dvre trasinagogadoboj.org/bhs/wp-content/uploads/2015/09/1-06...2015/09/01 · dvre tra b’’h...
TRANSCRIPT
Divrej Tkra
B’’H
trećega uživaju u miru.
Esav ženi dvije hetitske djevojke. Jichak bude star i slijep, i iskazuje svoju želju da blagoslovi Esava prije svoje smrti. I dok Esav odlazi loviti divljač za očevo omi-ljeno jelo, Rivka odijeva Jaakova u Esa-vovu odjeću, prekriva njegove glatke dijelove ruku i vrata jarećim kožicama, čineći ga tako na dodir sličnim njegovom rutavom bratu, priprema slično jelo i ša-lje Jaakova ocu. Jaakov prima očeve bla-goslove za “rosu nebesku i salo zemlje”, te za vlast nad bratom. Kada se Esav vra-ti iz lova i prijevara bude razotkrivena, jedino što Jichak još može napraviti za svog očajnog sina je prorokovati da će ţivjeti od mača i da će, kada se Jaakov pokoleba, time mlađi brat izgubiti svoju nadmoć nad starijim.
Jaakov napušta dom i odlazi u Haran kako bi izbjegao Esavovu gnjevu, te da si nađe ženu u obitelji brata njegove majke, Lavana. Esav se ženi i treći puta, s Mah-lat, Išmaelovom kćerkom.
(Berešit 25,19—28,9 )
Jichak se ženi Rivkom. Nakon dva-deset godina bez djeteta njihove molbe su uslišane i Rivka je zatrudnjela. Ona prolazi kroz tešku trudnoću, jer se djeca bo-re u njoj. B-g joj kaže “dva su naroda u tvojoj utrobi”, te da će mlađi prevladati nad starijim.
Esav se pojavljuje prvi, a Jaakov se rađa držeći Esavovu petu. Esav odrasta i po-staje lovac, čovjek polja, Jaakov je bezo-pasan čovjek, koji boravi u šatorima uče-nja. Jichak preferira Esava, Rivka voli Ja-akova. Vraćajući se iscrpljen i gladan iz lova, Esav prodaje prvenačko pravo Ja-akovu za tanjur kuhane crvene leće.
U Geraru, u zemlji Filisteja, Jichak pred-stavlja Rivku kao svoju sestru, iz straha da ne bude ubijen od nekoga kome se svidi njena ljepota. On obrađuje zemlju, ponovo otkopava zdence koje je iskopao njegov otac Avraham, te iskopava niz vlastitih zdenaca: zbog prva dva nastaje sukob s Filistejcima, no u vodama iz
Paraša Toledot
Godina 11 Broj 6 Broj 6 Zagreb, šabat 18. studenog 2017. - 29. hešvana 5778.
■
[email protected] http://twitter.com/DivrejTora
Šabat Toledot
Jeruzalem 15:58 17:17
Zagreb 16:05 17:04
Rijeka 16:12 17:12
Split 16:09 17:09
Dubrovnik 16:05 17:04
Vinkovci 15:55 16:54
Sarajevo 16:00 17:00
Doboj 15:59 16:59
B. Luka 16:02 17:02
Beograd 15:50 16:54
Novi Sad 15:51 16:56
Subotica 15:49 16:55
Zrenjanin 15:48 16:53
Niš 15:48 16:51
Beč 15:55 16:55
Frankfurt 16:20 17:19
Edison, NJ 16:20 17:19
Dnevni Zmanim za
Grad Zagreb
Na dan utorak 21.11.2017.
Alot Hašahar 5:30
Najranije Talit 6:05
Nec Hahama 7:04
Najkasnije Š’ma 9:23
Zman Tefila 10:09
Hacot 11:42
Minha Ketana 14:24
Plag Haminha 15:21
Šekia 16:19
Cet Ha-kohavim 17:01
Divrej Tkra
Jakov vara Izaka, James Jacques Joseph Tissot , 1896-1902 , gvaš na drvu, The Jewish Museum, New York
OU Israel's Torah Tidbits
Alija po Alija
Strana 2 D ivrej Tora Strana 2 D ivrej Tora
■
Komentari kaţu da Rivka nije bila svjesna da nosi blizance, ona je mi-slila da se previranje u njoj događa s jednom bebom - to ju je to jako uz-nemirilo, no donekle ju je umirila B-ţ-anska poruke da nosi blizance.
Jedan drugi komentator govori da je Rivka znala da ima blizance, ali nije vidjela zašto da dovede Jaakova na svijetu ako je ujedno imala Eisa-va. Dio odgovora na njeno pitanje "zašto mi to treba", je da je njezin zaključak bio pogrešan.
Eisav i Jaakov se rađaju, Jaakov drţi za petu Eisava. Dječaci rastu i razvijaju se u različite osobnosti - Eisav je lovac i ljubitelj prirode; Ja-akov, blag, studiozan "boravi u ša-torima ". Jichak voli Eisava; Rivka voli Jaakova.
Ima mnogo različitih komentara u vezi tih odnosa. Imajte na umu da se Jichakova ljubav prema Eisavu temelji na tome da mu ovaj priba-vlja hranu. Rivkina je ljubav bezu-vjetna. Pirkei Avot kaţe da će jedino bezuvjetna ljubav trajati zauvijek.
Jaakov priprema varivo od leće za svog oca. (Gemara nam kaţe da je to bio dan Avrahamove smrti, Ja-akov je bio pripremao tradicionalni obrok ţalobnika za Jichaka.)
Eisav se vraća iz polja potpuno iscrpljen. Traţi Jaakova da mu da nešto hrane. U zamjenu za hranu, Jaakov stječe prvorodstvo, koje je u Eisavovim očima beznačajno, ali Jaakovu je to značajno.
Glad zadesi Zemlju (poput one u Avrahamovo vrijeme - ovo je jedna od mnogih sličnosti između ţivota Avrahama i Jichaka) i Jichak ode Avimelehu u Gerar. B-g se objavi Jichaku i podsjeća ga da ne smije napustiti zemlju. B-g mu također ponavlja svoje obećanje o Zemlji i velikom narodu koji će od njega nastati.
Tora kaţe da je B-g govorio Rivki kako bi joj rekao o njenim blizanci-ma. Raši "uskače" da nam kaţe da je kroz Šema (s kojima je B-g komuni-cirao putem Ru'ah HaKodeša) B-g razgovarao s njom. Raši smatra ne-ophodnim da to kaţe u kontekstu činjenice da se Rivka ne ubraja me-đu proročice. (Međutim, vidite ka-
sniji komentar u sedri.)
Lévi, Druga alija - 7 p'sukim – 26,8-12
Jichak prebiva u Geraru. Jichak i Rivka predstavljaju se kao brat i sestra (kao što su i Avraham i Sara, i iz ista dva razloga). Nakon nekog vremena Avimeleh otkriva da su oni zapravo muţ i ţena i prigovori Jichaku zbog prijevare. Avimeleh naređuje svojim ljudima da puste na miru Jichaka i Rivku. Jichak i obitelj doţivljavaju procvat u Gera-ru i B-g ih blagoslivlja.
Pogledajte ... Kod prve gladi koja je odvela Avrahama i Saru u Egipat, kada je faraon otkrio njihov pravi odnos, on ih je potjerao. Drugi put, kada su otišli u Gerar i rekli da su brat i sestra, a onda su "razotkri-veni", Avimeleh im daje mnoge stvari i poziva ih da ostanu. (Faraon je dao Avrahamu veliko bogatstvo, ali to je bilo prije nego li je saznao.) Jichak i Rivka također kaţu da su brat i sestra, ali nitko ne otima Rivku. Kad su "razotkriveni" oni ostaju tamo.
S'fas Emes sugerira da je Jichak bio poznat Avimelehu kao sin Av-rahamov. Njegovo pojavljivanje u Geraru sa ţenom za koju tvrdi da mu je sestra, bi podrţalo mišljenje da je Avraham uistinu imao kćer. To je jedno od mišljenja o značenju da je B-g blagoslovio Avrahama bakol.
Šliši - Treća alija - 10 p'sukim – 26,13-22
Jichak prosperira u Geraru, što stvara ljubomoru među mještanima koji su zatrpali bunare koje je Jichak iskopao. (Postoji velika simbolika u onome što Tora piše o bunarima, njihovim imenima, njihovom ruše-nju, a zatim njihovom uspjehu.) Jichak je potjeran iz Gerara. Novi bunar kojega Jichak kopa preotima-ju pastiri iz Gerara, kao i još jedan. Tek treći bunar koji se zove Rehovot
Paraša Toledot Kohen - Prva alija - 21 p'sukim – 25,19-26,5
Ovo je povijest Jichaka ben Avrahama, Avraham je otac Jic-haka.
Raši navodi Gemaru koja kaţe da kada se Jichak rodio, podsmjevači su pričali okolo da su Avraham i Sara, koji su tako dugo bili bez djece, našli bebu i sada tvrde da je njihova. Avraham je pozvao čelnike naroda, njihove ţene i djecu, a Sara je čudom bila u stanju dojiti sve bebe. (Gemara ukazuje na mnoţini "banim" u 21,7). Tada su pod-smjevači prihvatili da je Sara rodila Jichaka, ali su govorili Avrahamu da je Avimeleh zapravo bio Jichakovov otac (budući da je Jicha-kovo rođenje uslijedilo nakon otmi-ce Sare). Čudo se dogodilo i djetešce Jichak bilo je slika i prilika svoga oca Avrahama, tako da su pod-smjevači morali reći, "Avraham je otac Jichaka".
Ranije, Tora nam govori o narašta-jima Jišmael b. Avrahama. Čini se da je to u ravnoteţi s početkom ove sedre, koji govori o Jichaku, osim što Tora iznosi poantu da je Jišmael sin Egipćanke Hagare, Sarine sluš-kinje. Drugim riječima, Jišmael nije bio pravi To'l'dot Avrahama, i To'l'dot (u Jišmaelovom kontekstu) je napisana bez vav, što znači da nešto nedostaje. To'l'dot Jichaka b. Avrahama, Avraham je bio otac Jichaka. A riječ To'l'dot je napisana sa svojim vav.
Jichaku je 40 godina kad se oţeni Rivkom (3 godine nakon akeida). Tora naglašava Rivkino obiteljsko porijeklo.
Nakon 20 godina bez djece (10 prije Rivkine reproduktivne dobi, te dodatnih 10 godina u kojima nisu mogli imati djecu), Jichak i Rivka mole se B-gu. B-g čuje njihov (za-pravo njegovu) molitvu i Rivka za-trudni. Ona prolazi "teško razdo-blje" i odlazi k Šemu b. Noahu (koji je, usput budi rečeno, nadţivio Av-raham), koji joj daje B-ţju poruku, da će roditi blizance, koji će ići vrlo različitim putovima i postati veliki protivnici.
Strana 3 Strana 3 Godina 11 Broj 6 Strana 3
jela koja Jichak voli. Jaakov oklijeva zbog straha da će Jichak osjetiti njegovu glatku koţu i shvatiti da je Jaakov došao da ga prevari. Rivka odijeva Jaakova u Eisavovu odjeću i stavlja mu jareće koţice na vrat kako bi bio hrapav. Ona daje Jaako-vu hranu da je odnese svom ocu.
Kada Jaakov oklijeva da sudjeluje u Rivkinom planu da si priskrbi braha, Rivka mu kaţe, alai ki'l'la-tha b'ni. U "p'šatu" (osnovnom razumi-jevanju) to znači da Rivka na sebe preuzima potencijalno prokletstvo, ako obmana bude otkrivena. Targum Onkeles dodaje vrlo zna-čajnu rečenicu u svom prijevodu alai. On kaţe: "dano mi je proročan-stvo ..." Gledanja na ovaj događaj na ovakav način, u suštini, je da je Riv-ka od B-ga dobila zapovijed da or-ganizira da brahot idu Jaakovu. I upravo na ovaj način. To je znatno razlikuje od "običnog" razumijeva-nja teksta. Idemo i korak dalje. Čini se očito da je Jaakov kaţnjen mje-rom za mjeru zbog svoje obmane Jichaka. Braća ne samo da su preva-rili Jaakova u vezi Josefove sudbine, oni su upotrijebili i kozu u provođe-nju te prijevare. Ako prihvatimo ideju da je Jaakov trebao dobiti braha koju je Jichak namjeravao dati Eisavu, da je to bila B-ţja volja, čak i B-ţja zapovijed prema Onkelesu, zašto je onda Jaakov tako teško kaţ-njen? Odgovor se moţe dati u ob-liku analogije. Kada se čovjek mora podvrgnuti drastičnom tretmanu koji će mu spasiti ţivot - "ozbiljnim" lijekovima, zračenju, itd, to što se čini moţda je apsolutno neophodno, ali često postoje i teške nuspojave.
(Isto tumačenje za alai ponuđeno je i za Esteri kad je rekla v'cumu alai. To također drugačije objašnjava stvari iz Megile.)
Šiši - Šesta alija - 23 p'sukim – 27,28-28,4
Blagoslov koji je Jichak zazvao nad Jaakovom, za bogati urod i ug-ledan status među narodima, mi smo posudili da se govori na Moce Šabat - Vajiten leha Elokim ...
