete pasti.
R. Isak Meir iz Gera
vaka priča koju nađemo u Tori nosi neku univerzalnu poruku. Tako nas priča
o Kainu i Abelu poučava o kobnim posljedicama ljubomore; priča o potopu ukazuje
na rezultate poţude; priča o Babilonskom tornju
upozorava na posljedice nepoznavanja naših
ograničenja.
U svakome od nas moguće je pronaći neke od
tih nepoţeljnih osobina, a sudbinu ljudi, koji su
dozvolili da ih takve osobine nadjačaju, trebamo
shvatiti kao upozorenje.
Magid iz Koznica
ada te upitaju, "Kako si?",
nemoj cmizdriti i nemoj gunđati
o svojim problemima.
Ako odgovoriš: "Loše mi je",
Stvoritelj će reći: "Misliš da je to loše? Pokazat ću ja
tebi što je zaista loše!"
Kada te upitaju, "Kako si?",
a ti, unatoč teškoćama ili patnji, odgovoriš: "Dobro
mi je",
Stvoritelj će reći: "Misliš da je to dobro? Pokazat ću
ja tebi što je zaista dobro!.
R. Nachman iz Bratslava
■
Biseri hasidske mudrosti
ospodaru svijeta,
kao što mi vjerujemo u Tebe, premda te
ne vidimo,
tako i Ti pomogni nama, premda nema
previše dobra u nama!
R. Moshe Leib iz Sasova
■
■
■
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević
S
K
D
G
Strana 13 Strana 13 Godina 10 Broj 5 Strana 13
Strana 14 D ivrej Tora
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati
kako ih je sakupio Hafec Hajim
da bude ubijen nego li da sagriješi. Ako je to u doba
vjerskog progona, ne daj B-ţe, tada čak i ako to nije
javno on radije treba prihvatiti smrt nego li sagriješiti.
Međutim, ako to uključuje idolopoklonstvo, spolni od-
nos sa srodnicima ili preljub, ili krvoproliće [kao čin na
koji ga se prisiljava], tad čak i ako to nije javno, a nije u
vrijeme vjerskog progona, i čak ako onaj koji ga na to
prisiljava čini to samo zbog svog zadovoljstva, a ne s
namjerom da ga navede da se odrekne vjere, on radije
treba prihvatiti smrt nego li sagriješiti. Ako se to doga-
đa javno, on na taj način otvoreno posvećuje B-ţje ime, i
od toga nema veće stvari.
Ako netko prestupi u ovome i ne posveti B-ţje ime u okol-
nostima u kojima je duţan posvetiti ga, on nije poslu-
šao pozitivnu zapovijed i prekršio je negativnu – da ne
obeščasti Njegovo B-ţansko ime, kao što Pismo kaţe,
I nećeš obeščastiti Moje sveto ime (Vajikra 22,32). (Uspo-
redi s 155. Negativnom zapovijedi).
Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svakom trenutku,
kako za muškarce tako i za ţene.
Pozitivne zapovijedi
5. Pozitivna je zapovijed otvoreno posvećivati
Vječnoga
kao što kaţe Pismo: i bit ću proglašen svetim među djecom
Izraelovom (Vajikra 22,32). Ovo moramo činiti izlaga-
njem svog ţivota smrti [ukoliko je neophodno], i svom
svojom snagom, da učinimo Njegovu vjeru nadaleko
poznatom (neka Mu je ime blagosloveno). Stoga, ako bi
drugi htjeli nekoga prisiliti da se okrene od naše vjere,
on to uopće ne bi trebao htjeti slušati, već zbog toga
izloţiti svoj ţivot pogubljenju. Niti bi trebao obmanji-
vati onoga tko ga sili, tako da ga navede da pomisli da
je postao heretik, iako u svom srcu vjeruje u Njega (bla-
gosloveno bilo ime Njegovo) – tako da ne bi trebao dati
onome koji ga sili na grijeh, nikakve osnove da pomisli
da se odrekao B-ga blagoslovenog. Ako je onaj koji pri-
mijenjuje silu odlučio da će ga natjerati da promijeni
svoju vjeru, i to javno, što znači pred deset Ţidova, tada
bez obzira kakav je prekršaj u pitanju, pa čak i ako to
nije u doba vjerskog progona, on prije treba dozvoliti ■
steći bolji uvid u problem, pa moţda čak i pronaći rješenje. Treće, nepri-strano razmatrajući problem, naš slušatelj moţe iznijeti mnogo ob-jektivniji sud o tome nego što bismo to mi sami bili u stanju.
