SVEUILITE U ZADRU

Lorena Vukovi, Marija Paui, Luka Siruek, Danijel ori

Slavica imi ai

Odjel za izobrazbu uitelja i odgojitelja

Sveuilite u ZadruNastavnika iskustva s e- Dnevnicima u jednoj srednjoj koliSaetak

Elektroniki dnevnik ili skraeno e-Dnevnik je web aplikacija za voenje razredne knjige u elektronikom obliku koju je izradio CARNet, 2011. godine, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Poetkom kolske godine 2011./2012. aplikacija je uvedena kao pilot projekt u tri srednje kole. Iskustva o uvoenju, primjeni, edukaciji i svrhovitosti e-Dnevnika kod djelatnika koji sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu, u Republici Hrvatskoj, dosada nisu istraivana. Stoga je cilj ovog istraivanja bio ispitati je li e-Dnevnik prihvaen od strane nastavnika, uenika i roditelja, je li praktiniji, funkcionalniji, objektivniji i ekonominiji u uvjetima redovne nastave odnosno htjeli smo utvrditi je li e- Dnevnik prihvaen i koristan za kolu ili ne? Istraivanje je provedeno u Gimnaziji Bernardina Frankopana u Ogulinu popunjavanjem anketnog upitnika i intervjuom. Anketni upitnik je ispunilo 30 nastavnika, a intervju je proveden sa profesorom D. S. koji obnaa dunost kolskog administratora za e-Dnevnik. Prema dobivenim rezultatima potvrdili smo kako je e-Dnevnik nastavnicima olakao unos podataka u odgojno - obrazovnom procesu i praenje napretka uenika. Dobro je prihvaen od strane kole (osobito nastavnika), uenika i roditelja i s obzirom na injenicu da je bolji i efikasniji od starih dnevnika trebalo bi ga uvesti u sve kole. Kljune rijei: e-Dnevnik, kola, nastavnik,SummaryElectronic diary or short e-diary is a web application for managing classroom books in electronic format created by CARNet, 2011., in collaboration with the Ministry of Science, Education and Sport of Croatia. At the beginning of the school year 2011./2012.application was introduced as a pilot project in three secondary schools.The experience of the introduction, implementation, training and purposefulness e-Diary for employees who participate in the educational process in the Republic of Croatia, have not yet explored. That prompted us to explore how e-diary was accepted by teachers, students and parents, as far as practical, functional, objective and cost-effective in terms of regular classes that we wanted, "Determine whether the e-Diary accepted and beneficial to the school or not?" The study was made in Gymnasium Bernardin Frankopan in Ogulin byfilling out the questionnaire and interview.The questionnaire was filled by 30 teachers. Theinterview was conducted with professor D.S. who works in school as an administrator for e-Diary. According to the results of our study, we got confirmation that e-Diary facilitate data entry for teacher and monitoring of students progress. Because the school, teachers, students and parents have accepted e Diary as better and more efficient than the old diary, we can conclude it should be implicated in all schools.

