ekonomski i socijalni uticaj covid-19pubdocs.worldbank.org/en/884121588146584909/wb-rer17...kad je...

ZAPADNI BALKAN REDOVNI EKONOMSKI IZVJEŠTAJ br.17 | proljeće 2020.

Ekonomski i socijalni uticaj COVID-19

BILJEŠKE ZA ZEMLJE

RER No. 17 predstavlja zbirku bilješki o Ekonomskom i socijalnom uticaju COVID-19, koje će biti objavljene u dva dijela. Prvi dio se sastoji od tri bilješke: „Prikaz stanja: Pregled situacije i osjetljivosti ekonomija Zapadnog Balkana kako se suočavaju s COVID-19“; „Izgled: Teška vremena zahtijevaju dobru ekonomiku“; i Bilješke za zemlje Zapadnog Balkana. Drugi dio razmatra uticaj COVIDa-19 na konkretne ekonomske oblasti, socijalni sektor i na siromaštvo i distribuciju prihoda u regiji i biće objavljen prilikom predstojećeg e-predstavljanja u maju.

“Ti i ja” autor Tanja Burzanović (Crna Gora)

© 2020 International Bank for Reconstruction and Development/The World Bank 1818 H Street NW Washington DC 20433 Telephone: 202-473-1000 Internet: www.worldbank.org

Ovaj materijal je proizvod osoblja Svjetske banke, uz vanjske doprinose. U njemu izneseni nalazi, tumačenja i zaključci ne odražavaju nužno stavove Izvršnih direktora Svjetske banke, njenog Odbora izvršnih direktora, niti vlada koje oni predstavljaju. Svjetska banka ne garantira tačnost podataka sadržanih u ovom materijalu. Granice, boje, nazivi i ostale informacije prikazane na mapama u ovom materijalu ne impliciraju nikakav sud Svjetske banke u vezi s pravnim statusom bilo koje teritorije, niti potvrđivanje ili prihvatanje tih granica.

Prava i dozvole

Materijal u ovoj publikaciji je zaštićen autorskim pravima. Obzirom da Svjetska banka potiče diseminaciju svojih radova, ovaj se materijal može reproducirati u cijelosti ili dijelom, u nekomercijalne svrhe, ukoliko se u potpunosti navede izvor. Svi upiti o pravima i licencama, uključujući supsidijarna prava, se mogu uputiti World Bank Publication, The World Bank Group, 1818 H Street NW, Washington, DC 20433, USA, fax 202-522-2625, e-mail:[email protected].

Zahvale

Ovaj Redovni ekonomski izvještaj (RER) obuhvata ekonomska kretanja, izglede i ekonomske politike u regiji Zapadnog Balkana: Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.

Tim su predvodili Edith Kikoni i Marc Schiffbauer (vođe projektnog tima). Osnovni tim je činilo osoblje Svjetske banke koje radi na zemljama zapadnog Balkana (uz dodatne doprinose za pojedine bilješke):

Sandra Hlivnjak, Milan Lakićević, Sanja Madžarević-Šujster, Besart Myderrizi, Asli Senkal, Lazar Šestović, Hilda Shijaku, Bojan Shimbov, Christoph Ungerer (Bilješke za zemlje), Asli Senkal i Christoph Ungerer (Bilješka o prikazu stanja) i Natasha Rovo, Lazar Šestović i Collette Wheeler (Bilješka o izgledu).

Anne Grant je pružila podršku na uređivanju, a Budy Wirasmo na dizajnu. Valentina Martinović, Nejme Kotere, Samra Bajramović, Ivana Bojić, Eranda Troqe, Hermina Vuković Tasić, Jasminka Sopova, Boba Vukoslavović, Dragana Varezić i Leah Laboy su pomogle timu.

Distribuciju izvještaja, kao i vanjske i odnose s medijima vodi tim za vanjsku komunikaciju kojeg čine Lundrim Aliu, Anita Božinovska, Paul A. Clare, Ana Gjokutaj, Jasmina Hadžić, Carl P. Hanlon, Artem Kolesnikov, Vesna Kostić, John Mackedon, Mirjana Popović, Kym Louise Smithies i Sanja Tanić.

Tim se zahvaljuje sljedećim osobama; Linda Van Gelder (regionalna direktorica za zapadni Balkan); Lalita Moorty (regionalna direktorica za ravnomjeran rast, financije i institucije); Gallina A. Vincelette (šefica prakse, Globalna praksa za makroekonomiku, trgovinu i investicije, MTI); Enrique Blanco Armas (vodeći ekonomist, MTI); Jasmin Chakeri (vodeći ekonomist, MTI); Michael M. Lokshin (vodeći ekonomist, Ured glavnog ekonomiste za ECA-u); i timovima za upravljanje zemljama zapadnog Balkana za davanje smjernica prilikom pripreme ovog izvještaja. Tim se takođe zahvaljuje za komentare na ranije nacrte ovog izvještaja Ministarstvima financija i Centralnim bankama zemalja Zapadnog Balkana.

Ovaj RER za Zapadni Balkan, kao i prethodna izdanja se mogu naći na: www.worldbank.org/eca/wbrer/.

Nedavna ekonomska kretanja

Albaniju su u kratkom razmaku pogodila dva uzastopna razorna šoka: snažan zemljotres krajem 2019. i globalna pandemija COVID-19 početkom 2020. Ti šokovi dominiraju nedavnim ekonomskim kretanjima i kratkoročnim ekonomskim izgledima.

Zemljotres koji je 26. novembra pogodio Albaniju je bio žestok. Zabilježena su 6,3 stepena po Richterovoj skali, s 51 smrtnim slučajem i 17.000 raseljenih koji su izgubili svoje domove. Štete na fizičkoj imovini i gubici se procjenjuju na 7,5 procenata BDP-a. Štete su iznosile do 26,4 procenta bruto ostvarenog trajnog kapitala u 2018. Najteže su pogođeni turizam i stambeni sektor , iako su bili oštećeni i objekti obrazovnih i zdravstvenih ustanova, kao i druga javna infrastruktura, prerađivački i trgovački kapaciteti.

1 11.490 stambenih jedinica je klasificirano kao uništene ili demolirane i trebaju biti ponovo izgrađene. Daljih 83.745 su djelimično oštećene i trebaju obnovu i popravak. U općini Drač, najvećoj turističkoj destinaciji u Albaniji, nije uništeno mnogo hotela, ali mnogi stambeni objekti su se izdavali turistima.

Aktivnosti albanske vlade i međunarodnih partnera su pomogle u ublažavanju negativnih posljedica po ljude i ekonomiju.

Rast se usporio s 4,1 procenat u 2018., na procijenjena 2,2 procenta u 2019. U prvoj polovni 2019. suša je već bila smanjila proizvodnju električne energije. S obzirom da su se veliki energetski projekti finansirani iz FDI privodili kraju, investicije su usporile, a potrošnja je postala glavni pokretač ekonomije. Kad je zemljotres iz novembra uzrokovao poremećaje BDP-a u četvrtom kvartalu, i potrošnja i investicije su drastično smanjeni.

Na donatorskoj konferenciji u februaru 2020. je upravo bilo prikupljeno 1,15 milijardi € za rekonstrukciju, kad je pandemija COVID-19 u martu uzrokovala nezapamćenu javno-zdravstvenu krizu u zemlji, koja još uvijek traje. Da bi suzbila širenje virusa, Albanija je naredila privremeno zatvaranje ključnih ekonomskih djelatnosti, kao što su restorani, pozorišta i trgovina proizvodima koji nisu nužni za život;

Albanija

• Albaniju su u kratkom razmaku pogodila dva uzastopna razorna šoka: u novembru 2019. zemljotres i u proljeće 2020. pandemija COVID-19, koja je zaustavila veliki dio ekonomije.

• Oslanjanje na turizam, bliske veze sa teško pogođenom italijanskom ekonomijom i ograničen fiskalni prostor, čine Albaniju naročito osjetljivom na krizu COVID-19.

• Čak se i po osnovnom scenariju, u kojem se većina ekonomija početkom ljeta može vratiti u normalan život, u 2020. očekuje pad BDP-a za 5 procenata.

• Projicira se da će recesija i mjere ekonomske podrške povećati fiskalni deficit u 2020. na 5,4 procenta BDP-a, uz rast vladinog duga do 75,8 procenata BDP-a.

• Nakon što se kriza prevaziđe, očekuje se da će ekonomska aktivnost i rekonstrukcija šteta od zemljotresa brzo potaći rast, ali u srednjoročnom periodu će biti potrebne strukturalne reforme.

• Obzirom da je COVID-19 kriza bez presedana, prognoze su naročito neizvjesne. .

| 5

CAD se povećao sa 6,7 procenata BDP-a u 2018. na 7,6 procenata u 2019. Uprkos rekordno velikim prihodima od turizma u 2019., mali izvoz proizvoda i energije, plus veliki uvoz energije, doveli su do povećanja CAD-a. Direktne strane investicije (FDI) u Albaniji su smanjene na 7,6 procenata BDP-a, kako se investiciona faza velikih projekata el. energije i gasa završila. Devizne rezerve koje su nekoliko godina stalno rasle, su na kraju 2019. dostigle 3,3 milijarde €; one pokrivaju preko 6 mjeseci uvoza roba i usluga, što predstavlja adekvatnu zaštitu od negativnih šokova.

Izgled i rizici

Prošlogodišnji zemljotres i ovogodišnja pandemija COVID-a, zajedno, će vjerovatno uvesti Albaniju u recesiju i izložiti je vanjskim i fiskalnim osjetljivostima. Očekivalo se da vladin paket za obnovu poslije zemljotresa od 160 miliona €, uglavnom za stambeni sektor, i privatna potrošnja pruže podršku za kratkoročno povećanje BDP-a potaknuto domaćom potražnjom, što je obično bio slučaj kod sličnih katastrofa.

Međutim, sadašnja zdravstvena kriza je značajno smanjila izglede Albanije za rast. Efekti šokova ponude i potražnje u ekonomiji se mogu spiralno prenositi u nekoliko krugova. Ekonomija će se suočiti sa šokom ponude zbog prekida globalnih lanaca snabdijevanja i smanjenja ponude radne snage zbog karantina i socijalnog distanciranja. Obzirom na akutne neizvjesnosti vezane za trajanje i napredovanje pandemije, mogu se javiti i dodatni efekti potražnje, kao radnici budu gubili svoje prihode, naročito u najviše pogođenim sektorima, kao što su turizam i ugostiteljstvo i trgovina proizvodima koji nisu nužni za život.

ograničila kretanje ljudi; i uvela stroga ograničenja domaćih i međunarodni putovanja. Mnoge djelatnosti, kojima je rad još uvijek dozvoljen, između ostalih tekstilna industrija, rudarstvo, pozivni centri, građevina, morale su ograničiti svoje poslovanje u skladu s uvedenim mjerama. S obzirom na postojeće poremećaje i neizvjestan dalji razvoj događaja, i domaćinstva i poslovni subjekti odgađaju potrošnju koja nije nužna. A snažni ekonomski poremećaji kod glavnih trgovinskih partnera, kao što je Italija, su doveli do kolapsa narudžbi za izvoz.

Albanija je ušla u krizu sa malo prostora za mjere fiskalne i monetarne politike. Uprkos postepenom smanjenju javnog duga i potvrđenom S&P-ovom B+ rangiranju u februaru, javni dug je visok s iznosom od 68 procenata na kraju 2019. Postojale su i značajne potencijalne obaveze i fiskalni rizici vezani za javno-privatno partnerstvo i državna energetska preduzeća. Štaviše, nakon rezanja kamatne stope Centralne banke na 0,5 procenata u martu, ostalo je malo prostora za dodatne konvencionalne monetarne politike.

Banke su dobro kapitalizirane, visoko likvidne i uglavnom se finansiraju iz depozita. Nenaplativi zajmovi (NPL-ovi) su smanjeni putem obaveznog otpisa, prodaje i vansudskog poravnanja. Nakon djelovanja Centralne banke na prevazilaženju dominacije eura u domaćim transakcijama, udio deviznih zajmova u ukupnim zajmovima je opao sa 60 procenata u 2015. na 50,1 procenat u 2019. Devizna štednja, koja je u određenoj mjeri odraz relativno velikih doznaka, porasla je na 54,6 procenata ukupne štednje. Kad je kriza počela, deficit tekućeg računa (CAD) je već bio velik, ali je bio pokriven rezervama.

6 |

U slučaju vjerovatnog pada raspoloživog prihoda, domaćinstva će manje trošiti, naročito na trajna dobra, što će onemogućiti da rekonstrukcija ostvari svoj puni efekt. Prekid trgovine i nesklonost stranih investitora prema riziku će vjerovatno povećati taj pritisak. Zavisnost Albanije od Italije, najviše pogođene zemlje u EU, je velika: u Italiju ide 47 procenata albanskog izvoza (uglavnom prerađevine) i predstavlja izvor 9,7 procenata FDI. Kako se recesija širi cijelom EU, očekuje se da vanjski šokovi budu veći; u EU ide 94,9 procenata izvoza, a iz nje dolaze 44 procenta FDI.

S obzirom na veliku neizvjesnost evolucije pandemije COVID-19, donosimo dva scenarija za izglede u 2020. Osnovni scenarij podrazumijeva skori početak usporavanja pandemije u Evropi i puno ukidanje mjera suzbijanja do kraja juna, te početak normalizacije ekonomskih aktivnosti u drugom polugodištu 2020. U nepovoljnom scenariju, širenje zaraze se nastavlja, a mjere ublažavanja se ne mogu ukinuti prije kraja augusta.

Prihodi samo od turizma iznose oko 15 procenata BDP-a, ali sa pratećim indirektnim efektima na građevinarstvo, zaposlenost i druge sektore, turizam je zaslužan za oko 26 procenata BDP-a.2 Turizam, koji je u velikoj mjeri sezonski i većinu svog doprinosa ostvaruje u trećem kvartalu, kao takav se oslanja na mogućnost vlasnika objekata da provedu rekonstrukciju nakon zemljotresa, ali se sada očekuje odgoda toga zbog mjera ograničenja. Ako bi se mjere suzbijanja COVID-19 ukinule do kraja juna, imajući u vidu posljedice zemljotresa, očekuje se da prognoze za turizam budu manje za jednu trećinu.

2 Svjetsko vijeće za turizam i trgovinu 2018.

I eksploatacija prirodnih bogatstava u Albaniji će biti teško pogođena padom globalne potražnje, što se vidi po smanjenju cijena uopšte i kontinuiranom padu cijena nafte, što dovodi do značajnih fiskalnih i ekonomskih reperkusija.

Po osnovnom scenariju, Albanija će u 2020. ući u recesiju. Očekivala se obnova rasta na 3,4 procenta zbog rekonstrukcije i vraćanja normalne proizvodnje električne energije, međutim predviđa se da će troškovi COVID-19 i pratećih ograničenja dovesti do smanjenja BDP-a za 5 procenata (Tabela 1). Predviđa se pad ukupnog realnog izvoza za 25 procenata, kao posljedica smanjenja aktivnosti u turizmu, eksploataciji i preradi; uvoz bi pao za 9,5 procenata. Smanjena ekonomska aktivnost i veće neizvjesnosti bi također dovele i do smanjenja privatnih investicija i potrošnje.

Tabela 1: Albanija: Izgled za 2020.

Prije COVID-19

Osnovni scenarij

Nepovoljni scenarij

Rast realnog BDP-a 3.3 -5.0 -6.9

Potrošnja 3.1 -1.6 -2.2

Investicije 7.7 1.0 0.8

Izvoz 2.7 -25.0 -30.0

Uvoz 4.6 -9.5 -10.6

Izvor: procjene osoblja Svjetske banke Napomena: Kalkulacije osoblja Svjetske banke Za Albaniju scenarij prije COVID-19 uključuje efekte zemljotresa i rekonstrukcije.

