1. UVOD

Umrežavanje poslovnih organizacija te razvoj Interneta doveli su do velikih promjena u načinu i efikasnosti rada poslovnih i drugih organizacija. Omogućena je jednostavna i brza komunikacija, gotovo trenutačno prenošenje velikih količina podataka na velike udaljenosti, jednostavno objavljivanje i ažuriranje multimedijskih dokumenata i njihova danonoćna globalna dostupnost, digitalna isporuka dobara i usluga, direktno plaćanje putem Interneta, stvaranje virtualnih organizacija itd.

Moderno poslovanje zahtijeva sve brže akcije narucivanja, slanja racuna, iobavljanja raznih racunovodstvenih poslova unutar jednog poduzeca, a i izmedu višemedusobno poslujucih poduzeca. Jasno je da se velik dio posla obavlja uz pomocracunala. Razne tvrtke koriste racunalne sustave koji se razlikuju po svojimstandardima, ovisno o orijentaciji i potrebama tog poduzeca. Potreba za razvojem eposlovanjaje sve veca.

Osim potrebe za bržom službenom komunikacijom izmedu poslovnih partnera, kupaca i prodavaca, slicne potrebe su nastale u zdravstvenim ustanovama. Univerzalno riješenje predstavljeno je u obliku standarda i raznih programa koji pružaju uslugu EDI (electronic data interchange), odnosno elektronska razmjena poslovnih dokumenata.

2

2. NASTANAK I PRIMJENA ELEKTRONSKE RAZMJENE PODATAKA

Elektroničko poslovanje je opći koncept koji obuhvaća sve oblike poslovnih transakcija ili razmjene informacija koje se izvode korištenjem informacijske i komunikacijske tehnologije i to među tvrtkama, između tvrtki i njihovih kupaca, ili unutar samih tvrtki.Elektroničko poslovanje uključuje elektroničko trgovanje dobrima i uslugama.Elektroničko poslovanje može se promatrati s različitih perspektiva. Sa stanovišta komunikacije elktroničko poslovanje je elektronička isporuka informacija, proizvoda i usluga te elektroničko plaćanje korištenjem računalnih i drugih komunikacijskih mreža.

S poslovne perspektive to je primjena tehnologije u svrhu automatizacije poslovnih transakcija i poslovanja, a sa stanovišta usluga to je alat koji omogućuje smanjenje troškova poslovanja uz istovremeno povećanje kvalitete i brzine pružanja usluga.Elektroničko poslovanje ima korijene u sedamdesetim godinama, nastankom elektroničkog prijenosa gotovine (engl. Electronic fund transfer, EFT) koji se odvija između banaka putem sigurnih privatnih mreža. EFT danas ima više inačica, uključujući tu i plaćanje kreditnim karticama u prodavaonicama i maloprodaji. Procjenjuje se da je 1995. godine 55% svih plaćanja američke vlade napravljeno korištenjem EFT-a.

Tijekom kasnih sedamdesetih i ranih osamdesetih razvila su se i počela koristiti dva nova oblika elektorničkog poslovanja, elektronička razmjena podataka (engl. Electronic data interchange, EDI) i elektronička pošta. Obje ove tehnologije omogućile su znatno smanjenje količine papira u upotrebi (npr. čekova, narudžbi) i povećanje automatizacije poslovanja. Elektronička razmjena podataka omogućuje tvtkama slanje i primanje poslovnih dokumenata u standardnom elektroničkom obliku, i to putem sigurnih privatnih mreža.

EDI se koristi u proizvodnji, gdje omogućuje uštede u zalihama i baratanju materijalima, a pokazala se posebno djelotvornom u upravljanju maloprodajom gdje je omogućila kupcima da dobivaju proizvode koje žele, i to u pravo vrijeme i na pravo mjesto uz povoljnu cijenu. Pri tome se postižu uštede i za proizvođače i za maloprodaju. No EDI je skupa tehnologija i njome se gotovo isključivo služe velike tvrtke. Da bi se njime služile, srednje i manje tvrtke mogu se umjesto korištenja privatnih mreža pretplatiti na online servis zvan “mreže s dodanom vrijednošću” (engl. value added networks, VAN) koji posjeduje programe što omogućuje elektroničku razmjenu podataka.