Rabin Elimeleh preporučuje da se takvo iznošenje radi redovito. Uzne-mirujućim mislima i osjećajima ne treba dopustiti da se nakupljaju. Ne samo da se mogu nakupiti u tolikoj mjeri da budu preteški da bi ih mo-gli podnositi, već mogu i izazvati upalu, postati još ozbiljnijima, i na taj način će ih se mnogo teţe moći ukloniti.
Haje Sara
Ako je čovjeku briga u srcu, neka je iznese drugima. (Izreke 12,25; Joma 75a)
Mnogi se ljudi t e š k o od l u ču ju
podijeliti svoje bolne osjećaje s drugima. Moţda ne ţele opterećivati druge svojim problemima, ili se moţda suviše srame otkriti svoje misli i osjećaje. Sveto Pismo i Talmud zagovaraju korist od davanja oduška svojim proble-mima.
Strana 15
Rabin Elimeleh iz Lizenska rekao je: „Čovjek treba redovito iznositi sve neprimjerene misli i osjećaje koji mu se pojavljuju svom mentoru ili prijatelju u kojega ima povjerenja... nema metode koje se moţe uspo-rediti s ovom (za pravilno pona-šanje).―
Korist od toga što s drugom oso-bom dijelimo svoje uznemirajujuće misli, osjećaje i postupke neprocje-njiva je. Prvo, time što ne potisku-jemo svoje istinske osjećaje, mi po-stajemo iskreni prema sebi samima. Drugo, objašnjavajući svoje proble-me nekom drugom, moţda ćemo
Strana 15 Page 15 Strana 15 Strana 15 Godina 10 Broj 5
Broj 5
Strana 15
■
Godina 10 Broj 5 Strana 15
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Rastimo svakoga dana
odmah ode. Njezina obitelj je blago-
silja, i Eliezer ju odvodi u Kanaan.
Jichak oţeni Rivku godine 2108.
6. i 7. alija: Avraham oţeni Keturu
(neki kaţu da je to bila Hagar) te
dobije još 6 sinova. Avarham umre
godine 2123. - 1638 pr.n.e. u dobi od
175. godina. Njegova dva sina Jichak
i Jišmael pokopaju g u spilji Makpe-
la. Jišmaelovih 12 sinovi su pobro-
jani i Jišmael umre s 137 godina.
1. alija: Avraham pregovara s Efro-
nom Hititom o kupnji pećine Mahpeli
kao mjestu pokopa za Saru. Predaja
kaţe da je to ujedno i mjesto na kojem
su sahranjeni Adama i Hava
2. alija: Avraham šalje Eliezara, svog
pouzdanog slugu, u Aram Naharajim,
(između Tigrisa i Eufrata) kako bi
pronašao Jichaku šiduh - nevjestu.
3. alija: Predvodeći karavan pun robe
i raskoši, Eliezer stiţe u Nahor. Od-
marajući se pored "zdenca", on smišlja
test kojim bi utvrdio da li je potenci-
jalna druţica dostojna Jichaka. Rivka
(Jichakova rođakinja u prvom kolje-
nu) zadovoljava sve kriterije i Eliezer
joj daruje s primjerenim darovima.
4. alija: Eliezar je pozvan u Bisuelov
dom (Rivkin otac), te on pripovijeda
cijelu priču o svom poslanju i susretu
s Rivkom. Eliezer zatraţi njezinu ru-
ku za brak s Jichakom. Bisuel i Lavan
(Rivkin brat) se sloţe.
5. alija: Rivka izrazi svoju ţelju da
■
U najkraćim crtama: Paraša
kraj, i pobrinuti se za Jichakovu
budućnost. Baš kao što Dovid
nadgleda nasljeđivanje, još za svog
ţivota, te silazi s prijestolja kako bi
osigurao odgovarajuću i sigurnu
promjenu, tako i Avraham podu-
zima potrebne korake da osigura
razvoj ţidovske nacije, dok je još
uvijek na ţivotu i u poziciji da i dalje
nastavi s podučavanjem i usmjera-
vanjem.
(1. Kraljevima 1:1 - 1:31)
Ovotjedna haftara je iz prvog pogla-vlja 1. Knjige o Kraljevima. Dovid Ha-meleh (kralj) je star i mora se suočiti s neizbjeţnim predavanja prijestolja drugome. Njegovih 40 godina vlada-vine kao kralja Izraela bilo je blago-slovljeno velikim uspjehom, i on je osigurao sigurnost i suverenitet naro-da. Ipak, u svom osobnom ţivotu on je pretrpio velike tragedije i stradanja. Nakon što je već preţivio pobunu njegovog sina Avšoloma, on se sada
mora suočiti s pobunom svog sina Adonijahua, i njegova pouzdanog generala Joava.