Očekuje se da vlada da glavni doprinos domaćoj potražnji, kroz rekonstrukciju i pakete mjera vezanih za COVID-19. U 2021. se očekuje oporavak rasta na procijenjenih 8,8 procenata, potaknut baznim efektima na izvoz, potrošnju i investicije.

Procijenjeni nedostatak prihoda će dovesti do velikog fiskalnog disbalansa u 2020. Povećana potrošnja na obnovu i zdravstvo, naknade za nezaposlene i socijalnu pomoć će

| 7

Značajan nedostatak prihoda bi povećao fiskalni deficit, koji bi dostigao 6,0 procenata BDP-a i doveo javni i javno garantirani dug na 77,5 procenata BDP-a. S obzirom na neizvjestan toka pandemije i mogućnost drugog vala širenja zaraze, izgled je podložan brojnim rizicima.

Za pružanje podrške ekonomiji tokom trajanja krize, Albanija je najavila niz mjera politike. Pored izdvajanja 20 miliona US$ više za zdravstvenu zaštitu i borbu protiv virusa, te mjere uključuju:

• Kreditno-garantni fond za povoljnezajmove za poslovne subjekte koji imajupoteškoća s isplatom plata i uplatomsocijalnih doprinosa (100 miliona US$)

• Dodatni socijalni transferi za siromašne,male firme i naknade za nezaposlene (65miliona US$)

• Humanitarne hitne potrebe: 20 milionaUS$ za operativne humanitarne hitnepotrebe.

• Oslobađanje od kazni za kašnjenje splaćanjem računa za struju, kojima jezahvaćeno oko 211.000 ljudi (150 milionaUS$)

• Reprogramiranje plaćanja poreza naprihod za poslovne subjekte čiji je prometizmeđu 17-120 miliona US$.

• Produžetak roka za otplatu zajmova zaposlovne subjekte i građane u finansijskimpoteškoćama zbog COVID-19: mogu seobratiti finansijskoj instituciji zareprogramiranje otplate duga ili odgoduplaćanja kamate.

3 Do 7. aprila vlada je razmatrala širenje paketa mjerama za unaprjeđenje poslovne livkidnosti i podršku pogođenim domaćinstvima.

povećati potrošnju s 29,7 procenata BDP-a u 2019. na 32,4 procenta. U kombinaciji sa velikim padom poreskih prihoda, fiskalni deficit će se povećati na 5,4 procenta BDP-a. Mnogo manji prihodi i strožiji uslovi finansiranja mogu prisiliti na rezanje potrošnje. Projicira se povećanje omjera duga i BDP-a na 75,8 procenata.

U 2020. se očekuje se povećanja CAD-a na 12 procenata. Vanjski disbalans je i dalje velik, uz projekciju pada neto FDI sa 7,6 na 6,7 procenata BDP-a u 2020. i velike potrebe za vanjskim finansiranjem za otplatu vladinog vanjskog duga. Kao olakšavajući faktor, Albanija ima dovoljne devizne rezerve.

Po nepovoljnom scenariju, Albanija bi se suočila s težom recesijom i padom BDP-a od gotovo 7 procenata. Očekuje se da veliki šokovi domaće potražnje rezultiraju dužim prekidom i smanjenjem aktivnosti i većim smanjenjem izvoza od prerade i eksploatacije. Po tom scenariju bi došlo do snažnijeg pada potrošnje za oko 2,2 procenta u 2020., uz dalji pad zaposlenosti i plata i onemogućavanje maloprodaje koja nije nužna za život, zbog mjera ograničavanja. Briga za likvidnost bi dalje odgodila privatne investicije. U poređenju sa osnovnim scenarijem srednjoročni izgledi za rast bi se smanjili, uz povećanje nezaposlenosti i pogoršanje finansijskog stanja poslovnih subjekata.

Po nepovoljnom scenariju unutrašnji i vanjski disbalans bi se dalje pogoršali. Pad neto izvoza u 2020. bi rezultirao procijenjenim CAD-om od 13,2 procenta BDP-a, što bi Albaniji bilo teško pokriti.

8 |

Ako se postigne dogovor, banka ne treba povećavati rezervacije za te zajmove i kreditni status zajmoprimca se ne mijenja.

• Suspenzija plaćanja najma za pogođenadomaćinstva i male firme.

• Veće budžetske rezerve za 10 miliona US$.

Paket mjera politike će ublažiti neke od gubitaka privatnog sektora, ali treba riješiti neke izazove vezane za njihov dizajn i implementaciju, da bi se ostvario maksimalan efekat. Vlasti trebaju razmotriti i ultimativnu strategiju izlaza:

• U prvoj fazi može biti ograničenapotražnja za restrukturiranjem kredita igarantnim fondom, obzirom da poslovnisubjekti možda neće imati finansijskikapacitet za zaduživanje i odgovarajućepoticaje da izbjegnu otpuštanja.

• Mjere mogu biti neophodne i za poslovnesubjekte u sektorima koji nisu direktnopogođeni prekidom snabdijevanja. Veličinaneformalnog sektora takođe ukazuje da se domnogih pogođenih pojedinaca neće doprijetimjerama usmjerenim na formalni sektor.

• Iako je pružanje odgovora na epidemijuhitno, ne bi se trebala zanemariti nirekonstrukcija nakon zemljotresa. Iako jepanedmija privremeno zaustavila mnogeprojekte na rekonstrukciji, od ključnog jeznačaja da se nastavi gdje je to sigurno. Ti biprojekti mogli potaći albansku ekonomiju u2020. i 2021.

| 9

Za ubrzanje ekonomskog oporavka i održavanje rasta u srednjoročnom periodu, Albanija mora riješiti svoje fiskalne disbalanse i svoj problem produktivnosti. Iako je riječ o ekstremu, kombinacija šoka epidemije i zemljotresa naglašava značaj povećanja otpornosti jačanjem makroekonomske ravnoteže i jačanjem privatnog sektora. Dodatni izazovi su vezani za održivo korištenje okoliša i upravljanje kretanjima iz ruralnih u urbana područja. Strukturalne reforme na unaprjeđenju poslovnog ambijenta i prevazilaženje drugih barijera za održavanje i ostvarivanje većeg ekonomskog rasta, će takođe pomoći na povećanju otpornosti ekonomije.

U 2019. potrošnja je predvodila rast, ali investicije su opale

Rast pružio podršku za opravak tržišta rada

Growth contributions, percentage points Percentage5

4

3

2

1

0

-1

-2

-3

-4

2011

2013

2015

2016

2017

2018

2019

2020

2012

2014

60

50

40

30

20

10

0

Q1-12

Q1-13

Q1-14

Q1-15

Q1-16

Q1-17

Q1-18

Q1-19

Q3-12Q3-13

Q3-14Q3-15

Q3-16Q3-17

Q3-18Q3-19

J Investment JNet exports JConsumption ▬Real GDP growth, % ▬Employment ▬Unemployment

Izvor: INSTAT i Svjetska banka.

Dug opada, kako se potrošnja ograničavaIzvor: INSTAT.

Inflacija je ostala ispod ciljna 3 procenta, stoga je monetarna politika opet bila prilagodljiva.

Percent of GDP Percent80

70

60

50

40

30

20

10

0

0

-1

-2

-3

-4

-5

-6

-7

2010

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

2019

202020

11

5.0

4.5

4.0

3.5

3.0

2.5

2.0

1.5

1.0

0.5

0

Aug-10

Aug-11

Aug-12

Aug-13

Aug-14

Aug-15

Aug-16

Aug-17

Aug-18

Aug-19

JPublic debt ▬Fiscal balance, rhs

Izvor: Ministarstvo finansija i Svjetska banka.

Održavanje tokova koji ne stvaraju dug (FDI) je u potpunosti pokrilo CAD

Izvor: Banka Albanije i Svjetska banka.

Rast kredita je obnovljen

€ million Credit to economy, percent1,500

1,000

500

0

-500

-1,000

-1,500

Q1-13

Q1-14

Q1-15

Q1-16

Q1-17

Q1-18

Q1-19

Q3-13Q3-14

Q3-15Q3-16

Q3-17Q3-18

Q3-19

8

6

4

2

0

-2

-4

Dec-13

Dec-14

Dec-15

Dec-16

Dec-17

Dec-18

Jun-14

Jun-15

Jun-16

Jun-17

Jun-18

Jun-19

Dec-19

J FDI inflows J Portfolio inflows J Other inflows ▬ Current account deficit

Izvor: Banka Albanije i Svjetska banka. Izvor: Banka Albanije i Svjetska banka.

10 |

ALBANIJA 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020f 2021f

Rast realnog BDP-a (procenat) 1.8 2.2 3.3 3.8 4.1 2.2 -5.0 8.8

Struktura (procentni poeni):

Potrošnja 5.9 0.0 4.8 3.7 3.9 2.6 -1.3 3.1

Investicije -2.5 0.6 -1.7 -0.2 1.0 -1.1 0.2 1.2

Neto izvoz -1.6 1.6 0.2 0.3 -0.8 0.7 -4.0 4.5

Izvoz 0.3 0.3 3.3 4.0 1.0 2.0 -8.5 9.8

Uvoz (-) 1.9 -1.3 3.1 3.7 1.8 1.3 -4.5 5.3

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda)

1.6 1.9 1.3 2.0 2.1 1.4 2.1 2.4

Javni prihodi (procenat BDP-a) 26.3 26.4 27.6 27.7 27.6 27.8 27.0 27.9

Javni rashodi (procenat BDP-a) 32.3 30.9 29.6 29.8 29.4 29.7 32.4 30.5

Od čega:

Plate 5.1 5.1 4.6 4.7 4.5 4.6 4.8 4.8

Socijalne naknade 11.8 11.3 12.0 12.0 11.6 11.9 13.3 12.7

Kapitalni rashodi 4.3 4.4 4.0 4.4 4.8 4.5 5.9 5.1

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -6.0 -4.5 -2.0 -2.0 -1.8 -1.9 -5.4 -2.6

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.1 -2.2 0.5 0.0 0.4 0.2 -3.0 -0.1

Javni dug (procenat BDP-a) 66.1 69.1 68.7 67.8 64.6 63.5 71.2 65.9

Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a)

72.0 72.7 72.3 71.9 69.7 68.0 75.8 70.4

Od čega: Vanjski 29.6 34.2 32.6 32.6 32.9 31.5 34.9 30.4

Izvoz roba(procenat BDP-a) 9.3 7.5 6.7 6.9 7.7 6.8 6.3 5.9

Uvoz roba (procenat BDP-a) 31.6 29.9 30.9 31.3 30.2 32.0 30.4 28.7

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 3.2 5.1 7.4 9.4 8.6 11.4 4.7 8.5

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -19.0 -17.3 -16.8 -15.1 -13.8 -13.8 -19.4 -14.3

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 5.9 5.8 5.7 5.5 5.2 5.2 5.0 5.0

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -10.8 -8.6 -7.6 -7.5 -6.7 -7.6 -12.0 -7.5

Neto priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a)

8.1 8.0 8.7 8.6 8.0 7.6 6.7 7.5

Vanjski dug (procenat BDP-a) 69.5 74.4 73.5 68.7 62.9 0.0 0.0 0.0

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda)

-1.3 -1.8 -2.1 -2.3 -3.0 n.a. n.a. n.a.

Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda)

22.8 18.2 18.3 13.2 11.1 n.a. n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 17.5 17.1 15.2 13.7 12.3 11.5 n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)

32.5 33.2 28.9 25.9 23.1 n.a. n.a. n.a.

Stopa učestvovanja radne snage (p procenat, prosjek perioda)

53.7 55.7 57.5 58.3 59.4 n.a. n.a. n.a.

Izvori: Organi iz zemlje, procjene i projekcije Svjetske banke.Napomena: Stopa nezaposlenosti mladih se odnosi na radnu snagu dobi 15-29 godina. Doprinos statističke razlike je podijeljen po stopi od 80 procenata za potrošnju i 20 procenata za investicije.U investicije je uključena promjena zaliha.

| 11


Ekonomija BiH, koja je već bila na putu usporavanja, sada se suočava s mogućom dubokom recesijom jer pojava virusa korona ugrožava ekonomsku aktivnost. Rast realnog BDP-a se u 2019. usporio na procijenjenih 2,8% s 3,6% u 2018. zbog nepovoljnijeg vanjskog okruženja i domaćih političkih neizvjesnosti. Sporiji rast u eurozoni, najvećem izvoznom tržištu BiH, kao i regionalni trgovinski sporovi, su doprinijeli padu izvoza, kao i smanjenje industrijske proizvodnje, što je dijelom posljedica poremećaja u proizvodnji velikih izvoznih firmi. Kašnjenje u formiranju vlasti je dovelo i do kašnjenja u kreiranju politika i smanjilo povjerenje u ekonomiju. Ublažen je i rast potrošnje, koji je u 2019. doprinio ekonomskom rastu s 2,6 procentna poena (pp), investicije su dodale 0,4 pp, ali je neto izvoz oduzeo 0,2 pp. Podaci za prvi kvartal 2020. ukazuju na naglo usporavanje ekonomske aktivnosti na širokoj osnovi, što je posljedica tekuće pandemije.

Kao posljedica COVID-19, očekuje se povećanje ionako visoke nezaposlenosti.

Stopa nezaposlenosti se smanjila s 18,4% u 2018., na 15,7%, uz istovremeno povećanje zaposlenosti s 34,3 na 35,5 procenata, iako je stopa aktivnosti ostala nepromijenjena. Međutim, tržište rada još uvijek pogađa strukturalna nezaposlenost, pa je pad stope nezaposlenosti dijelom odraz starenja stanovništva zemlje i smanjenja radne snage. Otvaranje radnih mjesta je bilo minimalno, a COVID-19 sada prijeti gubitku značajnog dijela postojećih radnih mjesta, naročito u uslužim sektorima. Tržište rada u BiH predstavlja značajan izazov tokom trajanja krize, s preko 20.960 izgubljenih radnih mjesta u FBiH od početka pandemije do 14. aprila, prema podacima poreske uprave FBiH. U RS vlasti procjenjuju da je izgubljeno oko 800 radnih mjesta.

Očekuje se da će se niska inflacija iz 2019. prenijeti i u 2020. Potrošačke cijene su u 2019. rasle u prosjeku 0,6 procenata. Hrana i transport su dvije najveće komponente indeksa potrošačkih cijena – globalne cijene hrane, prerađevina i napitaka su u prosjeku pale za 4,3 procenta u 2019., a globalne cijene nafte su smanjenje za 9,9 procenata.

4 Anketa radne snage 2019.

Bosna i Hercegovina

• Pandemija virusa korona predstavlja najozbiljniju prijetnju ekonomiji BiH nakon svjetske finansijske krize.

• Uprkos značajnom smanjenju unutrašnjeg i vanjskog disbalansa, izgledi za ekonomski rast u 2020. su mnogo manje optimistični nego što su bili ranije, uglavnom zbog COVID-19, ali i zbog političkog zastoja, male kapitalne potrošnje i sporog napretka u reformama.

• Neposredni izazov za vlasti predstavlja sprječavanje dalje zaraze COVID-19, jačanje zdravstvene zaštite i reakcija na negativne ekonomske posljedice mjerama za suzbijanje pandemije.

• Najavljeno je nekoliko mjera politike kako bi se nastojao limitirati gubitak ljudstva i ograniciti ekonomski trošak uslijed pandemije. Međutim, složena institucionalna struktura zemlje i njeni ograničeni resursi ograničavaju i pružanje podrške.