Keywords: e-Diary,school, teacher UVOD

Stari, veliki i zeleni kolski dnevnici odlaze u povijest.- reenica je kojom je najavljen novi elektroniki dnevnik u obrazovnom sustavu Republike Hrvatske. Elektroniki dnevnik ili skraeno e-Dnevnik je web aplikacija za voenje razredne knjige u elektronikom obliku. Web aplikaciju izradio je CARNet, 2011. godine, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Poetkom kolske godine 2011./2012. aplikacija je uvedena kao pilot projekt u tri srednje kole odnosno u XV. Gimnaziji u Zagrebu, Gimnaziji Poega i u Medicinskoj koli Ante Kuzmania u Zadru. Tako se u tri prva razreda ovih kola slubena evidencija poela voditi u elektronikom obliku, a 70 nastavnika ulazilo je u razrede s tablet raunalima putem kojih su pristupali e-Dnevniku u koji su upisivali nastavne sate, izostanke i ocjene (prema http://www.carnet.hr/e-dnevnik). Sljedee kolske godine, 2012./2013. u sustav e-Dnevnik ukljuilo se jo 29 kola (4 osnovne i 25 srednjih), a od rujna ove kolske godine u sustavu bi trebalo biti jo 188 kola (https://ocjene.skole.hr/pocetna/skole). kole se ukljucuju dobrovoljno i duzne su osigurati tehnicke preduvjete poput lokalne mreze, racunala ili tableta i tokena. Takodjer su bile dune obuciti nastavnike za rad s aplikacijom. CARNet obuava administratore skola, a oni dalje odrzavaju radionice svojim kolegama, daju im potrebne informacije, pomo i slino. Uz postojee funkcionalnosti koje sada ima razredna knjiga u papirnatom obliku, aplikacija ima i dodanu vrijednost kroz sustav izvjetaja koji omoguavaju analize pri pedagokom praenju i izradi izvjetaja koji se pripremaju za sjednice nastavnikog vijea. Cilj ovog projekta je informatizacija voenja slubene evidencije o razrednim odjeljenjima u koli. Pri pokretanju projekta e-Dnevnik, posebna se briga vodila oko sigurnosti podataka. Svaki nastavnik ima ogranienu mogunost unosa podataka, autorizira se tokenom, postoji zapis o autoru i vremenu svakog unosa, a svi podaci su pohranjeni na posluitelju u CARNet-u te sigurnosna kopija na posluitelju koji se nalazi na drugoj lokaciji, tako da ne postoji mogunost nestanka podataka. Aplikacija uz sve funkcionalnosti papirnate razredne knjige, prua mogunost jednostavne i brze izrade raznih izvjetaja te lake praenje realizacije. E-Dnevnik je povezan s e-Maticom te se podaci iz e-Matice na poetku kolske godine automatski prebacuju u e-Dnevnik, a na kraju kolske godine obrnuto (http://www.carnet.hr/e-dnevnik).Sustav omoguuje obavjetavanje roditelja o izostancima djece, na nain da roditelji dobiju e-mail s informacijom s kojeg sata je dijete izostalo te zamolbu da se jave razredniku u terminu za informacije. Tako e se roditeljima olakati dostupnost informacija od kue. Uenici imaju elektroniki identitet pa preko lozinke mogu otvoriti dnevnike i pokazati eljene informacije roditeljima. kole e ipak voditi rauna o vremenskom odmaku kako bi uenici imali priliku sami priopiti roditeljima dobre ili loe vijesti. Napravljena je i aplikacija e-Dnevnik za uenike koja omoguava uenicima pregled ocjena, biljeki, izostanaka, lektira te raspored pisanih zadaa, koje su upisali nastavnici u e-Dnevnik sustav. Osim desktop inaice, aplikacija je prilagoena i za mobilne ureaje kako bi uenicima omoguila laku dostupnost i preglednost dok su u koli. Na brz, jednostavan i pouzdan nain razrednicima, nastavnicima i ravnateljima se omoguuje izrada razliitih izvjetaja o ocjenama i izostancima. Dodatna prednost je suzbijanje neovlatenog unosa, ali i sluajeva krae i nehotinog ili namjernog unitavanja razredne knjige koji se ponekad javljaju kolama. Predmetni nastavnici imaju pristup samo podacima o svom predmetu, dok razrednici imaju pristup svim podacima o ueniku svoga razreda. Kako je ve reeno, postoji i niz dodatnih mogunosti koje e-Dnevnik nudi, a njegova prednost u odnosu na papirnatu verziju razredne knjige je i to to je mogua stalna nadogradnja i unaprjeenje aplikacije, naravno, u skladu s potrebama (http://www.carnet.hr/e-dnevnik).Ukljuivanjem sve vie hrvatskih kola u koritenje e- Dnevnika Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta izmijenilo je Pravilnik o sadraju i obliku svjedodbi i drugih javnih isprava te pedagokoj dokumentaciji i evidenciji u kolskim ustanovama (NN 85/12, kolovoz 2012.) koji omoguava kolama voenje razredne knjige samo u elektronskom obliku. Nakon to je pilot projekt uveden u tri srednje kole CARNet je u tim kolama, kako bi dobio povratnu informaciju, u drugom polugoditu iste kolske godine, proveo anketu s ciljem da nastavnici ocjene koliko je aplikacija e-Dnevnik donijela poboljanje svojim funkcionalnostima u odnosu na papirnatu razrednu knjigu. ak 80% nastavnika se izjasnilo da je uvoenje e-Dnevnika unaprijedilo voenje slubene razredne evidencije. S obzirom na injenicu da iskustvo o uvoenju, primjeni, edukaciji i svrhovitosti e-Dnevnika kod djelatnika koji sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu, u Republici Hrvatskoj, dosada nije istraeno, eljeli smo ispitati koliko su e Dnevnici prihvaeni od strane nastavnika, uenika i roditelja te jesu li praktiniji, funkcionalniji, objektivniji i ekonominiji u uvjetima redovne nastave. Stoga je problem istraivanja bio utvrditi stavove i miljenja nastavnika o e-Dnevniku. Pretpostavili smo da je e-Dnevnik je bolji i da je nastavnicima je olakao unos podataka u odgojno - obrazovnom procesu, praenje napretka uenika od strane nastavnika, te da je dobro prihvaen od strane kole (osobito nastavnika), uenika i roditelja.Metoda Mjerni instrumentiU postupku prikupljanja podataka koristili smo anketu sastavljenu za potrebe ovog istraivanja. Na poetku anketnog upitnika nalazila se jasna uputa za ispunjavanje.Anketni upitnik sastojao se od 11 pitanja zatvorenog tipa koja su sadravala ponuene odgovore oznaene poetnim slovima abecede (a, b, c, d, e). Zadatak ispitanika bio je da zaokruite onu tvrdnju tj. jednu stilizaciju koja najbolje opisuje njihovo stajalite vezano za odreeno pitanje. Drugi tehnika prikupljanja podatak koritena u istraivanju je strukturirani individualni intervju koji se sastojao od deset pitanja otvorenog tipa. Ispitanik je trebao iznijeti svoje miljenje na temelju svog dotadanjeg iskustva.

