INTERNET SERVISI I APLIKACIJE I NJIHOVA PRIMJENA U MARKETINGU Aida Samardi 1936/12 Emina Dizdarevi 1907/12

UVOD

Tema seminarskog rada jesu Internet servisi, koji su u potpunosti obraeni na kraju.

Objanjen je i jedan mali dio samog pojma o internetu. U svakodnevnici Internet se esto poistovjeuje sa World Wide Web (WWW), to u stvari nije tano jer je WWW samo jedan dio, jedna sluba u okviru Interneta kao globalnog pojma

INTERNET SERVISI

Servisi na internetu su pridonijeli popularnosti interneta jer su omoguili jednostavan pristup resursima. Zasnivaju se na arhitekturi klijenata i posluitelja (client/server arhictecture).

Prvobitna ideja vodilja je bila napraviti mreu koja e nastaviti funkcionisati kada je neki dio mree oteen. Mrea se stvara na nain da uvijek postoje alternativni putevi od poetne do zavrne take, te da paketi mogu samostalno traiti put.

Koritenje interneta danas je jako jednostavno, i to je njegova druga tajna uspjeha. Internet nije niije vlasnitvo.

Internet kao globalna svjetska mrea nema cenzuru i nema prepreka. Internet je postao katalizator nagle digitalne revolucije koje smo sami svjedoci.Internet kao globalna svjetska mrea nema cenzuru i nema prepreka. Internet je postao katalizator nagle digitalne revolucije koje smo sami svjedoci.

Sam internet i mnogobrojne slube u okviru njega, postali su danas prilino komplicirani za one koji ga dobro ne poznaju jer nudi itav niz uvijek novih mogunosti, slubi i servisa.

Imamo etiri vrste raunarskih mrea a to su:

LAN (Local Area Network)MAN (Metropoliten Area Network)WAN (Wide Area Network) WLAN (World Local Area Network)

Da bi pristupili internetu moramo imati jedan od sistema za komunikaciju kao to su:ADSLISDNkablovska, i sl.

Danas najee koriteni internet servisi su:

World Wide Web (www)

Elektronska pota (e-mail)

Prenoenje datoteka (FTP)

Komuniciranje uivo (chat)

5. Rad u korisnikim diskusijskim skupinama (UseNet)

6. Rad na udaljenom raunalu (Telnet)

7. Mobilni internet

World wide web (www) je najpopularniji servis na internetu, kojim se dokumenti na mrei povezuju u obliku hiper veza.

Osnova dokumenta je tekst u kome se mogu nalaziti drugi multimedijalni sadraji.World wide web (www)World Wide Web ili Web (www) je jo i dinamika enciklopedija na internetu, koja sadri informacije o svemu to poelite. Te informacije se prenose preko protokola koji se zove HTTP.

On obezbjeuje jedan interfejs za pristup svim protokolima. To stvara pogodnu i prijateljsku sredinu.

Web sakuplja sve protokole u jedan sistem. Zbog ovog svojstva i zbog mogunosti Weba da radi sa multimedijom i naprednim programskim jezicima, World Wide Web predstavlja komponentu Interneta koja najbre raste. Web sakuplja sve protokole u jedan sistem. Zbog ovog svojstva i zbog mogunosti Weba da radi sa multimedijom i naprednim programskim jezicima, World Wide Web predstavlja komponentu Interneta koja najbre raste.

Web pretraiva, web preglednik, web browser ili jednostavno browser je kompjuterski program iji je zadatak pokazivati, odnosno komunicirati s HTML dokumentima koji se nalaze na web serverima ili kao fajlovi na hard disku.

Najpopularniji brauzeri danas su: Firefox - besplatan brauzer otvorenog koda Mozilla - imenom Mozilla danas nazivamo spoj Firefox-a i Thunderbird-a Opera - besplatan brauzer zatvorenog koda kompanije Opera Internet Explorer - besplatan brauzer zatvorenog koda kompanije Majkrosoft Safari - Eplov besplatni brauzer Gugl Krom (Google Chrome) - Guglov besplatni brauzer

E-mail obezbjeuje slanje poruke drugom korisniku ili grupi korisnika. Poruka je obino tekstualna.

Putem e-maila moemo slati tekst, slike, zvuk i sl. Poruka se moe poslati jednom ili vie primalaca odjednom. E-mail ne moemo slati bez e-mail adrese. Preko e-maila moemo primiti i neki virus ili neto slino.

Elektronska pota (e-mail)E-mail treba koristiti zato to je jeftiniji od obinog pisma, jeftiniji je od telefonskog poziva, bri je od obinog pisma, primaocu ostaje kopija e-mail-a za kasniju upotrebu i sl.

FTP je skraenica za File Transfer Protocol. Prenoenje datoteka ili FTP omoguuje prijenos datoteka raunarima u mrei.

Slui za prijenos datoteka izmeu raunala ukljuenih u internet.Prenoenje datoteka (FTP)Anonimni FTP jeste opcija koja omoguava korisnicima da prenose datoteke sa mnogo hiljada matinih raunara na Internetu na svoj raunar. FTP lokacije sadre knjige, lanke, programe, igrice, ikone, muziku, multimediju, kurseve, podatke itd.