12 |

Niže cijene hrane i nafte su kombinirane sa slabim pritiskom potražnje na cijene. Početkom aprila 2020., kao posljedica smanjenja cijene nafte na svjetskim tržištima, Vlada FBiH je odlučila ograničiti maksimalne marže na promet naftnim derivatima. Kao rezultat toga, cijene benzina na domaćem tržištu su se smanjile.

Očekuje se da finansijski sektor ostane stabilan, čak i uz COVID-19. Rast kredita je pozitivan i ubrzao se u 2019., uz brži rast zajmova domaćinstvima nego poslovnim subjektima. Većina banaka je dovoljno kapitalizirana, likvidna i profitabilna, ali učinak banaka u stranom i domaćem vlasništvu se razlikuje. Domaće su manje kapitalizirane, imaju više nenaplativih zajmova (NPL-ovi) i opadaju im posredničke marže. NPL-ovi su veliki sa 7,4 procenta (4. kvartal 2019.), ali ipak većina banaka ima dovoljne rezervacije za njih.

U 2020. se, zbog COVID-19, očekuje produbljenje fiskalnog deficita. U 2019. deficit je bio procijenjen na 0,5 procenata BDP-a, što je pad u odnosu na suficit od 2,5 procenta u 2018., s obzirom da je rast javne potrošnje bio veći od solidnog povećanja prihoda. Glavni pritisak na povećanje potrošnje su izvršile plate u javnom sektoru: nakon nekoliko godina zamrzavanja, oba entiteta su povećala plate zaposlenima u javnom sektoru a FBiH je povećala minimalnu penziju za 3,2 procenta. Kapitalna potrošnja je u 2019. porasla za 3,6 procenata, uglavnom zbog investicija u ceste, a ukupan javni dug na kraju godine je bio umjeren s 33,1% BDP-a. Fiskalna disciplina je u velikoj mjeri održana, čime je stvoren određeni prostor za pokrivanje ekonomskih i socijalnih troškova izazvanih pandemijom.

Ipak, uz dodatne finansijske potrebe koje su vlasti najavile, u 2020. se očekuje povećanje javnog duga na oko 37,4 procenta.

Deficit tekućeg računa (CAD) se u 2019. smanjio na 3,7 procenata. Ta su poboljšanja rezultat povećanja doznakama iz vana i usluga čime je kompenziran trgovinski deficit. Izvoz je pao za 2,3%, a uvoz porastao za 1,3%. Izvoz je smanjen zbog usporavanja ekonomskog rasta u EU i gubitka tržišta nekih roba zbog regionalnih trgovinskih sporova. Povećanje ostalih komponenti CAD-a, poput suficita usluga, koji proističe iz građevinarstva, transporta, putovanja i doznaka, bila su – podržana putem FDI i drugih investicija –dovoljna za finansiranje značajnog dijela CAD-a. FDI su povećane za 12,1 procenat u 2019., pa su zajedno s ostalim investicijama bile dovoljne za finansiranje CAD-a. Pokrivenost rezervama se čini adekvatnom zahvaljujući službenim prilivima, doznakama i FDI. Obzirom da se monetarna politika vodi putem valutnog odbora, značajno je da Centralna banka BiH (CBBiH) ostane nezavisna u krizi. Naročito je značajno da ne koristi svoje rezerve za finansiranje CAD-a. Zbog COVID-19 se očekuje povećanje CAD-a, zbog pogoršanje uslova za trgovinu i smanjenje prihoda od ostalih usluga.

Izgled i rizici

Na izgled utiču mjere poduzete za borbu protiv pandemije. Ono što je počelo kao šok za zdravstveni sektor, brzo se pretvorilo u krizu koja prijeti šokom i ponude i potražnje. Lanci proizvodnje i snabdijevanja u BiH su poremećeni uvođenjem mjera za suzbijanje pandemije.

| 13

5 Globalni fiskalni okvir BiH za 2020‒22.6 Pogledati konsolidirane podatke CBBiH koji se mogu naći na Panorama web portalu CBBiH; konsolidirani podaci za 2019. će biti na raspolaganju u junu 2020.

Izgled je podložan mnogim neizvjesnostima. Osnovni scenarij pretpostavlja da će regija uspjeti staviti virus korona pod kontrolu, tako da se mjere ograničenja mogu u potpunosti ukinuti do sredine godine. Svjetska banka procjenjuje da će BiH u 2020. ući u recesiju uz smanjenje godišnjeg rasta za 3,2 procenta. Očekuje se da prvi kvartal bude nešto pozitivan, nakon čega će uslijediti nagli pad u drugom kvartalu, a treći nešto negativan uz početak oporavljanja ekonomske aktivnosti. Ovaj scenarij zavisi od dužine trajanja pandemije i obima državnog programa stabilizacije ekonomije (Tabela 1).

Tabela 1: Izgledi za rast BiH u 2020. Prije

COVID-19Osnovni scenarij

Nepovoljni scenarij

Rast realnog BDP-a 3.4 -3.2 -4.2

Potrošnja 3.3 -2.7 -3.8

Investicije 1.0 -6.2 -7.1

Izvoz 3.0 -8.8 -10.0

Uvoz 5.0 -6.5 -7.5

Napomena: Stope rasta u procentima.

Efekti na malu i otvorenu ekonomiju BiH (vanjska trgovina čini 81,3% BDP-a) će zahvatiti skoro svaki sektor u ekonomiji. Pored uvedenih mjera ograničenja, trenutno smanjenje turizma i povezanih djelatnosti, kao što su su ugostiteljstvo i nekretnine (5%); transporta; i veleprodaje i maloprodaje, naglo će smanjiti privatnu potrošnju, koja je još uvijek glavni pokretač ekonomije (74% BDP-a), a očekuje se njen pad za -1,9% u 2020.

Poremećaj lanaca snabdijevanja i manja potražnja od EU će dovesti do pada i proizvodnje i izvoza roba i usluga. U poređenju s izvozom u 2018., projicira se pad od 8,8%, kao i pad uvoza od 6,5%, zbog pada potražnje i u EU i u zemljama Zapadnog Balkana.

Očekuje se i nagli pad investicija u 2020. (-6,2%). BiH je već u 2019. zabilježila značajan pad industrijske proizvodnje i izvozno orijentirane proizvodnje (pojedinačno drugi najveći sektor, koji čini 14,2% BDP-a), a dalji pad od – 6,5% se očekuje u 2020., iako uz manje istaknut uticaj na proizvodnju hrane, pića i higijenskih proizvoda. Manja je vjerovatnoća da COVID-19 pogodi sektore orijentirane na domaće tržište ili vezani za online usluge, zbog veće potražnje ili manjih poremećaja; to obuhvata poljoprivredu, informacione i komunikacione usluge (ITC) i zdravstvene i socijalne usluge. Sagledavajući rashodovnu stranu BDP-a, jedini stabilizacijski faktor je javna potrošnja, za koju se očekuje rast od 0,8%.

Povećane finansijske potrebe će dovesti do preokreta opadajućeg trenda duga, ali se očekuje da će on ostati održiv. Fiskalni deficit bi se trebao povećati ove godine na 3,7% BDP-a, u poređenju s prošlom godinom. U poređenju s dogovorenim globalnim fiskalnim okvirom, očekivano smanjenje ide s 1,2% suficita na 3,7% deficita, zbog veće potrošnje na zdravstvo, socijalu i ekonomsku podršku te manjih prihoda. Vlasti planiraju proširiti mrežu socijalne sigurnosti u zemlji kako bi pružili pomoć pojedincima, kroz npr. proširivanje naknade za nezaposlene; također razmatraju mjere za podršku poslovnim subjektima koji su najviše pogođeni krizom. S obzirom da će se dio povećanih finansijskih potreba pokriti zaduživanjem, predviđa se povećanje omjera duga vlasti u cjelini i BDP-a s 33% u 2019., na oko 37,4% ove godine. Inflacija će i dalje ostati niska: uz slabu potražnju i manju privatnu potrošnju, pritisak smanjenja potrošačkih cijena će se iskazati na troškovima transporta i stanovanja, koji u velikoj mjeri zavise od cijena nafte i čine 27,3% CPI-a.

14 |

Nepovoljni scenarij pretpostavlja dužu pandemiju i potrebu za produžavanjem mjera ograničenja i tokom trećeg kvartala 2020., što bi dovelo do smanjenja BDP-a za 4,2% (Tabela 1). Sve komponente BDP-a, i na strani proizvodnje i na strani rashoda, bile bi značajno smanjenje. Uticaj na usluge i industriju bi se intenzivirao; na rashodovnoj strani, naročito bi bili pogođeni izvoz i potrošnja. Fiskalni deficit bi dostigao 5,7% BDP-a, zbog većeg nedostatka prihoda, uglavnom zbog smanjenja prihoda i od direktnih i od indirektnih poreza. Tekuća potrošnja, posebno na transfere i socijalne naknade, trebala bi se povećati, što bi dovelo do rasta javnog duga na oko 40 procenata BDP-a. Slično tome, pozicija platnog bilansa bi se dalje pogoršala i CAD bi se proširio na 5,6% BDP-a

Prisutni su značajni rizici po ovaj ekonomski izgled, kako domaći tako i vanjski. U kratkoročnom periodu, COVID-19 je najveći rizik. Poteškoće na brzom suzbijanju epidemije bi mogle rezultirati nepovoljnim scenarijem. Ekonomska kriza koja je u toku, uz izazovan politički ambijent, otežat će provođenje novog socioekonomskog programa, naročito u oblastima kao što su infrastruktura, energetika i transport, što bi moglo dalje uticati na rast. Tokom i nakon krize, glavni izazov će biti rješavanje problema nezaposlenosti i otpuštanja radnika u privatnom sektoru. Glavni vanjski rizik za BiH će i dalje biti spor rast u EU i političke tenzije u regiji.

Najavljeni fond solidarnosti i garantni fond, kao i drugi elementi vladinog odgovora, mogu pomoći na ublažavanju ekonomskih i socijalnih uticaja ove nezapamćene krize.

Vlasti u BiH su pružile odgovor kroz mjere za zaštitu pogođenih sektora ekonomije i domaćinstava i jačanje otpornosti zdravstvenog sektora na COVID-19. Entitetske vlade su do sada izdvojile oko 100 miliona KM (0,28% BDP-a) za potrošnju na zdravstvo zbog pandemije. RS je firmama produžila rokove za plaćanje poreza s 31. marta na 30. juni, i ubrzava povrat poreza. Planira uvesti i jednokratnu pomoć od 1.000 KM po zdravstvenom radniku. Vlada FBiH je u rebalansu budžeta najavila da će se osigurati ukupno oko 1 milijarda KM (3% BDP-a) za podršku ekonomiji, kroz uspostavljanje posebnih fondova za (1) stabilizaciju ekonomije, uglavnom kroz podršku izvoznim kompanijama; i (2) održavanje i unapređenje likvidnosti kompanija i sprečavanje gubitka radnih mjesta. Agencije za bankarstvo su najavile šestomjesečni moratorij na otplatu kredita za poslovne subjekte i stanovništvo koji imaju poteškoće s otplatom. Dok se ove mjere donose, naročito one vezane za uspostavljanje novih fondova, važno je osigurati da dodjela podrške bude transparentna, pažljivo ciljana, fiskalno održiva te da se može lako prekinuti usljed prestanka potrebe.

Pored postojeće krize, bitno je da BiH ostane na putu strukturalnih reformi za rješavanje srednjoročnih izazova. Reforme su neophodne za rješavanje odavno prisutnih strukturalnih i institucionalnih slabosti i za jačanje konkurentnosti. BiH treba iskoristiti potencijal privatnog sektora, uz smanjenje prisutnosti velikog javnog sektora. Također treba prebaciti fokus svoje ekonomije s domaće potrošnje i uvoza na prepoznavanje potencijala međunarodne integracije, kroz investicije i izvoz.

| 15

Da bi to postigla, zemlja treba poslovni ambijent koji omogućava firmama da rastu i šire proizvodnju, zaposlenost i izvoz. Trenutno, poticaji za reformu nisu usklađeni, a nepovoljna demografska slika pogoršava probleme.

16 |

Očekuje se da se usporavanje rasta BDP-a iz 2019. zbog krize nastavi i u 2020

Inflacija ostaje niska, ali u prvim mjesecima 2020. su prisutni pritisci cijena

(Doprinos rastu, procentni poeni BDP-a) (Procenat g/g)4

3

2

1

0

-1

-2

-3

-4

2017

2019

e20

1820

20f

2.0

1.5

1.0

0.5

0

Jan-17

Jan-18

May-17

May-18

Sep-17

Sep-18

Jan-19

May-19

Sep-19

Jan-20

JAgriculture J Industry JServices QOverall GDP growth JOverall CPI inflation

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka.

Očekuje se da prihodi od indirektnih poreza, koji su početkom godine bili snažni, oslabe...

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka.

…a veća javna potrošnja će držati fiskalni bilans u stanju deficita

(Realni klizni prosjek za 3 mjeseca [3mma], procenat g/g) (Procenat BDP-a)14

12

10

8

6

4

2

0

-2

-4

Jan-17

Jan-18

May-17

May-18

Sep-17

Sep-18

Jan-19

May-19

Sep-19

Jan-20

3

2

1

0

-1

-2

-3

-4

-5

2017

2018

2019

e20

21f

2020

f

▬Growth in total indirect revenues (in 2010 prices, 3mma yoy) JGeneral government fiscal balance

▬Growth in net indirect revenues (in 2010 prices, 3mma yoy)

Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Svjetska banka.

Deficit trgovine robama se nastavlja povećavatiIzvor: Fiskalni organi, procjene WB

Nenaplativi zajmovi u portfeljima komercijalnih banaka su u padu, ali još uvijek veliki

(3 mma, procenat g/g, i robno-trgovinski bilans u milijardama KM)

(Procenat)

30

20

10

0

-10

-20

-30

8

6

4

2

0

-2

-4

-6

-8

Jan-17

Jan-18

May-17

May-18

Sep-17

Sep-18

Jan-19

May-19

Sep-19

Jan-20

18

16

14

12

10

8

6

4

2

0

-2

Q1-13

Q1-14

Q1-15

Q1-16

Q1-17

Q1-18

Q1-19

Q-133 Q

-143 Q-153 Q

-163 Q-173 Q

-183 Q-13

9

JTrade balance (12m sum, rhs) ▬Exports (3mma y/y, lhs) JCapital adequacy (tier 1 capital to risk weighted assets)

▬ Imports (3mma y/y, lhs) ▬Asset quality (NPLs to total loans) ▬Profitability (return on equity)

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Svjetska banka. Izvor: Centralna banka BiH, kalkulacije Svjetske banke.

| 17

BOSNA I HERCEGOVINA 2017 2018 2019e 2020f 2021f

Rast realnog BDP-a (procenat) 3.1 3.6 2.8 -3.2 3.4


Potrošnja n.a. n.a. 2.6 -2.6 3.5

Investicije n.a. n.a. 0.4 -1.1 0.0

Neto izvoz n.a. n.a. -0.2 0.5 -0.1

Izvoz n.a. n.a. -0.1 -3.1 0.3

Uvoz (-) n.a. n.a. 0.1 -3.6 0.3

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 0.8 1.4 0.6 0.7 0.5

Javni prihodi (procenat BDP-a) 43.8 42.7 42.6 42.4 43.9

Javni rashodi (procenat BDP-a) 41.4 40.2 43.2 46.1 42.5

Od čega:

Plate (procenat BDP-a) 11.0 10.2 11.0 11.6 11.3

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 17.8 17.8 18.1 19.9 19.1

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 2.3 2.8 3.6 2.7 2.4

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) 2.4 2.5 -0.5 -3.7 1.4

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) 3.2 3.2 0.3 -2.9 2.3

Javni dug (procenat BDP-a) 36.1 34.2 33.1 37.1 36.6

Javni i javno garantirani dug (procenat BDP-a) 37.7 35.6 34.6 37.4 37.2

Od čega: Vanjski 30.7 29.9 28.9 31.3 31.0

Izvoz roba(procenat BDP-a) 29.8 31.2 29.0 27.2 27.0

Uvoz roba (procenat BDP-a) 53.4 53.6 51.8 49.3 49.1

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 7.4 7.4 7.5 6.8 7.2

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -16.2 -15.0 -15.2 -15.3 -14.9

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 8.4 8.1 8.4 7.4 7.8

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -4.4 -3.9 -3.7 -4.8 -4.2

Neto priliv direktnih stranih investicija (procenat BDP-a) 2.1 2.5 2.7 2.6 2.8

Vanjski dug (procenat BDP-a) 68.5 66.8 66.5 70.5 68.3

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 5.3 5.1 5.2 n.a. n.a.