Ispitanici i postupak U ispitivanju je sudjelovalo 30 nastavnika Gimnazije Bernardina Frankopana u Ogulinu (25 ena i 5 mukaraca) koji koriste e-Dnevnik u svojoj koli. Nastavnici su anketu popunili na sjednici nastavnikog vijea u trajanju od 20 minuta. Prije poetka ispitanicima je dana kratka usmena uputa kojom je objanjena svrha ispitivanja te kako e popunjavati upitnik. Bila je naglaena i anonimnost podataka. Osim ankete proveden je i strukturirani intervju otvorenog tipa sa profesorom D. S. koji obnaa dunost kolskog administratora za sustav aplikacije e Dnevnik. Dob ispitanika je 32 godine. Ispitanik je odgovarao na 10 pitanja u trajanju od otprilike 60 minuta.

Rezultati

Provedenim istraivanjem eljeli smo odgovoriti na nekoliko pitanja vezanih uz nastavnika iskustva i stavove o upotrebi e-Dnevnika u srednjoj koli. Pitanja su se odnosila na procjenu korisnosti uvoenja e-Dnevnika, potencijalnu mogunost smanjenja pristranosti prilikom ispitivanja i ocjenjivanja znanja, prihvaenost e-Dnevnika od strane uenika i roditelja, te preporuku za uvoenje e-Dnevnika u ostale kole. U tablici 1. prikazani su odgovori nastavnika na postavljenih jedanaest pitanja izraeni u postocima. Tablica 1. Odgovori ispitanika na pojedina pitanja izraeni u postocimaPitanje /odgovoriabcde

