ekonomika pČelarenja

EKONOMIKA PČELARENJA

1. OSNOVNA I OBRTNA SREDSTVA U PČELARENJU

SREDSTVA ZA PROIZVODNJU

• sredstva za proizvodnju (poslovna sredstva) su sva sredstva koja služe za obavljanje (pčelarske) proizvodnje

• osnovna (stalna) sredstva – dugotrajno su vezana u procesu poslovanja, postupno se troše i u dugom razdoblju svoju ukupnu vrijednost prenose na gotove proizvode ili usluge, a svojom supstancijom ne ulaze u sastav dobivenih proizvoda

• obrtna (tekuća sredstva) – su oblici kratkotrajnih ulaganja u poslovanje

Prikaz imovine, obveza i kapitala

BILANCAAKTIVA PASIVA

Dugotrajna imovina (stalna sredstva)

ObvezeOsnova sredstva (skladište s punionom, košnice s pčelama…)Kratkotrajna imovinaZalihe meda, i ostalih pčelinjih proizvoda

KapitalPotraživanja (potraživanja od kupaca

Financijska imovina (novac na računu)

Aktiva i pasiva bilance moraju biti jednake, dakle A = P !!!

Imovina se dijeli na dugotrajnu (osnovnu) imovinu i kratkotrajnu (obtnu) imovinu.

Uvjeti koje mora ispunjavati imovina da bi je svrstali u dugotrajnu imovinu su:•da traje više od godinu dana,•da je pojedinačna nabavna vrijednost imovine veća od 3.500,00 kn•da od nje očekujemo buduću ekonomsku koristi i •da je u našem posjedu.

Oblici osnovnih sredstava

Prema uvriježenoj računovodstvenoj podjeli dugotrajna imovina može se prikazati kao:•zemljište•šume•građevinski objekti•oprema (postrojenja, strojevi, uređaji)•višegodišnji (trajni) nasadi•osnovno stado •dugotrajna nematerijalna imovina (osnivačka ulaganja, izdaci za istraživanje i razvoj, patenti, licence, koncesije, goodwill i sl.)

Stjecanje i vrijednost osnovnih sredstava

Prema pozitivnom računovodstvenom okviru stjecanje dugotrajne imovine uključuje sve troškove koje smo imali do trenutka stavljanja imovine u uporabu. To možemo prikazati kao:1.kupovna (fakturna) vrijednost – vrijednost koja je navedena u računu ili računima dobavljača2.zavisni troškovi koji se mogu dovesti u vezu sa stjecanjem imovine (troškovi prijevoza, osiguranja transporta, utovar, istovar, troškovi montaže, obuka, troškovi kamata (ukoliko je imovina kupljenja kreditom, ali samo trošak kamata do trenutka stavljanja imovine u uporabu)

Dugotrajna imovina troši se kroz više godina, te se trošak trošenja imovine otpisuje kroz postupak otpisa ili amortizacije dugotrajne imovine. To znači da trošak dugotrajne imovine opterećuje naše rashode kroz vijek trajanja (korištenja) iste. Npr. ako je vijek trajanja jedne košnice (uz pretpostavku da je NV košnice veća od 3.500,00 kn) 5 godina, to znači da će se kroz pet godina svake godine otpisivati (priznati u trošak) 20% vrijednosti košnice. Ovakav način obračuna amortizacije ne linearna amortizacija koja je propisana u Republici Hrvatskoj.

Oblici osnovnih sredstava u pčelarstvu

• zemljište – na kojem može biti postavljen pčelinjak, građevinski objekt, skladišni prostor itd. (na zemljište se ne obračunava amortizacija jer je pretpostavka da su prirodna bogatstva nepotrošiva)

• građevinski objekti – za centrifugiranje meda, skladištenje krupne i sitne ambalaže te pčelinjih proizvoda, punionica – pakirnica itd.)

• transportna sredstva – za transport pčelinjaka, ambalaže i inventara

• oprema, uređaji i strojevi – komore za pasterizaciju, linije za ambalažiranje pčelinjih proizvoda, vrcaljke, pčelarske vage, košnice itd.