Nenaplativi zajmovi (procenat bruto zajmova, kraj perioda) 10.0 8.8 7.4 n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 20.5 18.4 15.7 n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 45.8 38.8 33.8 n.a. n.a.

Stopa učestvovanja radne snage (p procenat, prosjek perioda) 42.6 42.1 42.1 n.a. n.a.

BDP po stanovniku, (tekući međunarodni $) 12,875 13,200 13,775 14,258 14,550

Izvori: Domaći organi, procjene i projekcije Svjetske banke.Napomena: Nenaplativi zajmovi predstavljaju stvarne iznose od početka godine do sada.

18 |

Recent Economic Developments

U 2019. ekonomija je nastavljala rast od 4,2 procenta, ali pojava COVID-19 će prekinuti taj zamah rasta. Glavni faktori rasta će i dalje biti potrošnja i izvoz usluga, naročito usluga putovanja za kosovsku dijasporu. Privatna potrošnja je doprinijela rastu s 1,8 procentnih poena (pp), podržana dvocifrenim povećanjem kredita, većim doznakama i većom zaposlenošću. Vladina potrošnja je dodala daljih 0,5 pp. Sveukupni izvoz je dodao rastu 3,9 pp zahvaljujući reaktivaciji postrojenja Ferronikl i solidnom rastu izvoza usluga turizma za dijasporu. Investicije su generalno dale doprinos od 1,3 pp, potaknute većim zajmovima i privatnim investicijama u građevinarstvo; javne investicije su ostale konstantne u nominalnom smislu. Na strani proizvodnje, usluge – primarno trgovina i finansijske usluge –bile su glavni motor rasta, praćene industrijom. Poljoprivreda, drugu uzastopnu godinu, ima negativan uticaj na rast.

7 ThStatistike rasta su zasnovane na kvartalnim podacima za BDP; Agencija za statistiku Kosova će objaviti godišnje procjene BDP-a u septembru

Indikatori tržišta rada su se u 2019. popravili, ali su još uvijek slabi u poređenju s drugim zemljama Zapadnog Balkana. Stopa zaposlenosti se u prosjeku povećala za 1,3 pp u 2019. u odnosu na isti period 2018., ali je i dalje najniža u regiji. Nezaposlenost je smanjenja za 3,9 pp, s obzirom da je više ljudi našlo posao, ali učestvovanje u radnoj snazi je smanjeno za 0,4 pp, a prosjek učestvovanja iznosi niskih 40,5 procenata. Tako da u vrijeme izbijanja COVID-19 krize, 70 procenata stanovništva Kosova radnoaktivne dobi nije bilo zaposleno.

Kako je Kosovo završilo 2019. s većim vladinim depozitima i relativno malim dugom, ima nešto fiskalnog prostora za ublažavanje efekata pandemije, iako je taj prostor ograničen istovremenim rastom tekućih rashoda. Na kraju 2019., Kosovo je imalo deficit od 2,8 procenta BDP-a, a pravilo za fiskalni deficit je 0,3 procenta BDP-a . Prihodi su porasli za 7,5 procenata, potaknuti snažnim rastom i većom naplatom poreznog duga; potrošnja je porasla za 7,4 procenta zbog rasta tekuće potrošnje.

8 Definicija fiskalnog pravila isključuje kapitalnu potrošnju financiranu sredstavima privatizacije i zajmove za projekte financirane od međunarodnih financijskih institucija nakon 2015.

Kosovo

• Za Kosovo je u 2020. bio projiciran rast od oko 4 procenta; međutim, obzirom na pojavuCOVID-19, očekuje se smanjenje ekonomije za oko 4,5 procenta, uzrokovano padom izvozausluga i javnih i privatnih investicija.

• Ako se zaraza produži, a mjere suzbijanja zadrže tokom trećeg kvartala 2020., recesija možebiti duža a nedostatak prihoda veći, što će ograničiti dalji odgovor politike.

• Vlada je najavila paket poticaja od 2,8 procenta BDP-a za podršku pogođenim građanima,poslovnim subjektima i profesijama. Adekvatno ciljanje tog paketa je od ključnog značaja zaublažavanje ekonomskih i socijalnih uticaja kao i uticaja krize na siromaštvo.

| 19

CAD je smanjen sa 7,6 procenata BDP-a u 2018. na 5,5 procenata. Pokrivenost rezervama je na kraju godine povećana s 3,5 mjeseci uvoza u 2018. na 3,6 mjeseci. Rast uvoza roba je smanjen s 9,6 procenata u 2018. na 3,8 procenta, obzirom na završetak velikih infrastrukturnih projekata početkom 2019. Izvoz roba je porastao za 4,4 procenta u odnosu n isti period prethodne godine (g/g), a izvoz usluga za 7,3 procenta. Udio izvoza usluga, uglavnom dolasci dijaspore, je povećan na 23,4 procenta BDP-a. Neto FDI su ostale niske na 2,8 procenta BDP-a, koncentrirane uglavnom na nabavku nekretnina od stane nerezidentnih Kosovara. Doznake su i dalje glavni izvor finansiranja vanjskog deficita, koji je porastao sa 7,9 procenata na procijenjenih 11,5 procenata BDP-a.

Izgled i rizici

Pojava COVID-19 će imati uticaja na rast Kosova. Uticaj izbijanja COVID-19 će se prenijeti, kako putem vanjskih kanala tako i putem manje domaće potražnje. Niže razmatrani osnovni scenarij pretpostavlja da pandemija pogađa samo drugi kvartal i da se ekonomska aktivnost obnavlja u drugom polugodištu; nepovoljni scenarij podrazumijeva da se mjere suzbijanja ne ukidaju do kraja augusta i da oporavak počinje tek u četvrtom kvartalu.

Osnovni scenarij projicira usporavanje ekonomije u 2020. za 4,5 procenta, praćeno oporavkom u 2021., kao i u ostatku svijeta i regije. Na Kosovu se prije pandemije očekivao snažan rast od 4 procenta. Međutim, očekuje se da će pandemija i prateće mjere suzbijanja dovesti do smanjenja od 4,5 procenta (Tabela 1). Izvoz usluga čini oko 23,7 procenata BDP-a, od čega se 80 procenta odnosi na putovanja kosovske dijaspore.

Kapitalna potrošnja je povećana za tek 0,2 procenta, uz značajno manju potrošnju na projekte finansirane vanjskim dugom. Kao rezultat, vladini novčani depoziti su povećani za 0,55 pp, na 5,2 procenta BDP-a (367 miliona €). Javni i javno-garantirani dug ostaje nizak sa 17,6 procenata BDP-a.

Učinak finansijskog sektora je u 2019. podržao rast, ali pojava COVID-19 će dovesti do pritiska na taj sektor. Nastavljajući zamah iz 2018., bankovni zajmovi poslovnim subjektima su porasli za 9,8 procenata, a domaćinstvima za 10,4 procenta. Nenaplativi zajmovi su u decembru 2019. činili 2 procenta ukupnih zajmova. Prosječna efektivna kamatna stopa na nove zajmove je nešto smanjenja sa 6,6, na 6,5 procenata, dok su stope za zajmove domaćinstvima smanjenje nešto značajnije, sa 7,2 na 6,8 procenata. Rast depozita u bankarskom sektoru od 16 procenata je bio veći od rasta zajmova, koji je iznosio 10 procenata. Omjer adekvatnosti kapitala od 15,9 procenata na kraju godine je veći od regulatornog minimuma, a stres-test pokazuje da je sektor otporan na značajne šokove.

Inflacija potrošačkih cijena se stabilizirala u drugoj polovini 2019., rezultirajući prosjekom od 2,7 procenata za godinu. Inflacija je u 2019. u prosjeku iznosila 2,7 procenata, vođena povećanjem cijena hrane, duhana, te goriva, u velikoj mjeri kao efekat prenošenja povećanja cijena u prvom kvartalu.

Deficit tekućeg računa (CAD) se u 2019. popravio, kako je rast uvoza usporen a rast izvoza povećan, ali vanjski bilans je u velikoj mjeri ovisan o izvozu usluga za dijasporu, doznakama i direktnim stranim investicijama (FDI).

20 |

Uz pretpostavku pada izvoza usluga u drugom kvartalu od 60 procenata u odnosu na isti period prošle godine, to se pretače u 11 procenata pada u odnosu na prošlu godinu. Očekuje se da će izvoz u cjelini imati negativan doprinos rastu od 3,4 pp, ne samo zbog manjeg izvoza usluga, već i zbog projiciranog pada cijena nikla. Očekuje se smanjenje i privatnih investicija, zbog neizvjesnosti i novčanih ograničenja koje firmama nameću mjere suzbijanja, kao i pad FDI u nekretnine. Projicira se tek neznatno smanjenje privatne potrošnje, za samo 0,2 procenta, ali se očekuje značajno povećanje vladine potrošnje zasnovane na budžetu, ali i zbog neophodnog pružanja odgovora na COVID-19. Vjerovatan je pad javnih investicija finansiranih iz budžeta, zbog ograničenog fiskalnog prostora za odgovor na izbijanje zaraze.

Tabela 1. Kosovo: Izgled za 2020.

Prije COVID-19

Osnovniscenarij

Nepovoljniscenarij

Realni BDP 4.1 -4.5 -11.3

Potrošnja 3.2 1.1 -0.6


Izvoz 4.0 -12.2 -25.5

Uvoz 2.2 -6.8 -8.0

Izvor: procjene osoblja Svjetske banke

Nekoliko velikih projekata javnih investicija, čiji se početak očekivao, naročito projekti željeznica i cesta finansirani od međunarodnih finansijskih institucija (IFI), također mogu biti odgođeni. Nakon smanjenja u 2020., oporavak rasta se očekuje u 2021.

Očekuje se da će u 2020. vjerovatan veliki nedostatak prihoda, u kombinaciji s fiskalnim poticajima, povećati budžetski deficit.

Predviđa se smanjenje prihoda od 11 procenata zbog usporavanja ekonomske aktivnosti i odgode plaćanja poreza koju je vlada najavila. Procjenjuje se da će fiskalni deficit dostići 6,3 procenta BDP-a bez obzira na očekivani pad kapitalne potrošnje od 43,5 procenata, uslovljen i padom prihoda i vladinim paketom poticaja, čije procjene troškova iznose 2,8 procenata BDP-a.

Ako bi se mjere suzbijanja nastavile u trećem kvartalu, Kosovo može zapasti u duboku recesiju. Prema nepovoljnom scenariju, očekuje se pad izvoza u realnom smislu za 25,5 procenata, uglavnom zbog naglog nominalnog pada izvoza usluga (25,9 procenata) i roba (18,6 procenata). Očekuje se smanjenje i neto FDI za –8,3 procenta zbog niže inflacije nekretnina i manje reinvestiranja zarade zbog nižeg profita. Očekuje se da će investicije, i javne i privatne, biti pogođene neizvjesnostima, finansijskim ograničenjima i ograničenim fiskalnim prostorom. Očekuje se da će i privatna potrošnja imati veći negativan uticaj na rast, zbog pada zaposlenosti i raspoloživog prihoda. Očekuje se pad i doznaka iz neformalnih kanala i FDI, što će otežati finansiranje CAD-a. S obzirom na ograničene opcije finansiranja, pretpostavlja se da će svako dalje smanjenje prihoda biti dijelom kompenzirano smanjenjem kapitalne potrošnje i potrošnje na robe i usluge, uz povećanje fiskalnog deficita do 6,6 procenata.

Vlada u tehničkom mandatu je najavila poticajni paket za ublažavanje ekonomskih uticaja i uticaja pandemije na siromaštvo. On obuhvata privremeno povećanje naknada socijalne pomoći i penzija koje su manje od 100 € mjesečno i otpremnine za zaposlene koji izgube posao zbog pandemije.

| 21

Paket obuhvata kratkoročne i srednjoročne mjere za podršku privatnim firmama pogođenim epidemijom, među kojima su i subvencije plata. Troškovi paketa se procjenjuju na 190 miliona €, što je oko 2,8 procenata BDP-a. Međutim, duže trajanje pandemije će povećati njegove troškove. U cilju prevazilaženja ograničenja fiskalnog prostora, vlada pregovara povoljno finansiranje s IFI-ma i bilateralnim i multilateralnim donatorima. Vlada je u aprilu dobila 56,1 milion € od MMF-a u okviru Instrumenta za brzo finansiranje (RFI). Evropska unija je otvorila mogućnost za novi program makrofinansijske pomoći za partnerske zemlje koje nisu članice, uključujući i Kosovo. Kosovo finalizira i hitnu operaciju za zdravstvo i socijalnu zaštitu i razmatra operaciju budžetske podrške sa Svjetskom bankom, s ciljem olakšavanja pokrivanja finansijskih potreba. Pored toga, Centralna banka je dala instrukcije o odgodi plaćanja kredita za pogođene firme i domaćinstva. Obzirom na ograničen fiskalni prostor, treba pažljivo razmotriti troškove, finansiranje i ciljanje mjera, kako bi se povećala efikasnost poticajnog paketa. Na Kosovu je fiskalna politika naročito značajna za pružanje podrške ekonomskom oporavku, jer nema opcije monetarne politike. Možda će biti neophodna racionalizacije sve potrošnje koja nije nužna, da bi se mogli finansirati najavljeni paket i dodatni troškovi programa socijalne pomoći u budućnosti.

22 |

U srednjoročnom periodu će biti neophodno ostvarivanje napretka na strukturalnim reformama, kako bi se postigao preokret negativnih ekonomskih uticaja izbijanja zaraze i pomoglo građanima da povećaju otpornost na buduće negativne šokove. Epidemija je pokazala značaj mehanizama socijalne zaštite koji dobro funkcioniraju i koji mogu identificirati ugrožene grupe i pružiti im zaštitu od negativnih ekonomskih šokova, uz očuvanje fiskalnih rezervi. Bolje ciljanje siromašnih kod potrošnje na socijalnu zaštitu je od ključnog značaja za brže smanjenje siromaštva i kao automatski stabilizator za sprečavanje naglog pada potrošnje. Kako bi održalo velik i inkluzivan rast, za Kosovo je također značajno i povećanje produktivnosti i smanjenje administrativnog opterećenja firmi, npr. boljom koordinacijom inspekcija, ulaganjem u ljudski kapital i unapređenjem vladavine zakona, tako da firme i građani imaju fer tretman.

Pojava COVID-19 će dovesti do smanjenja rasta u 2020

Produžena pandemija može produbiti smanjenje rasta, iako se u 2021. očekuje oporavak

(Doprinos rastu, procenat) (Doprinos rastu, procenat)8

6

4

2

0

-2

-4

-6

-8

2018

2020

2019

2021

2017

8

6

4

2

0

-2

-4

-6

-8

-10

-12

2020 2021

4.2

-4.5

-11.3

4.1

5.2

7.4

JConsumption J Investments JNet exports ▬Growth JGrowth: Pre COVID-19 JGrowth: baseline JGrowth: downside

SIzvor: Agencija za statistiku Kosova i Svjetska banka

Fiskalni deficit će se povećati zbog naglog pada prihoda

Izvor: Kalkulacije i projekcije osoblja Svjetske banke.