Da bi se razmjena podataaka mogla obavljati u realnom vremenu potrebni su sledeći uslovi: standard – koji će biti korišten za transport poruka od pošiljaoca do primaoca, s

obzirom da različita preduzeća imaju različite računarske sisteme i programe, tako da je direktna razmjena nemoguća;

softver – koji će vršiti razmjenu i konverziju poruka komunikacioni medij – kojim će se poruka transportovati (javna ili privatna

mreža) 1

1 dr. Mladen Radivojević, Menađment informacioni sistemi,Banja Luka 2007. str.216

3

Tijekom devedesetih godinapojava World Wide Weba u okviru Interneta prvi je put omogućila jednostavan rad na mreži te jednostavno i jeftino publiciranje i širenje informacija. Omogućeni su raznovrsni oblici poslovanja a poslovanje je postalo jeftinije te su tako i male tvrtke dobile mogućnost korištenja elektronskog poslovanja.

Slika 1.2

3. EDI (Electronic Data Interchange)

EDI (Electonic Data Interchange) je elektronicka razmjena poslovnih dokumenata izmedu poduzeca, koja koristi specificni i strukturirani format. Većina velikih tvrtki koriste se mogucnostima EDI, i velik broj tvrtki se sve više orijentiraju korištenju elektronickog nacina za sve svoji tipicne poslovne transkacije. Prednosti takvog poslovanja postaju sve ocitije, a mogucnost upotrebe EDI sustava sve pristupacnija.

Da bi se održalo korak sa današnjim poslovnim svijetom, ugradivanje EDI sustava u poslovnu strukturu poduzeca postaje gotovo obaveznim. Potrebno je prepoznati razliku izmedu e-poslovanja i EDI. E-poslovanje se zasniva na elektronickoj razmijeni podataka u bilo kojem formatu.

EDI je nastao baš radi standardizacije takve komunikacije, izmedu strana (poduzeca) koje koriste razlicite hardverske sustave i razlicita aplikacijska i protokolna riješenja. Komunikacija pomocu EDI se odvija standardiziranim formatima (ovisno o namjeni komunikacije) i posebno je ucinkovita za pošiljanje velike kolicine ponavljajucih dokumenata, poput racuna ili narudžbenica izmedu poslovnih partnera.

2 Slika 1. – Podjela elektronskog poslovanja

4

Upotrebom EDI sustava se štedi novac, na taj nacin da osoblje poduzeca postaje ucinkovitije. Povecava se produktivnost ubrzavanjem procesa prolaska zahtjeva i racuna kroz cijeli sustav, i ubrzavanjem obrade dokumenata.

Integritet podataka postaje sigurniji, zbog jednostavnog nacina oznacavanja, nemogucnosti ljudske pogreške i sigurne komunikacije elektronickim putem.

Slika 2.3

Poduzece A i poduzece B posluju medusobno. Naravno, aplikacijski sustavi koji oni koriste su razliciti, imaju razlicite strukture podataka i koriste razlicite komunikacijske protokole. U aplikacijskom sloju odreduje se narudžba ili racun koja mora biti poslana drugom poduzecu. EDI enabler (enable = omoguciti) pretvara narudžbu iz aplikacijski specificnog oblika u standardizirani oblik EDI. Takav oblik se šalje drugom poduzecu putem vlastite mreže ili Interneta.

Na strani primatelja, EDI enabler pretvara takav standardni zapis ponovo u aplikacijski specificni oblik tog poduzeca. Nakon toga, automatizirano se poduzimaju sve potrebne radnje (slanje proizvoda, slanje racuna itd.).