P18020000

P223.3343.3333.3300

P756.664003.330

P5100000-

P846.665003.33-

P9502026.663.330

P460102010-

P103036.663.33030

P1110050400

P386.66103.3300

P673.3323.333.330-

Prvo pitanje glasilo je: Smatrate li korisnim uvoenje e Dnevnika u kole? Kako se moe vidjeti iz Tablice 1. dvadeset etiri ispitanika, odnosno njih 80% smatraju jako korisnim uvoenje e-Dnevnika u kole, a 6 ispitanika (20%) je odgovorilo da ih smatraju korisnim, ali ne pretjerano. Preostala tri ponuena odgovora ''smatram da nema razlike, ''ne smatram korisnim i ''ne smatram korisnim, ve sasvim suprotno nije zaokruio niti jedan ispitanik. Dakle, svi nastavnici u ovoj srednjoj koli, uvoenje nove tehnologije u nastavu smatraju korisnim. Od iznimne vanosti bilo je provjeriti miljenje nastavnika o tome je li uvoenje e-Dnevnika olakalo ili moda otealo njihov posao (P2: Je li uvoenjem e Dnevnika olakan Va posao?). Od ukupnog broja ispitanika koji su sudjelovali u istraivanju njih 7 odnosno 23.33% smatra da imaju puno manje posla, dok 13 ispitanika (43.33%) smatra da imaju neto manje posla. Treina nastavnika, njih 10, procjenjuju da imaju istu koliinu posla. Niti jedan nastavnik nije zaokruio preostala dva odgovora ''ne, otealo je rad i prekomplicirano je, pa moemo zakljuiti da uvoenjem e Dnevnika posao nastavnika nije ni u kojoj mjeri otean, ve upravo suprotno, dvije treine nastavnika smatraju da im je posao na ovaj nain olakan. Unosite li sve podatke odmah na satu ili dio posla obavljate kod kue? (P7) pitanje je na koje se 17 ispitanika (56.66%) izjasnilo da sve podatke unosi na satu, 12 ispitanika (40%) veinu podataka unosi na satu, ali ipak neto obavlja i kod kue. Jedan ispitanik (3.33%) izostanke zapisuje na satu, a ocjene kod kue. Na temelju dobivenih rezultata uvidjeli smo da se unoenje podataka veinom obavlja na radnom mjestu dok samo neki ispitanici dio posla obavljaju kod kue. Niti jedan ispitanik sav posao koji zahtjeva e Dnevnik u potpunosti ne obavlja kod kue s obzirom da odgovore c. i e. (ocjene piem na satu, a izostanke kod kue; sve radim kod kue jer mi oduzima puno vremena na satu) nitko od ispitanika nije zaokruio. Znai, veina nastavnikog posla oko unoenja podataka u e-Dnevnik obavlja se na satu odnosno ne zahtijeva dodatni angaman kod kue.Na pitanje Smatrate li korisnim to to se svaka novost, ocjena ili izostanak odmah javlja roditeljima? (P5), svih 30 ispitanika (100%) izjasnilo se kako je korisno jer su roditelji bolje obavijeteni o radu i napretku svoje djece. Preostale odgovore da, jer imamo manje konzultacija s roditeljima; ne vidim niti prednost niti nedostatak kod toga; ne, jer konzultacije i roditeljski sastanci vie nisu potrebni, nije zaokruio niti jedan nastavnik. ini se da, s obzirom da je ovo jedino pitanje u cijelom anketnom upitniku u kojem su nastavnici imali ujednaeno miljenje, nastavnici kao najveu prednost uvoenja e Dnevnika u ovoj koli vide u tome da su roditelji bolje obavijeteni o svim kolskim aktivnostima (ocjene, zalaganje, izostanci, obaveze) svoje djece. Na pitanje (P8) Smatrate li dobrim to to vie ne vidite ocjene iz drugih predmeta? 14 nastavnika (46.66%) smatra da su nastavnici sada objektivniji u ocjenjivanju , 15 ispitanika (50%) smatra da im takva promjena ne znai nita, a samo 1 nastavnik (3.33%) je priznao da ga zanimaju i druge ocjene uenika. Niti jedan ispitanik nije zaokruio odgovor: ne, nekada smo mogli popustiti ili progledati kroz prste to ukazuje da to nastavnici nisu bili skloni raditi ni prije uvoenja e-Dnevnika. Openito, moemo zakljuiti da je miljenje nastavnika oko nastavnike subjektivnosti prilikom procjenjivanja uenikih znanja podijeljeno. Polovica njih smatra da su nastavnici sada objektivniji dok druga polovica smatra da su nastavnici i prije bili objektivni pri ispitivanju i ocjenjivanju uenikih znanja. Budui da znamo da nastavnici nisu objektivni mjerni instrumenti, odgovori na ovo pitanje jo jedanput ukazuju na problem anketa i openito samoprocjena. Usprkos svemu uvoenje e - Dnevnika bi trebalo smanjiti subjektivnost nastavnika koja kvari metrijsku (dijagnostiku i prognostiku) vrijednost ocjena.

Na pitanje (P9): Smatrate li dobrom opciju nasuminog odabira kod ispitivanja uenika ili je bolje bilo "okretanje imenika"? 15 ispitanika (50%) je odgovorilo da je bolja opcija nasuminog odabira, 6 ispitanika (20%) je smatra dobrom, dok 8 ispitanika (26.66%) ne primjeuje znatnu razliku. Samo jedan ispitanik (3.33%) ali za okretanjem listova imenika. Ova mogunost kod e-Dnevnika smanjuje konstantno ispitivanje istih uenika, to su i nastavnici prepoznali kao pozitivnu promjenu.

ini se da se uvoenje e-Dnevnika svia i uenicima i roditeljima. Na postavljeno pitanje Kako su Vai uenici prihvatili uvoenje novih umjesto starih poznatih imenika? (P4) 18 ispitanika (60%) raspolae informacijom da se uenicima jako svia navedena promjena, 3 ispitanika (10%) nemaju informaciju o istom, 6 ispitanika (20%) posjeduje informaciju da se uenicima promjena ne svia, a 3 ispitanika (10%) zaokruilo je odgovor kako njihovi uenici smatraju da uvoenje e Dnevnika nije utjecalo na njih. Slino tome, 9 ispitanika (30%) posjeduje informaciju da su roditelji jako zadovoljni, 11 (36.66%) ispitanika je upoznato da su roditelji relativno zadovoljni. Jedan nastavnik (3.33%) raspolae informacijom kako roditelji nisu zadovoljni ovim novitetom a ak 9 ispitanika (30%) nema povratnu informaciju o uvoenju e Dnevnika u nastavi. Niti jedan ispitanik ne raspolae informacijom da roditelji smatraju loim uvoenje e Dnevnika i da su protiv toga.

Na pitanje Nedostaju li Vam stari dnevnici? (P11) 3 ispitanika (10%) izjasnila su se da im nedostaju stari dnevnici jer su bili sredstvo prepoznavanja nastavnika, 15 ispitanika (50%) izrazilo je stajalite da im malo nedostaju, ali ne znaajno, dok je 12 ispitanika (40%) odgovorilo da im ne nedostaju jer sada lake ponesu druge materijale za kolu. Niti jedan ispitanik ne smatra da je prije uvoenja noviteta sve bilo lake i da nikada nije volio stare dnevnike.