Inflacija potrošačkih cijena počela popuštati u drugoj polovini 2019

Procenat BDP-a CPI inflacija, procenat35

30

25

20

15

10

5

0

0

-1

-2

-3

-4

-5

-6

-7

2018

2020

2019

2021

-3.0

-2.9

-6.3

-4.4

390

380

370

360

350

340

330

Q1-17

Q1-18

Q1-19

Q-173 Q

-183 Q-13

9Q

-172 Q-182 Q

-129

Q-174 Q

-184 Q-14

9

▬Public revenues ▬Public expenditure ▬Budget balance, rhs

Izvor: Ministarstvo financija i Svjetska banka

Zaposlenost je porasla u 2019., ali može biti pod znatnim uticajem pojave COVID-19

Izvor: Agencija za statistiku Kosova

Dvocifren rast kredita je podržao rast u 2019

(Ukupna zaposlenost) (Rast kredita, procenat)4.0

3.5

3.0

2.5

2.0

1.5

1.0

0.5

0

-0.5

Jan-17

Jan-18

May-17

May-18

Sep-17

Sep-18

Jan-19

May-19

Sep-19

16

14

12

10

8

6

4

2

0

Jan-17

Jan-18

May-17

May-18

Sep-17

Sep-18

Jan-19

May-19

Sep-19

▬Total loans ▬Loans to corporations ▬Loans to households

Izvor: Agencija za statistiku Kosova, Anketa radne snage Izvor: Centralna banka Kosova.

| 23

KOSOVO 2014 2015 2016 2017 2018 2019e 2020f 2021f



Potrošnja 3.8 2.5 4.7 1.5 5.4 2.3 1.2 3.0

Investicije -1.4 2.9 2.1 1.5 2.1 1.7 -6.1 3.1

Neto izvoz -1.2 -1.3 -2.7 1.2 -3.8 0.2 0.4 -0.8

Izvoz 2.9 0.5 0.5 4.0 1.0 2.8 -3.4 1.8

Uvoz (-) 4.1 1.8 3.2 2.8 4.8 2.5 -3.8 2.6

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 0.4 -0.5 0.3 1.5 1.1 2.7 1.6 1.8



Od čega

Plate (procenat BDP-a) 8.7 9.0 9.0 8.6 8.8 8.7 9.4 8.9

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 5.0 5.4 6.1 6.1 6.1 6.3 7.1 6.3

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 7.4 7.0 7.2 7.3 7.9 7.5 4.4 7.8

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.6 -2.0 -1.4 -1.2 -3.0 -2.9 -6.3 -4.4

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.4 -1.7 -1.1 -0.9 -2.7 -2.5 -5.8 -3.9



10.6 12.8 14.4 16.3 16.9 17.6 23.1 23.9

Od čega: Vanjski 5.8 6.2 6.2 6.6 6.2 5.8 8.7 8.2








2.2 4.7 2.9 3.3 3.4 2.8 2.9 3.4


Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 3.3 7.8 8.7 8.8 10.1 7.8 n.a. n.a.


8.3 6.2 4.9 3.1 2.5 2.0 n.a. n.a.


Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)61.0 57.7 52.4 52.7 55.4 49.4 n.a. n.a.


41.6 37.6 38.7 42.8 40.9 40.5 n.a. n.a.

BDP po glavi stanovnika (US$) 4,061 3,577 3,698 3,956 4,423 4,409 4,318 4,615

Izvor: Domaći organi, procjene i projekcije Svjetske banke.

24 |


Ekonomija je u 2019. počela usporavati; sada pandemija COVIDa-19 i prateće mjere suzbijanja usporavaju ekonomsku aktivnost. Iako je u 2018. došlo do brzog povećanja rasta s 5,1 procenta, rast je u 2019. opao na 3,6 procenata zbog manje domaće tražnje. Privatna potrošnja je u 2019. i dalje bila okosnica rasta, dodajući 2,6 procentnih poena (pp); bila je podržana ekspanzijom turizma, solidnim rastom kredita domaćinstvima i većom zaposlenošću. Međutim, podbačaj potrošnje na auto-put uzrokovao je usporavanje investicija, koje su smanjile rast za 0,5 pp. Snažan izvoz usluga je rezultirao pozitivnim neto doprinosom rastu od 1,2 pp, ali industrijska proizvodnja se smanjila za 6,3 procenta, a i građevinarstvo je počelo usporavati. Maloprodaja je, s druge strane, porasla za 5,2 procenta, a dolasci turista za 10,3 procenta. Ograničenja putovanja tokom pandemije COVID-19 su dovela do preokreta tog trenda u prvom kvartalu 2020.

Crna Gora je ušla u COVID-19 krizu sa do sada najvišom stopom zaposlenosti. Zaposlenost je u 2019. porasla za 2,6 procenata, uglavnom u građevinarstvu, turizmu i maloprodaji.

Stope aktivnosti radne snage, odnosno zaposlenosti su dostigle rekordnih 57,4, odnosno 48,7 procenata. Stopa nezaposlenosti je bila 15,1 procenat, a stopa nezaposlenosti mladih je opala na rekordno nizak nivo od 25,2 procenta. Ipak, mnogi Crnogorci radno-aktivne dobi su dočekali COVID-19 krizu bez posla.

Inflacija je s 2,6 procenata u 2018. pala na tek 0,4 procenta, a nedavno smanjenje cijena nafte je dalje ublažava. Niža inflacija u 2019. je podstaknuta padom cijena odjeće i obuće, alkohola i duvana. Nakon smanjenja od 2,5 procenta u 2018., realne plate su u 2019. porasle za 0,5 procenata. Pandemija COVID-19 je u martu i aprilu snizila globalne cijene roba, time smanjujući i inflatorni pritisak.

Iako je kreditiranje banaka ostalo na visokom nivou, pandemija će biti ozbiljan test za finansijski sektor. U 2019. su bankovni krediti, uglavnom domaćinstvima, porasli za 4,5 procenta. Nakon likvidacije dviju banaka početkom godine, depoziti su se nešto oporavili, uz rast od 0,5 procenata u 2019. Nenaplativi krediti su u decembru opali na 5,1 procenat, a koeficijent solventosti je bio solidnih 17,7 procenata.

Crna Gora

• COVID-19 kriza je izložila osjetljivost Crne Gore na spoljne šokove.• U Crnoj Gori se očekivalo ublažavanje rasta, međutim projekcije govore da će kriza dovesti

ekonomiju u recesiju, primarno zbog smanjenja turizma, s kojeg se efekti prenose na svesektore.

• Ako se pandemija produži do avgusta, recesija će biti teška i rezultiraće značajnimnedostatkom prihoda u 2020.g.

• Vlada je donijela mjere za ublažavanje ekonomskih i socijalnih uticaja, ali ograničenefiskalne rezerve zemlje smanjuju mogućnost i obim finansiranja.

• Da bi ekonomski oporavak uz visok rast bio održivi u srednjoročnom periodu, Crna Goramora povećati otpornost ekonomije na šokove, rješavanjem svog unutrašnjeg i spoljnogdisbalansa.

| 25

ostatak će se iskoristiti za pokrivanje finansijskih potreba u 2020. Prihodi u prvom kvartalu 2020. su bili bolji nego godinu ranije, a očekuje se da uticaj krize bude vidljiv u aprilu.

Izgled i rizici

Pandemija COVID-19 otkriva koliko je Crna Gora osjetljiva na spoljne šokove. Ova zdravstvena kriza je drugačija od ranijih kriza, jer podrazumijeva šokove i na strani ponude (poremećaj lanaca snadbijeanja) i na strani tražnje (manje zarade, efekti socijalnog distanciranja). Ona pogađa zemlje putem niza različitih kanala, između ostalog i nedovoljno iskorišćavanje ljudskog i fizičkog kapitala, niže cijene roba, manje turista, odliv kapitala s rastućih tržišta, smanjivanje davanja kredita i velika neizvjesnost. Crna Gora je naročito pogođena smanjenjem turizma, koji predstavlja kritičan faktor rasta; prihodi od turizma čine preko 20 procenata BDP-a. Nedostatak monetarne politike u zemlji, ograničene fiskalne rezerve i velik javni dug pojačavaju njenu osjetljivost.

Neizvjesnost toka pandemije COVID-19 zamagljuje izgled. Veličina usporavanja zavisi od dužine trajanja pandemije u Evropi. Ispod su prikazana dva scenarija. Osnovni pretpostavlja da će pandemija COVID-19 u Evropi uskoro početi usporavati, tako da se mjere ograničenja mogu u potpunosti ukinuti do kraja juna, a oporavak ekonomske aktivnosti početi u drugoj polovini 2020. Tu pretpostavljamo da je pad turizma akutan u drugom kvartalu, ali umjeren u trećem, što bi rezultiralo sveukupnim smanjenjem prihoda od turizma od 34 procenta tokom godine. Po nepovoljnom scenariju, pretpostavljamo da se pandemija nastavlja tako da se mjere ograničenja mogu ukinuti tek u avgustu.

Neravnomjerna distribucija profita otkriva osjetljivosti nekih manjih banaka. Iako će smanjenje kvaliteta aktive smanjiti profitabilnost, finansijski sektor može imati značajnu ulogu u ublažavanju ekonomskog uticaja krize.

Spoljni disbalans je smanjen, ali manji prihodi od turizma u 2020. počinju preokret tog trenda. Kako se trgovinski deficit smanjio, deficit tekućeg računa (CAD) se takođe smanjio u 2019. na 15,2 procenta, sa 17 procenata BDP-a u 2018. Snažna turistička sezona je ojačala izvoz u 2019, a uvoz je rastao znatno sporije. Račun primarnog dohotka se smanjio, dok se priliv doznaka zadržao na 5 procenata BDP-a. Neto SDI su pokrile gotovo pola CAD-a; ostatak se uglavnom finansirao spoljnim dugom. Devizne rezerve su u decembru 2019. pokrivale 6,3 mjeseca uvoza roba.

Kao rezultat nedavnih aktivnosti na konsolidaciji, fiskalna pozicija Crne Gore je u vrijeme pojave COVID-19 krize bila znatno bolja nego prije dvije godine. Kontinuirana fiskalna konsolidacija je smanjila fiskalni deficit s 4,6 procenata BDP-a u 2018. na 3 procenta u 2019. Novi zakon, kojim su preuzeti dug i kapitalni rashodi Montenegro Airlinesa, podrazumijeva procijenjeni neto ukupni fiskalni uticaj od oko 1,5 procenat BDP-a tokom narednih pet godina. Podržana povoljnim globalnim uslovima finansiranja, Crna Gora je u septembru 2019. emitovala 500 miliona € euro-obveznica po rekordno niskoj kamati od 2,55 procenata i rekordno dugom dospijeću od 10 godina. To je javni i javno garantovani (PPG) dug u 2019. povećalo na 81 procenat BDP-a, ali sredstva su bila deponovana, a dio iskorišten u martu 2020. za otplatu 320 miliona € euro-obveznica;

26 |

Pretpostavlja se da će takav žestoki šok srezati prihode od turizma tokom godine za pola. U oba scenarija je ekonomska aktivnost dalje pogođena kroz druge kanale i drugi krug efekata. Obzirom na nedostatak fiskalnih rezervi u zemlji, takođe se pretpostavlja da bi se odgovor politike, koji bi obuhvatao veće zdravstvene i socijalne transfere, finansirao uglavnom smanjenjem ostale potrošnje.

Po osnovnom scenariju, ekonomska aktivnost u Crnoj Gori će se značajno smanjiti u 2020. Bilo je prognozirano usporavanje rasta na oko 3 procenta, uz pretpostavku završetka izgradnje auto-puta, međutim sada se očekuje da će izbijanje COVIDa-19 i prateća ograničenja uvesti Crnu Goru u recesiju, uz smanjenje rasta za procijenjenih 5,6 procenata (Tabela 1). Smanjenje prihoda od turizma za 34 procenta je uključeno u projektovani pad ukupnog izvoza u 2020. od 18,5 procenata, dok se pad uvoza projektuje za 12,4 procenta. Takođe je procijenjeno da će manja ekonomska aktivnost i veća neizvjesnost smanjiti i investicije i privatnu potrošnju. Vladina potrošnja će biti snažna, zbog povećanja budžeta za plate u zdravstvu i obrazovanju. Rast će se u 2021. oporaviti za procijenjenih 4,8 procenata, podstaknut potrošnjom i izvozom.

Očekuje se da će procijenjeni nedostatak prihoda u 2020. dovesti do velikog fiskalnog disbalansa. Obzirom na pad tražnje i efekt prelivanja nižih međunarodnih cijena proizvoda, procjenjuje se da će inflacija ostati niska. Spoljni disbalans će ostati velik, uz očekivani pad neto SDI sa 7 na 3 procenta BDP-a, obzirom da globalna neizvjesnost utiče na njihov priliv na rastuća tržišta. Uz pad prihoda, recesija će povećati fiskalni deficit na oko 7 procenata BDP-a u 2020.

Pretpostavka je da će se potrošnja na naknade za nezaposlene i socijalnu zaštitu vezana za krizu financirati smanjenjem potrošnje na drugim stavkama.

Tabela 1. Crna Gora: Izgledi za 2020.

Prije COVID-19

Osnovniscenarij

Nepovoljniscenarij

Rst realnog BDP-a 3.2 -5.6 -8.9

Potrošnja 2.9 -3.6 -4.8


Izvoz 4.1 -18.5 -27.8

Uvoz 1.9 -12.4 -17.7

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke. Napomena: Osnovni scenario podrazumijeva smanjenje prihoda od turizma za 34 procenta, a nepovoljni za 50 procenata.

Očekuje se da će pandemija COVIDa-19 odgoditi smanjenje duga i povećati troškove servisiranja duga, obzirom na rast troškova zaduživanja na međunarodnim tržištima.

Po nepovoljnom scenariju, Crna Gora će se suočiti s teškom ekonomskom recesijom. Smanjenje prihoda od turizma za pola će dovesti do naglog pada izvoza usluga, što će pogoršati recesiju. U 2020. bi se ukupni izvoz smanjio za 28 procenata, a uvoz za 18 procenata. Po ovom scenariju, potrošnja u 2020.g. bi se smanjila za oko 7 procenata, zbog većeg pada zaposlenosti i plata. Štaviše, obzirom na nižu profitabilnost i veći odliv sa rastućih tržišta, banke će biti primorane na ograničavanje kredita. To zauzvrat podrazumijeva veći pad investicija, koje bi se u 2020. smanjile za procijenjenih 14 procenata. U ovom scenariju se prognozira snažniji oporavak rasta do oko 6 procenata u 2021. Duža ekonomska recesija će povećati unutrašnji i spoljni disbalans, pokazujući koliko je Crna Gora osjetljiva na iznenadni prekid SDI.

| 27

Ukupni neto troškovi se procjenjuju na oko 1 procenat BDP-a. Te su mjere u skladu s odgovorima politike u EU – namjera je da se smanje otpuštanja radnika i stečajevi firmi, tako da se minimizuju ekonomski i socijalni uticaj i omogući brz oporavak.