Osnovne značajke ovog načina rada su:- 24-satna raspoloživost, - brži protok, - pravovremena dostava, - nema ponovnog unosa, - smanjenje grešaka.

3 Slika 2. prikaz EDI poslovanja

5

4. PREDNOSTI EDI-ja

Prednosti EDI-ja Su različiti, ali jedna od najbitnijih je:

- EDI eliminiše papir i poštanske troškove

- EDI komunikacija je direktna, trenutna i odmah potvrdiva

- Trenutna komunikacija koju EDI pruža naročito je važna za one kompanije kod kojih je vrijeme ključno U središtu usluga EDI-ja su tri osnovna područja:

>> <<

>> <<

>> <<

Softver služi za:1. Prevođenje internih formata podataka u neki EDI format

2. Interaktivno kompletiranje i prevođenje poslovnog dokumenta u neki EDI format razmjene dokumenata u EDI formatu između poslovnih partnera

3. Održavanje profila 

Posrednici u EDI mreži omogućavaju:1. Trenutnu, danonoćnu otpremu EDI dokumenata2. Prevođenje EDI formata za partnere koji koriste različite EDI formate3.Održavanje elektronskog poštanskog sandučeta4. Prevazilaženje razlika u računarskom hardveru Usluge planiranja uvođenja i konsaltinga obuhvataju:1.Pomoć u strateškom, dugoročnom EDI planiranju2. Podrška prilikom uvođenja i obučavanja tokom primjene3. Pomoć u prikupljanju informacija4. Prilikom dizajniranja EDI sistema poslovni partneri se moraju sporazumijevati 5. Formatu u kome će se informacije razmjenjivati6. Koje će se informacije razmjenjivati i zašto7. Mogućim kreditnim uslovima zasnovanim na elektronskom plaćanju Za EDI su važne dvije vrste standarda:

Standardi za komunikaciju

Standardi za sadržaje dokumenata

6

5. KONVERZIJA I KOMUNIKACIJA U EDI

Glavne odrednice EDI procesa mogu se podijeliti u dva dijela, konverziju i komunikaciju. Konverziju obavlja "EDI enabling software", kao ugradeni dio računalnog sustava poduzeća. Komunikacija se odvija na razne načine, posredstvom raznih međustruktura.

Konverzija

Nakon što se poslovni partneri, koji su odlučili koristiti EDI sustav za međusobno poslovanje, dogovore oko standarda koji će koristiti, poslovni dokumenti koji se prenose između ta dva poduzeća se moraju prevesti u EDI oblik. Samo takav oblik se prenosi raznim komunikacijskim putevima prema drugom poslovnom partneru.

Kada se primi EDI podaci, poslovni partner koristi EDI programsku podršku za konverziju podataka u aplikacijski ovisan oblik. Tada se podaci dalje upotrebljavaju u računalnom sustavu primatelja.

Komunikacija

Za slanje poslovnih podataka poslovnom partneru, potrebno je odrediti metodu koja najviše odgovara zahtjevima poslovnih partnera. Tradicionalni način komunikacije je korištenje VAN (Value Added Network). VAN je naziv za privatne pružatelje mrežnih usluga, koji se koriste za prenošenje podataka između poduzeća. Razvojem Interneta, mnoge tvrtke su se ipak odlučile za korištenje World Wide Weba (www) kao jeftinijeg rješenja za prenošenje EDI podataka. Pružatelji VAN usluga reagirali su na to, nudeći EDI konverziju (prevođenje), enkripciju, sigurnu elektroničku poštu, praćenje upravljanja sadržaja, i ostale dodatne pogodnosti svojim korisnicima.

Manji korisnici zainteresirani za korištenje EDI načina poslovanja su često spriječeni u korištenju VAN usluga zbog visokih cijena. Ugradnja EDI sustava, stalni trošak VAN usluga i održavanje, najveći su troškovi koje manja poduzeća žele izbjeći. Novije tehnologije omogućavaju sigurno prenošenje EDI podataka putem Interneta, koji je globalno dostupan i zahtijeva manje troškove korištenja.