Oblici obrtnih sredstava (kratkotrajne imovine)

• novčana sredstva (u blagajni i na žiroračunu te devizna sredstva i kratkoročni vrijednosni papiri)

• potraživanja od kupaca (pravo naplate prodanih proizvoda i usluga)

• sirovine i materijal u širem smislu (rezervni dijelovi, sitni alat, inventar i ambalaža)

• proizvodnja u tijeku (sva ulaganja ostvarena u proizvodnji u određenom razdoblju)

• gotovi proizvodi i usluge

Oblici obrtnih sredstava u pčelarstvu

• novac• potraživanja od kupaca

• pogače i šećer• veterinarski lijekovi• satne osnove• pčelarski pribor (dlijeto, dimilica, pčelarska kapa, čavli,

žica, itd.)• ambalaža za med

• sve vrste pčelinjih proizvoda u raznim fazama dorade• gotovi pčelinji proizvodi

2. POREZNI ASPEKT PČELARA

TIPOVI PČELARA

• Hobisti – do 30 košnica

• Razvojni pčelari – od 31 do 60 košnica

• Poluprofesionalni pčelari – od 61 do 150

• Profesionalni pčelari – više od 151 košnica

OBLICI ORGANIZIRANJA

U pravilu oblici organiziranja povezani su sa tipom pčelara, pa tako kažemo da se najčešće pčelari registriraju kao:

•OPG – obiteljska poljoprivredna gospodarstva•Obrtnici – poljoprivreda i šumarstvo•Trgovačka društva (uglavnom profesionalni pčelari)

Poljoprivrednik – obrtnik

• na poljoprivrednog proizvođača koji je registrirao poljoprivredni obrt, u skladu s odredbama Zakona o obrtu, također se na isti način primjenjuju odredbe Zakona o porezu na dohodak i Zakona o PDV-u po pitanju vođenja poslovnih knjiga i obveze plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja

• poljoprivrednici – obrtnici dužni su učlaniti se u Hrvatsku

obrtničku komoru i plaćati komorsku članarinu

• plaćaju i veće iznose za obvezna osiguranja, ali imaju i veća prava iz područja zdravstvene zaštite i mirovinskog osiguranja

Poljoprivreda u poreznom sustavu

• Zakon o porezu na dohodak (N.N. br. 117/04, 73/08, 80/10, 114/11 i 22/12)

• Zakon o porezu na dobit (N.N. br. 117/04, 146/08, 80/10 i 22/12)

• Zakon o porezu na dodanu vrijednost (N.N. br. 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09 i 22/12)

• Zakon o doprinosima (N.N. br. 84/08, 152/08, 94/09,

18/11 i 22/12)

Poljoprivreda u poreznom sustavu

• prema hrvatskim poreznim propisima, fizičke osobe (zaposlenici, poljoprivrednici, obrtnici) obveznici su plaćanja poreza na dohodak, a pravne osobe (tvrtke, zadruge) obveznici su plaćanja poreza na dobit

• obveznici poreza na dohodak plaćaju i prirez porezu na dohodak ako imaju prebivalište na području općine/grada koji su propisali takvu obvezu

• osnovica za plaćanje prireza je iznos poreza na dohodak

• svi obveznici plaćanja poreza na dohodak obvezni su plaćati i doprinose za obvezna osiguranja (zdravstveno i mirovinsko osiguranje)

Poljoprivrednik u sustavu PDV-a

• Zakonom o porezu na dohodak određeno je da su „fizičke osobe” po osnovi djelatnosti poljoprivrede i šumarstva obveznici poreza na dohodak, ako su po toj osnovi obveznici poreza na dodanu vrijednost prema posebnom zakonu te ako ostvaruju poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima

• poljoprivrednici koji su isporučili dobra u vrijednosti većoj od 230.000 kn dužni su prijaviti se u sustav PDV-a po sili zakona ili u njega moću ući dobrovoljno, a time će postati i obveznici plaćanja poreza na dohodak


• poljoprivrednici se, kao i svi ostali poduzetnici, u sustav PDV-a moraju prijaviti sami, u područnoj ispostavi porezne uprave prema mjestu prebivališta, popunjavanjem obrasca P-PDV