Sljedeim pitanjem provjerili smo koliko je za nastavnike bilo teko ovladati koritenjem e- Dnevnika. Na pitanje Jeste li imali obuku prije uvoenja i koliko brzo ste usvojili rad na e- Dnevniku? 26 ispitanika, odnosno njih 86.66% izjasnilo da su imali kvalitetnu obuku, i da su se u brzo snali, 3 ispitanika odnosno 10% njih je prolo obuku, ali im je trebalo due vrijeme da usvoje princip rada. Samo 1 ispitanik (3.33%) jo uvijek ima potekoa u koritenju sustava usprkos obuci. S obzirom da su posljednja dva odgovora pretpostavila da ispitanici nisu imali obuku, niti jedan ispitanik nije zaokruio te ponuene odgovore. Dakle, moemo zakljuiti da osnove rada na e Dnevniku nisu teke za usvojiti te da je potrebna kratka obuka.

Pitanje Smatrate li da svi nastavnici u Hrvatskoj mogu usvojiti nain rada s e Dnevnikom? (P6) bilo je postavljeno sa ciljem dobivanja preporuke za uvoenje noviteta i u ostale kole diljem Republike Hrvatske. Zakljuak je kako svi nastavnici u Hrvatskoj mogu usvojiti nain rada jer 22 ispitanika (73.33%) smatra da je nain rada jako jednostavan, 7 isptitanika (23.33%) smatra da e neki moi, a neki nee usvojiti, a samo 1 ispitanik (3.33%) smatra da e nain rada moi usvojiti samo mladi nastavnici. Niti jedan nastavnik ne smatra da je nain rada sa e Dnevnikom toliko kompliciran i teak da ga ne bi mogli usvojiti i ostale kolege.

Kako bismo prikupili to vie podataka o iskustvima nastavnika u primjeni e-dnevnika, proveli smo intervju s profesorom D.S. koji je u koli radi kao administrator sustava e-Dnevnik. Cilj ovog intervjua bio je dobiti preciznije podatke o samom uvoenju, koritenju i korisnosti e-Dnevnika, te prikupiti to vie povratnih informacija (miljenja) o sustavu od strane svih korisnika koje on kao administrator posjeduje. Iz razgovora s profesorom administratorom saznajemo da su sustav e-Dnevnik zapoeli koristiti poetkom kolske godine 2012./2013. Kako je kola sklona inovacijama i sljeenju trendova u suvremenom drutvu, razvoju tehnologija, pa samim tim i u suvremenom obrazovanju, sustav e-Dnevnik uveli su na vlastitu inicijativu, odnosno na inicijativu profesora D.S. uz podrku ravnateljice kole. Profesor navodi da ga je kao informatiara privukla ideja i aplikacija koju je pokrenuo i razvio CARNet. Naglaava pozitivna iskustva u radu s CARNet-om, koji aktivno trai povratnu informaciju o prihvaenosti i usvojenosti aplikacije, reagira na primjedbe o eventualnim grekama. Sve prijedloge koje je prijavio prihvatili su i promijenili ih u vrlo kratkom roku. Za primjenu e-Dnevnika kole se ne moraju nuno izlagati dodatnim financijskim trokovima, jer se u umjesto tableta mogu koristiti obina raunala. Ovo je za sada jedina tj. prva kola koja je aplikaciju e-Dnevnik instalirala na stolna raunala i koriste ju svi profesori dok u nekim kolama to ine samo pojedini profesori. Mnogo je razloga za ovakvu prilagodbu. Na prvom mjestu to je cijena tableta. Kako je kola ve imala stolna raunala, kupnja novih tableta predstavljala je vei troak od kupnje tek nekoliko novih komada ''obinih'' stolnih raunala. Nadalje, iskoristili su postojeu razvijenu lokalnu ianu Internet vezu, a tableti zahtijevaju beinu, i tako utedjeli dodatne trokove. Tableti su osjetljivi i postojala bi vea mogunost kvarova jer bi ih profesori stalno trebali nositi sa sobom, a obina raunala stoje na stolu u svakoj uionici. Takoer bi se moglo dogoditi da predmetni nastavnik zaboravi tablet i tako bi bio u nemogunosti unositi podatke, a e- Dnevnik ga, na to primorava. Prelaskom na e-Dnevnik ove godine preli su i na kabinetsku nastavu. Ukoliko bi svaki profesor imao tablet, informatiaru bi bilo teko aurirati programe i postavke jer bi morao svaki tablet posebno pregledavati, ovako sa obinim raunalima koji su umreeni na jedno raunalo puno je jednostavnije i tako administrator ima uvid u sve. Neki stariji profesori su se alili da na tabletu, koji je manji ne vide dobro, da su slova presitna, tipkovnica malena i slino. Koritenjem stolnih raunala smanjena je vjerojatnost pogreke u tipkanju slova, brojeva ili opcija, pa je na obinim raunalima koje kola posjeduje sve zapravo jednostavnije i preglednije.