Haftara iznosi predviđanje i hra-brost Batševe, Šlomove majke i po-moć Nasana Navia, što zajamči da Šlomo postane sljedeći kralj.
Veza ove priče s našom paršom je
planirano nasljeđivanje prijestolja.
Baš kao što Dovid mora planirati
sljedeću fazu vodstva Izraela, tako i
Avraham mora prihvatiti neizbjeţan
■
U najkraćim crtama: Haftara
zrakoplova
Canadair CL-
415 Hrvatskog
ratnog
zrakoplovstva
i protuzračne
obrane,
navodi se u
priopćenju
vlade.
Izostanak kiše
i vrlo suhi i
snažni istočni
vjetrovi
proširili su
požare diljem
središnjeg i
sjevernog dijela Izraela.
Uništeno je ili oštećeno na
desetke kuća, no nema
poginulih ili ozlijeđenih. Lokalni
meteorolozi predviđaju da će
se suho i vjetrovito vrijeme
nastaviti još nekoliko dana.
U priopćenju koje je objavio
Netanyahuov ured stoji kako
su hrvatski i grčki premijer
Andrej Plenković i Aleksis
Cipras "smjesta odgovorili"
njegovom zahtjevu "te obećali
da će poslati kanadere što je
prije moguće".
Slični vremenski uvjeti su
2010. uzrokovali požar u
sjevernom Izraelu koji je trajao
nekoliko dana i u kojem je
poginulo 42 ljudi.
POŽARI
Izrael zatražio hitnu pomoć Hrvatske,
Plenković i Kolinda šalju avione
Index 23.11.2016.
IZRAEL je od Hrvatske i Grčke
zatražio da mu pošalju
kanadere kako bi pomogli u
borbi protiv šumskih požara
koji u proteklih nekoliko dana
haraju tom državom, objavio je
izraelski premijer Benjamin
Netanyahu.
Hrvatska vlada je na prijedlog
ministra obrane Damira
Krstičevića, a uz prethodnu
suglasnost predsjednice
Kolinde Grabar Kitarović, na
telefonskoj sjednici donijela
odluku o uporabi oružanih
snaga Republike Hrvatske radi
pružanja humanitarne pomoći
Izraelu.
Dva kanadera kreću za
Izrael
Za izvršenje te zadaće
odobrava se korištenje dva
Iz domaćeg tiska
■
Page 16 Strana 16 Strana 16 Strana 16 D ivrej Tora Godina 10 Broj 5
■
snažnom podrškom
novoizabranom predsjedniku
Donaldu Trumpu, tako i svojim
ekstremno desnim stavovima
koji ponekad prelaze u otvoreni
neonacizam.
Kako prenosi Independent,
Sciutto je u intervjuu citirao
lidera alt-right pokreta
Richarda Spencera iz njegovog
govora na nedavno
održanoj alt-right konferenciji:
"Pitamo se jesu li ovi ljudi
uopće ljudi, ili su bezdušni
golemi." Spencer je pritom
aludirao na Židove. U isto
vrijeme, producent je pustio
traku s komentarom "Osnivač
alt-righta se pita jesu li Židovi
ljudi".
Voditelj se ogradio od
odluke producenta
Negativne reakcija ubrzo su
uslijedile. Gledatelji su na
društvenim mrežama naveliko
izrazili nevjericu da je CNN
spreman na ovaj način
prenositi bilo kakvu izjavu, čak
i ovako odvratnu i
mrzilačku.
I sam voditelj
emisije Jake
Tapper pridružio
se osudama.
"Danas sam bio
Index 23.11.2016.
AMERIČKA televizijska
kuća CNN dobila je salvu
kritika nakon što je u
programu u ponedjeljak
navečer emitirala grafiku s
komentarom o tome "jesu
li Židovi ljudi".
Naime, u emisiji On The Lead
With Jake Tapper voditelj Jim
Sciutto, koji je mijenjao
Tappera, intervjuirao je
predstavnike "alt-right"
pokreta. Riječ je o neformalnoj
zajednici koja je posljednjih
mjeseci privukla pažnju
američke javnosti, kako svojom
slobodan, ali ova traka je
neprihvatljiva i smjesta sam
nazvao redakciju da im to
prenesem", napisao je Tapper
na Twitteru. Njegov suvoditelj
Sciutto također se složio s
kolegom, ali napomenuo da za
vrijeme emisije nije znao za
traku koja se emitirala.
SPORT?
CNN uživo pustio traku s citatom "jesu li Židovi
ljudi", pa ga popljuvali gledatelji i vlastiti novinari
■