• ulaskom u sustav PDV-a, poljoprivrednici, kao što je navedeno, postaju i obveznici poreza na dohodak i popunjavaju obrazac RPO, čime se uvode u registar obveznika poreza na dohodak i time stiću status «fizičke osobe – poreznog obveznika»


• dužni su voditi pojednostavljeno knjigovodstvo u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak– Knjiga primitaka i izdataka, – Popis dugotrajne imovine, – Knjiga prometa i evidencija o tražbinama i obvezama)

• te Zakona o PDV-u – Knjiga ulaznih računa i – Knjiga izlaznih računa

• u Hrvatskoj se primjenjuju tri porezne stope PDV-a: 25%, 13% i 5 %


• osnovica za obračun poreza na dodanu vrijednost je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge

• naknadom se smatra sve ono što primatelj dobara ili usluga (kupac) treba dati ili platiti za isporučena dobra i obavljene usluge, osim poreza na dodanu vrijednost

• PDV naplaćen kupcima za isporuke dobara i usluga po izlaznim računima nije prihod poreznog obveznika niti je PDV plaćen dobavljačima po ulaznim računima (tzv. pretporez) rashod poreznog obveznika


• ukoliko je iznos za naplaćeni PDV po izlaznim računima veći od PDV-a plaćenog po ulaznim računima, obveznik je razliku dužan uplatiti u državni proračun

• ako je plaćeni PDV po ulaznim računima veći od naplaćenog PDV-a obveznik može tražiti povrat poreza (porezna uprava dužna je povrat izvršiti u roku od 30 dana) ili ga može ostaviti za plaćanje budućih poreznih obveza u narednim razdobljima


• PDV se obračunava i prijavljuje lokalnoj ispostavi porezne uprave mjesečno ili tromjesečno što ovisi o vrijednosti isporuka u prethodnoj godini (ako je vrijednost manja od 800.000 kn tromjesečno, a ako je veća mjesečno)

• na kraju godine obvezno se podnosi i godišnja prijava PDV-a

• porezni obveznik dužan je sam, u skladu sa Zakonom propisanim rokovima, na vrijeme izvršiti obračun i prijavu PDV-a

Porez na dohodak

• porezni obveznik je fizička osoba koja ostvaruje dohodak, a dohotkom se smatraju primici ostvareni od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava, kapitala, osiguranja i drugih primitaka

• djelatnost poljoprivrede i šumarstva smatra se samostalnom djelatnošću koja je oporeziva porezom na dohodak ako je po osnovi obavljanja djelatnosti poljoprivrednik obveznik PDV-a ili ako ostvaruje poticaje na način i pod uvjetima propisanim posebnim zakonima

• poreznu osnovicu čini dohodak (razlika između primitaka i izdataka nastalih u poreznom razdoblju) umanjena za preneseni gubitak i porezne olakšice

OBRAČUN DOHOTKA

PRIMICI-IZDACI

= BRUTO DOHODAK-POREZNE OLAKŠICE-PRENESENI GUBITAK

= POREZNA OSNOVICA-POREZ (progresivne stope 12%, 25% i 45%)

= NETO DOHODAK

Porez na dohodak

• porez na dohodak plaća se u mjesečnim predujmovima, čije iznose određuje porezna uprava na temelju dohotka ostvarenog u prethodnoj godini

• na kraju godine podnosi se godišnja prijava poreza na dohodak, kako bi se utvrdio stvarno ostvareni dohodak

• na temelju toga utvrđuje se da li je tijekom godine putem predujmova poreza na dohodak uplaćeno više poreza pa je ostvareno pravo na povrat ili je plaćeno manje poreza u odnosu na ostvareni dohodak pa treba izvršiti nadoplatu

Porez na dohodak

• Porez na dohodak plaća se po 3 stope, ovisno o visini dohotka:

– 12 % < 2.200 – 25 % od 2.200 – 8.800– 40 % > 8.800

Porez na dohodak

• poduzetnici - obveznici plaćanja poreza na dohodak posluju u skladu sa tzv. «načelom blagajne» što znači da primitak nastaje onda kada su prodana dobra stvarno naplaćena, odnosno izdatak nastaje onda kada su kupljena dobra stvarno i plaćena. Isto načelo primjenjuje se i na obvezu uplate naplaćenog PDV-a odnosno na pravo na povrat plaćenog PDV-a po ulaznim računima