Kako Jichak završi blagoslivljanje Jaakova, Eisav se vrati iz lova. On priprema hranu za svog oca, i dono-si mu je uz molbu (zahtjev) za bla-goslov. Jichak zadrhti kada shvati da je braha otišla Jaakovu. Kada
Jichak objašnjava Eisavu da je Jaa-kov primio (i to s pravom) blago-slov, Eisav gorko rida i traţi svog oca da i njemu da blagoslov. Jichak daje blagoslov Eisavu (ne tako uzvi-šen kao Jaakovu). Eisav odluči ubiti Jaakova zbog toga što mu je po dru-gi put mu uzeo nešto njegovog. Riv-ka čuje (kako?) Eisavove planove i potiče Jaakova da pobjegne u Riv-kino rodno mjesto dok ne popusti Eisavov gnjev. Rivka predlaţe Jic-haku da Jaakova pošalje od kuće kako bi si pronašao primjerenu ţenu.
Jichak poziva Jaakova i daje mu još jedan blagoslov te ga pošalje u Padan Aram da nađe ţenu među Rivkinom rodbinom. On daje Ja-akovu "blagoslov Avrahamov", čime omogućuje lanac kontinuitetu koji postaje judaizam.
Š'vi'i - Sedma alija - 5 p'sukim – 28,5-9
Jichak šalje Jaakova u Padan Aram k Lavanu b. B'tu'elu, bratu Rivke koja je majka Jaakova i Eisava. Eisav vidi da im je otac poslao Jaakov da nađe ţenu, jer ne ţeli da uzme ka-naanku za ţenu. Jaakov ode svojim putem, a Eisav uzima još jednu ţenu, kćer Jišmaela. I Eisav uze Mahalat b. Jišmael ...
Talmud Jerušalmi uzvikuje da je to Bosmat i pita zašto joj je promije-njeno ime. Iznenađujući odgovor glasi da su Eisavu bili oprošteni svi grijesi kada je uzeo ţenu s ciljem da ugodi svojim roditeljima. Talmud generalizira i daje to kao izvor da se grijesi hatana (i kale) oprošteni kad se vjenčaju. Čudno izvor za jednu vaţnu ideju.
Haftara - 21 p'sukim -Mal'achi 1,1-2,7
Nagađa se je li Mal'ahi ime poje-dinca, ili ime koje označava "Mog glasnika". Neki kaţu da je Mal'ahi Ezra.
Mal'ahi je poznat kao posljednji od proroka. Mal'ahi narodu donosi B-ţju poruku kako On ljubi Jaakova (i njegove potomke), a mrzi Eisava, iako su Jaakov i Eisav braća. Dakle, haftara odraţava suparništvo i odnos između dvojice braće koje je sadrţaj sedre To'l'dot. Haftara govori o poštivanju koje sin ima prema ocu. U tom smislu, Eisav je pravi primjer.
dopušta Jichaku da ţivi u relativ-nom miru.
(Neki u tome vide skrivenu aluziju na prvi i drugi Beit HaMikdaš, koji su bili srušeni i treći koji će stajati dovijeka. Neka bismo ga vidjeli us-koro u naše vrijeme).
Brachot 56: Rabi Hanina je rekao, tko ugleda bunar u snu, vidjet će mir ... Jichakove sluge kopale su i pronašle ţivi izvor, b'eir majim hajim. To je uslijedilo odmah nakon mirovnog sporazuma između Avi-meleha i Jichaka. Rabi Natan nasta-vlja u istoj Gemari. Onaj koji vidi bunar u svom snu našao je Toru, kako stoji u Mišlei: Tko me nađe, našao je ţivot ... izjednačeni su B-g, Tora, i ţivot.
R'vi'i - Četvrta alija - 7 p'sukim – 26,23-29
Jichak napreduje u Be'er Ševi. B-g mu se ukazuje i ponavlja obećanja o blagostanju dano Avrahamu. Jichak gradi ţrtvenik B-gu i dalje napredu-je. Avimeleh, shvativši da je njegov vlastiti prosperitet vezan uz Jicha-kovu prisutnosti, dolazi s izaslan-stvom Jichaku kako bi s njime sklopio savez.
(Nije rijetka pojava, kroz generacije—da Ţidovi budu protje-rani iz zemlje, koja potom zaţali zbog svog čina zbog kraha koji doţive bez Ţidova u njihovoj sredini)
Hamiši - Peta alija - 33 p'sukim – 26,30-27,27
Jichak i Avimeleh zajedno jedu i razmjene zakletve. Be'er Ševa je po-novno potvrđena kao "grad Avot" zbog Jichakovih djela. Još jedan pri-mjer sličnosti između Jichakovog i Avrahamova ţivota
Eisav se oţeni sa 40 godina - (pod)svjesni pokušaj da oponaša svog oca. Koliko god zao bio, Eisav istin-ski poštuje i voli svog oca. S druge strane, Eisavov izbor supruge zgadi se kako Jichaku tako i Rivki.
Jichak je star i slijep i poziva Eisa-va da mu pripremi poseban obrok, i potom primi poseban blagoslov. Dok je Eisav u poljima i izvršava očev zahtjev, Rivka priprema Ja-akova da primi blagoslov umjesto Eisava. Ona kaţe Jaakovu da dove-de dvije koze, a ona će pripremiti
(nastavak s 2. stranice) OU Israel's Torah Tidbits: Alija po Alija
■
Strana 4 D ivrej Tora Strana 4 D ivrej Tora
Rabbi Jack Abramowitz:
Tarjag - 613 zapovijedi
motimo, bio on ugledan ili ne. Niti da ga nazvamo bilo kojim imenom kojeg se srami. To se, međutim, odnosi samo na stvari između čovjeka i njegovog bliţnjeg. U stvarima Neba, međutim, ako je čovjek [sagriješio] i nije se pokajao kada je bio upozoren nasamo, treba ga javno osramotiti, i njegov grijeh javno razotkrivati, dokle god se ne vrati na pravi put.
Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ţenu.
80. Negativna je zapovijed ne osvećivati se svom bliţnjem
kao što Pismo kaţe, Nećeš se osvećivati (Va-jikra 19,18). Osve-ta znači na isti način uzvratiti osobi koja je nekome na-škodila: na primjer, ako netko svog susjeda zatraţi, „Posudi mi sjekiru,― a ovaj mu je ne ţeli posuditi; a sutradan njegov susjed treba posuditi nešto od njega, našto mu ovaj kaţe, „Neću ti posuditi jer si i ti mene odbio kada sam ja htio od tebe posuditi.― To je osveta, pri čemu se ovaj osvećuje drugome, uzvraćajaći mu za njegov loši postupak.
Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ţenu.
Negativne zapovijedi
78. Negativna je zapovijed ne mrziti u svom srcu bilo koga od Ţidova tko se ljudski ponaša
kao što Pismo kaţe, nećeš mrziti brata svojega u svom srcu (Va-jikra 19,17). I ako jedan čovjek počini grijeh protiv drugog čovjeka, neka taj ne nosi mrţnju u svom srcu prema njemu, te ne kaţe ništa. Naprotiv, njegova je vjerska duţnost da informira tog drugog čovjeka i da mu kaţe, „Zašto si mi tako i tako učinio?― I on treba izbrisati mrţnju iz svog srca. Međutim, ukoliko je on vidio drugog čovjeka kako čini grijeh, mada ga je upozorio, ali drugi se nije odvratio od toga, onda je njegova vjerska duţ-nost da mrzi tog drugoga (jer se ovaj ne ponaša kao „tvoj brat―).
Ovo je na snazi na svakom mjestu i u svako doba, kako za muškaraca tako i za ţenu.
79. Negativna je zapovijed ne posramiti svog bliţnjeg
kao što Pismo kaţe, i nećeš nositi grijeha zbog njega (Va-jikra 19,17); a posebno ne u javnosti. To je velika krivica. Učenjaci, neka je blagosloveno sjećanje na njih, rekoše (Talmud Bavli, Bava Mecia 59a): Tko god javno posrami svog bliţnjega, njemu nema mjesta u Svijetu koji će doći. Stoga moramo biti paţljivi da bilo koga ne osra-
■
Sefer Hamicvot Hakacar
Zapovijedi koje se danas mogu poštivati
kako ih je sakupio Hafec Hajim
jete, morate izbrisati sjećanje na Amaleka pod nebom. Ne zaboravite. (Devarim 25,17-19)
Amalek se razlikuje od drugih naroda koji su napali Izra-el po tome što nam je zapovjeđeno da ih istrijebimo. Za-što bi njih trebalo kazniti stroţe od Egipta, koji je tlačio Ţidove stotinama godina? Jedan je razlog to što se Ama-lek "nije bojao B-ga". Oni su se drznuli zaratiti ne samo s Ţidovima, već i sa samim B-gom!
4. Izrada zlatnog teleta
Pamti i ne zaboravi kako si razgnjevio Vječnog B-ga svog u pustinji. (Ponovljeni zakon 9,7)
Nakon uzvišenih događaja na Sinaju, kada su Ţidovi ob-javili "na'ase v'nišma" ("bezuvjetno prihvaćamo B-ţje za-povijedi"), Ţidovi su počinili teţak grijeh izradom idola u nesretnom pokušaju da sluţe Vječnom. Moramo uvijek imati vjere u Vječnoga i nikad ne odstupiti od puta koji nam je pripravio.
Šest spomena—nastavak
Šest stvari za koje nam Tora zapovijeda da ih se sjećamo.
2. Primanje Tore na Sinaju
Pazite i čuvajte se da ne zaboravite stvari koje su oči vaše vidjele, tako da one ne napuste vaša srca sve dane ţivota vašega. Podučite tome djecu svoju i djecu djece vaše: da-nu kada ste stajali pred Vječnim, B-gom vašim na Hore-bu (Sinaju). (Ponovljeni zakon 4,9-10)
Davanje Tore vrhunac je ljudske povijesti, razlog zbog kojeg je Vječni stvorio svijet. Spoznaja da je Toru dao sam B-g, sastavni je dio štovanja B-ga.
3. Amalekov podli napad
Sjećajte se što vam je Amalek učinio na putu kad ste iza-šli iz Egipta. Izašli su pred vas na putu i napali one koji su zaostali. Vi ste bili umorni i iscrpljeni, ali oni nisu ima-li straha B-ţjega. Stoga, kad vas, Vječni, B-g vaš, oslobodi vaših neprijatelja u zemlji koju će vam dati da je posjedu- ■
U parši Haje Sara ne pojavljuje se niti jedna od 613 micvos, pa ćemo nastaviti razmatrati neke opće stvari.
Strana 5 Strana 5 Godina 11 Broj 6 Strana 5
Rabbi Dr. Azriel Rosenfeld:
Šulhan Aruh
■
Stihovi svakog odlomka Š'ma mora-ju se izgovarati redom (vidi 64,1). Što učiniti ako je dio Š'ma bio (ili moţda bio) izostavljen vidi 64,2-4; o slučajevima kada postoji dvojba o tome vidi 67,1. Što učiniti ako je iz-govaranje bilo prekinuto pogledajte 65,1 i 75,1; o situacijama u kojima je dopušten prekid u Š'ma i njegovim blagoslovima vidi 66,1-9 i 69,1; u ve-zi umetanja religijskih poema (piju-
tim) u blagoslov vidi 68,1. Zabranje-no je izgovoriti Š'ma dvaputa zare-dom (vidi 61,9-12, isto tako i, "A-men" se ne bi trebalo reći dvaput nakon što se čuje blagoslov). Među-tim, ako zajednica izgovara Š'ma, pojedinac bi trebao izgovoriti barem prvi redak s njom, čak i ako je već izgovorio Š'ma; vidi 65,2-3.
Š'ma se moţe kazivati ujutro nakon što je dovoljno svijetlo da se moţe prepoznati poznanika (58,1) ili, ako je potrebno, poslije zore (58,3-4). U idealnom slučaju, trebalo bi je izgovoriti netom prije izlaska sunca (vidi 58,1) ili što prije moguće na-kon izlaska (58,2). Moţe je se izgo-voriti do kraja prve četvrtine dana (58,1) ili, ako je potrebno, do prve trećine; nakon toga još uvijek je se moţe reći, ali bez blagoslova (58,6). Uobičajeno je izgovoriti prvi stih na početku jutarnje molitve kako se ne bi čitava Š'ma izgovorila prekasno (46,9).
Nije potrebno stajati dok se govori Š'ma (vidi 63,2), ali se ne smije go-voriti dok se ravno leţi (63,1), a prvi redak se ne bi trebao izgovarati dok se hoda (63,3). Onoga koji spava treba probuditi da izgovori barem prvi redak (63,5), a onaj koji radi trebao bi se zaustaviti barem za prvi odlomak (vidi 63,7-9). U vezi preki-danja drugih aktivnosti da se kaţe Š'ma, ako ima vremena za kazivanje nakon završetka pogledajte 70,3-5. O aktivnostima koje oslobađaju oso-bu od kazivanja Š'ma, kao što su to
npr. pogrebne pripreme, vidi 71,1-6 i 72,1-5.