Ali crnogorsko tržište rada nije kao u EU: velik dio ugroženog stanovništva zavisi od neformalne ekonomije i možda će dobiti malo pomoći. Obzirom da ograničen fiskalni prostor smanjuje mogućnost finansiranja i obim mjera, restrukturiranje potrošnje može pomoći da se izvrši preraspodjela sredstava s manje produktivne potrošnje na podršku za pogođene firme i pojedince, uključujući samozaposlene, povremene radnike, firme i radnike u neformalnoj ekonomiji i najsiromašnije i najugroženije građane.

U srednjoročnom periodu Crna Gora mora raditi na povećanju otpornosti ekonomije na šokove i rješavanju unutrašnjeg i spoljnog disbalansa i jačanju rasta produktivnosti. To bi omogućilo ekonomski oporavak uz visoke stope održivog rasta u srednjoročnom periodu. Poboljšanje fiskalnog stanja je od ključnog značaja za smanjenje akutne osjetljivosti Crne Gore na šokove i smanjenje velikih oscilacija ekonomske aktivnosti. Ekonomski oporavak i dalji veći rast bi bili omogućeni uz opredijeljenost za smanjenje duga i početak stvaranja fiskalnih rezervi. Inače je vjerovatno da će budući veliki rast opet biti kratkoročan. Održavanje visokog i inkluzivnog rasta dalje zahtijeva da Crna Gora poveća produktivnost unaprjeđenjem kvaliteta i mobilnosti svog ljudskog kapitala, intenziviranjem napora na jačanju vladavine zakona, omogućavanjem jednakih uslova za poslovanje i povećanjem efikasnosti javnog sektora.

Materijalizacija ostalih rizika, domaćih ili spoljnih, može povećati negativne efekte krize na rast, tržište rada i dobrostanje domaćinstava u Crnoj Gori. Neizvjestan tok COVID-19 u Evropi povećava uticaj spoljnih rizika na scenarije izgleda. Drugi val zaraze bi mogao produbiti recesiju. Uticaj COVID-19 krize na volatilnost svjetskog finansijskog tržišta i priliv kapitala na rastuća tržišta uključuje i druge negativne rizike. Domaći rizici su takođe povećani parlamentarnim izborima, čije je održavanje predviđeno u 2020. u izuzetno polariziranom političkom kontekstu. Rast US dolara u odnosu na euro bi mogao povećati troškove servisiranja duga u 2021., obzirom da Crna Gora počinje s otplatom kineskog zajma denominovanog u US dolarima.

Crna Gora je objavila kratkoročni odgovor politike za ublažavanje ekonomskih i socijalnih uticaja COVID-19 krize. To uključuje povećanje zaliha i kapaciteta u zdravstvenom sektoru, omogućavanje firmama pristup subvencionisanim kreditima putem IRF-a, odlaganje plaćanja poreza i otplate kredita za 90 dana, dvomjesečno subvencionisanje plata u iznosu do 100 procenata za firme u pogođenim sektorima, šestomjesečno subvencioniranje plate novo-prijavljenim zaposlenima, oslobađanje od poreza i doprinosa na minimalnu platu za firme u najviše pogođenim (zatvorenim) sektorima, podrška za poljoprivredu, i jednokratna pomoć za penzionere, nezaposlene i ugrožene. Vlada je dalje najavila smanjenje plata javnim zvaničnicima tokom dva mjeseca, da bi se oslobodila sredstva za mjere odgovora na krizu.

28 |

Rast se ublažio u 2019... …uprkos snažnoj turističkoj sezoni.(Doprinos rastu, procentni poeni) (Podaci visoke frekvencije, ciklus trenda, jan. 2015. – jan. 2020.)20

10

0

-10

-20

-30

-40

6

5

4

3

2

1

0

I-18

III-18II-

18I

-18V I-19

III-19II-

19I

-1V9

200

180

160

140

120

100

80

Jan-15

Jan-16Jan-17

Jan-18Ju

l-15

Jul-1

6Ju

l-17

Jul-1

8

last obs. 1/20

Jan-19Ju

l-19

Jan-20

JHousehold consumption JGovernment consumption ▬Total industry_tc ▬Retail trade_tc

JGross investments JNet exports ▬Real growth, rhs ▬Tourism_tc

Izvor: Podaci MONSTAT-a, kalkulacije osoblja WB

Zaposlenost povećana...Izvor: MONSTAT. Tc = Ciklus trenda

…ali realne plate uglavnom nepromijenjene(Administrativni podaci, hiljade, jan. 2012.– jan 2020.) (Administrativni podaci, jan. 2014.- feb. 2020.)220

200

190

180

170

160

55

50

45

40

35

30

25

20last obs. 1/20

Jan-15

Jan-16Jan-17

Jan-18Ju

l-15

Jul-1

6Ju

l-17

Jul-1

8

Jan-19Ju

l-19

Jan-20

12

10

8

6

4

2

0

-2

-4

600

500

400

300

200

100

0last obs. 1/20

Jan-12

Jan-13

Jan-14

Jan-15

Jan-16Jan-17

Jan-18

Jan-19

Jan-20

▬Employment ▬Employment_tc ▬CPI ▬PPI ▬Real net wage (EUR 2015), rhs

▬Unemployment, rhs ▬Unemployment_tc, rhs

Izvor: Podaci MONSTAT-a.

U 2019. fiskalni deficit je smanjen na 3 procenta BDP-a…

Izvor: Podaci MONSTAT-a.

…dok je javni i javno garantirani dug dostigao vrhunac od 81 procenat BDP-a

(Procenat BDP-a, 2014.–19.) (2014.–19., procenat BDP-a)50

40

30

20

10

0

0

-1

-2

-3

-4

-5

-6

-7

-8

2015

2016

2019

2017

2018

4

3

2

1

0

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

2014

2015

2016

2017

2018

2019

JTotal revenues and grants JTotal expenditure and net lending JGuarantees JForeign public debt (EUR bn)

▬Cash deficit, % of GDP, rhs ▬Accrual deficit, % of GDP, rhs JDomestic public debt (EUR bn) ▬Public debt, % of GDP, rhs

Izvor: Podaci MF i MONSTAT-a Izvor: Podaci MF, CBCG i MONSTAT-a.

| 29

CRNA GORA 2014 2015 2016 2017 2018 2019e 2020f 2021f



Potrošnja 2.7 2.3 4.8 3.2 5.2 2.8 -3.7 4.7

Investicije 0.6 1.7 7.2 8.0 4.9 -0.5 -3.9 -2.2

Neto izvoz -1.6 -0.6 -9.1 -6.5 -5.0 1.2 2.1 2.3

Izvoz -0.4 2.8 2.9 0.9 3.4 3.2 -9.5 7.4

Uvoz (-) 1.2 3.4 12.0 7.4 8.4 2.0 -11.5 5.1

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) -0.7 1.5 -0.3 2.4 2.6 0.4 0.2 1.5



Od čega:

Plate (procenat BDP-a) 12.7 12.3 12.2 11.8 11.2 11.1 12.4 12.1

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 14.2 13.3 14.1 12.5 11.7 11.3 13.8 12.3

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 5.3 8.1 3.7 7.8 8.5 8.8 7.6 4.6

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.1 -7.3 -2.8 -5.7 -4.6 -3.0 -7.1 0.0

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -0.8 -4.9 -0.7 -3.3 -2.4 -0.8 -4.9 2.2



65.8 72.7 70.4 69.1 74.1 80.7 86.9 77.1

Od čega: Vanjski 45.7 53.9 58.4 57.9 64.6 68.7 76.4 67.0








10.2 16.9 9.4 11.3 6.9 7.0 3.0 8.0


Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) -1.5 0.3 3.5 4.4 5.9 6.7 n.a. n.a.


18.8 14.8 11.5 8.4 7.4 5.1 n.a. n.a.


Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda)35.8 37.6 35.9 31.7 29.4 25.2 n.a. n.a.


52.7 53.7 54.5 54.7 56.0 57.4 n.a. n.a.

BDP po stanovniku, (tekući međunarodni $) 15,371 16,337 17,866 19,355 21,994 21,950 20,974 22,230


30 |


Ekonomija se u 2019. nastavila širiti dok COVID-19 nije prekinuo uzlazni ekonomski ciklus. Rast se u 2019. ubrzao na 3,6 procenata nakon 2,7 u 2018. Glavni faktori – veleprodaja i maloprodaja, građevinarstvo i usluge prometa nekretnina – rastu su zajedno dali doprinos od 1,7 procentnih poena (pp). Poljoprivreda i javne usluge su doprinijeli s po 0,3 pp, dok je doprinos prerađivačke industrije bio neutralan zbog usporavanja krajem 2019. Energetski i rudarski sektor su doprinijeli rastu. Na strani potražnje, glavni faktor rasta je bila privatna potrošnja (2,6 pp) potaknuta rastom plata, zaposlenosti, penzija i zajmova domaćinstvima. Investicije su dodale daljih 2,1 pp, ali rast uvoza je bio veći od rasta izvoza, tako da je neto izvoz imao negativan uticaj na rast.

Tržište rada se nastavilo popravljati. Zaposlenost je porasla za 5,1 pp g/g, što je više nego dvostruko u odnosu na rast u 2018., dijelom zahvaljujući vladinim programima zapošljavanja. Prerada, trgovina, transport, smještaj, administrativne usluge i zabava su otvorili najviše radnih mjesta.

Stopa zaposlenosti se dalje popravila na 48,4 procenta u 2019. – rast od 3,2 pp, uz pad stope nezaposlenosti na 17,3 procenta, smanjenje za 3,5 pp. Stopa učestvovanja na tržištu rada se neznatno popravila (na 57,2 procenta), ali u najdinamičnijim regijama oko tehnoloških zona i dalje je bio prisutan nedostatak radne snage. Međutim, administrativni podaci o nezaposlenosti do marta 2020., već ukazuju na povećanje od 1,4 procenta godišnje, kako se firme suočavaju s krizom COVID-19.

Pritisak plata se intenzivirao u 2019. Prosječna neto plata se povećala u realnom smislu za 4,1 procenat, uglavnom zbog kontinuiranog povećanja minimalne plate, što je naročito pogodilo radno intenzivne sektore kao što su građevinarstvo, tekstilna industrija i poljoprivreda. Porasle su i plate u javnom sektoru, gdje se najveći uticaj osjetio u 2020. U januaru 2020. se prosječna realna bruto plata povećala za 12,2 procenta na godišnjem nivou. Nastavak trenda povećanja plata, nadopunjen smanjenjem produktivnosti radne snage u većini sektora, čini ekonomiju manje konkurentnom. Prosječna inflacija je i dalje bila niska u 2019.; potrošačke cijene su porasle za 0,8 procenata g/g zbog većih cijena hrane i duhana.

North Macedonia

• Nakon moćnog rasta od 3,6 procenata u 2019., za 2020. predviđa se izgledna recesija uznezapamćene rizike zbog pandemije virusa korona.

• Nakon istorijski niskih nivoa u 2019., stopa nezaposlenosti će porasti, jer pandemijomnajteže pogođene firme počinju s defanzivnim restrukturiranjem uprkos vladinimsubvencijama.

• Fiskalni deficit i dug će se povećati, s obzirom da se je uticaj pandemije na fiskalne ishodenadopunjen policikličnim politikama iz 2019. (kroz povećanje plata i transfera).

• Iako je ublažavanje uticaja krize prioritet, kad se stanje normalizira – pristupanje zemljeNATO-u i pokretanje pregovora za pridruživanje EU daju priliku za ubrzanje fiskalnih,pravosudnih, regulatornih i reformi konkurentnosti u cilju bržeg oporavka.

| 31

Štaviše, do marta 2020. je došlo do daljeg usporavanja na 0,6 procenata g/g, uz pad cijena nafte.

Vanjski disbalans se prije krize povećao. Deficit tekućeg računa je u 2019. dostigao 2,8 procenata BDP-a, u poređenju sa samo 0,1 procenat u 2018. Izvoz vezan za FDI, poput autodijelova, električnih aparata i autobusa, rastao je dvocifrenim stopama, a izvoz namještaja, željeza i čelika je bio solidan, premda je tradicionalni izvoz konfekcije smanjen. Ipak, trgovinski deficit je dostigao 14,3 procenta BDP-a, zbog povećanja uvoza i manjeg neto izvoza usluga, kao posljedica odliva usluga intelektualnog vlasništva krajem 2019. Neto tekući transferi su smanjeni zbog pada doznaka i grantova iz EU. Iako su početkom 2019. direktne strane investicije bile niske, porasle su na 2,6 procenta BDP-a. Vanjski dug je bio relativno stabilan na 74 procenta BDP-a.

Bankarski sektor je u 2019. podržavao rast. Rast kredita od 6 procenata je bio predvođen kreditima za domaćinstva (10,5 procenata g/g), čineći 80 procenata ukupnog rasta kredita; rast kredita poslovnim subjektima je bio tek 1,9 procenata. Nenaplativi zajmovi (NPL) koji su iznosili 4,6 procenta su smanjeni s 5,1 procenat u 2018., ali korporativni NPL-ovi su se zaustavili na 7,4 procenta, nakon smanjenja sa 7,8 procenata. Rast depozita je bio snažan, 10,1 procenat g/g, uz omjer zajmova i depozita od 83,1 procenat. Stoga banke imaju dosta prostora za veće pozajmljivanje.

Fiskalni deficit se povećao, jer je potrošnja rasla više od prihoda. Deficit generalne vlade je iznosio 2,1 procenat BDP-a; povećanje prihoda generalne vlade od 0,7 pp BDP-a nije bilo dovoljno da nadoknadi povećanje potrošnje od 1,7 pp BDP-a.

Rast prihoda se zasnivao na socijalnim doprinosima, koji su porasli za 10 procenata g/g, zbog povećanja stopa doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje u januaru 2019., na porezu na dohodak (iako je viša stopa, uvedena u januaru, ukinuta u septembru), PDV-u i jednokratnim neporeskim prihodima. S druge strane, veća potrošnja je bila vođena povećanjem subvencija za plate i socijalne doprinose; većom potrošnjom na robe i usluge; i sanacijom neizmirenih obaveza lokalnih vlasti. Nakon istorijski niske u 2018.g., kapitalna potrošnja je povećana na 3,4 procenta BDP-a, ne računajući aktivnosti Javnog preduzeća za magistralne ceste (PESR). Uz PESR, kapitalna potrošnja bi bila 4,4 procenta BDP-a, a deficit 2,4 procenta BDP-a. Javni i javno garantirani dug je nešto porastao nakon što je u 2018.g. iznosio 48,9 procenata BDP-a.

Izgled i rizici

Nezapamćeni negativni rizici vezani za pandemiju korona virusa sada prijete ekonomiji, koja je u Q2 20 ušla u recesiju. Predsjednik je 18. marta proglasio vanredno stanje, a vlada je najavila mjere za ublažavanje uticaja krize uzrokovane korona virusom. Zbog krize su odgođeni izbori, koji su bili zakazani za april. Projekcije rasta odražavaju neizvjesnosti u vezi s težinom i trajanjem pandemije. Iako je veličina neizvjesna, kanali prenošenja su jasni. S jedne strane, pandemija dovodi do smanjenja cijena roba; dok s druge, dovodi do poremećaja globalnih i regionalnih lanaca snabdijevanja, smanjuje putovanja i dolazak turista, smanjuje potražnju za izvozom i smanjuje potražnju domaćinstava, obzirom da mjere ograničenja i gubitak posla dovode do promjena prihoda i ponašanja domaćinstava.

