Inenjerska ekonomija (dio je ekonomike poduzea) izuava metode i tehnike za donoenje dugoronih investicijskih odluka.Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti objavljena je u NN br. 58/7

Zakon o trgovakim drutvima- fizika osoba pojedinac, ovjek (nositelj prava i obveza)- pravna osoba skupina ljudi organizirana u instituciju koja je nositelj prava i obveza (npr. poduzee)- trgovako drutvo pravna osoba ije su osnivanje i organizacija utvreni ZTD-om- trgovako drutvo svoje pravne osobe stjee upisom u sudski registar- tvrtka ime po kojim trgovako drutvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu (utvruje se izjavom o osnivanju, drutvenim ugovorom ili statutom trgovakog drutva)- vrste trgovakih drutava:- drutvo osoba javno trgovako drutvo, komanditno drutvo- drutvo kapitala dioniko drutvo, drutvo s ogranienom odgovornouD.d.- trgovako drutvo u kojemu lanovi (dioniari) sudjeluju u ulozima u temeljnome kapitalu (podijeljen na dionice)- u vlasnitvu je dioniara- ukupna vrijednost svih izdanih dionica ini temeljni kapital dionikog drutva (kapital koji se ulae u drutvo)- dionice mogu biti u vlasnitvu jednog ili vie lanova- najvii organ je skuptina (odluke se donose glasanjem) koju saziva upravaD.o.o.- trgovako drutvo u koje jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba ulau temeljne uloge s kojima sudjeluju u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu- drutvo osniva jedna ili vie pravnih ili fizikih osoba (ne odgovaraju svojom imovinom)- svaka osoba ulae kapital koji je dio temeljnog kapitala- temelji se na ugovoruOsnivanje poduzea (u trgovakom sudu)- pismenom prijavom, zahtjevom, izdaje se Rjeenje o upisu u sudski registar- u registar se upisuju: matini broj, tvrtka, sjedite (mjesto), djelatnost, osobe ovlatene za zastupanjeObrt- samostalno i trajno obavljanje doputenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom- razlikuje slobodne (nije potreban ispit o strunoj osposobljenosti) i vezane (potreban ispit) obrte- obrtnik se moe upisati u registar kao trgovac pojedinacTrgovac pojedinac fizika osoba koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtu i upisana je u trgovaki registar kao trgovac pojedinac.Dionica vrijednosni papir koji prikazuje vlasniki udjel u nekom dionikom poduzeuDioniar fizika ili pravna osoba koja ima dioniceDiler fizika ili pravna osoba koja kupuje i prodaje vrijednosne papire (dionice) radi zaradeJavno poduzee poduzee u vlasnitvu drave ili manjih lokalnih jedinicaKapital ukupna vrijednost fizike, financijske i intelektualne imovineOsnivaka dobit financijska sredstva koja se stjeu prodajom dionicaOsnivake dionice prve izdane dionice kod osnivanja dionikog drutvaPovlatene dionice dionice s boljim poloajem od drugihDividenda dobit po dioniciStatut dionikog drutva akt dionikog drutva koji ureuje odnose u drutvuTrgovaki registar slubena evidencija koja se vodi u trgovakom suduiro raun raun koji fizike ili pravne osobe otvaraju u banci (plaanje dugovanja)

Poslovna sredstva poduzeaProfit kratkoroni cilj poduzeaRazvitak/jaanje dugoroni cilj poduzea- proizvodni ciklus ine sredstva poduzea --> sredstva za rad, predmeti rada, rad (N R P R' N' (dobit))--> prva podjela- sredstva za rad + predmeti rada = sredstva za proizvodnju - amortizacija troenje sredstva za rad- fiziko troenje i ekonomsko zastarijevanje- metoda --> vremenska (proporcionalna, progresivna, degresivna) i funkcionalna- sredstva za rad troe se postepeno, prenose dio svoje vrijednosti na novi proizvod (materijalno)- predmeti rada troe se odjednom, prenose cijelu svoju vrijednost na novi proizvod (materijalno i vrijednosno)- rad plaa (vrijednosno)--> druga podjela- prema porijeklu sredstva od osnivaa, sredstva koja se stvaraju tijekom aktivnosti- prema trajanju koritenja sredstva osnovna (dugotrajna > 1 g.) i obrtna sredstva (kratkotrajna < 1 g.)Osnovna sredstva nenovana sredstva koja se samo novano izraavaju (koliina x cijena = vrijednost)- traju vie od godinu dana, postepeno se troe- rashodovanje odstranjivanje sredstva iz evidencija koja se vie ne koriste- prodati kada se sredstvo vie ne koristi ili se eli zamijeniti nekim drugim sredstvom- dati u najam ako se ne moe prodati ili je isplativijeObrtna sredstva potpuno se troe, svoju vrijednost prenose na novostvoreni uinak, imovina kojom se raspolae unutar godine dana (N R N')

Ukupan prihod = koliina uinaka (proizvodi, usluge) x jedinina prodajna cijena

Trokovi- trokovi poslovanja izdatci koji nastaju poslovanjem poduzea- trokovi proizvodnje nastaju tijekom proizvodnje odreene koliine uinakaTrokovi proizvodnje- sredstva za rad (alati, oprema, objekti, strojevi)- predmeti rada (sirovine, gradiva)- radne snage (ovjek, njegov rad i znanje)Utroak (koliina kom, t, m', m2, m3) x jedinina nabavna cijena = trokovi (kuna, euro)- isplate novana davanja za nabavu sredstava za proizvodnju- troak nastaje prije izdatka materijal nabavljen i utroen, ali nije plaen dobavljau- izdatak nastaje prije troka stroj je nabavljen i plaen, troi se tijekom proizvodnje- rashodi --> redoviti i izvanredni- gubitak viak rashoda nad prihodima- dobit viak prihoda nad rashodima- prihod nastaje prodajom proizvodaPodjela trokova- materijalni trokovi = utroak x nabavna cijena materijala- trokovi osnovnih sredstava = koliinski izraz potronje osnovnog sredstva x cijena troenja osnovnog sredstva- trokovi rada = koliina potroenog rada x cijena rada- za svaki se troak utvruje koliina i cijena

Materijalni trokovi --> kratkotrajna imovina, materijal se troi odjednom- trokovi odranja: preventivno (pranje, ienje od korozije, podmazivanje)- tekue (mali trokovi)- investicijsko (manji broj veih popravaka, zamjena dijelova)Troenje radne snage = koliina uloenog rada (radni dani, sati rada) x cijena radaVrste trokova rada:- izravni (neposredni) plae sezonskih radnika- reijski (posredni) za vremensko razdobljeBruto plae plaa za izvreni rad, razni dodatci na plau, naknade plaePodjela trokova: direktni (izravni) materijal za izradu, plae radnika, amortizacija obrauna- indirektni (posredni) rasporeuju se na nositelje po kljuu ili faktoru OTI, OTUPOpi trokovi izrade, opi trokovi uprave i prodaje- nositelji troka proizvodi i uslugeCijene kotanja (ukupni trokovi) direktni t. + indirektni t. + amortizacija = cijena kotanjaCijena kotanja + dobit/dobitak/profit = prodajna/ponudbena cijenaStupnjevi koritenja kapaciteta- minimalan, MTR (prihod = trokovi), optimalni (dobit najvea), ostvareni, realni, maksimalniIskoritenost kapaciteta: fiksni (stalni) --> apsolutni , relativni- varijabilni (promjenjivi) --> proporcionalni, progresivni, degresivniRaunanje MTR-a (mrtve toke rentabiliteta)Ukupan prihod ukupni trokovi = 03