Ţena je izuzeta od kazivanja Š'ma, ali treba izgovoriti barem prvi stih (70,1). Dijete treba podučavati Š'ma kada je dovoljno staro (70,2). Onaj koji je pijan ne bi trebao izgovarati Š'ma (99,1).
Š'ma ne treba kazivati u prisustvu
mrtvaca ili na groblju (71,7); ako je
golotinja odrasle osobe u kontaktu s
bilo kojim dijelom tijelom, ili je vid-
ljiva bilo kakva golotinja ili se nalazi
u vidokrugu srca (vidi 73,1-4; 74,1-6;
75,4-6); ako se čuje pjevanje ţene, ili
ako je vidljiv bilo kojeg dio njenog
tijela ili kose koji je inače pokriven
(75,1-3); ili u prisutnosti izmeta koji
nije pokriven ili je u doticaju s tije-
lom ili odjećom ili se osjeti njegov
vonj (vidi 76,1-8; 79,1-3,9; 80,1; 81,2;
82,1; 87, 3). [U vezi izmeta ţivotinje
i djece vidi 79,4-7; 81,1 (vidi i 76,3 u
vezi usta svinja); u vezi mokraće
vidi 76,7-8; 77,1-2; 78,1; 79,6; 82,2;
87,1-3; u vezi sjemene tekućine vidi
76,4; u vezi tekućina koje imaju vonj
vidi 86,1. U vezi mjesta gdje su ta-
kve stvari obično prisutne vidi 85,1-
2; osobito na odlagalištima smeća
vidi 76,7 i 79,8; u vezi nuţnika vidi
83,1-5 i 87,1-3; u vezi kupaonica vidi
84,1; u slučajevima sumnje vidi 76,7
-8.] U takvim okolnostima također
je zabranjeno govoriti ili razmišljati
o Tori ili spominjati B-ţansko ime,
ali je dopušteno govoriti hebrejski
ili spomenuti B-ţansku odliku ili
upozoriti nekoga na zabranjenu ak-
tivnost (85,2). Ako se Š'ma izgovori
u bilo kojem od ovih uvjeta, mora je
se ponoviti (83,5). S druge strane,
osobi koja je ritualno nečista dopu-
šteno je izreći Š'ma, moliti i prouča-
vati Toru; vidi 88,1. ■
Dio I: Orah hajim
Poglavlje 5 – Š'ma
Š'ma (Pnz 6,4-9, Pnz 11,13-23, Br 15,37-41) se mora izgovarati vrlo koncentrirano i s namjerom (61,1), osobito njen prvi redak; vidi 60,5; 63,4.6. (I inače, da bi se ispunila za-povijed potrebna je namjera, vidi 60,4.) Običaj je glasno izgovoriti pr-vi redak i pokriti oči dok se to čini (61,4-5.16; 62,5), te tiho reći "Blago-sloveno bilo Ime ..." nakon prvog retka (61,13). U vezi prikladnih na-mjera za određene dijelove Š'ma vi-di 61,2-3.6-8.14-15. Treba dotaknuti tefilin i cicis kada se izgovaraju stihovi u kojima su spomenuti (61, 25). Ako je moguće, Š'ma treba iz-govoriti čujno (vidi 61, 26; 62,3-4), i treba je artikulirati vrlo paţljivo (62, 1), čak i kad je se govori na jeziku koji nije hebrejski (62,2). O konkret-nim pojedinostima o izgovoru vidi 61,16-21.23-24. [Sličnu paţnju kod iz-govora treba imati pri izgovaranju drugih molitava, te prilikom čitanja iz biblijskih knjiga (61,22).]
Blagoslovi "... Stvoritelj svjetla i tame ..." i "Vječna ljubav ..." (ili "Ve-lika ljubav ...") govore se ispred Š'ma (59,1; 60,1). Prvi blagoslov iz-govaraju čak i pojedinci, iako sadrţi stihove Keduše (59,3), a moţe ih govorit čak i slijepac (69,2). U vezi izgovaranja tih blagoslova zajedno s predmoliteljem ili slušanja blagoslo-va od njega i odgovaranja na njih s "Amen" vidi 59,4; 61,3. U vezi izos-tavljanja tih blagoslova ili grešaka u njima vidi 58,4; 59,2,5; 60,2-3. Običaj je da pojedinac (onaj koji se moli na-samo) kaţe "B-ţe, vjerni kralju" is-pred Š'ma; i u zajednici, predmoli-telj ponavlja "Ha-Šem vaš B-g je is-tinit" na kraju (61,3). Nakon Š'ma, govori se blagoslov "Istinito ..."; o njegovoj vaţnosti vidi 66,10.
Šulhan Aruh ("postavljeni stol") skup je onih područja halahe - ţidovskog vjerskog prava - koja su danas primjenjiva. Sastavio ga je Rabi Yosef Karo iz Safeda (Izrael) otprilike 1560. godine, i postao je općeprihvaćen kao mjerodavan nakon što ga je Rabi Moshe Isserls iz Krakova (Poljska) oko 1570. godine nadopunio napomenama (poznatim kao Mapa - "stolnjak") iznoseći pravori-jeke kojih se drţe aškenaski Ţidovi.
Strana 6 D ivrej Tora Strana 6 D ivrej Tora
AlHaTorah.org:
Teme za razmatranje uz šabatni stol
■
(26,1-6)? Što mislite, zbog čega je
B-g zaustavio Jichaka da ne ode u
Egipat i napusti zemlju, a nije
zaustavio njegovog oca Avrahama
da učini to isto?
3) Jichak postaje vrlo bogat.
Odakle to njegovo bogatstvo (26,12-
16)? Po čemu se izvor njegova bo-
gatstva razlikuje od izvora Av-
rahamova bogatstva kada je bio u
[Egiptu] stranoj zemlji? (Možete
pogledati 12,14-13,2) Zbog čega
Jichakov uspjeh izaziva zavist kod
lokalnog stanovništva? Kako ga
pokušavaju zaustaviti?
4) U svojoj starosti Jichak oslijepi.
On želi blagosloviti Esava prije svo-
je smrti (27,1-29). Kada je Rebeka to
čula, odlučila je poslati Jaakova koji
će se pretvarati da je Esav da primi
blagoslov. Jichak je iznenađen kako
se Esav brzo vratio s pripremljenim
obrokom. Kako Jichak izražava svo-
je sumnje (27,18-24)? Što mislite
zašto ga je Jichak blagoslovio
(Jaakova) ako je sumnjao da nešto
nije u redu?
5) Nakon te epizode s blago-
slovom, Jaakova su roditelji poslali
u kuću njegovog ujaka. Svaki rodi-
telj navodi razlog zbog kojeg šalje
Jaakova (27,42-28,4). Koja su to 2
razloga? Obratite pozornost: ovi će
razlozi imati utjecaja na Jaakovljev
ţivot u iduće dvije parašot.
Prevela Tamar Buchwald
Ova nam paraša daje pogled na
ţivot Jichaka (Izaka), našeg praoca o
kojem je najmanje pisano. U njoj je
također postavljen temelj odnosa
braće Esava i Jakova, odnos na koji
se gleda kao na predsliku nekih
dijelova židovske povijesti.
1) Jichak i Rivka (Rebeka) imaju
blizance Esava i Jaakova (Jakova).
Izgleda se da je svaki od roditelja
stvorio posebnu povezanost s
jednim od sinova (25,27-28). Tko je
koga volio? U čemu je razlika iz-
među tih odnosa?
2) U zemlji opet zavlada glad.
Jichak kreće na zapad, prema obali.
U tom trenutku B-g intervenira.
Gdje je Jichaku zabranjeno otići
■
Strana 7 Strana 7 Godina 11 Broj 6 Strana 7
Rabbi Shaul Rosenblatt:
Obrazovanje je ključ za usvajanje vrijednosti
■
To je temeljna ideja ţidovstva.
Ključ za postajanje dobrim
čovjekom je obrazovanje.
Moţe se postaviti pitanje Wannsee
konferencije iz 1942., na kojoj je
petnaest srednje rangiranih nacista
planiralo konačno rješenje za 11
milijuna Ţidova. Osmero od njih
imalo je doktorate, a još šestero od
njih diplome visokih fakulteta. Oni
su b i l i v isoko obrazovani
intelektualci. Prema tome, moţe se
činiti kao da nema poveznice
između visoko obrazovanog i
dobrog čovjeka? .
Moj odgovor na to bio bi da
edukacija iz matematike, fizike,
engleskog, medicine i sličnih
predmeta, nema nikakvog efekta na
čovjekove vrijednosti i moralne
stavove.
To nije vrsta obrazovanja o kojoj
govorim. .
Kada kaţem da je obrazovanje
ključ za postajanje dobrim
čovjekom, govorim o edukaciji o
vrijednostima, edukaciji o tome što
znači biti dobar čovjek, edukaciji o
tome što znači ţivjeti ţivot ispunjen
smislom, edukaciji o tome što znači
biti dobar supruţnik, edukaciji o
odgovornostima roditeljstva. Ta
vrsta obrazovanja ima potencijal
ljude voditi prema ţivotu zdravih
vrijednosti i načela.
Pa ipak, kada mi govorimo o
'obrazovanju', mi češće mislimo na
ono obrazovanje u kojem su svi
sudionici konferencije u Wannseeu
bili istaknuti.
U razmišljanju o obrazovanju naše
djece, a i nas samih, moramo
razmišljati o obrazovanju koje će ih
voditi tome da budu 'dobri', a ne
samo o obrazovanju koje će ih
učiniti 'educiranima'. Jednostavno
nije dovoljno da naša djeca dobiju
petice iz svih predmeta i najviše
ocjene na maturi te da zatim
studira ju na Harvardu i l i
Cambridgeu. Naša je odgovornost
mnogo veća od toga. Mi moramo
karakteru dati prednost pred
intelektualnim postignućima i
pobrinuti se za to da osiguramo
takvu vrstu obrazovanja prije svega
drugoga.
Šabat šalom
Prevela Anja Grabar
■
Ovaj odjeljak biljeţi povijesnu
bitku između Jakova i Ezava. Bitka
započinje još u majčinoj utrobi i
traje do današnjeg dana. Ezav mrzi
Jak ova , kaţu nam rab in i .
Antisemitizam je konstanta u
nestalnoj povijesti ţidovskog
naroda.
Jakov, mlađi brat blizanac, je
„čovjek šatora― – filozof i mislilac.
Ezav je, s druge strane, lovac –
čovjek svijeta. Ezav prodaje svoje
prvorodstvo Jakovu za zdjelu juhe.
Prvorodstvo je neopipljivo, a juha je
više praktična stvar.
Izak ţeli svoj blagoslov dati
Ezavu. U poznatoj priči, uz pomoć
Rebeke, Jakov prevari Izaka tako da
Izak daje blagoslov njemu.
Dramatična je to i napeta priča.
Moja supruga i ja nedavno smo
išli na roditeljski sastanak za trojicu
naših sinova i kada smo se vratili
kući dvojica od njih bili su jako
nestrpljivi da čuju što je bilo rečeno.
Rekao sam im (iskreno) da su oba
učitelja započela time što su rekli
kako su oni dobro odgojeni i kako
ih je zadovoljstvo poučavati. Rekao
sam svojim dječacima da sam
pristojno slušao ostatak, ali da je to
ono što sam htio čuti. Ostalo je bilo
manje vaţno.
Temeljna razlika između Jakova,
pravednog čovjeka i Ezava,
pokvarenog čovjeka, bila je ta što je
Jakov bio 'čovjek šatora', a Ezav nije.
Jakov je bio čovjek koji je učio i
pokušavao razumjeti svijet i svoje
odgovornosti. Ezav je jednostavno
slijedio put kojim su ga vodile
njegove ţelje.
Temeljna ideja židovstva glasi:
Ključ za postajanje
dobrim čovjekom je
obrazovanje.
Strana 8 D ivrej Tora Strana 8 D ivrej Tora
Rabbi David Stav:
Izgradnja
■
bez borbe pa se primio za bratov
gleţanj ne bi li ga usporio. Djeca su
porasla, Jichak je više volio Ezava,
dok je Rivki draţi bio Jaakov. Kas-
nije, Jaakov kupuje Ezavljevo prvo-
rodstvo za zdjelu juhe od leće koju
Ezav jede nakon što se sav izgladnio
vrati iz lova. Očigledno, to nije bila
baš pravedna pogodba – Jaakov je
iskoristio prednost Ezavljeve bijed-
ne situacije.
Raskol među njima doseţe vrhu-
nac kada Rivka otkriva da Izak ţeli
Ezavu dati blagoslov prvorođenog.
Ona to otkriva Jaakovu pa on, slije-
deći upute svoje majke, odijeva dla-
kavu odjeću kojom će biti sličniji
svom bratu. Ezav, na zahtjev svog
oca, odlazi u lov, a Jaakov koristi
odsustvo svoga brata i očevu slje-
poću i ranjivost, te prima blagoslov
od svog oca.
Ezav se vraća iz lova, prilično
zadovoljan. Odjednom, otkriva što
se dogodilo, te udari u velik plač,
prijeteći da će ubiti Jaakova. Rivka,
štiteći Jaakova, šalje svog mlađeg
sina svojoj obitelji u drugu zemlju,
dajući mu savjet da se vrati tek kada
se stiša gnjev njegovog brata. Ovdje
priča završava.