32 |

Ako bi se širenje korona virusa u većoj mjeri suzbilo do sredine 2020., ekonomija će se i dalje trebati izboriti s recesijom od 1,4 procenta. Po tom scenariju se oporavak očekuje od jula, a mjere za suzbijanje virusa bi se postepeno ukidale i poremećaji finansijskog tržišta i lanca snabdijevanja ublažavali. U tom slučaju bi se ekonomija smanjila za 11,5 procenata u Q2, predvođena prerađivačkom industrijom, građevinarstvom, turizmom, trgovinom i nekretninama, a iz recesije bi izašla u Q3 s 0,4 procenta rasta. Očekuje se značajno usporavanje lične potrošnje u poređenju s 2019., a i izvoz i investicije će se također smanjiti. Međutim, vladina potrošnja bi porasla u pokušaju poticanja ekonomije i ublažavanja uticaja korona virusa. Veća vladina potrošnja će rezultirati većim deficitom i nivoom duga, kao što je i vjerovatno da će se uslovi i domaćeg i stranog finansiranja postrožiti. U okviru revizije budžeta koja je u pripremi, trebat će se presložiti prioriteti potrošnje. Ostvareno smanjenje siromaštva će se vjerovatno izgubiti, s obzirom da firme pribjegavaju smanjenju radne snage u turizmu i prerađivačkoj industriji, sektorima koji su najviše pogođeni krizom. To su također sektori koji su u prošlosti najviše doprinijeli smanjenju siromaštva.

S druge strane, produžetak poremećaja ekonomskih aktivnosti do augusta 2020. doveo do smanjenja rasta za -3,2 procenta, što je najveći pad od 2001. Produženi šok bi pogoršao smanjenje potražnje i vjerovatno doveo do dužih poremećaja lanaca snabdijevanja. Za zbirnu potražnju, to bi značilo manje potrošnje, obzirom na smanjenje povjerenja potrošača, rast nezaposlenosti uprkos vladinim programima podrške, te smanjenje plata i davanja zajmova domaćinstvima.

Početak oporavka privatnih investicija, koji se javio 2019., biće snažno pogođen, s obzirom da će se investitori boriti da izbjegnu stečaj, uz strožije uslove finansiranja. Javne investicije bi se odgodile zbog finansiranja hitnih potreba vezanih za krizu. Na strani ponude, glavni šok će doći od usporavanja proizvodnje, zbog poremećaja globalnih lanaca snabdijevanja i zastoja u prilivu i kapitala i poluproizvoda, što će pogoditi firme i u stranom i u domaćem vlasništvu.

Tabela 1. Sjeverna Makedonija: Izgled za 2020.

Prije COVID-19

Osnovniscenarij

Nepovoljniscenarij

Realni rast BDP-a 3.6 -1.4 -3.2

Potrošnja 4.3 0.6 -0.3


Izvoz 7.4 -0.1 -2.9

Uvoz 9.4 1.7 0.1

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke. Napomena: Pretpostavke za osnovni uključuju značajno suzbijanje širenja korona virusa do sredine 2020., što bi rezultiralo privremenim poremećajem ekonomskih aktivnosti. Kod nepovoljnog scenarija, poremećaji se nastavljaju do augusta 2020., uz rasprostranjen poremećaj ekonomskih aktivnosti i veliko globalno usporavanje.

To bi, posljedično, pogodilo i usluge koje su blisko vezane za proizvodnju. Kompanije će biti zahvaćene i pogoršanjem uslova finansiranja, s obzirom da će banke biti manje sklone riziku i preusmjeravat će sredstva u sigurnija utočišta na međunarodnim finansijskim tržištima. Usporavanje i ponude i potražnje zahtijeva snažan fiskalni i monetarni odgovor. Da bi se ublažili negativni efekti pandemije, Narodna banka je do marta 2020. snizila svoju kamatu u dva navrata na rekordno niskih 1,75 procenata, omogućavajući dodatnu likvidnost bankama snižavanjem iznosa C-zapisa s aukcija, reaktivacijom nekonvencionalnih mjera u vezi sa

| 33

zahtjevima za rezervama za podršku najugroženijim sektorima i nekoliko regulatornih mjera u cilju održavanja ciklusa bankovnih kredita. Za podršku građanima i firmama, vlada je najavila paket mjera od oko 2 procenta BDP-a. On uključuje djelimične subvencije doprinosa i plata za sve pogođene firme, naknade za nezaposlene i socijalnu pomoć za pogođene ljude, odgodu naplate prihoda i subvencionirane zajmove za manje firme. Hitni odgovor će povećat fiskalni pritisak. Ekonomsko usporavanje će rezultirati smanjenjem prihoda, koji su ionako relativno mali, time povećavajući značajan pritisak na ionako sužen fiskalni prostor za jačanje ekonomije. Štaviše, krajem jula ove i sljedeće godine zemlji na naplatu dolazi značajan iznos euro-obveznica, što će zahtijevati mobilizaciju značajnog finansiranja, što može biti teško, ako bude poremećaja na međunarodnim finansijskim tržištima i uslovi finansiranja se pogoršaju. Sjeverna Makedonija se već obratila i domaćim i međunarodnim finansijskim institucijama, a finansiranje od EU je već na putu. Pored isplaćenog MMF-ovo Instrumenta za brzo finansiranje od 176,7 miliona eura, Svjetska banka je u procesu odobravanja paketa hitnog odgovora od oko 140 miliona eura. EU je također najavila da će pružiti finansiranje (160 miliona EUR) u okviru svog programa makrofinansijske pomoći.

Ublažavanje kratkoročnog uticaja krize je urgentno, ali bitno je i održati fokus na dugoročnim prioritetima za prevazilaženje slabosti ljudskog kapitala, koji je u daljem smanjenju, slabe politike konkurentnosti i slabosti sudstva, smanjenja produktivnosti i povećanja emigracije.

Vlasti bi se do sredine godine trebale fokusirati na osiguranje medicinskih potrepština i osoblja, mjera za usporavanje širenja virusa i smanjenje vršnog opterećenja zdravstvenog sistema, osiguranje fiskalne stabilnosti i pristupa finansiranju, očuvanje stabilnosti finansijskog sektora uz osiguranje adekvatne likvidnosti, zaštitu pogođenog stanovništva i pomoć za opstanak poslovnih subjekata i zadržavanje radnika.

U srednjoročnom periodu, nakon što epidemija izgubi snagu, očekuje se obnavljanje rasta kao i potražnje. Početak pregovora o pristupanju EU, najavljen 25. marta 2020., trebao bi potaći reforme i povećati povjerenje investitora, tako da se poslije krize rast može brže obnoviti. Po tom scenariju oporavka u V obliku, očekuje se da rast u 2021. dostigne 3,7 procenata, uz obnavljanje povjerenja potrošača i investitora, što bi povećalo ličnu potrošnju, privatne investicije i izvoz. S obzirom na očekivani rast realnih plata i poboljšanja na tržištu rada, počev od 2021. siromaštvo se može opet početi smanjivati.

34 |

Ekonomski rast se ubrzao u 2019. prije šoka izazvanog COVIDom-19 …

…i počivao je na širokim osnovama čak i početkom 2020

Percent 2011=100, trade cycle, percent7

6

5

4

3

2

1

0

-1

-2

-3

Q1-17

Q1-18

Q1-19

Q-173 Q

-183 Q-13

9Q

-172 Q-182 Q

-129

Q-174 Q

-184 Q-14

9

180

160

140

120

100

80

60

40

20

0

300

250

200

150

100

50

0

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

2011

2019

JAgriculture JMining, electricity, gas supply JManufacturing ▬ Industry_tc ▬Retail trade_tc ▬Tourism_tc ▬Construction_tc, rhs

JConstruction JWholesale & retail, transportation, accommodation

JOther sectors ▬Real GDP growth

Izvor: Državni zavod za statistiku.

Vanjski deficit se povećao kako su investicije i potrošnja porasli

Izvor: Državni zavod za statistiku i kalkulacije Svjetske banke

Solidan rast je sveo nezaposlenost na historijski nizak nivo, ali kriza prijeti da poništi ta ostvarenja

Percent of GDP Percent30

20

10

0

-10

-20

-30

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2019

e20

1020

1820

11

70

60

50

40

30

20

10

0

30

25

20

15

10

5

0

Q1-15

Q1-16

Q1-17

Q1-18

Q1-19

Q-13

5Q

-136

Q-13

7Q

13- 8

Q-13

9

JServices trade balance J Income JGoods trade balance JActivity rate JEmployment rate

JCurrent transfers ▬Current account balance ▬Unemployment rate, rhs

Izvor: Narodna banka.

Uz popuštanje monetarne politike, zajmovi poslovnim subjektima su porasli.

Izvor: Državni zavod za statistiku.

Javni dug je ostao stabilan, uprkos povećanju garantiranog duga

Percent, and RHS: yearly change, percent Percent of GDP100

90

80

70

60

50

40

30

20

10

0

10

8

6

4

2

0

Q1-17

Q1-18

Q1-19

Q-173 Q

-183 Q-13

9Q

-172 Q-182 Q

-129

Q-174 Q

-184 Q-14

9

50

40

30

20

10

0

2012

2014

2016

2018

2013

2015

2017

2019

JContribution of household loans JContribution of corporate loans JDomestic debt JForeign debt JGuarantees

▬Credit growth, rhs

Izvor: Narodna banka. Izvor: Ministarstvo finansija i procjene Svjetske banke.

| 35

SJEVERNA MAKEDONIJA 2015 2016 2017 2018 2019 2020f 2021f

Rast realnog BDP-a (procenat) 3.9 2.8 1.1 2.7 3.6 -1.4 3.7


Potrošnja 3.7 1.9 1.3 3.3 3.6 0.6 3.8

Investicije 2.6 4.1 -0.8 -2.6 2.1 -0.1 1.9

Neto izvoz -2.5 -3.2 0.6 2.0 -2.1 -1.9 -1.9

Izvoz 4.2 4.7 4.6 9.2 5.5 -0.1 4.1

Uvoz (-) 6.7 7.9 4.0 7.3 7.6 1.7 6.0

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) -0.3 -0.2 1.4 1.5 0.8 2.1 1.8

Javni prihodi (procenat BDP-a) 31.0 30.6 31.0 30.5 31.2 28.2 31.2

Javni rashodi (procenat BDP-a) 34.4 33.2 33.8 31.6 33.3 32.9 33.8

Od čega:

Plate (procenat BDP-a) 7.0 6.8 6.6 6.3 6.3 6.3 6.1

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 14.8 15.0 15.3 15.3 15.5 16.5 15.4

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 4.2 3.8 4.2 2.5 3.4 1.9 3.8

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) -3.4 -2.7 -2.8 -1.1 -2.1 -4.7 -2.7

Overall Fiscal Balance with the Public Enterprise for State Roads*

-4.1 -3.8 -3.5 -1.7 -2.4 -5.0 -3.2

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) -2.3 -1.5 -1.5 0.1 -1.0 -3.5 -1.5

Javni dug (procenat BDP-a) 38.1 39.9 39.4 40.6 40.2 46.0 46.7


46.6 48.8 47.7 48.6 48.8 55.7 56.4

Od čega: Vanjski 31.4 34.0 31.7 33.1 32.7 38.4 38.3

Izvoz roba(procenat BDP-a) 33.6 36.5 40.6 45.6 47.0 45.8 46.9

Uvoz roba (procenat BDP-a) 53.7 55.3 58.4 61.8 64.3 64.6 64.3

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 3.8 3.5 3.7 3.4 3.0 2.8 2.9

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -16.2 -15.2 -14.1 -12.8 -14.3 -16.0 -14.6

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 2.3 2.0 1.9 1.9 1.7 1.7 1.6

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -1.8 -2.6 -0.9 -0.1 -2.8 -3.3 -2.1


2.2 3.3 1.8 5.6 2.6 1.4 4.0

Vanjski dug (procenat BDP-a) 69.3 74.7 73.4 73.3 73.9 78.5 78.4

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 9.9 0.2 4.0 5.7 4.9 n.a. n.a.


10.3 6.3 6.1 5.1 4.6 n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 26.1 23.7 22.4 20.7 17.3 20.0 18.3

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 42.55 40.6 39.2 37.1 32.8 n.a. n.a.


57.0 56.5 56.8 56.9 57.2 56.9 57.4

BDP po stanovniku, (tekući međunarodni $) 13,831 14,813 15,299 16,359 17,046 17,096 17,831

Izvor: Svjetska banka i domaći izvori.

36 |


Srbijanska ekonomija je u 2019. ostvarila rast od solidnih 4,2 procenta, ali sada joj prijeti recesija uzrokovana COVID-19. Iako je početak 2019. bio razočaravajući , vlada je u drugoj polovini godine povećala napore na završetku gasovoda prema Bugarskoj (dio turskog kraka), što je dovelo do povećanja rasta realnog BDP-a od 0,7 pp. Otporan na globalna kretanja, srbijanski izvoz je u 2019. ostvario rast od 8,5 procenata, a preliminarne procjene ukazuju da je rast pozitivno iznenadio s 4,2 procenta g/g. Glavni faktori rasta su bili usluge, s povećanjem od 4,2 procenta, i građevinarstvo, s povećanjem od 30,2 procenta; dok je prerađivačka industrija razočarala.

Tržište rada se prije pandemije značajno popravilo. Prema podacima Ankete radne snage, nezaposlenost je u 2019. pala na procijenjenih 10,4 procenata (godišnji prosjek, stanovništvo starije od 15 godina), dok je zaposlenost dostigla rekordno visokih 49 procenta. I prosječna plata je porasla za 10,6 procenata u nominalnom smislu.

9 U velikoj mjeri zbog popravaka i održavanja u nekim od velikih kompanija u petro-hemijskom sektoru.

Do februara 2020. broj nezaposlenih, prijavljenih kod Nacionalne službe za zapošljavanje, smanjen je na 9,8 procenata (g/g).

Srbija je ušla u COVID-19 krizu sa snažne fiskalne pozicije, zahvaljujući svojim aktivnostima na fiskalnoj konsolidaciji u prethodnim godinama: u 2019. je deficit od 0,2 procenta BDP-a bio mali. U poređenju s 2018. prihodi su porasli za 8,2 procenta u nominalnom smislu, podržani većim socijalnim doprinosima, koji su porasli za 9,2 procenta i PDV-u, za 10,2 procenta. I potrošnja je porasla za 10,4 procenta, uglavnom zbog veće potrošnje na investicije (rast od 33,6 procenata, g/g u 2019.) i plata u javnom sektoru (rast od 10,1 procenat u 2019., obzirom da su troškovi odluke o povećanju plata u javnom sektoru iznosili 0,9 procenata BDP-a samo u toj godini). Javni i javno garantirani dug je na kraju decembra dostigao 52,9 procenata BDP-a. Početkom 2020. budžet generalne vlade je već bio u deficitu. Naplata prihoda je bila dobra (3,1 procenat više u odnosu na januar-februar 2019.), međutim to nije bilo dovoljno da kompenzira veliko povećanje potrošnje (naročito na plate i subvencije), koje je povećano za 12 procenata u prva dva mjeseca u poređenju s istim periodom 2019.

Srbija

• Nakon solidnog rasta od 4,2 procenta u 2019., ekonomija Srbije se sada suočava s recesijomvezanom za COVID-19.

• Nezaposlenost u 2019. na historijski niskom nivou od 10,4 procenta, pomoći će uamortizaciji negativnih uticaja.

• Međutim, i vanjski i fiskalni disbalans se povećava: deficit tekućeg računa je dostigao 6,9procenata BDP-a u 2019. i očekuje se da će se mali fiskalni deficit iz 2019. znatno povećati u2020.

• Kako se pandemija COVID-19 širi, povećavaju se šanse za pogoršanje ekonomskog scenarija.

| 37

Premije rizika za Srbiju, mjerene indeksom obveznica za tržišta u nastanku, su porasle za 269 bp tokom prethodna dva mjeseca, što je u skladu s povećanjem globalnih EMBI.