Nadalje, zanimalo nas je jesu li i kakvu edukaciju proli nastavnici, odnosno koliko je ona bila komplicirana tj. jednostavna za savladati. Profesor D.S. nam je rekao da su nastavnici imali dvije edukacije. Jednu od strane programera, koja se vrila prema CARnet-ovom priruniku koji i danas nastavnici imaju kod sebe i tako ga jo mogu prouavati ukoliko im nije neto jasno. Prirunik se takoer moe nai i na CARNet-ovim stranicama ukoliko ga netko izgubi. Moda je jedan od problema za nastavnike bio to to je cijeli prirunik prvo trebalo i proitati da bi se moglo raditi dalje u aplikaciji, a bez informatikog znanja ga je moda bilo teko razumjeti. No unato tome, administrator smatra da je prirunik jako dobar jer je svaki opis potkrijepljen slikama koje pokazuju korake u aplikaciji. Drugu edukaciju je proveo sam administrator, kao informatiar kole, jer se za to ukazala potreba. Naime, programeri vjerojatno nisu imali predavakog iskustva, koristili su strunu terminologiju pa neki profesori nisu odmah razumjeli sam nain rada i unosa podataka. Nakon te druge edukacije, profesori su puno uinkovitije koristili sustav. Mogli su i dalje traiti pomo, meutim, nakon te poetne faze profesori rade u sustavu bez problema.

Na pitanje kako su e-Dnevnik prihvatili nastavnici, uenici i roditelji, administrator kae da su svi nastavnici e-Dnevnik relativno dobro prihvatili i da nije bilo nikakvih problema. Nitko pretjerano ne ali za starim dnevnicima jer nema vie puno papirologije kao nekada, a i e-Dnevnik mogu koristiti cijeli dan te unositi sve potrebne podatke i od kue. Najvie su oduevljeni razrednici zato to se ocjene vie ne mogu upisivati naknadno,odnosno dopisivati na kraju polugodita ako npr. nedostaje ocjena za neki mjesec. Na taj nain se i nastavnici prisiljavaju da auriraju podatke tj. ocjene odmah po zavretku ispita ili usmenog ispitivanja. To se mora raditi u razredu jer tako izostaju sve sumnje i dvojbe o namjetanju ocjena, popravljanju istih na bolje ili gore. S druge strane, dobro je i radi uenika, njihove motivacije i interesa za kolu koji sve vie rastu ukoliko se u koli dogaaju promjene i ako je kola u koraku s vremenom. Za uenike e-Dnevnik nije pretjerana nepoznanica jer je to za njih zapravo samo web stranica slina Facebooku gdje vide sve svoje podatke. Samo, u ovom sluaju, vide svoje ocjene, izostanke i sve ostale aktivnosti vezane za nastavu.

Koliko god je to uenicima zanimljivo, roditeljima je jo vie jer sada imaju vei i bolji uvid u sve aktivnosti svoga djeteta. Sada imaju veu kontrolu nad djetetom to ne znai da trebaju prestati dolaziti u kolu na informacije, kontakt ''licem u lice'' nee i ne treba zamijeniti niti jedna aplikacija ili tehnologija. Roditeljski sastanci i njihovi dolasci u kolu sada su iskljuivo razgovori o samom ueniku, a ne samo izlistavanje ocjena. Profesor na kraju zakljuuje, da iako je njihova kola na poetku bila skeptina oko uvoenja e-Dnevnika sada su svi zadovoljni.