Razvijene su dvije specifikacije za sigurno slanje EDI podataka preko Interneta, AS1 i AS2 (Applicability Statement 1 i 2). Ovi standardi služe za slanje XML-a i raznolikih drugih vrsta podataka preko Interneta, uključujuci EDI podatke.

Interoperability Compliance Program". Alati koji koriste AS1 i AS2 standarde koriste protokole poput SMTP i HTTP dabi prenosili razne vrste podataka putem Interneta. To pokriva većinu svojstava kojenudi posredstvo VAN mreže.

7

Korištenje VAN mreže osigurava:- uspješnost slanja- uspješnost primitka- sigurna treca strana (trusted third party) preko koje se šalje- usluge prevodenja (konverzije)- kvaliteta usluge (QoS)- obnova podataka u slučaju pogreške, za vremenski dugo proteklo razdoblje AS1 i AS2 ne podržavaju jedino karakteristiku da postoji sigurna treca strana, s tim da je potreba za odgovornim posrednikom postaje nebitna.

Nadalje, obe strane koje koriste alate za EDI razmjenu podataka preko interneta mogu pohranjivati primljene i poslane podatke cime se osigurava mogućnost obnove u slučaju greške u radu sustava.

6. PRIKAZ JEDNOSTAVNOG EDI PROCESA

1.) Kupac ispunjava elektronički obrazac za naručivanje (Purchase Order Form)na svojem racunalu. Kada kupac ispuni sve potrebne informacije, obrazac sepohranjuje u standardnom formatu, koji je ugovoren izmedu kupca iprodavaca.

2.) Kupac šalje obrazac za naručivanje (narudžbenicu) prodavacu. Obrazac sešalje u dogovorenom EDI formatu u elektronički poštanski sandučićprodavaca. EDI dokumenti često putuju kroz više mreža, uključujuci Internetprije nego stignu na odredište.

3.) Narudžbenica se zadržava u elektroničkom sandučiću prodavaca dokprodavac ne pošalje naredbu za preuzimanje EDI dokumenata. Prodavacevanaredba uzrokuje preuzimanje svih dokumenata iz sandučića.

4.) Jednom kada EDI dokument (narudžbenica) dostigne prodavačevo računalo,aplikacija na tom računalu generira potvrdu kojom se kupac obavještava da jenarudžba stigla. Ta potvrda se generira automatski i šalje se pri slijedecemslanju/primanju pošte.

5.) Potvrda o narudžbi se pohranjuje u elektroničkom sandučiću kupca do idućegputa kada kupaca obavlja slanje/primanje pošte.

Cijeli osnovni postupak je jednostavan, ali ta jednostavnost ovisi o dogovoru kupca i prodavača za korištenje istog standarda za razmjenjivanje ranih vrsta dokumenata.

7. EDI STANDARDI ANSI ASC X12

American National Standards Institute - X12. X12 je standard koji definira velik broj razlicitih tipova dokumenata, ukljucujuci zracne pošiljke, zahtjeve za studentske zajmove, prijave ozljeda i bolesti, i obavijesti o pošiljkama i racunima. Osnove X12 standarda stvorene su u brodskoj industriji, od strane TDCC (Transportation Data

8

Coordination Committee), te prehrambenoj industriji, od strane UCC (Uniform Code Council). ANSI X12 standard se koristi u Sjedinjenim Americkim Državama, Kanadi te do neke mjere u Australiji.

Godine 1979, ANSI (American National Standards Institute) je uposlilo Accredited Standards Committee (ASC) X12 da razvije unifomne standarde za elektronicku razmjenu poslovnih transakcija u industriji (EDI). ASC razvija, održava, interpretira, objavljuje i promovira pravilnu upotrebu americkog nacionalnog EDI standarda i UN/EDIFACT International Electronic Data Interchange Standarda.