• obveznici poreza na dohodak (poljoprivrednici) posluju putem naplaćenih i plaćenih računa, za razliku od pravnih osoba koje su obveznici poreza na dobit i posluju putem izdanih i primljenih računa

• poljoprivrednik koji je 15. svibnja primio račun koji može platiti 10. lipnja, tek u lipnju kada ga stvarno i plati može knjižiti račun odnosno poslovni izdatak i pretporez u poreznim knjigama

SPECIFIČNOSTI OPG -a

OPG su obiteljska poljoprivredna gospodarstva čija djelatnost može biti i pčelarstvo.

S poreznog aspekta OPG se tretiraju na isti način kao i poslovanje obrta (slobodnih zanimanja) s slijedećim razlikama:•u sustavu su PDV bez obzira na ostvarene primitke radi mogućnosti ostvarivanja poticaja,•nisu u sustavu fiskalizacije

3. PRIHOD I RASHODI U PČELARSTVU

POSLOVNA USPJEŠNOST

RAČUN DOBITI I GUBITKA

Osim navedenih oblika organiziranja (obrt i OPG), pčelari se mogu registrirati i kao trgovačka društva.

S poreznog aspekta znači da postaju obveznici poreza na dobit i obveznici poreza na dodanu vrijednost.

Načelo računovodstvenog tretmana poslovanja koje se koristi prilikom priznavanja poslovnih događaja zove se „načelo nastanka događaja”, a umjesto primitaka i izdataka koriste se pojmovi prihoda i rashoda!

PRIHODI – nastaju kao posljedica povećanja imovine ili smanjenja obveza, odnosno predstavljaju poslovne učinke prodanih proizvoda ili usluga, a krajnji efekt je povećanje zarade (dobiti).

PRIHODI:•redovni

– poslovni– financijski

•izvanredni

RASHODI – nastaju kao posljedica trošenja, odnosno smanjenja imovine ili povećanja obveza, utiču na smanjenja glavnice ili kapitala poduzeća. Predstavljaju vrijednost utrošaka (sirovina, materijala, ljudskog rada…) koji su bili prijeko potrebni za stvaranje poslovnih učinaka.

RASHODI:•redovni

– poslovni– financijski

•izvanredni

Prihodi i rashodi temeljni su elementi uspješnosti poslovanja.

To znači da upravo odnosom te dvije kategorije možemo izračunati uspješnost našeg poslovanja. Uspješnost poslovanja izražava se kroz temeljni financijski izvještaj Račun dobiti i gubitka.

• Prihode u pčelarskoj proizvodnji najvećim dijelom čine sredstva dobivena:– prodajom meda,– poticaji i – ostali pčelinji proizvodi su zastupljeni ali čine mali dio prihoda

(svrstani pelud, vosak, propolis, košnice, med u saću i matice)

POTICAJI (državne potpore)Pravilnik

o uvjetima i načinu provedbe posebnih mjera pomoći za sektor pčelarstva u 2014. godini prema nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje od 2014.

do 2016. godine

Mjere koje se provode tijekom odvijanja/važenja Programa su:

1. kontrola i suzbijanje varooze;

2. kontrola kvalitete meda;

3. obnavljanje pčelinjeg fonda;

4. racionalizacija troškova selećeg pčelarenja;

5. tehnička pomoć pčelarima;

6. primijenjena istraživanja u pčelarstvu.

Potpore koje se ostvaruju putem ovih mjera propisane su gore navedenim Pravilnikom

Troškovi za koje se ne može ostvariti potpora su:•porezi, uključujući porez na dodanu vrijednost,•carinske i uvozne pristojbe, i sve ostale naknade,•novčane kazne, financijske kazne i troškove parničnog postupka,•rabljene opreme,•troškovi transporta,•bankovni troškovi, troškovi jamstava i slične naknade,•troškovi pretvaranja, naknade i tečajni troškovi vezani uz račune u eurima, kao i drugi isključivo financijski izdaci,•plaćanja u naturi,•svi troškovi održavanja, amortizacije i najma.