Jako vano pitanje na koje smo eljeli dobiti odgovor je bilo pitanje sigurnosti i zatienosti podataka koji se unose u e-Dnevnik. Postoji li mogunost da podaci budu izbrisani, je li se to ve dogaalo i slino? Profesor navodi da nije mogue da doe do pada sustava ako se dovoljno uloi u sustav, odnosno ako je server dobar. Podaci se ne mogu izgubiti jer se spremaju na tri mjesta. CARNet je uloio jako puno novaca u server i razvijanje sustava tako da ne bi trebalo biti problema. to se podataka tie, ukoliko doe do problema vidi se odmah gdje je problem nastao i tko ga je napravio (tko je zadnji unosio podatke). O svemu to se radi ili ako se mijenja o svemu postoji zabiljeka o tome tko je kada i to mijenjao. No, ukoliko se dogodi da se mijenja mora postojati neko opravdanje. kole koje su dosad ukljuene u program dobro funkcioniraju i problema sa sustavom nije bilo. No, s obzirom da se tei da sve kole uvedu e-Dnevnik, CARnet e morati poveavati i ulagati u snagu servera kako bi ovaj sustav dnevnika besprijekorno funkcionirao. Administrator smatra da je jedan od problema uvoenja e-Dnevnika u kole nedostatak informatiara u kolama koji bi brinuli za sustav. Ravnatelj, na elu kole je taj koji mora biti spreman na uvoenje noviteta. Meutim mnogi ravnatelji jo nisu spremni boje se jer je teko prihvatiti novosti kad ve imaju sve gotovo i poznato. Mnoge kole nemaju informatiara koji bi se dodatno brinuo i o sustavu e-Dnevnika, a kole najee nemaju sredstava kojima bi financirale njegov rad, pa to moe biti problem za uvoenja e-Dnevnika. Javlja se tu i problem oko informatike opreme koja se takoer moe kvariti i potrebni su popravci. Ne znaju svi informatiari popravljati raunala, pa ako se nosi dalje to iziskuje trokove. Svaka kola treba imati ovjeka koji ima barem minimum informatikog znanja i koji e tome posvetiti najmanje 3 sata dodatnog rada, ne oekujui naknadu, jer Ministarstvo ne izdvaja novce za taj posao. Sama kola to mora financirati, a s obzirom na stanje u dravi to je za neke kole teko. D.S. kao informatiar u koli u tjednom zaduenju osim nastave informatike, ima i zaduenje brinuti se i o cijelom sustavu u koli, jer bez administratora sustav ne funkcionira, a to mnoge kole nemaju.

Na pitanje koje su prednosti i nedostaci e-Dnevnika, profesor odgovara vea kontrola nad profesorima i podacima i svemu to se dogaa u vezi aktivnosti uenika. Prije je postojala mogunost i sumnjalo se da je uenik mogao dopisivati ocjene, to je sada nemogue. Svaki profesor uz svoju lozinku ima i lozinku na svome tokenu koja se svaki puta kada se prijavljuje automatski aurira. Ako se profesoru token ukrade ili ga da nekome na koritenje ili ako se poznaje njegova osobna lozinka onda je mogue ''provaliti'' u sustav no, za to je tada odgovoran profesor. Uz svaku ocjenu i svaku aktivnost stoje biljeke pa je na taj nain mogue smanjiti komentare uenika da ga profesor ne voli i da mu iz tog razloga daje lou ocjenu. Sada roditelji vie znaju zbog ega je njihovo dijete dobilo koju ocjenu iz kojeg podruja i to treba poboljati. Profesori su primorani pisati biljeke to detaljnije jer sada imaju vie prostora za biljeenje. Problem je predstavljao i rukopis profesora, a sada je to sve puno lake itati. Prednost je i vea zatita osobnih podataka. Podatke pojedinog uenika mogu vidjeti samo predmetni nastavnik, razrednik te pedagoka sluba kole. Prednost je i to se svjedodbe vie ne moraju pisati runo ve sve podatke obradi sam e-Dnevnik i trebaju se samo printati. Tada sustav moe biti optereen pa moe trajati sporije nego inae, ali ni to nije neki veliki problem u odnosu.

Pretjeranih nedostataka nema, osim moda to nekim uenicima ne odgovara vea kontrola roditelja. Postojala je predrasuda da stariji nastavnici nemaju dovoljno informatikog znanja a ni volje za svladavanjem novih znanja jer su pred odlaskom u mirovinu, meutim, prema izjavama takvih profesora, e-Dnevnik je i njima olakao posao i zadovoljni su. Oni koji se nisu odmah snali imali su uglavnom pomoi kod kue ili od nekoga njima bliskom.

Na kraju je ostalo pitanje bi li i ostale kole trebale uvesti e-Dnevnik, odnosno bi li profesor preporuio e-Dnevnik i drugim kolama? Profesor smatra da su E-dnevnici korisni i da bi ga trebale uvesti i ostale kole. esto ih zovu i raspituju se o sustavu ravnatelji kola koje tek planiraju uvesti e-Dnevnike. Dobro je to uz pravi sustav postoji i testni, koji je identian pravom, tako da je mogue na njemu vjebati. Kroz testni sustav su tako neki profesori proli sve ono to nisu razumjeli i tako zapravo u vrlo kratkom roku usvojili vjetine potrebne za koritenje ''pravog sustava''. Neki su profesori priznali da imaju i svoje virtualne razrede tako da sve prvo probaju kod kue a zatim i u koli. E-Dnevnik se svaki tjedan mijenja tj. automatski se aurira nova verzija. Zato je dobro uvijek sve probati na testnoj verziji. Administrator srdacno prporuuje e-Dnevnik i ostalim kolama jer smatra da ima jako puno prednosti, odnosno da je gotovo bez mane. Vjeruje da e biti jo i bolji jer se raditi na njegovom usavravanju, nadograivanju i poboljanju. Klasini dnevnici e svakako izumrijeti, samo je pitanje vremena.