Ako pogledamo ovu priču iz šireg
konteksta, primijetit ćemo ogroman
jaz između Avrahamove i Jaakovlj-
eve priče. Prošlog smo tjedna čitali
o tome kako je Avraham pošteno
vodio pregovore s Efronom kada je
kupovao zemljište za ukop svoje
ţene, i to za punu cijenu. Njegov
odnos prema narodima koji su ţi-
vjeli u zemlji i drugima koji su ga
okruţivali, čini se odličnim, ute-
meljenima na načelu poštenja. On
moli za ljude S'doma, ţrtvuje se
kako bi spasio svog nećaka Lota, i
više od toga. Jaakov, s druge strane,
ima potpuno drugačiji pristup. On
čini sve što je u njegovoj moći kako
bi se borio sa svojim bratom,
odgurnuo ga u stranu i prisvojio
njegov status.
Tora ne opisuje utopističku real-
nost. Ona nas izaziva da se suočimo
sa teškim i kompleksnim situacija-
ma. Lako je drugima reći da „uvijek
budu pošteni i moralni― sa svima sa
kojima dođu u kontakt, dok oni koji
to govore podiţu razne zahtjeve i
izraţavaju svoje hirove, čak i kada
su pretjerani, kao što je to bilo u
Avrahamovom slučaju. To moţemo
usporediti sa onima koji optuţuju
IDF i drţavu Izrael za nemoral dok
sami istovremeno šute gledajući svo
kršenje ljudskih prava u Siriji.
Postoje situacije u kojima je najbo-
lje djelovati po Avrahamovom pri-
mjeru, no ponekad moramo učiti i
od Jaakova. U Tehilim čitamo: „Sa
čovjekom čistim, Ti si čist, a lukavca
izigravaš― (Ps. 18,27) Ne moraš uvi-
jek dati svojim neprijateljima sve što
oni ţele. Ponekad, moraš znati kako
koristiti različite trikove kako bi osi-
Povijest Jichakove i Rivkine obite-
lji, zajedno sa svim svojim teškoća-
ma, do u detalje je opisana u ovo-
tjednom odjeljku, Toldot. Nakon
dvadeset godina neplodnosti, oni
postaju ponosni roditelji. Međutim,
Rivkina trudnoća nije bila jedno-
stavna. Ta mlada buduća majka
osjeća bitku u svojoj utrobi – „a
djeca su se borila u njoj― (Postanak
25,22) – i pokušava dokučiti razlog
tome. Ona traţi odgovor od Haše-
ma (nejasno je da li se ona molila ili
je otišla velikom cadiku – neki kaţu
da je otišla u Šemov i Everov Beit
Midraš), te joj je rečeno da će roditi
blizance. Zajedno sa tim radosnim
vijestima, rečeno joj je i to da će
„jedno kraljevstvo biti moćnije od
drugog― (stih 23), ili, drugim riječi-
ma, da će se teška bitka između
dvojice braće nastaviti.
Kao i u većini obitelji, blizanci se
ne slaţu. Zapravo, tenzije između
njih neprestano se podiţu, sve dok
na kraju parše ne eskaliraju. Taj je
proces započeo još dok su njih dvo-
jica bili u majčinoj utrobi. Ezav je
izašao prvi, ali Jaakov se nije predao
Strana 9 Strana 9 Godina 11 Broj 6 Strana 9
između dva brata, gotovo se desio
holokaust u Šušanu, glavnom gradu
Perzije. Haman je htio uništiti ţi-
dovski narod i, kao odgovor na to,
Mordehaj je gorko zaplakao. Naši
rabini povezuju Ezavljev plač sa
strašnim proglasom nad ţidovskim
narodom. Lekcija koju iz toga učimo
je da čak i kad čovjek mora učiniti
nešto što će povrijediti drugoga, on
se nikada, ne daj B-ţe, ne smije ra-
dovati tuđoj nevolji.
Jaakov i Avraham predstavljaju
pristupe koji se čine dijametralno
suprotnima. Avraham je čovjek
velike vjere. On prihvaća cijeli svijet
i iz tog su razloga u našoj tradiciji
Avrahamovi postupci povezani sa
otvorenom planinom koja moţe
tolerirati sve oko sebe. Međutim, od
svih njegovih potomaka, samo je-
dan ostaje: Jichak. Jišmael je primo-
ran napustiti svoj dom, baš kao i
njegova mlađa braća, djeca ţene
koju je Avraham oţenio u veoma
poodmakloj dobi (on je imao još
šestero djece sa ţenom Keturom,
prema izvještaju Tore iz prošlotje-
dne parše).
Za razliku od njega, svijet koji
Jaakov gradi okrenut je prema unu-
tra. Kasnije, on će imati dvanaest
sinova i nijedan od njih neće „na-
pustiti gnijezdo―. Jaakov gradi dom,
a ne planinu. Zaista, kada gradimo
zgradu, moramo znati što učiniti sa
onima koji pokušavaju naštetiti
strukturi, sadrţaju ili njenim sta-
novnicima. Jaakov je tamo, u punoj
snazi, kako bi osigurao kontinuira-
no postojanje te ujedinjene kuće iz
koje će proizaći generacije obitelji
koje tek imaju doći.
Prevela Anja Grabar
gurao prednost koja će ti biti potre-
bna u budućnosti. I Jaakovljev pris-
tup, a ne samo Avrahamov, imitirao
se u ţidovskoj povijesti.
Međutim, postoji jedan uvjet. Čak
i kada moraš učiniti nešto što nije
idealno, ne smiješ to učiniti s rado-
šću, kao da se raduješ tuđoj nesreći.
Ovdje nam stih govori da kada se
Ezav vratio iz polja i shvatio da je
blagoslov koji je bio namijenjen
njemu pripao Jaakovu, on je udario
u velik plač. U midrašu, naši nas
rabini uče: „Jaakov je uzrokovao da
Ezav gorko zaplače. Kada mu je
Ezav uzvratio za to? U Šušanu (u
vrijeme Purima), kao što je rečeno
za Mordehaja (Ester 4,1) 'i on je
gorko zaplakao'.―
Naši rabini nisu Jaakova ostavili
bez kazne i specificirali su kaznu
koju je narod platio za ono što je
Jaakov učinio. Stotinama godina
nakon incidenta koji se dogodio
(nastavak s 8. stranice) Rabbi David Stav: Izgradnja
■
Tora ne opisuje
utopističku realnost.
Ona nas izaziva da se
suočimo sa teškim i
kompleksnim situacijama.
Strana 10 D ivrej Tora Strana 10 D ivrej Tora
Rabbi Ephraim Buchwald:
Izuzetna moć molitve
■
Sforno slično tome primjećuje da
čak iako su Izaku obećana djeca ko-
ja će ga naslijediti, Izak je molio
B-ga da ta djeca budu rođena od
iznimne ţene koja je bila pred njim.
Talmud (u Jevamot 64a) tvrdi da
nije samo Rebeka bila neplodna, već
i Izak. To se izvlači iz činjenice da
stih kaţe da je Izak molio „nasu-
prot― svoje ţene, a ne za svoju ţenu,
što upućuje na to da su oboje bili
nesposobni imati djecu. Zašto onda
stih zaključuje, „B-g je uslišio Iza-
ka,― umjesto da kaţe da je B-g od-
govorio na njihove molitve? Iz toga
učimo (vidi Raši Postanak 25,21) da
se molitva pravednog čovjeka (Re-
beke), potomka nepravednog
čovjeka (Labana), ne moţe uspore-
Snaţnu lekciju vezanu uz ogrom-
nu moć molitve učimo iz slučaja
Izaka i Rebeke koji mole za dijete i
B-g im daje pozitivan odgovor ro-
đenjem Ezava i Jakova.
Na početku ovotjedne parše Tol-
dot, nalazimo Izaka koji se moli
B-gu za svoju ţenu Rebeku, kako bi
mogla imati dijete.
Tora kaţe, u Postanku 25,21, „A
Izak se molio B-gu za svoju ţenu, jer
je bila nerotkinja. B-g je uslišio Izaka
i njegova je ţena Rebeka začela.―
Mnoge nijanse sadrţane su u
ovom stihu i mnogo se lekcija iz
njega moţe izvući ako ga pobliţe
proučimo.
Komentatori primjećuju neobičan
opis koji Tora koristi u opisu Iza-
kove molitve, „l'nohah,― 'nasuprot
svoje ţene', umjesto 'u korist svoje
ţene'.
Mešeh Hohma primjećuje da je
Izak bio siguran da će imati djecu
budući da je davno prije Svemogući
obećao Abrahamu da će mu se rodi-
ti sin Izak (Postanak 17,19), te je na-
dodao: „i Ja ću ispuniti Svoj savez s
njime… i s njegovim potomstvom
nakon njega.― Stoga Izaka nije
brinulo hoće li ili neće imati djece,
već mogućnost da bi neka druga
ţena osim Rebeke mogla na svijet
donijeti njegovu djecu. Zato je
molio, „Svemogući B-ţe, neka bi sva
djeca koju mi podariš, došla iz
utrobe ove pravedne ţene.―
Strana 11 Strana 11 Godina 11 Broj 6 Strana 11
je rekao Kainu da neće biti skitnica,
već samo lutalica. Zato, Tora kaţe
(Postanak 4,16) da se Kain nastanio u
zemlji Nod, što znači 'pokret'. Sma-
njena kazna za ubojicu uči nas ve-
likoj moći molitve.
Rabi Baruh Dov Povarsky pita
zašto rabini Midraša nisu mogli
pronaći bolji primjer za moć molitve
od ovog Kainovog slučaja. Nakon
svega, u odgovoru na Izakovu mo-
litvu, rodilo se dijete, što demon-
strira veliku moć molitve koja je
odgovorena u potpunosti. Rabi
Povarsky objašnjava da je Kain bio
kaţnjen time da bude skitnica i
lutalica zbog svog strašnog čina
ubojstva koji je toliko zao da nije
mogao biti u potpunosti poništen.
S druge strane, razlog za Izakovu i
Rebekinu neplodnost nije bio njihov
grijeh, već samo B-ţja ţelja za moli-
tvama pravednih ljudi. Stoga je is-
punjenje njihovih molitvi bilo nešto
što je uistinu zasluţeno. No, ispu-
njenje molitve zlog Kaina nije bilo
nimalo zasluţeno. Pa ipak, moć mo-
litve je čak i zlom Kainu dala da
postigne djelomično oproštenje.
Kakva divna lekcija vezana uz
moć molitve. A molitva koju moli-
mo za drugoga, a ne za sebe, još je
moćnija.
Neka biste bili blagoslovljeni!
Prevela Anja Grabar
diti s molitvom pravednog čovjeka
(Izaka), koji je potomak pravednog
čovjeka (Abrahama).
Na pitanje zašto su toliko često
patrijarsi i pramajke bili neplodni,
Talmud dalje kaţe da „B-g ţeli mo-
litve pravednih i čezne za njihovim
zahtjevima.― I baš kao što su moli-
tve pravednika uspoređene sa 'ete-
rom' – lopatom ili grabljama koje
zgrću pšenicu s jednom mjesta na
drugo, tako i te molitve 'okreću'
B-ţju ljutnju u suosjećanje.
Midraš Raba u Nicavim 88 govori
o velikoj moći molitve pred Svemo-
gućim. Citirajući primjer Kaina koji
je ubio svog brata Abela, rabi Elie-
zer kaţe da je moć molitve toliko
velika da čak i onda kada ne posti-
gne puni efekt, ona postiţe barem
djelomičan uspjeh. Iako je Kain pri-
mio kaznu od B-ga (Postanak 4,12),
da će biti skitnica i lutalica na ze-
mlji, kada je Kain ustao pred Sve-
mogućim i rekao da je njegova ka-
zna preteška da ju nosi, Kain je od-
mah našao milost u B-ţjim očima i
B-g je poništio polovinu proglasa, te
(nastavak s 10. stranice) Rabbi Ephraim Buchwald: Izuzetna moć molitve
■
Kada je Kain ustao
pred Svemogućim
i rekao da je
njegova kazna preteška,
Kain je istog časa
našao milost u B-žjim očima
i B-g je poništio
polovinu Svog proglasa
■
Rabbi Berel Wein:
Uspješna obitelj
Strana 12 D ivrej Tora Strana 12 D ivrej Tora
■
Rivku ponukali da Jaakova pošalje
od kuće. Ukratko u većem dijelu
paraše Jichok i Rivka se ne nalaze na
istoj strani u vezi budućnosti njiho-
vih sinova. To, naravno, dovodi do
komplikacija i problema koji će se
odraziti na obitelj Jaakova i njego-
vih supruga i djece.
O jazu između Jichoka i Rivke To-
ra dalje ne raspravlja, pa čak i Mi-
draš i komentatori na tome ne inzi-
stiraju. No ipak, čini se da je to iz-
vršilo veliki utjecaj na ţivote kako
Jaakova tako i Esava, te na mučni
odnos između dvojice braće.