• Rashodi (troškovi) u pčelarskoj proizvodnji najčešće čine troškovi:– materijala,– energije,– vlastitog i tuđeg rada,– amortizacija– investicijsko održavanje, te – ostali neizravni troškovi

• Profesionalni pčelari imaju najmanje troškove po kilogramu meda, ali su njihovi ukupni troškovi najveći

• Najveće troškove po košnici imaju razvojni pčelari.

Udio troškova tuđeg i vlastitog rada, troškova materijala i energije, te ostalih neizravnih troškova u

ukupnim troškovima, po skupinama (kn)

Osnovni financijski pokazatelji uspješnosti

Pokazatelji uspješnosti su:

•Proizvodnost rada (produktivnost)

•Ekonomičnost

•Rentabilnost

Proizvodnost rada (produktivnost)

Produktivnost je mjera uspješnosti rada koje predočuje učinkovitost rada izraženu odnosom između ostvarene količine učinaka i količine rada upotrijebljenog za njeno ostvarenje.

Proizvodnost predstavlja efikasnost korištenja rada!

Proizvodnost rada = količina učinaka (Q) / količina rada (S)

Ekonomičnost

Pokazatelji ekonomičnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda.

Ovaj se pokazatelj izračunava temeljem podataka iz računa dobiti i gubitka

Ekonomičnost ukupnog poslovanja = ukupni prihodi / ukupni rashodi

Na temelju ovog pokazatelja može se donijeti parcijalni zaključak o uspješnosti poslovanja, naravno što je koeficijent veći veća je i uspješnost poslovanja.

Rentabilnost

Rentabilnost je ekonomsko mjerilo uspješnosti koje predočuje unosnost uloženog kapitala u nekom vremenskom razdoblju, odnosno nekom poslu, a iskazuje se odnosom poslovnog rezultata (profita) i uloženog kapitala.

Rentabilnost (r) = (poslovni rezultat / uloženi kapital) x 100

Kao uloženi kapital uzimaju se:•vlastiti kapital poduzeća (poslovni fond, dionički kapital, trajni ulozi fizičkih i pravnih osoba)•sredstva poduzeća (vrijednost uloženih sredstava u poslovanju kao što su obrtna sredstava, neamortizirani dio osnovnih sredstava, dugoročna i kratkoročna financijska ulaganja)

Kod izračuna rentabilnosti dobiva se stopa unosnosti uloženog kapitala koja se može usporediti s aktualnim kamatama na štednju u banci. Ako je stopa rentabilnosti veća od aktualne bančine stope, kapital je dobro uložen.

Literatura:• Karić, M. 2002. Kalkulacije u poljoprivredi. Sveučilište J. J. Strossmayera,

Poljoprivredni fakultet, Osijek• Kezić, N., Bubalo, D., Grgić, Z., Dražić, M., Barišić, D., Filipi, J., Jakopović, I., Krakar,

D., Palčić-Jakopović, K., Ševar, M., Tretinjak, V. 2012. Konvencionalno i ekološko pčelarenje. Priručnik, vlastita naklada, Zagreb.

• Tucak, Z., Bačić, T., Horvat, S., Puškadija, Z. 2005. Pčelarstvo. Sveučilište J. J. Strossmayera, Poljoprivredni fakultet, Osijek.

• Žager, K., Vašiček, V., Žager, L. 2004. Računovodstvo za neračunovođe. Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb.

• Barlović, N., Kezić, J., Osmanagić Bedenik, N., Grgić, Z. 2009. Economic Effi ciency of Beekeeping in Croatia. Agriculture Conspectus Scientificus 1: 51-54.

• Gugić, J., Par, V., Njavro, M., Matijaš, J. 2010. Ekonomska efikasnost pčelarsko-maslinarskog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Agronomski glasnik 6: 331-344

• Kezić, J. 2009. Profitabilnost konvencionalne i ekološke pčelarske proizvodnje. Doktorski rad. Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zagreb.

• Puškadija, Z. 2001. Tehnološka i socioekonomska analiza pčelarstva Republike Hrvatske. Magistarski rad. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

• Zmaić, K. 2008. Osnove agroekonomike. Sveučilište J. J. Strossmayera, Poljoprivredni fakultet, Osijek

HVALA NA PAŽNJI!

ekonomika pČelarenja

Documents