Prema gore navedenim odgovorima moemo zakljuiti kako je profesor D.S. izuzetno zadovoljan uvoenjem ove web aplikacije, kao i CARNet-om koji ju je osmislio i izradio. Kao mlad, entuzijastian profesor svoje ideje je predstavio ravnateljici koja je bila hrabra i slobodnog uma te prihvatila tu ideju. Od tog dana nadalje profesor besplatno radi dodatan posao kako bi omoguio provoenje ovakvog sustava biljeenja ocjena u njihovoj koli. Nadalje istaknuo je kako je rad na e- Dnevniku lako je usvojiti s obzirom svi korisnici imaju obuke, a dobro je to se sve upute nalaze na CARNet-ovim stranicama i prirunicima koje su pripremili, a tu je i testna verzija e- Dnevnika na kojoj se moe sve raditi i probati bezbroj puta i na taj nain rijeiti dileme ukoliko ih netko od korisnika ima.Nastavnici, roditelji i uenici dobro su prihvatili e-Dnevnik . Nitko pretjerano ne ali za starim dnevnicima jer nema vie puno papirologije kao nekada. Najvie su oduevljeni razrednici zato to se ocjene vie ne mogu upisivati naknadno, odnosno dopisivati na kraju polugodita. Uvoenje je dobro i za uenike jer je uvelike povealo njihovu motivaciju i interes za kolu. Koliko god je to uenicima zanimljivo, roditeljima je jo vie jer sada imaju vei i bolji uvid u sve aktivnosti svoga djeteta to ne znai da trebaju prestati dolaziti u kolu na informacije. Profesor naglaava da je e- Dnevnik korisna web aplikacija i nada se da e uskoro zaivjeti u svim naim kolama. Zakljuakivimo u vremenu konstantnog razvoja kako znanosti tako i tehnologije te smo svjedoci svakodnevnih promjena na tim podrujima. U skladu s tim jasno je kako se ovjek mora prilagoavati i pratiti te promjene. U korak s vremenom mora ii i odgojno obrazovni sustav, osobito u ovom vremenu u kojem se istie vanost obrazovanja i cijeloivotnog uenja. Suvremeno kolstvo, izmeu ostalih, doivljava velike promjene na podruju uvoenja novih tehnolokih dostignua koji doprinose poboljanju i unapreenju odgojno-obrazovne prakse tj. kola koristi sve mogunosti koje joj prua informacijska tehnologija. S obzirom na navedeno bili smo potaknuti istraiti mogunosti, ali i praktinu ulogu uvoenja novog sustava praenja rada uenika koji se provodi putem elektronikog dnevnika (e- Dnevnik). Iako rezultati naeg istraivanje imaju ogranienu dijagnostiku i prognostiku valjanost, budui je provedeno na malom broju ispitanika, njihovi prilino ujednaeni odgovori omoguuju nam neke zakljuke. Velika veina nastavnika smatra korisnim uvoenje e-Dnevnika, te da im je ova aplikacija olakala obavljanje nastavnikog posla. Ovi nalazi su u skladu s povratnom informacijom koju su dobili u CARNet-u. Kao najveu prednost uvoenja aplikacije nastavnici navode brzo i uinkovito informiranje roditelja o aktivnostima, izostancima, uspjehu njihove djece. Neki ravnatelji navode da se uvoenjem smanjio broj izostanaka uenika (http://www.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Zadar/tabid/73/articleType/ArticleView/articleId/194158/Default.aspx) to bi svakako trebalo provjeriti sustavnom analizom. Nadalje, vanim se ini da su prema miljenju nastavnika, aplikaciju dobro prihvatili i uenici i roditelji. Ono to je jo jako vano da nastavnici smatraju da je rad s aplikacijom jednostavan, te da se lako svalada tijekom edukacije koja je organizirana. Na kraju moemo rei da se preporua uvoenje e-Dnevnika u sve kole, nadamo se samo da e sve moi osigurati potrebne materijale i druge resurse za uspjeno koritenje sustava. LiteraturaCARNet. http://www.carnet.hr/e-dnevnik (29.11.2012.) Salki, H. 2010. Elektroniki dnevnik: ivot i kola, br. 23 (1), god. 56., str. 119. - 129.https://ocjene.skole.hr/pocetna/skole (27.9.2013.)http://www.youtube.com/watch?NR=1&v=HV84MZVtmuY&feature=fvwp (28.6.2013.)http://www.medskolazd.hr/index.php/2012-07-06-12-32-28/naslovna-med/257-e-dnevnici-smanjili-dacke-izostanke (6.9.2013.) Studenti V godine uiteljskog studija na Odjelu za nastavnike studije u Gospiu, Sveuilita u Zadru. Rad je nastao u okviru vjebi iz kolegija Metodologija istraivanja u odgoju II pod vodstvom doc.dr.sc. Slavice imi ai.

PAGE 14