Saga o roditeljskom favoriziranju
jednog od svoje djece ponoviti će se
kod Jaakova u priči o Josefu i nje-
govoj braći. Taj će sukob biti stalno
prisutan u Ţidovskom ţivotu tije-
kom čitave njegove povijesti. Svatko
nastoji imati skladan dom i obitelj.
No, taj cilj je mnogima nedostiţan.
Različite okolnosti, osobne sklono-
sti, ljudske pogreške, i utjecaj dru-
štva, sve to igra ulogu pri stvaranja
skladnog domaćinstva kojim vlada
ljubav.
Na to su rabini mislili kada su us-
tvrdili da je Jaakov ţelio ţivjeti u
miru i spokoju - on je htio postići da
njegov dom bude dom dobrote i mi-
ra. Umjesto toga, katastrofa s Jose-
fom i braćom ostavila je traga na
njemu i njegovoj obitelji. Jedan je
veliki mudri čovjek rekao da se
ţivot, a pogotovo obiteljski ţivot,
moţe usporediti s brodovima koji
putuju preko oceana. Svaki od njih
stvara svoj vlastiti trag, no taj trag
ubrzo nestane, pa sljedeći brod
mora sam pronaći svoj put preko
oceana.
Ne postoje dvije obiteljske situa-
cije koje su iste, niti u istoj obitelji
ima dvoje djece koja su identična -
čak ni jednojajčani blizanci. Tora
Pronaći svoj par, prikladnog par-
tnera, nije jednostavna stvar. Rabini
su na ljestvici teţine okarakterizirali
to teškim poput razdvajanje Jam
sufa. Ali pronaći svog partnera i po-
tom izgraditi uspješan i zadovolja-
vajući brak dva su potpuno različita
zadatka. Iz ovotjedne paraše očito je
da se Jichok i Rivka uopće ne razu-
miju po pitanju postupanja prema
Esavu. Jichok je spreman dati mu
gotovo sve kako bi ga pokušao spa-
siti od njegove vlastite zle prirode i
lošeg smjera kojim je u ţivotu kre-
nuo.
Rivka pak smatra da je Esav bez-
nadan slučaj i da se sva roditeljske
energija treba usmjeriti na Jaakova.
Njezina je politika vrlo stroge i
nesentimentalne ljubavi suprotna
onoj koju Jichok gaji prema Esavu.
Stoga ona Jichoka ne obavještava o
svojim planovima da blagoslove
dodjeli Jaakovu tako što će ga odje-
nuti kao Esava. Ona traţi da Jaakov
sada pobjegne iz zemlje kako bi
izbjegao Esavovom gnjevu i
prijetnjama smrću.
Jichok se sloţi s njezinim ţeljama,
mada ne iz istih onih motiva koji su
Život, a posebice
obiteljski život, je
poput prekoocenskih brodova.
Svaki od njih stvara
svoj vlastiti trag,
no taj trag ubrzo nestane,
pa sljedeći brod mora
sam pronaći svoj put
preko oceana.
Strana 13 Strana 13 Godina 11 Broj 6 Strana 13
nisu bili pravednici. Noah je imao
Hama i Kanaana, a Jichak je imao
Esava za sina. Ipak, postoji jedna
temeljna razlika između Noaha i
Jichaka.
Jichak je posjedovao baštinu koju
je imao za prenijeti Jaakovu. Blago-
slovi koje je dao svom sinu bili su
oni koje je on primio od svog oca
Avrahama. Baština, obitelj, i narod-
no pamćenje i tradicije ono su što
stvara toldot, kontinuitet i poveza-
nost koja povezuje i sjedinjuje gene-
racije.
Noah nije imao takvo naslijeđe –
on je bio pravedni pojedinac, no
ipak samo pojedinac, koji se nije
vidio u ulozi graditelja naroda. On
nije imao oca koji ga je proţeo osje-
ćajem tradicije, obitelji i nacionalne
pripadnosti. Avrahama je, s druge
strane, sam B-ga opisao, nazovimo
to tako, kao onoga koji će iza sebe
stvoriti naciju koja će slijediti B-ţje
putove i zapovijedi.
To je bilo naslijeđe koje je Jichak
primio. On se također angaţirao ne
samo da stvara pojedince kao što je
to činio Noah, već da podiţe toldot -
nacionalne vječne naraštaje – koji će
nastavljati baštinu i svetu tradiciju
koji je on primio od svog oca. Zbog
toga je Jichakova paraša dobila ime
Toldot, dok je Noahova paraša os-
tala nazvana samo njegovim ime-
nom.
Sama Tora ovu točku naglašava
odmah opisujući Jichaka kao Avra-
hamova sina, dok se u Noahovoj
paraši ime Noahova oca više ne po-
javljuje. Ţidovski narod u cjelini
ima toldot, mada kao pojedinac
Ţidov moţe i ne mora biti tako
blagosloven.
Toldot ţidovskog naroda temelje
se na zajedničkom sjećanju i povi-
jesnom iskustvu, poznavanju i po-
štivanju Tore, osjećaju misije i sna-
ţnog nacionalnog identiteta. Nit
idealizma, pomaganja drugima, do-
brote i suosjećanja - ukratko, blago-
slovi našeg oca Avrahama, provlači
se kroz vjekovnu Ţidovsku priču.
Mi često mislimo kako su materi-
jalna dobra i bogatstvo stvari koje
ljudi nasljeđuju. No, to je pogrešno
razumijevanje ţivotne istine. Ideali i
vjerovanja i tradicija svetosti i pobo-
ţne sluţbe su ta istinska baština Iz-
raela i garancija da će narod Izraela
uvijek imati toldot.
Šabat šalom
nas upoznaje s poteškoćama koje
postoje u obiteljskim situacijama i
različitim osobnostima i mišljenji-
ma. Ona ne nudi nikakvo čarobno
rješenje tih situacija jer ne postoji
jedno rješenje koje se moţe primi-
jeniti na sve. Mudrost, strpljenje,
dobra volja i zdrav razum su oni
sastojci kojima obitelj moţe postići
uspjeh.
Naziv ovotjedne paraše - Toldot -
preuzet je iz početnog retka paraše -
ovo su toldot, potomstvo i generacije
Jichaka. Stoga je razumljivo da para-
ši treba dati ime i pamtiti je kao
parašu Toldot s obzirom da je ona
ključna riječ. Međutim, potpuno
istovjetan niz riječi nalazi se i na
početku paraše Noah - ovo su toldot
Noaha. Ipak, ova paraša Tore nije
Toldot nego je dobila naziv Noah.
Da bi se odrţala konzistentnost
trebalo bi ili našu parašu nazvati
Jichak ili paraši Noah isto dati naziv
Toldot. Čak nas i davanje imena
parašijot Tore uči vaţne lekcije o
ţivotu i povijesti.
I Noah i Jichak imali su pravedno
potomstvo. Noah je imao Šema, a
Jichak je imao Jaakova. Obojica su
također imali i potomke koji baš
(nastavak s 6. stranice) Rabbi Berel Wein: Uspješna obitelj
■
Strana 14 D ivrej Tora Strana 14 D ivrej Tora
■
dokaz u prilog toga navodi činjeni-cu da je Jaakov rekao "Moţda me moj otac dodirne i u njegovim ću se očima pokazati kao laţljivac." [Bere-šis 27,12]
Kada bismo mi trebali izabrati mjesto u Humašu iz kojega bismo dokazali da je Jaakov bio čestit čo-vjek, ovo ne bi bio naš prvi izbor. Ne bi bio niti naš deseti izbor! Ovo je nešto što traţi objašnjenje: Kako je to mogao napraviti? Kako je to mo-gao reći?
Kada bismo morali navesti dokaz Jaakovljeve čestitosti, najvjerojatnije bismo izabrali razgovor koji je vodi-o s Lavanom, kada mu govori kako je radio za njega 20 godina i nije ga prevario niti jednom za sve to vrije-me. "Čitavog sam dana pošteno ra-dio. Radio sam i noću; radio sam danju; radio sam na ţegi; radio sam na hladnoći." [Berešis 31,37-42]
A opet, taj događaj, kada se zama-skirao u Esava, Gemara citira kao dokaz da je Jaakov bio osobit čovjek istine.
Drugo zapaţanje: Rivka daje upu-
te Jaakovu što mora učiniti. Ona mu kaţe da B-ţanskim nadahnućem zna da je to ono što on mora učiniti i na sebe preuzima duhovnu odgo-vornost za bilo kakve negativne po-sljedice njegovih postupaka.
Jaakov slijedi upute svoje majke i ulazi u šator svog slijepog oca odje-ven u Esavovu odjeću, predstavlja-jući se "To sam ja, Esav, tvoj prvoro-đeni sin." Raši rašlanjuje tu rečenicu u "To sam ja (ovdje da te posluţim)! Esav je tvoj prvorođeni sin." Stručno gledano, dakle, Jaakov je govorio is-tinu kada se riječi "ispravno raščla-ne."
Zašto je Jaakov izrekao tvrdnju koja je potpuno neistinita, bez ob-zira kako raščlanjivali tvrdnju? Riv-ka mu je zajamčila da mu se neće desiti nikakvo zlo. Zašto se igrati igrice "To sam ja. Esav je tvoj prvo-rođenac"?
Čuo sam jednom ovu misao od Rava Kulefskya, zt"l, (koji je mnogo godina sluţio kao glavni magid šiur u Ner Yisroelu a nakon toga postao Roš haješiva). Mi govorimo o "Daj Istinu (emes) Jaakovu, Dobrohotnost (hesed) Avrahamu". Nije slučajno da su se "kušnje" koji su bile dane i Jaakovu i Avrahamu morale ticati upravo onih odlika u kojima su se isticali.
Od Avrahama, uzora u hesedu za-traţeno je da zakolje svoga sina. Ne postoji ništa što bi bilo veća kletva Čovjeku Dobrote od zapovijedi da zakolje svog voljenog sina. Razlog tome je bio da je Avraham bio po-zvan da pročisti svoju vrlinu heseda. Ona ne smije proizaći iz spontanog osjećaja ili zbog toga što je on po prirodi "fin čovjek". To mora biti hesed koji je pročišćen i oplemenjen dotle do ne postane čisti hesed. Sve-mogući uči Avrahama da postoje trenuci kada on mora postupiti su-protno toj osobini, tako da kada je primijeni to bude hesed koji je čist,
Priča o Jaakovu i Esavu i "blago-slovima" u ovotjednoj paraši jedna je od mučnijih priča u Humašu. Jichak se sprema dati blagoslove Esavu. Rivka smatra da je Jaakov onaj sin koji više zasluţuje blagoslove, pa ona potakne Jaakova da se preruši u Esava. Jaakov posluša svoju maj-ku i izigra svog slijepog oca tako da pomisli da je on Esav. Jaakov primi blagoslove od Jichaka. Ostatak priče nam je poznat...
Ono što izaziva zanimanje je ko-mentar Gemare [Makos 24a] koji se odnosi na Tehilim poglavlje 15. Ovo poglavlje, koje se često čita na po-grebu, navodi odlike osobe koja mo-ţe "prebivati na B-ţjoj Svetoj gori": Onaj koji hodi u potpunoj neduţno-sti, i čini što je pravo, i govori istinu iz svog srca; na čijem jeziku se ne nalazi kleveta, koji nije počino zla svom bliţnjem, itd, itd. Gemara u Makos uzima svaku od navedenih stavki i homiletski je povezuje s od-ređenom osobom. Izraz " govori is-tinu iz svog srca; na čijem jeziku se ne nalazi kleveta" poistovjećuje se s praocem Jaakovom. Gemara kao
Rabbi Yissocher Frand:
Čovjek ne može načiniti pravila u vezi govorenja istine koja
vrijede uvijek i bez iznimke
Strana 15 Strana 15 Godina 11 Broj 6 Strana 15
reći 'emes' a kada treba reći nešto što nije 100% 'emes'.
Naišao sam na iznenađujuće za-paţanje u djelu "Heima Yenachamu-ni" Tolner Rebea iz Jeruzalema. Go-re navedena Gemara tumači da se izraz u Tehilim "koji govori istinu iz svog srca" (dover emes b'levov) odno-si na Rav Safru. Hazal opisuju do koje je mjere Rav Safra bio čovjek istine. Rav Safra je bio usred Šmone Esre a ispred njega je stajao dragi kamen. Jedan mu je neţidov pri-stupio dok se molio i rekao "Ovo je predivan kamen. Platit ću vam $1000 za njega." Rav Safra nije od-govorio. Neţidov je pretpostavio da se pravi da ga ne čuje pa je povećao svoju ponudu na $1500. Rav Safra i dalje nije odgovarao. $2000? $5000? $10,000! Konačno je Rav Safra zavr-šio Šmone Esre, okrenuo se prema neţidovu i rekao "Vaš je za $1,000 – prema vašoj prvotnoj ponudi." Po-što je u sebi prihvatio prvotnu po-nudu kada ju je čuo, "u svom srcu" on se već odlučio na prodaju po toj cijeni i odrţao je riječi koje je izgo-vorio svom srcu (dover emes b'lvovo).