Izgled i rizici

Zbog pandemije COVIDa-19, ekonomija Srbije će u 2020. ući u recesiju. U prvoj polovini marta je 168 firmi privremeno zatvoreno i skoro 5 procenata od ukupnog broja zaposlenih je ostalo kod kuće. Poremećaj ekonomskih aktivnosti je najistaknutiji u transportu i turizmu. Na osnovu vladinih procjena, transportni sektor je od početka krize ostvario gubitak od oko 110 miliona €, a dolazak turista i rezervacije su drastično smanjeni.

Po osnovnom scenariju BDP Srbije će se u 2020. smanjiti za 2,5 procenta. Osnovni scenarij podrazumijeva usporavanje zaraze korona virusom u Evropi tako da se mjere suzbijanja mogu u potpunosti ukinuti do kraja juna. Takođe podrazumijeva početak oporavka u drugoj polovini godine, ali on neće biti dovoljan da bi anulirao gubitke iz prve polovine godine. Uticaj na ekonomiju će varirati po sektorima. Najviše će biti pogođena prerađivačka industrija, s projiciranim padom od oko 9 procenata. I usluge će biti snažno pogođene, ali u različitom stepenu; transport i turizam će biti najteže pogođeni, jer pojačanom aktivnošću u drugoj polovni godine neće moći kompenzirati gubitke iz prve polovine. Stoga se projicira pad usluga od 1 procenat u 2020. Poljoprivreda bi mogla zabilježiti malo povećanje u 2020.

Kretanja u realnom sektoru će uticati i na vanjski i na fiskalni račun. Očekuje se značajan pad trgovine robama u smislu eura:

Niska inflacija i solidan bankarski sektor predstavljaju čvrst temelj za odgovor na pandemiju. Inflacija je u 2019., kao i do februara 2020., bila niska i stabilna, uz povećanje cijena od 1,9 procenata. U martu se smanjila na 1,3 procenta. Da bi potakla ekonomiju, Narodna banka Srbije (NBS) je nastavila sa snižavanjem svoje kamate – u martu za 50 bp na 1,75 procenata, a u aprilu dalje na 1,5 procenat. Nakon malog rasta u 2019., dinar je u prvom kvartalu 2020. ostalo stabilan. NBS je redovno intervenirala na deviznom tržištu. Kao posljedica službene devizne rezerve su smanjenje za 264 miliona € i iznose 13,1 milijardu €. Učinak bankarskog sistema je dobar uz dalje povećanje zajmova (rast za 10,3 procenta, g/g, do februara), dok su NPL-ovi nastavili s padom. Bruto nenaplativi zajmovi (NPL) su u decembru 2019. pali na 4,1 procenat i ostali nepromijenjeni do kraja februara.

Povećanje deficita tekućeg računa (CAD) postaje zabrinjavajuće, obzirom da je pandemija COVID-19 pooštrila uslove na međunarodnim finansijskim tržištima, pa će njegovo finansiranje biti teže. CAD je u 2019. porastao za 52 procenta u odnosu na 2018. i dostigao 6,9 procenata BDP-a. Većina njegovog rasta se objašnjava činjenicom da se trgovinski deficit povećao za 10,4 procenta. Izvoz roba je porastao za 8,8 procenata, uprkos usporavanju u Evropi i zaustavljanju izvoza na Kosovo. Međutim, uvoz je povećan za 9,2 procenta, s mnogo veće baze. Ipak, direktne strane investicije su i dalje snažne sa 3,6 milijardi €, što je više nego dovoljno za finansiranje CAD-a u 2019. U prva tri mjeseca 2020., CAD se povećao za 38,4 procenta u poređenju s istim periodom 2019. Doznake su početkom 2020. značajno pale (smanjenje za 9,4 procenta), a FDI su bile niže nego u istom periodu 2019. Ukupni vanjski dug je do kraja 2019. bio počeo rasti u nominalnom iznosu, dostižući 28,4 milijarde, 61,9 procenata BDP-a.

38 | SERBIA

izvoza roba za 12 procenata i uvoza za 17,8. Izvoz transporta i turizma će biti manji za oko 30 procenata, a kod doznaka se očekuje pad od oko 20 procenata. Kao rezultat, CAD bi se u 2020. mogao povećati na oko 7 procenata BDP-a. Fiskalni deficit bi mogao dostići 7,3 procenta BDP-a, s obzirom da se očekuje pad prihoda od oko 3,3 procenta, kao dio najavljenog fiskalnog paketa, a potrošnja će se povećati za oko 3,5 procenta. Javni dug bi do kraja godine mogao dostići 63,9 procenata BDP-a.

Tabela 1. Srbija: Izgled za 2020.

Prvobitneprojekcije

Novi osnovni scenarij

Nepovoljni scenarij

Realni rast BDP-a 3.9 -2.5 -5.3

Potrošnja 5.7 -2.3 -3.5


Izvozi 4.9 -10.2 -18.5

Uvozi 7.6 -9.7 -15.1

Izvor: Procjene osoblja Svjetske banke

Nepovoljni scenarij pretpostavlja da će dugotrajnija pandemija imati teži uticaj na ekonomiju. Po tom bi se scenariju mjere suzbijanja mogle ukinuti tek u augustu, što će produbiti recesiju, jer bi se BDP smanjivao i u trećem kvartalu. Lanci vrijednosti ne bi bili obnovljeni odmah, a usluge bi se oporavljale sporije. U tom bi slučaju BDP mogao pasti za 5,2 procenata u 2020. Na strani potrošnje, sve komponente BDP-a bi imale veći pad, naročito izvoz i potrošnja. Fiskalni deficit bi dostigao 8,6 procenata BDP-a, uz dalji pad prihoda i rast potrošnje na socijalne transfere i povećanje javnog duga na 69,1 procenat BDP-a. Slično tome, platni bilans bi se pogoršao, a CAD bi dostigao 9,3 procenta BDP-a.

Ako bi se pandemija produžila nakon trećeg kvartala, uticaj na ekonomiju bi bio drastičniji. Posljedica bi bila dublja recesija i izraženiji fiskalni pritisak, i vanjski i unutrašnji. Konačno, najveća bojazan je da bi investitori postali manje skloni riziku, što bi povećalo troškove zaduživanja i dovelo do dodatnog pritiska i na fiskalni i na vanjski račun.

Vlada i NBS su u ranom stadiju uvele nekoliko mjera za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije. Vlada je u aprilu izvršila jednokratnu isplatu penzionerima (oko 34 € po osobi) i povećala plate radnicima u zdravstvenom sektoru za 10 procenata (od aprila nadalje). NBS pruža dodatnu likvidnost: smanjila je svoju kamatu s 2,25 na 1,75 procenata, a potom na 1,5 procenat i osigurala dodatnu dinarsku likvidnost u iznosu od 340 miliona € kroz zamjenu valuta i operacije reprogramiranja. Također je uvela moratorij na otplatu dugova za firme i građane, a poreska uprava je prestala s prinudnom naplatom poreza od subjekata u finansijskim poteškoćama, koji su ranije s poreskom upravom potpisali reprogramiranje plaćanja. Vlada planira do kraja godine povećati kapitalnu potrošnju za 24 milijarde RS (oko 200 miliona €). U međuvremenu je zabranila izvoz nekih osnovnih prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda te lijekova i medicinskih sredstava.

Vlasti su 31. marta najavile paket pomoći u vrijednosti od oko 5 milijardi € (11 procenata BDP-a). Novi paket pruža podršku malim firmama i poduzetnicima kroz odgodu poreza, kompenzaciju plata za radnike; podrška za veća preduzeća uključuje subvencionirane zajmove putem Razvojnog fonda i izdavanje garancija.

| 39

Konačno, vlada planira jednokratnu isplatu po 100 € odraslim građanima.

Za ubrzanje ekonomskog oporavka od COVID-19 i održavanje većeg srednjoročnog rasta, Srbija treba riješiti dugo prisutne strukturalne probleme. Upravljanje preduzećima u državnom vlasništvu (SOE), naročito onim komunalnim, te nivo i učinak javnih investicija, predstavljaju najveća uska grla za vladu. Većina SOE još uvijek nema stalnu profesionalnu upravu. Posljedice toga su nedovoljno investiranje, loš učinak i generalno slabo upravljanje. Štaviše, prioriteti javnih investicija nisu uvijek najbolje određeni i ne provode se u skladu s dobrim praksama upravljanja. Mreže socijalne sigurnosti trebaju biti ojačane i bolje finansirane. Provođenje već identificiranih mjera bi moglo dalje unaprijediti poslovni ambijent, uključujući mjere za osiguranje veće konkurencije na tržištu; bolje upravljanje državnom pomoći; i efektivniju administraciju plaćanja poreza i olakšanje trgovine. Konačno, potrebne su sveobuhvatne reforme obrazovnog sistema, da bi se odgovorilo na sve veći nedostatak vještina.

40 |

Solidan rast u 2019. potaknut uslugama i građevinarstvom

Kao rezultat, tržište rada se poboljšalo

(Procenat doprinosa rastu) (Stope zaposlenosti i nezaposlenosti)8

7

6

5

4

3

2

1

0

-1

-2

Q1-15

Q1-16

Q1-17

Q1-18

Q1-19

Q-13

5Q

-136

Q-13

7Q

13- 8Q

-139

2008

50

40

30

20

10

0

2010 2012 2014 2016 20182009 2011 2013 2015 2017 2019

H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2 H1 H2

J Industry total JServices total JAgriculture ▬Total VA JEmployment rate JUnemployment rate

Izvor: Zavod za statistiku Republike Srbije

Krediti su se oporavili, a struktura novih zajmova dalje popravila

Izvor: Zavod za statistiku Republike Srbije

Inflacija ostaje niska

(Udio u ukupnom) (Procenat, 2013.–20.)60

50

40

30

20

10

0

Current assets Exports Investment Imports Other

53 52

46

0

23

4

19

0

26

4

18

0

34

3

17

Jan-13

Jan-14

Jan-15

Jan-16Jan-17

Jan-18

Jan-19

Jan-20

14

12

10

8

6

4

2

0

JOct 2017 J2018 JAug 2019 ▬CPI total ▬Target, upper band ▬Target, lower band

Izvor: NBS

CAD se brzo povećava

Izvor: Zavod za statistiku Republike Srbije.

Povećanje bojazni u vezi s vanjskim finansiranjem kako premije rizika rastu

(12-omjesečni kumulativno, procenat BDP-a, BDP, 2013.–20.)

Jan-15

Jan-16Jan-17

Jan-18

Jan-19

0

-2

-4

-6

-8

-10

-12

-14

Jul-1

5J

-1ul

6J

-1ul

7J

-1ul

8J

-1ul

9

Jan-20

Jan2-1

9

Feb

2-19

Mar 2-19

Apr 2-19

May 2-19

Jun

2-19

Jul 2

-19

Aug 2-19

Sep2-1

9

Oct 2-1

9

Nov 2-19

Dec 2-19

Jan2-

20

Feb

2-20

Mar 2-20

350

300

250

200

150

100

50

0

▬Trade balance ▬CAB

Izvor: NBS Izvor: JP Morgan EMBI

| 41

SRBIJA 2017 2018 2019e 2020f 2021f

Rast realnog BDP-a (procenat) 2.0 4.4 4.2 -2.5 4.0


Potrošnja 1.9 2.8 2.7 -1.9 2.8

Investicije 2.2 4.2 3.0 -1.3 1.4

Neto izvoz -2.1 -2.6 -1.5 0.8 -0.2

Izvoz 4.0 4.3 4.6 -5.7 4.3

Uvoz (-) 6.1 6.9 6.0 -6.5 4.5

Inflacija potrošačkih cijena (procenat, prosjek perioda) 3.2 2.0 1.9 2.0 2.2

Javni prihodi (procenat BDP-a) 41.5 41.5 42.1 37.7 41.1

Javni rashodi (procenat BDP-a) 40.4 40.9 42.3 45.0 42.9

Od čega:

Plate (procenat BDP-a) 9.0 9.2 9.5 9.8 9.8

Socijalne naknade (procenat BDP-a) 15.1 14.7 14.5 15.9 14.8

Kapitalni rashodi (procenat BDP-a) 2.8 3.9 4.9 3.7 4.5

Fiskalni bilans (procenat BDP-a) 1.1 0.6 -0.2 -7.3 -1.8

Primarni fiskalni bilans (procenat BDP-a) 3.6 2.8 1.8 -5.5 0.2

Javni dug (procenat BDP-a) 55.6 50.8 49.7 56.9 52.3


58.7 54.4 52.9 63.9 57.3

Od čega: Vanjski 35.5 31.4 30.3 36.5 37.0

Izvoz roba(procenat BDP-a) 35.9 35.2 35.8 34.4 35.1

Uvoz roba (procenat BDP-a) 46.1 47.1 48.0 44.0 47.5

Neto izvoz usluga (procenat BDP-a) 2.4 2.3 2.3 1.2 2.6

Trgovinski bilans (procenat BDP-a) -7.8 -9.5 -9.9 -8.4 -9.8

Priliv doznaka (procenat BDP-a) 5.2 6.4 5.8 4.8 5.2

Bilans tekućeg računa (procenat BDP-a) -5.2 -4.8 -6.9 -7.0 -7.5


6.2 7.4 7.8 4.8 5.2

Vanjski dug (procenat BDP-a) 68.9 61.3 61.9 67.7 68.8

Realni rast privatnih kredita (procenat, prosjek perioda) 1.9 3.7 7.1 n.a. n.a.


9.8 5.7 4.1 n.a. n.a.

Stopa nezaposlenosti (procenat, prosjek perioda) 13.5 12.7 10.4 13.9 13.6

Stopa nezaposlenosti mladih (procenat, prosjek perioda) 31.9 29.8 27.6 n.a. n.a.


54.0 54.5 54.6 n.a. n.a.

BDP po stanovniku, (tekući međunarodni $) 16,363 17,552 18,564 19,767 21,067


42 |

Zapadni Balkan Redovni ekonomski i zvještaj br.17 | proljeće 2020.Bilješke za zemlju

Potražite ovaj izvještaj online: www.worldbank.org/eca/wbrer

Ti i ja Autor Tanja Burzanović (Crna Gora)

Dr. Tatjana Burzanović ima veliko iskustvo na polju grafičkog dizajna, grafičke arhitekture, dizajna interijera. Radila je kao umjetnički direktor, dizajner interijera i grafički dizajner na različitim instancama. Imala je mnogo izložbi na raznim mjestima. Dobila je brojne nagrade za svoja umjetnička i književna djela. Objavila je knjigu pod naslovom „Međuodnosi umjetničkih svjetova“, uz podršku Ambasade Indije za Austriju i Crnu Goru u Beču. Njena umjetnička filozofija uključuje prikaz odnosa između umjetničkih svjetova (prostorna i vremenska umjetnost). Stoga umjetnik posreduje između prirode i duha, a opet proističe iz apsolutne ideje i služi svrsi ispunjenja apsolutnog duha. 'Dokučiti značenje kroz formu' je zadatak umjetnosti kojeg savremeni mislilac postavlja da bi pokazao da su stvaranje formi i davanje smisla dva istovremena, isprepletena i apsolutno neodvojiva procesa u umjetnosti. Bez te spoznaje nije moguće napraviti iskorak na istraživanju prirode umjetnosti i književnosti. Ona vjeruje da je umjetnost način traganja za istinom. Umjetnost je neodvojiva od traganja za istinom.

Ljudi oblikuju ideje, ljudi modeliraju snove i ljudi stvaraju umjetnost. Da bi lokalne umjetnike povezali sa širom publikom, naslovnica ovog izvještaja i njegovih narednih izdanja će predstavljati umjetnička djela iz zemalja Zapadnog Balkana.

ekonomski i socijalni uticaj covid-19pubdocs.worldbank.org/en/884121588146584909/wb-rer17...kad je...

Documents