Chat (IRC) - to je servis koji omoguuje razgovaranje s nekim preko interneta. Razgovori se odvijaju u realnom vremenu i svi koji razgovaraju vie to je ve napisano. Komuniciranje uivo (chat)Takozvani chat programi omoguavaju korisnicima Interneta da meusobno uivo komuniciraju. Ti programi su nekad dio lokacije, pa korisnici mogu da se ukljue u "sobu za askanje" kako bi razmijenili komentare i informacije na odreenu temu. Chat moe biti i mnogo iri.

UseNet je jedan od najkorisnijih servisa na internetu.

To je skup posluitelja tematskih grupa. Nazivi tematskih grupa sadre oznakom domene neke drave npr.hr,zatim se nastavljaju s glavnim svjetskim grupama npr. alt,comp pa onda lokalnim podgrupama.Rad u korisnikim diskusijskim skupinama (UseNet)Usenet je zbog svoje decentraliziranosti i time nepraktinou cenzure idealan medij za rasprave, razmjenu informacija i slino. Na taj nain se razvijaju rasprave u kojima sudjeluju razni ljudi, koji se obino meusobno ne poznaju i koji iznose razliita miljenja.

Telnet je program koji omoguuje povezivanje sa raunarima na Internetu i upotrebu mrenih baza podataka, kataloga, servisa za askanje itd. Rad na udaljenom raunalu (Telnet)Telnet je obina aplikacija za obezbjeivanje terminala baziranog na strani baze podataka.

Da bi koristili Telnet, potrebno je samo komanda da se startuje u konzoli. Telnet je jednostavan protokol, i nudi vrlo malo u oblasti sigurnosti.

Jedan od smjerova je pruanje sve vie i vie usluga na Internetu.

Budui da cijena hardware-a pada iz dana u dan, sve je lake doi do potrebnih kompjuterskih resursa na Internetu.

Mobilni internetPreko Internet prikljuka se koristi telefon s tehnologijom prijenosa glasa preko Interneta (VoIP), gleda televiziju i koristi standardni Internet prikljuak. Iz svega navedenog vidimo da nas eka svijetla budunost, bar to se tie interneta.

Web aplikacije su programska rjeenja kojima se pristupa putem internet preglednika koristei internet ili intranet.

Vrtoglavi rast i razvoj web aplikacije trebaju zahvaliti injenici da su dostupne u bilo koje vrijeme s bilo kojeg mjesta, i raunala i moblinih telefona. INTERNET (WEB) APLIKACIJEKoritenje web aplikacija u poslovnom okruenju danas je postala neminovnost koja se ne moe izbjei. Dapae, web aplikacije uvelike doprinose razvoju poslovanja i zadovoljstvu korisnika proizvodima i uslugama.

Web aplikacije se najee sastoje od sljedeih aktivnosti:

Korisnik aktivira web preglednik

Putem web suelja postavi odreeni upit (npr. trai cijenu nekog artikla i sl.)

Suelje za upite alje zahtjev programu na posluitelju

4) Program na posluitelju daje odgovor na zahtjev (npr. cijenu artikla) koristei neki izvor podataka (bazu ili dr. pozadinsku uslugu)

5) Odgovor se iz baze prosljeuje preko posluitelja na klijenta

6) Odgovor preko web suelja postaje vidljiv korisniku

O'Reilly takoe provodi hijerarhijsku podjelu aplikacija Web-a 2.0 na etiri nivoa te navodi primjere za svaku:

1. Aplikacije 0. nivoa 2. Aplikacije 1. nivoa

3. Aplikacije 2. nivoa

4. Aplikacije 3. nivoaNivoi aplikacija

Postoji nekoliko poslovnih web aplikacija:

1. E-bankarstvo

2. E-trgovina

3. E-business

4. AdminMax Web ShopPrimjeri poslovnih web aplikacija

Internet bankarstvom koristi se svaki peti europljanin, a najvei rast, onaj od 10 posto, zabiljeen je u junoj Europi.

E-trgovina (ili e-commerce) danas je toliko rairen nain poslovanja da vie nema isprika za njegovo nekoritenje.

E-Business je poslovna web aplikacija namjenjena voenju poslovanja, upravljanju djelatnicima i klijentima te praenju stanja skladita. AdminMax platforma namijenjena je brzom razvoju web aplikacija RAD , i internetskih i intranetskih (poslovnih).

Marketing poboljanjaUz e-poslovanje mogue je lake i uz nie trokove doi do ciljnih grupaPutem banera,e-maila,drutvenih mrea marketari upoznaju korisnike interneta sa svojim proizvodima/uslugamaMogunost kupovine putem interneta,to rezultira poveanjem profitaDiskusije, rad na udaljenom raunaru itdd.

ZAKLJUAKSvjesni smo da dananji ivot bez interneta bio bi veoma teak. Danas se na internetu kupuju, prodaju stvari, trae se poslovi, i sve to je korisno moemo nai na internetu.

Internetski preglednik (Web preglednik, web browser, Internet browser) je program koji korisniku omoguuje pregled web stranica i multimedijalnih sadraja vezanih uz njih internet pretraivai su programi bez kojih ne bi mogli ui na internet i mogli vidjeti sve ono to vidimo. Pretraivai se moraju redovno poboljavati jer internet sve vie i vie napreduje.

HVALA NA PANJI!