Clanovi ASC X12 se sastaju tri puta godišnje kako bi razvijali i održavali EDI standard. Glavni cilj je stvoriti standarde koji ce olakšati elektronicku razmjenu povezanu sa poslovnim transakcijama poput postavljanja narudžbi i njihovo procesiranje, pošiljanje i primanje informacija, slanje racuna i placanje, te podaci poslani od strana ukljucenih u financije, osiguranje, obrazovanje i državne vlade.

ASC X12 olakšava ove transakcije postavljanjem zajednickog, uniformnog poslovnog jezika za racunala koja komuniciraju u nekom gradu ili diljem svijeta. Sa više od 275 transakcijskih setova X12 se može upotrijebiti za provodenje gotovo bilo koje business-to-business operacije.

Principi:- Pružiti standarde visoke kvalitete koji odgovaraju potrebama njihovihkorisnika i dostaviti ih u razumnom vremenu

- Razviti standarde koji su jednostavni, ucinkoviti u upotrebi, i podupiru štoširu bazu korisnika. Standardi moraju biti funkcionalno specificni i nedvosmisleni tako da postoji samo jedan standard koji zadovoljava svrhu za koju je potreban - Naglasiti razvoj i održavanje standarda, ali i promovirati proširenu i pravilnu upotrebu standarda bez uplitanja sa procesom razvoja i održavanja. Rukovoditi evolucijom standarda kako bi se uvele nove tehnologije, no osigurati prihvatljiv prijelaz unutar postojece baze korisnika.

- Surađivati blisko sa ostalim tijelima koje se bave standardima, kako bi se izbjegao dvostruki posao, sukob standarda, ili konfuzija koja može utjecati na EDI zajednicu korisnika.

- Predstavljati zajednicu korisnika pri razvoju UN/EDIFACT standarda i osiguravati što vecu kompatibilnost sa American National Standardom. Kao krajnji cilj težiti zajednickom skupu EDI standarda za cijeli svijet.

- Držati se najviših etičkih principa

UN / EDIFACT

UN/EDIFACT (United Nations / Electronic Data Interchange for Administration,Commerce and Transport) je internacionalni skup EDI standarda, koje su izdaliUNTDID (United Nations Trade Data Interchange Directory). Standardi uključuju

9

sintaksna pravila i opće odrednice implementacije. Pod time se smatraju opce upute za dizajn poruka, podatkovne elemente, kodne skupove, te mnoge ostale definicije.

EDIFACT je izgrađen na temelju standarda X12 i TDI (Trade Data Interchange).

EDI u zdravstvu (HL7)

Health Level Seven (HL7) je jedna od organizacija (SDO – Standards Developing Organization) koje su akreditirane sa strane ANSI (American National Standards Institute) za stvaranje standarda u podrucju zdravstva. Vecina SDO-ova stvara standarde (specifikacije, protokole) za posebne domene u zdravstvu kao što su farmacija, medicinski uredaji, zdravstveno osiguranje itd.

Domena organizacije Health Level Seven su klinicki i administrativni podaci. Njihova zadaca je: "Pružiti standarde za razmjenu, upravljanje i integraciju podataka koji omogucavaju klinicku njegu pacijenata i upravljanje, obavljanje i evaluaciju zdravstvenih usluga. Posebno, stvoriti fleksibilne, isplative pristupe, standarde, smjernice, metodologije i srodne usluge za interoperabilnost izmedu informacijskih sustava u zdravstvu."

Posebnost ove organizacije prema ostalima koje se takoder bave stvaranjem standarda za razmjenu podataka u zdravstvu je to što se HL7 orijentira stvaranju sucelja potreba cijele zdravstvene organizacije dok se ostale inicijative bave uglavnom zasebnim dijelovima ili odjelima zdravstva.

HL7 pokušava stvoriti set protokola koji ispunjavaju potrebe vec instaliranih bolnickih sustava od kojih neki koriste i neke starije tehnologije.