Gemara u Hulin navodi da je Mar Zutra išao iz Sihre u Mehozu. Rava i Rav Safra u isto su vrijeme išli iz Mehoze u Sihru. Kada su se susreli u blizini prvih zgrada Mehoze, Mar Zutra je pogrešno bio uvjeren da su Rava i Rav Safra izašli da ga doče-kaju. Rav Safra ga je istog trenutka ispravio i rekao mu da nisu izašli da ga dočekaju već da su i sami puto-vali iz grada. Rava je upitao Rav Sa-fru, "Zašto si to učinio. Zašto si ga morao oneraspoloţiti? Neka ţivi u svom pogrešnom uvjerenju. Zašto si mu morao probušiti balon?"
Tolner Rebe objašnjava: Ovo je o-naj Rav Safra iz Gemare u Makos ko-ji se isticao u 'emes'. On je postupio u skladu sa svojim vlastitim mišlje-njem da čovjek mora biti 100% isti-noljubiv – do te mjere da bude "do-ver emes b'lvovo". Rava ga je ispravi-o i rekao: "Rav Safra, ima trenutaka kada ne treba uvijek reći istinu. Po-katkad je bolje ne reći ništa." Istina,
Mar Zutra bi mislio nešto što nije to-čno. No to nije tragedija. To bi bila njegova vlastita pogreška. Rava je podučio Rav Safru da postoje dva dijela u pasuku u Tehilim. Ima "dover emes b'lvovo" (on govori istinu u svom srcu), no isto tako ima i "Lo asa l're-ajhu ra-a" (ne nanesi zla svom bliţnjem). Svatko mora znati kada reći istinu, a kada prešutjeti. Nije uvijek nuţno reći istinu. Nama nije dopušteno obmanuti drugoga, ali ako ta osoba sama sebe obmane i time joj nije nanesena šteta, nije uvi-jek micva "ispraviti njenu pogrešku."
To je ono što nam uistinu također kaţe Gemara u Moed Katan [5a]. Ge-mara razmatra pasuk u Tehilim [50, 23]: "Tko iznosi priznanje, taj štuje mene, i tko je dosljedan na [svom] putu (v'sam dereh), njemu ću poka-zati spasenje B-ţje." Talmud se poi-grao riječima v'sam dereh (i doslje-dan je na svom putu) pa to čita kao "v'šam dereh", što znači i on procje-njuje situaciju. Onaj tko ţeli biti čes-tit Ţidov ne moţe uvijek ići slijepo, pa čak i kada ide za ispravnim oso-binama. Čovjek ne moţe načiniti pravila koja vrijede uvijek i bez iz-nimke: Nije uvijek primjereno po-stupati po hesedu. Ponekad je micva ne učiniti hesed. I nije uvijek primje-reno reći svaku okrutnu istinu. Čo-vjek mora procjeniti (v'šam) i shva-titi kada i kako treba primijeniti svaku (čak i) pozitivnu osobinu.
Ako vam se svidjelo moje preda-vanje, sjajno. Ako vam se nije svi-djelo, nemojte mi doći i reći "Pre-davanje vam nije bilo dobro". Pone-kad je bolje ne reći ništa nego reći istinu, ukoliko će ona nekoga po-vrijediti. Svatko treba šam orhosav, procjenjivati svoje puteve i upotri-jebiti zdravu pamet. Čovjek se uvi-jek mora pitati "Što B-g ţeli da uči-nim u ovoj situaciji?"
Katkada se čak i od onoga koji predstavlja primjer istinoljublja (Jaakova Avinu) traţi da ne kaţe 100% točnu izjavu. Na ovaj način je Rava odgovorio Ravu Safri. To mo-ţe biti pouka svima nama.
bez ikakvih primjesa, netaknut.
Isto je i s Jaakovom Avinu. Neki lju-di mogu biti vrlo iskreni jednosta-vno zato što u njima nema lukav-stva. Oni neznaju lagati, i ako iz-
reknu laţ, to im jasno piše na licu. Jaakov nije bio taj tip čovjeka. Tora ne kaţe "Jaakov Tam" (Jaakov je bio priprost), već kaţe "Jaakov iš Tam". (on je osoba koja moţe primijeniti svoj 'temimus'). Ali kada to okolnosti zahtijevaju, dok je poslovao s Lava-nom, on je rekao Lavanu "ja sam ti ravan po lukavstvu. Mene ne moţeš samo tako prevariti. Moj 'emes' nije spontan, to je 'emes' koji se pročišća-va i oplemenjuje dotle da je to čisti 'emes'". Ponekad odlika istine traţi od svog gospodara da postupi na način koji nije 100% istinoljubiv. Ne-ke okolnosti zahtijevaju da čak i me-štar emesa postupi na način koji naizgled nije emes.
Rivka je uvjeravala Jaakova da on mora tako učiniti za dobro Klal Ji-sraela. On je morao potisnuti svoju osobinu istinitosti i postupiti na od-govarajući način. On ju je poslušao. Time je postao još veći gospodar is-tine. No ona mu nije dala neograni-čeno pravo da odstupi od vrline is-tinitosti. Stoga kada nije morao la-gati, on nije lagao. Kada je to bilo moguće, on ne bi rekao "blatantnu laţ" već bi se ograničio na "laţ koja ne nanosi štetu," rekavši nešto po-put "To sam ja. Esav je tvoj prvoro-đenac."
To je razlog zašto Talmud iz ovog
događaja uzima da je Jaakov bio oli-čenje nekoga tko nema neistine na usnama. On je pravi čovjek istine jer on zna kada kada reći 'emes' i kako
(nastavak s 8. stranice) Rabbi Yissocher Frand: Čovjek ne može načiniti pravila u vezi istine …
■
Onaj tko želi biti čestit
ne može uvijek ići slijepo.
Čovjek ne može načiniti
pravila koja vrijede uvijek
i bez iznimke.
Strana 16 D ivrej Tora Strana 16 D ivrej Tora
Rabbi dr. Abraham J. Twerski:
Toldos - Čuvajte se navika koje postaju dijelom vaše prirode
■
i bio je toliko slab da često nije mo-
gao pravo ni sjesti kako bi pozdra-
vio one koji su ga posjećivali. Ipak,
poţivio je do duboke starosti.
Magid je jednom otkrio tajnu svoje
dugovječnosti. „Nikada si nisam
dopustio da budem bez neke zadaće
ili zadatka kojeg trebam izvršiti,―
rekao je. „Ljude se s ovoga svijeta
uzima samo kada su njihove zada-
će završene. Kadgod sam bio pri
kraju jednog zadatka, započeo bih
slijedeći; stoga, nisam mogao biti
uzet sa ovoga svijeta kad moja
zadaća nije bila završena.―
Čak i s čisto psihološkog aspekta,
Magidova je ideja ispravna. Neki
misle da su za nas najzdraviji od-
mor i relaksacija. Nije točno. U stvar-
nosti mišići koji se ne koriste skloni
su atrofiji, dok oni mišići koje treni-
ramo i stimuliramo postaju jači.
Isti princip vrijedi za čitavu osobu.
Kada stalno sebe potičemo da
ostvarujemo nove ciljeve, time
izbjegavamo apatiju koja vodi k
atrofiji.
Postavio sam B-ga pred sobom
zauvijek. (Psalmi 16,8)
Kasno jedne noći, rabin Naftali iz
Ropschitza otišao je prošetati peri-
ferijom grada, gdje je susreo noćnog
čuvara i zapodjenuo s njime razgo-
vor. Čuvar je pretpostavio da je ra-
bin Naftali također čuvar i, pošto je
primijetio da nije jedan od čuvara iz
stalnog sastava, upitao ga je: „Za
koga ti deţuraš?―
Rabin Naftali ostao je zapanjen.
Shvatio je da su mu misli, dok je
ćaskao s njime, u tom trenutku skre-
nule sa svjesnosti o B-ţjoj prisutno-
sti i potrebe da se uvijek koncentri-
ramo na to da Mu sluţimo. U čuva-
revom pitanju „Za koga ti deţu-
raš?―, rabin je otkrio podsjetnik da
se treba vratiti na pravi put. Cadikim
za sebe smatraju da su stalno na
duţnosti, poput straţara koji je za-
duţen da štiti ţivote svojih drugo-
va. Čak i kratkotrajan gubitak op-
reza rezultira velikim propustima.
Mnogi ljudi misle da se B-gu sluţi
samo za vrijeme molitve ili učenja
Tore, ili dok se čine micvos. No već u
prvom odlomku Šulhan aruha na-
lazi se redak kojeg smo gore naveli i
objašnjava da ponašanje čovjeka tre-
ba regulirati svijest da se uvijek na-
lazi u B-ţjoj prisutnosti i pod bud-
nim B-ţanskim okom. Takva će
stalna svjesnost osigurati da svaki
postupak, bio on velik ili malen,
bude usklađen s B-ţanskom voljom. ■
Esav, sin Izaka i
Rebeke, oţenio je
dvije poganske
hititske ţene, koje
su bile izvor boli
njegovim rodite-
ljima jer su se
odavale oboţavanju idola.
Midraš kaţe da su Izaka poganski
rituali jače uznemiravali nego Re-
beku, jer je Rebeka odrasla u domu
njezina oca, Labana, koji je bio što-
vatelj idola. Pošto je bila izloţena
poganskim obredima u djetinjstvu,
Rebeku to nije toliko uznemiravalo
kao Izaka, koji je odrastao u Abra-
hamovu svetom domu.
Iako je Rebeka bila sveta i pobo-
ţna ţena koja je prezirala poganstvo
i oboţavanje idola, nju to nije tako
duboko pogađalo zbog toga što im
je već prije bila izloţena. Osjećaj za
ono što je odvratno moţemo izgu-
biti ako smo tome izloţeni.
Naša su djeca izloţena mnoštvu
nasilja na televiziji. Bez obzira na
njihovo znanje o tome da je nasilno
ponašanje pogrešno, oni nisu emo-
cionalno isključeni od toga.
Moramo biti paţljivi u vezi onoga
na što se moţemo naviknuti.
Milost je to B-ţanska, da nismo
sasvim uništeni, neiscrpno je milo-
srđe njegovo (Tužaljke 3,22)
Drugi način na koji se ovaj redak
moţe prevesti je, „B-ţanska je do-
brota da mi nismo nikada gotovi.―
Magid iz Koznitza je kao dijete bio
iznimno krhak i boleţljiv. Mislilo se
da neće preţivjeti djetinjstvo. Veći-
nu svog ţivota proveo je u krevetu,
Ljude se s ovoga svijeta
“uzima” samo kada su
njihove zadaće
završene
Strana 17 Strana 17 Godina 11 Broj 6 Strana 17
almud kaţe da je " Mojsiju
dano pedeset ulaza (vrata)
za razumijevanje, minus
jedan."
Moj je učitelj, Baal Šem Tov,
objasnio zašto su Mojsiju
dana 49 ulaza za
razumijevanje, a ne svih pedeset.
Pedeseti ulaz već pripada sljedećem nizu,
on je ustvari prvi u nizu od novih pedeset.
Ovo se tako nastavlja sve više i više
i nikada nema kraja.
R. Jaakov Josef iz Polnoja
ko čovjek nije u dodiru sa svojom dušom, on ne moţe rasti kao osoba, zato što
je duša ta koja izraţava nezadovoljstvo, koje daje poticaj za rast. Samo tijelo, sve dok
su njegove sebične potrebe zadovoljene, nema ţelje za transcendentalnim. Duša daje
vašem ţivotu smjer i jedinstvo. Materijalni svijet – odnosno, svijet tijela – je
rascjepkan; duša je središte oko kojeg su ujedinjene
sve naše tjelesne aktivnosti. Ako bolje posmotrite
energije koje pokreću vaše tijelo u jednom danu,
vidjet ćete da se one vrte u krug ili pojavljuju kao
nepravilni izljevi ţelje, nasumično birajući podraţaje
koji ih privlače u danom trenutku. Duša povezuje
sve te dijelove; ona povezuje trivijalno s onim što je
najvaţnije, materijalno s duhovnim.
Duša nas isto tako uči poniznosti. Dok je tijelo
sebično, duša je ponizna. Ona nam daje snagu da se
dignemo iznad nas samih, da prepoznamo potrebe
drugih i suosjećajno odgovorimo. Kad ne bi bilo
duše, sebične ţelje tijela bi nas mogle u potpunosti
zarobiti i na koncu uništiti. Duša je naša
transcendentalna strana koja uvijek vuče prema gore,
poput plamena svijeće, uvijek pokušavajući spojiti
nas s B-gom. Tijelo nas moţe pokušati zadrţati na
zemlji, ali duša ima snagu da nas podigne gore i na
drugu stranu.
R. Simon Jacobson
Biseri hasidske mudrosti
■
■
Bisere sakupio i preveo Nenad Vasiljević
A
T
Strana 18 D ivrej Tora Strana 18 D ivrej Tora
Yossi Katz, Breslov Research Institute:
Jednostavna istina
■
njemu se također rodio nedostojan
sin po imenu Esav.
Odrastajući u domu pravednih
Jichaka i Rebeke, Jakov i Esav ispo-
četku su izgledali vrlo slični. Raši
otkriva Esavovu skrivenu manu.
Esav bi pitao: "Oče, kako dajemo
desetinu od soli i slame?" Jichak je
mislio da je Esav vrlo pedantan u
svom držanju zapovijedi.
Esavova taktika ne samo da je po-
kazala da je on podmukli lažac, ne-
go je ukazala i na korijen njegove
propasti.
Sol i slama su dvije stvari koje su
izuzete od davanja desetine. Baš
kao što je Išmael naslijedio Abra-
hamovu prekomjernu dobronamjer-
nost i dopustio joj da na zao način
utječe na njega, tako je i Esav nasli-
jedio prekomjernu snagu i okrut-
nost Jichaka. On nije bio zadovoljan
time da ponizno prihvati svoj život-
ni poziv Jakovljevog partnera, nego
je htio otići dalje i preko toga, težeći
za nečim izuzetnim. Njegovi pretje-
rani osobni zahtjevi doveli su ga do
toga da doživi potpuni gubitak
kako na ovom svijetu, tako i na
svijetu koji dolazi.
Esavov pristup je preteča filozofije
njegovih potomaka i velikog dijela
našeg "suvreme-
nog svijeta" koji
tvrde da je Tora
preteška da bi je
se držalo. Zapra-
vo, ako čovjek ne
može doživjeti
radost u jedno-
stavnom vršenju
micvot, čak i kada
to čini bez dubo-
kog razumijevan-
ja ili dodatnih
halakhičkih zah-
tjeva, tada doista postaje suviše
teško držati se odredbi Tore.
Rebe Nachman nam priča priču o
jednom prostodušnom čovjeku (Pri-
če Rabi Nachmana #9). Taj je čovjek
bio obični postolar. Mada je umio
napraviti cipele, one su izgledale
stvarno sramotno. Zbog toga nije
uspijevao zaraditi za život koliko
njegovi konkurenti. Kad mu je žena
na to ukazala, on joj je odgovorio:
"Ono je način na koji oni rade, a ovo
je moj."
Jednostavnost i savršenstvo nisu
međusobno suprotni, oni su zapra-
vo jedno te isto. Svakog dana kada
kažemo Šema, mi objavljujemo da je
B-g Jedan. Nije li jedan najjednos-
tavniji od svih brojeva? Ključ za
cjelovitost i rast nije da propitujemo
i sumnjamo, već da sve u životu
cijenimo zbog onoga kakvo jest.
Jednostavnost znači učiti da se
usredotočimo na činjenice kako su
izložene, a ne dopustiti si da nas
smete ono što ne znamo. Tko to
može taj je genije.
Tehnologija i internet mogu biti
fantastično oruđe, no vrlo često oni
nam preotimaju naše kratkoročno
pamćenje. Mi postajemo paralizira-
ni i nesposobni utvrditi vrijednost
onoga što se nalazi pred nama. Ne-
ka bismo zaslužili da se usredoto-
čimo na brojanje naših blagoslova i
na to da postanemo svjesni svojih
postojećih sposobnosti i mogućnos-
ti, jer tada ne samo da ćemo postići
ono što trebamo, nego ćemo doista
pronaći istinsko ispunjenje u svojim
ţivotima. Amen!
A gutn Shabbos!
Šabat šalom!
Prevela Tamar Buchwald
■
O našem praocu Jakovu se govori
kao o "savršenom čovjeku". On je
bio toliko velik čovjek da je naša
nacija uzela ime od njega - Izrael.
On je također bio otac dvanaestorice
sinova od kojih je svaki bio dostojan
da zasnuje svoje vlastito "B-žje ple-
me".
No, prema našoj suvremenoj defi-
niciji perfekcionizma možda bi na-
dimak Jakovu trebao biti "prosječan
čovjek". Tora ga naziva "iš tam" (Pos-
tanak 25,27), što se može prevesti ne
samo kao potpun ili cjelovit nego i
kao jednostavan i skroman. Nisu li
to proturječni pojmovi? Zar nas Za-
padna civilizacija ne uči da su stvar-
ne komponente uspjeha i savršen-
stva sofisticiranost i rigorozno istra-
ţivanje?
Jakovljev djed - Abraham - bio je
stup i uporište ljubaznosti, dobrote i
dobronamjernosti. Njegov je šator
uvijek bio otvoren za goste, njegova
dobrota i ljubav bile su njegov alat
za širenje monoteizma. Unatoč to-
me, Abrahamu se rodio sin po ime-
nu Išmael, čiji potomci nisu išli nje-
govim putem. Jakovljev otac – Jic-
hak isticao se vrlinom snage karak-
tera i nepokolebljive odlučnosti. On
je bio u stanju dobrovoljno se pod-
vrgnuti žrtvovanju na oltaru. Ali
Strana 19 Strana 19 Godina 11 Broj 6 Strana 19
Rabbi Shaul Youdkevitch, Live Kabbalah:
TTTJEDNIJEDNIJEDNI ZZZOHAROHAROHAR: T: T: TOLDOTOLDOTOLDOT
■ poriva i ţelja, sve dok duša ne ste-
kne kontrolu nad tijelom, u vrijeme
bar (dječak) ili bat (djevojka) micve.
Ezav se iscrpljen vraća iz lova, jer
je jurio za svojim materijalističkim
potrebama, dok Jakov priprema jelo
od leće: "A Jakov skuha kašu, a Ezav
dođe iz polja, a bijaše umoran" (Posta-
nak 25,29). Zohar objašnjava da riječ
"nazid" (kaša), od riječi "lehazid",
znači misliti misli i kovati planove
kako bi se tijelu oduzela njegova
nadmoć.
Mi smo robovi naših tjelesnih po-
treba i ţelja; brinemo se zbog stana-
rine, računa, hrane, seksa, časti, itd
Zapisano je u Izrekama otaca, "Dok
nema brašna, neće biti ni Tore", ako
netko nema dovoljno za jesti, on ne
moţe proučavati Toru. Ali tijelo bez
duše ne moţe ostati na ţivotu. Kuća
bez duše su samo zidovi i komadi
namještaja. Karijera bez duhovnosti
izaziva stres, izgriza nas i uzrokuje
bijedu.
Kada uzmemo u obzir pitanje ka-
ko su se Rebeka i Jakov dovijali da
prevare Izaka, shvaćamo da to za-
pravo karakterizira svakodnevnu
igru "tko je prvorođenac" - tko je
glavni? tijelo ili duša? Ovo pitanje
traţi ratni plan. Da bismo uspjeli mi
smislimo načine kako "prevariti".
Mi laskamo tijelu kako je to za nje-
govo dobro da uči Toru. Kada uv-
jerimo tijelo da su duhovni ljudi
zdraviji, da vjera jača uspjeh na
svakom polju, mi utječemo na naš
osjećaj za rasuđivanja da uloţi vre-
mena i novaca u duhovni razvoj.
Naši učenjaci uče da čak i ako uči-
mo Toru iz potajne pobude za na-
gradom, na kraju ćemo završiti uče-
ći Toru zbog nje same.
Prevela Tamar Buchwald
Paraša Toldot donosi priču o ro-
đenju Jakova i Ezava i njihovoj me-
đusobnoj borbi. U ovoj paraši, Ezav
prodaje svoje prvorodstvo Jakovu
za kašu od leće, a Jakov prevari
svog oca, Izaka, primajući blagoslov
namijenjen Ezavu. Rebeka i Jakov se
udruţuju u zavaravanju Izaka kako
bi ukrali Ezavov blagoslov. Na kra-
ju paraše, Izak, znajući da će Jakov
nastaviti ići njegovim putem, šalje
ga u Padan Aram da pronađe ţenu,
i daje mu Abrahamov blagoslov da
će on naslijediti zemlju: "I Izak pozo-
ve Jakova, i blagoslovi ga ... i blagoslo-
vio te B-g Svemogući i učinio te plod-
nim i umnožio te, da možeš biti zajed-
nica naroda, i dao ti blagoslov Abraha-
mov, tebi i tvome potomstvu s tobom,
da možeš naslijediti zemlju u kojoj bo-
raviš kao pridošlica koju je B-g dao
Abrahamu". (Postanak 28,1-4)
Zohar naučava da se ove odlomke
ne treba čitati u pojednostavljenom
obliku, jer oni zapravo sadrţe
veliku tajnu u duhovnom radu.
Unutar svake osobe postoje dvije
sile - sila tijela i sila duše. Ezav
predstavlja tjelesne brige - sebič-
nost, ego, materijalizam. Jakov
predstavlja svijest duše, ţelju da se
poveţe s duhovnošću, smislom i
dobronamjernošću. U našem svije-
tu, prvorođenac je tijelo. Tijelo pret-
hodi duši. Kabalistički komentar
kaţe da "kora prethodi voću". Dok
voće dozrijeva, njegova ga kora, po-
put tijela unutar kojega duša sazrije-
va, štiti. Zbog toga se veliki dio ob-
razovanja djeteta koje se odvija u
njegovim ili njezinim formativnim
godinama sastoji u prevladavanju
Ezava koji je unutra, tih tjelesnih
■
Zohar naučava da se
ove odlomke
ne treba čitati u
pojednostavljenom obliku,
jer oni zapravo sadrže
veliku tajnu o
djelovanju duhovnosti
Strana 20 D ivrej Tora
Nisan Mindel:
Moja molitva ....a što se mene tiče (My prayer ...as for me)
Drugi dio: Šabatne molitve
■
―Spomenu se ljubavi Svoje i vjerno-
sti kući Izraelovoj. Vidješe svi kra-
ljevi zemlje spas B-ga našega!―
Nadahnut ovom prekrasnom vizi-
jom konačne pobjede Ţidovskog
naroda i ponovnog otkrića B-ţje
slave na zemlji, pisac psalma poziva
da se glasnim klicanjem izrazi ra-
dost i da se B-gu pjevaju pjesme
hvale:
―Klikni Vječnome, sva zemljo, vik-
nite u radosti i propjevajte, propje-
vajte Vječnome uz harfu, uz harfu i
glasnu pjesmu; sa trubama i svir-
kom roga klikćite Kralju Vječnome!
Nek šumi more i sve što je u njemu,
vasiona i stanovnici njeni, rijeke ne-
ka zapljeskaju, s gorama nek pjeva-
ju zajedno – pred Vječnim, jer dolazi
da sudi zemlju. Sudiće vasioni prav-
dom, a narodima pravicom.―
PSALM br. 99 HaŠem Malah
―Vječni kraljuje, - neka strepe naro-
di – onaj koji nad Kerubima sjedi –
nek se strese zemlja! Velik je Vječni
u Cionu, uzvišen je nad svim naro-
dima. Neka slave Ime Tvoje: ―Velik
je, silan i svet! Moć je u Kralja, što
pravdu voli!― Ti si utvrdio pravdu,
pravo i pravicu u Jakovu Ti si učnio.
– Uzvisujte Vječnoga, B-ga našega,
padajte ničice pred podnoţjem Nje-
govim, svet je on! Moše i Aron me-
đu svećenicima Njegovim, Šemuel
među onima koji Mu Ime zazivahu,
zvali su Vječnoga, a On ih usliši. U
stupu oblačnom govoraše s njima,
oni su čuvali svjedočanstva Njegova
i zakon što im ga dade. O Vječni
B-ţe naš, Ti si ih uslišio, bio si im
B-g koji prašta i koji kaţnjava zlo-
činstva njihova. – Uzvisujte Vječno-
ga, B-ga našega, i padajte ničice
pred svetom gorom Njegovom, jer
je svet Vječni B-g naš.―
―Vječni kraljuje, - neka strepe naro-
di – onaj koji nad Kerubima sjedi –
nek se strese zemlja!―
Nastavljajući istu temu kojom se
bavi u prethodnom psalmu, pisac
psalma izjavljuje da kada B-g otkrije
Njegovu vlast na zemlji, narodi će
se svijeta tresti od straha od B-ţjeg
Suda koji ih čeka.
―..Onaj koji nad Kerubima sjedi―..
(Pogledaj isto Psalme 80,2.) odnosi
se na B-ţju Prisutnost (Šehinu), koja
je u vrijeme Bet Hamikdaša bila jasno
vidljiva u Svetinji nad Svetinjama.
Tamo je bio Sveti, Zavjetni, Kovčeg
(u kojemu su bile Ploče s Deset Za-
Kabalat Šabat (nastavak)
PSALM br. 98 Mizmor, Širu
―Pojte Vječnome novu pjesmu, jer
čudesa učini! Pomoţe Mu desnica
Njegova i sveta ruka Njegova. Obja-
vi, Vječni, spas Svoj, pokaza pred
očim naroda pravdu Svoju. Spome-
nu se ljubavi Svoje i vjernosti kući
Izraelovoj. Vidješe svi kraljevi ze-
mlje spas B-ga našega! Klikni Vječ-
nome, sva zemljo,viknite u radosti i
propjevajte, propjevajte Vječnome
uz harfu, uz harfu i glasnu pjesmu;
sa trubama i svirkom roga klikćite
Kralju Vječnome! Nek šumi more i
sve što je u njemu, vasiona i stanov-
nici njeni, rijeke neka zapljeskaju, s
gorama nek pjevaju zajedno – pred
Vječnim, jer dolazi da sudi zemlju.