HL7 pokušava postici medunarodnu konkurentnost i standardizaciju i izvan SAD-a. Tako Argentina, Australija, Kanada, Kina, Ceška, Finska, Njemacka, Indija, Japan, Koreja i mnoge druge države sudjeluju u radu HL7. RIM (Reference Information Model) je osnova razvoja HL7 verzije 3. Kao objekt stvoren kao dio metodologije "Verzije 3", RIM je velika slikovita reprezentacija klinickih podataka (domena) i identificira životni ciklus dogadaja koje poruka ili grupa srodnih poruka nosi.

To je zajednicki model svih domena zdravstva iz kojeg te domene stvaraju svoje poruke. Eksplicitno predstavljajuci veze izmedu informacija prenošenih u poljima HL7, RIM je kljucan za povecanje preciznosti i smanjivanje troškova implementacije. Na temelju RIM-a postoje HL7 predlošci (template) koji predstavljaju podatkovni sadržaj potreban u specificnom klinickom ili administrativnom kontekstu. Ti predlošci mogu se kretati od jednostavnih koji opisuju krvni tlak (sistolicki, dijastolicki, položaj pacijenta...), do vrlo kompleksnih dijagnostickih procedura koje sadržavaju više stotina informacija, ukljucujuci anatomiju, orijentaciju, slijedove mjerenja itd.

Slijedeci svjetske trendove, HL7 se aktivno bavi XML tehnologijom od osnivanja SGML/XML Special Interest Group 1996 godine. 1999 godine HL7 je preporucio korištenje XML-a kao alternativne sintakse za HL7 poruke verzije 2.3.1. Ta preporuka je bila informativna po prirodi i nije bila predložena ANSI za odobrenje.

10

U HL7 verziji 2.4 uporaba XML-a je predana ANSI na odobrenje u godini 2001. 2000godine HL7 je ratificirao Verziju 1 arhitekture klinickih dokumenata (CDU - ClinicalDocument Architecture) koja definira XML arhitekturu za razmjenu klinickih dokumenata. U sijecnju 2005 izdana je druga verzija CDU. Verzija 3 HL7 (najnovija do ovog trena) ce inicijalno sadržavati iskljucivo XML kodiranje.

8. OBLIK EDI PORUKE

Potpuna EDI eletronicka izmjena podataka izmedu poslovnih partnera se odvija u osnovnim jedinicama koje se nazivaju poruke (messages), ili transakcijski skupovi (transaction set). Transakcijski skup može predstavljati samostalni poslovni dokument (primjerice narudžbenica ili racun), ali moguce je da jedan transakcijski skup sadrži više primjeraka poslovnog dokumenta, kao npr. u zahtjevima u zdravstvu. ("Health Care Claim transaction set" može sadržavati više zahtjeva za istog pružatelja usluga)

Tokom vremena poslovna zajednica je razvila seriju standardiziranih transakcijskih formata za pokrivanje širokog raspona potreba poslovne komunikacije.

Svaki transakcijski skup je definiran opširnim skupom podatkovnih elemenata, koji su potrebni za pojedini poslovni dokument, sa specificiranim formatima i nizovima za svaki podatkovni element. Kombinacije srodnih podatkovnih elemenata se grupiraju u segmente ili logicki povezane grupe podataka. Svi srodni segmenti se tada grupiraju zajedno. Prethodi im transakcijsko zaglavlje, a nakon podatkovnih elemenata slijedi transakcijski zapis kraja (transaction trailer record).

Ako transakcijski skup sadrži više od jedne transakcije (više narudžbenica koje se šalju istom prodavacu), toj skupini transakcija prethodi drugaciji zapis koji se naziva funkcionalno grupno

zaglavlje (functional group header), a nakon skupine transakcija bi došao zapis kraja funkcionalne grupe (functional group trailer).

Funkcionalne grupe su ukljucene u "razmjene" (interchange) koje obuhvacaju svepodatke koji se šalju izmedu poslovnih partnera.

Opis navedenih elemenata:

Podatkovni element:

Podatkovni elementi su najmanje jedinice informacije u EDI porukama i predstavljaju jednostruki element informacije (primjerice cijenu artikla, opis artikla i slicno).Definicija podatkovnog elementa opisuje:- tip podatka (numericki, alfanumericki, datum, vrijeme)- minimalna i maximalna dozvoljena duljina- šifra ili uvjetne vrijednosti koje se moraju promatrati zajedno sa odredenimvrstama podataka

11

Podatkovni segment:Podatkovni segment se sastoji od niza povezanih podatkovnih elemenata u odredenom redoslijedu. Primjerice, adresni segment se može sastojati od grada, države i poštanskog broja, od kojih svaki predstavlja podatkovni element. Svakom segmentu prethodi dva ili tri znaka koji služe kao identifikacija segmenta (Segment ID), a ti znakovi opisuju prirodu podataka koji su ukljuceni u segment. Svaki podatkovni element u segmentu je odvojen od drugih posebnim znakom koji se naziva delimiter podatkovnih elemenata. Kraj segmenta se takoder oznacavaposebnim znakom (segment terminator).

Razmjena (interchange):Razmjena je potpuna EDI poruka koja se šalje od jednog poslovnog partnera drugome, koja može obuhvacati višestruke funkcionalne grupe i transakcijske skupove. Pocetak i kraj razmjene su takoder oznaceni posebnim kontrolnim segmentima koji oznacavaju izmedu ostalih stvari i pošiljatelja i primatelja razmjene. Identifikator segmenta zaglavlja razmjene je "ISA", a identifikator segmenta oznake kraja razmjene je "IEA".

Ovi primjeri se odnose na ANSI ASC X12 standard, ali se može vidjetiopcenita struktura EDI poruka. Te poruke se mogu promatati kao više omotnica kojesu umetnute jedna u drugu. Neke od njih mogu biti i višestruke, kako je opisano.

Primjer EDI poruke:

ISA*00*0000000000*01*01*PASSWORDME*01*123456789bbbbbb*987654321bbbbbb*890714*2210*U*00204*000000008*0*P*:GS*IN*012345678*087654321*900509*2210*000001*X*002040ST*810*0001BIG*900713* 1001 *950625*P98932N1*BT*ACME DISTRIBUTING COMPANYN3*P.O. BOX 33327N4*ANYTOWN*NJ*44509N1*ST*THE CORNER STOREN3*601 FIRST STREETN4*CROSSROADS*MI*48106N1*SE*SMITH CORPORATIONN3*900 EASY STREETN4*BIG CITY*NJ*15455PER*AD*C.D.JONES*TE*618555823ITD*01*3*2**IOITI**3*CA*12.75**VC*6900ITI**12*EA*.475**VC*P450ITI**4*EA*.94**VC*1640YITI**I*DZ*3.4**VC*1507TDS*5111CAD*M****CONSOLIDATED TRUCKCTT*4*20SE*21*000001GE*1*000001IEA*1*000000008

12

9. XML i EDI

Godinama se poduzeca koriste EDI komunikacijom da bi ubrzali svoje poslovanje sa prodavacima kupcima i poslovnim partnerima. Sa pojavom XML-a kao nacina za oznacavanje dijelova teksta, stvorene su mnoge nove mogucnosti za elektronicku razmjenu informacija.

U ranom stadiju razvoja EDI komunikacije, partneri koji su trgovali su nazivali medusobne BBS-ove (bulletin board system) i na taj nacin razmjenjivali poruke. To je uzrokovalo vrlo zamršenu mrežu linija izmedu partnera. Odgovor na to je pojava VAN-ova (value added network) koji su omogucavali medusobnu razmjenu EDI dokumenata. No takav nacin razmjene je skup za korištenje, i mala poduzeca traže jeftiniji nacin za uklapanje u EDI nacin poslovanja koji namecu veci poslovni partneri. Internet se postepeno pretvorio u veliku, stabilnu i financijski dostupnu mreža i time postaje najlogicniji odabir za razmjenu EDI poruka.