Sudiće vasioni pravdom, a narodi-
ma pravicom.―
―Pojte Vječnome novu pjesmu, jer
čudesa učini!―
Kao i prethodni psalmi i ovaj Psalm
98 govori o Mesijanskom dobu. Vrlo
je sličan Psalmu 96, započinje i za-
vršava gotovo istim stihovima.
Ovdje, također, pisac psalma klica-
njem povlađuje buduća čudesna
djela koja će B-g učiniti kada dođe
vrijeme da se otkrije Njegova snaga
i slava (―Njegova desnica i sveta
ruka―). Pjesnik govori u prošlom
vremenu, kao da je on već vidio sve
te događaje –
―Objavi, Vječni, spas Svoj, pokaza
pred očim naroda pravdu Svoju.―
Za vrijeme dugog i mračnog pro-
gonstva – galuta– drugi su narodi
poniţavali i ismijavali Ţidovski na-
rod, govoreći kako ih je B-g zabora-
vio i napustio, i da ih se zato moţe
tlačiti i progoniti bez straha od ka-
zne. Ali ti će zločinački narodi saz-
nati koliko su bili u krivu, govori
nam psalm:
Strana 21 Strana 21 Page 21 Strana 21 Strana 21 Godina 11 Broj 6
Broj 6
Strana 21 Godina 11 Broj 6 Strana 21
Dakle, samo na ovaj način trebamo
tumačiti takve izraze poput B-g je
―velik, strašan, svet i slično―. Svi ovi
pojmovi opisuju B-ţje moći koje su
nama otkrivene kroz Njegova djela,
koja su veličanstvena, strašna, sveta
i slično.
Ali trebamo imati na umu da čak i
da bi spoznali B-ga po Njegovim
djelima uopće nije jednostavna
stvar. Ljudska djela moţemo prepo-
znati na prvi pogled, ali B-ţja su
djela bezvremena, prošlost, sadaš-
njost i budućnost su saţeti u jedan
tren. Jer, čovjekov je ţivot kratak,
čak i ako bi ţivio 120 godina, to je
vrlo kratko vrijeme kada se uspo-
redi s vječnošću duše, koja ţivi i
prije i poslije svog kratkog boravka
ovdje na zemlji. I nitko osim B-ga ne
poznaje sudbinu duše. Zato je zapi-
sano; ―Jer tisuću godina u Tvojim
očima je kao jučer.― (Psalmi 90,4).
Pa i ova je misao je isto izrečena na
način da bi je mi ljudi mogli razu-
mjeti, ili, riječima naših Mudraca;
―Tora govori ljudskim jezikom.―
Smisao ove rečenice je da dobijemo
bar neku ideju o tome što vrijeme
znači nama, ljudima, a što je B-gu.
Također, time nam se ţeli reći; bolje
nego što mi znamo što je bilo jučer,
B-g zna o svemu što se dogodilo u
tisuću godina (bezbroj tisuća godi-
na) u prošlosti, ili što će se dogoditi
u budućnosti. Podsjeća nas da naše
znanje nije poput B-ţjeg znanja. Za-
to jer, ljudsko stvorenje, čak i naj-
mudrije od svih, moţe znati, više ili
manje, što se dogodilo jučer, ali ne
moţe znati što će se dogoditi u bu-
dućnosti. Za B-ga jučer, danas i su-
tra sve je isto. Zato mi ne moţemo
razumjeti B-ţja djela i B-ţje puteve,
na što nas upozorava prorok: „Jer
Moje misli nisu kao tvoje misli, i
Moji putevi nisu kao tvoji, kaţe
B-g.― (Izaija 55,8)
Imajući ovo na umu moţemo bolje
razumjeti što znače riječi, B-ţje Ime
je ―veliko i strašno―.
B-ţje Ime je ―veliko― u smislu da On
moţe beskonačno djelovati i Njego-
vim silama beskonačno širiti dobro,
B-ţje Ime je ―strašno― (potiče stra-
hopoštovanje i strah) ima značenje
da On isto tako moţe beskonačno
zaustaviti i ―smanjiti― Njegovo dje-
lovanje. Ova dva B-ţanska atributa
uopćeno se nazivaju hesed –―milo-
srdnost, milosrđe― i gevura – ―moć,
sila―. B-g primjenjuje ove dvije moći
kada Stvara svijet – u činu Stvaranja
kao i u Njegovoj B-ţanskoj Provi-
dnosti. Stvaranje svijeta je, prije
svega, čin B-ţjeg milosrđa – hesed –
jer Njemu nije bilo potrebno da
stvori svijet radi Njegove dobrobiti,
nego isključivo radi dobrobiti stvo-
renja koje je On stvorio. Tako moţe-
mo pročitati; „Svijet je stvoren milo-
srđem (hesed). (Psalmi 89,3). Među-
tim, budući da je B-g planirao da
ima materijalni svijet, ograničen
vremenom i prostorom (poslijednji i
najniţi od niza mnogih duhovnih
svijetova), B-g je u Stvaranju ovog
svijeta primjenio i atribute gevura
zato da ograniči i suzdrţi Njegove
beskonačne moći. Rezultat toga je ,
da ţivimo u svijetu gdje su B-ţje sile
i ―prisutnost― istovremeno i otkri-
vene i skrivene. No, moţe se vidjeti
da je B-ţji atribut gevura u stvari
djelo heseda, jer bez gevure svijet
kakav mi poznajemo ne bi mogao
postojati. Drugim riječima, svojstvo
gevure je skriveno u onom hesedu ili
jednostavnije rečeno ovdje je hesed
skriveno.
Odabrala i prevela Jasenka Furst
povijedi), na njegovom su prekri-
vaču (kaporetu) bile dvije krilate
figure kerubina s dječjim licima is-
kovani u zlatu, sluţili su kao zaklon
za kaporet. Odatle je B-ţji glas dola-
zio Mošeu Rabeinu. (Izlazak 25,22).
―Velik je Vječni u Cionu, uzvišen je
nad svim narodima.―
Prema Rašiju, ovo se odnosi na
bitku Goga i Magoga, snaţnih sila
koji se udruţiti sve svoje snage kako
bi konačno uništili Zemlju Izrael, ali
će doţivjeti potpuni poraz kada se
dogode strašni događaji na brdu
Cion – Jeruzalem – kako ih je opisao
Prorok Ezekijel u njegovom proro-
čanstvu. (Ezekijel odlomci 38 i 39.)
I onda:
―Neka slave Ime Tvoje: ―Velik je,
silan i svet! Moć je u Kralja,što pra-
vdu voli!― Ti si utvrdio pravdu, pra-
vo i pravicu u Jakovu Ti si učnio.―
Ovi su stihovi posebno značajni.
Kada Tora govori o B-ţjem ―Imenu―
treba to shvatiti slično kao i kad se
govori o osobnom imenu; ime nije
osoba, nego nešto po čemu se moţe
identificirati. Kada čujemo ime oso-
be koju poznajemo, odmah znamo
da se radi o toj osobi i moţemo je
sebi predočiti: lice, pojavu, boju gla-
sa i sve ono što mi povezujemo s
tom osobom. Ali sve su to vanjska
obiljeţja jer ih doţivljavamo svojim
osjetilima; u stvari, ne govore nam
puno o biti te osobe, njenoj duši i
skrivenim vrijednostima.
Na sličan način, kada Tora govori o
B-ţjem ―Imenu― govori o B-ţanskim
svojstvima (―atributima―) kojima
nam se B-g otkriva, nama Njegovim
stvorenjima. I to je sve što mi moţe-
mo pojmiti i znati o B-gu. Dugim
riječima, mi moţemo donekle spoz-
nati B-ga prema Njegovim djelima,
ali ne moţemo spoznati B-ga samog
po sebi. Ili, rečeno na drugi način:
moţemo znati što B-g čini ali ne mo-
ţemo spoznati što je B-g.
(nastavak s 12. stranice) Nisan Mindel: Moja molitva ....a što se mene tiče
■
povezana s Al-Qa’idom. Iako
Izraelci tvrde kako je moguća
kopnena vojna akcija kako bi
osigurala granice Izraela, ana-
litičari su uvjereni kako bi ta-
kva vrsta vojne operacije bila
usmjerena, zapravo, protiv
Hezbollaha koji je postao izu-
zetno opasan za izraelsku
državu. Kako je rat u Siriji pri
kraju, Hezbollah je svaki dan
sve jači. Sve je jasnije da je
Hezbollah, u savezu s Iranom,
veliki pobjednik rata u Siriji. Od
početne funkcije iranskog voj-
nog krila znatno su profitirali,
jer je Iranu najprije cilj bio za-
držati Siriju kao važan i jedini
saveznik u regiji, no tijekom
rata se pojavio novi cilj, a to je
neprekidni kopneni put do Li-
bije preko Iraka i Sirije. Izrael-
ski premijer Benjamin Netanya-
hu u nekoliko je navrata za-
molio ruskog predsjednika
Vladimira Putina da udalji pri-
padnike Hezbollaha i iranske
Revolucionarne garde 40 kilo-
metara od izraelske granice i
da ruske snage budu tampon-
zona između tih snaga i Izrae-
la, međutim, Putin nije imao
razumijevanja za Netanyahua.
Izrael ozbiljno shvaća prijetnju
Hezbollaha, koji je u nekoliko
navrata nanio težak udarac
izraelskoj vojsci, a posebno
2006. godine. S obzirom na to
da je Hezbollah prisutan u Si-
riji, u kojoj će po svemu sudeći
ostati dulje vrijeme, za Izrael
geostrateški postoji opasnosti
jer bi mogao biti napadnut ne
samo s libanonskog juga nego
i sa sirijske zapadne granice.
Tako bi se način crta bojišnice
udvostručila. Prije nekoliko
mjeseci čelnik Hezbollaha
Hassan Nasrallah Izraelu je
uputio oštre prijetnje. Ako Iz-
rael napadne Libanon ili Siriju,
„stotine tisuća” arapskih i mu-
slimanskih boraca bile bi spre-
mne uzvratiti udarac. U slučaju
takvog napada pitanje je „bi li
ta borba bila ograničena samo
na Libanon, Izrael ili Siriju”.
Istodobno je zaprijetio da bi
Hezbollah mogao napasti
izraelski atomski reaktor kod
Dimone. Preventivni udar Prije
toga je kao mogući cilj nave-
deno skladište amonijaka kod
Haife. Eksplozija tog skladišta
imala bi nesagledive posljedice
za grad i njegovo stanovništvo.
To je u Izraelu izazvalo raspra-
vu o premještanju skladišta u
sigurnije područje. Zbog toga
Izraelci žele izvesti preventivnu
kopnenu vojnu operaciju u
Siriji koja bi udaljila borce
libanonskog Hezbollaha i
iranske Revolucionarne garde
od njihovih granica. Pitanje je
kako će reagirati sirijska vojska
ili borci Hezbollaha na moguću
izraelsku vojnu kopnenu akci-
ju te prijeti li Bliskom istoku
novi rat između Libanon, Sirije
i Izraela. .
ZAUZIMANJE STRANA
Izraelska vojska ulazi u Siriju kako bi
blokirala Hezbollah
Večernji list 5.11.2017.
U Tel Avivu su svjesni da bi
ostanak Hezbollaha na nji-
hovim granicama bio stalna
opasnost od mogućeg na-
pada na dvije fronte
Nakon niza izraelskih zračnih
udara na Siriju kojima su, kako
tvrdi Izrael, meta napada bila
skladišta naoružanja koje je
trebalo ići libanonskom Hezbo-
llahu, Izraelci se ozbiljno pri-
premaju za moguću kopnenu
akciju na teritorij Sirije kako bi
„zaštitili svoje područje na
Golanskoj visoravni“ nakon što
je u selu Hader, koje se nalazi
oko četiri kilometra od granice,
eksplodirala autobomba koja je
ubila devet osoba, a ranila
dvadeset i tri. .
Ozbiljna prijetnja
Odgovornost za napad preuze-
la je Fronta Al-Nusra, koja je
Iz domaćeg tiska
■
Page 22 Strana 22 Strana 22 Strana 22 D ivrej Tora Godina 11 Broj 6
■
Kako izjavljuju u svom priop-
ćenju, antifašisti na ovaj način
žele istaći neslaganje sa ši-
renjem negativnih poruka,
netolerancije i mržnje koji su
primjetni na svakom koraku.
- Prije 79 godina uništavale su
se sinagoge i židovske trgovine
u Njemačkoj, danas imamo
skupine koje podržavaju pro-
fašističke snage - stoji u pri-
općenju antifašista koje potpi-
suje Milivoj Dretar. S okuplja-
njem se započinje u 16 sati
ispred vile Bedeković.
eVaraždin 9.11.2017.
Danas Zajednica udruga
antifašističkih boraca i
antifašista Varaždinske
županije organizira palje-
nje lampaša pred varaždin-
skom sinagogom. Time se
prisjećaju i 79. godišnjicu
Kristalne noći, kad su
nacisti brutalno napali
Židove širom Njemačke.
Ujedno je to i Međunarodni
dan borbe protiv antisemiti-
zma, fašizma i ksenofobije.
SJEĆANJE NA 'KRISTALNU NOĆ'
Danas varaždinski antifašisti pale lampaš kod
sinagoge: 'Imamo skupine koje podupiru
profašističke snage'
■
■