No, i dalje ostaje problem prilagodbe malih sudionika u EDI poslovanju, u prilagodbi standardima koje koriste veca poduzeca. Cak i prije pojave XML/EDI komunikacije, postojali su sustavi koji su koristili SMTP, HTTP i ostale protokole za razmjenu EDI poruka. XML tehnologija je vrlo povezana sa Internetom i široko se koristi. Posljedica toga je da mnogi programski alati imaju sposobnost interpretacije XML dokumenata i baratanje njima. Web browseri, uredivaci teksta imaju ugradene funkcije za korištenje XML-a. Zbog toga nije više nužno da mala poduzeca placaju skupu ugradnju tradicionalnih EDI sustava. Osim toga, XML je pogodan zbog svoje jednostavnosti koju pruža. Primjerice jednostavna tekstualna poruka poslana na tradicionalan EDI nacin zahtijeva poštovanje krute strukture EDI poruka i time dobiva nepotrebnu glomaznost i složenost. Korištenjem XML-a za oznacavanje takve poruke smanjuje se kompliciranost takvih poruka.

Razvoju korištenja XML-a umjesto postojecih EDI standarda se pridaje velika pozornost u svijetu. Standardi za takvu komunikaciju se još moraju razviti, ali cini se da je XML slijedeci korak u razmjeni poslovnih podataka izmedu poduzeca. Postoje programski alati koji služe za pretvaranje teško citljivih EDI poruka u XML oblik koji se tada lako može procesirati uporabom primjerice Xquery alata.

Primjer kako izgleda EDI poruka:ISA:00: :00: :01:1515151515 :01:5151515151 :041201:1217:U:00403:000032123:0:P:*~GS:CT:9988776655:1122334455:20041201:1217:128:X:004030~ST:831:00128001~BGN:00:88200001:20041201~N9:BT:88200001~TRN:1:88200001~AMT:2:100000.00~QTY:46:1~SE:7:00128001~GE:1:128~IEA:1:000032123~

Iza svakog zapisa nalazi se terminator "~" (tilda). Oznake za prijelaz u novi redne postoje (tekst je prelomljen na ovakav nacin radi lakšeg promatranja). Iza svakogterminatora postoji specifikator vrste zapisa.

13

Osim toga i na pocetku poruke postoji oznaka koja govori o kojem obliku X12 poruke se radi. Takva poruka se pomoću nekog od alata za pretvorbu (npr. Stylus studio) pretvara u XML oblik:

<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?><wsedi xmlns="http://www.wsedi.org/ns/edi/4.1/"><segment><code>ISA</code><element>00</element><element>00</element><element>01</element><element>1515151515</element>

14

10. ZAKLJUČAK

Elektronska razmjena podataka postala je neophodan način poslovanja modernih poduzeća. Postoji više standarda koji propisuju način odvijanja takve komunikacije koji su stvoreni s namjerom da se ubrza postupak međudjelovanja između poduzeća i time smanje troškovi korištenja starijih načina komunikacije (papir).

Veća poduzeća sve više inzistiraju na korištenju takvih tehnologija. Kako bi se takav način komunikacije približio manjim poduzećima koji raspolažu manjim novčanim sredstvima, umjesto pružatelja usluga VAN, sve više se koristi globalno raširena mreža Internet. Isto tako teži se korištenju XML tehnologija koje su klasična struktura korištena na Internetu, kao slijedećem koraku u razvoju razmjene podataka elektronskim putem.

15

11. LITERATURA

dr. Mladen Radivojević, E-poslovanje/Marketing informacioni sistemi, Banja Luka 2007.

Srića, V., Kliment, A., Knežević, B, Uredsko poslovanje - strategija i koncepti automatizacije ureda, Sinergija, Zagreb, 2003.

http://hr.wikipedia.org/wiki/XML

http://pvprm.zesoi.fer.hr/2002-2003-web/studenti-rad/sajnicd/seminar.htm

16