eksterni sektor - cbcg · nafta i naftni derivati i mašine i transportni ure-đaji - drumska...

EKSTERNI SEKTOR 07

111

Eksterni sektor

U 2015. godini, zabilježeno je smanjenje deficita tekućeg računa od 8,2% u poređenju sa prethodnom godinom. Povećanje suficita u međunarodnoj razmjeni usluga i primarnih dohodaka doprinijelo je poboljšanju salda na tekućem računu koji je iznosio 482,847 miliona eura ili 13,4% BDP-a48. Posmatra-ni period karakteriše trend smanjenja izvoza roba, uz istovremeni rast uvoza. U robnoj razmjeni sa inostranstvom evidentan je i dalje visok nivo uvozne zavisnosti, imajući u vidu da je učešće uvoza u BDP-u 2015. godine iznosilo 49,8%, što je rezultiralo visokim spoljnotrgovinskim deficitom od 40,7% BDP-a. Na finansijskom računu ostvaren je neto priliv po osnovu stranih direktnih investicija i port-folio investicija, dok je na računu ostalih investicija zabilježen neto odliv. Nastavljen je trend rasta priliva stranih direktnih investicija i može se konstatovati relativno visok priliv u 2015. godini, gdje neto priliv čini 17,2% BDP-a.

Spoljnotrgovinska neravnoteža je i dalje prisutna usljed negativnih kretanja u robnoj razmjeni sa ino-stranstvom. Povećanje međunarodne robne razmjene usljed rasta uvoza za 3,2%, rezultiralo je pove-ćanjem spoljnotrgovinskog deficita. Deficit na računu roba u 2015. godini iznosio je 1,5 milijardi eura49 ili 6,3% više u poređenju sa prethodnom godinom. Ukupan izvoz roba iznosio je 325,3 miliona eura, što predstavlja pad od 9% u odnosu na 2014. godinu. Na pad izvoza najviše je uticalo smanjenje izvoza mesa i prerađevina od mesa i električne energije. Ukupan uvoz roba iznosio je 1,8 milijardi eura ili 3,2% više nego 2014. godine. Pokrivenost spoljnotrgovinskog deficita suficitom ostvarenim na ostalim računima tekućeg računa iznosila je 67%, što je za 5,2 procentna poena više nego u 2014. godini.

Poboljšanju salda tekućeg računa umnogome je doprinio suficit ostvaren u međunarodnoj razmjeni usluga u 2015. godini. Suficit na računu usluga iznosio je 789,2 miliona eura ili 22% BDP-a, što je za 14,3% više nego 2014. godine, i u najvećoj mjeri je rezultat pozitivih kretanja u oblasti turizma. Na računu primarnih (faktorskih) i sekundarnih dohodaka zabilježen je suficit u iznosu od 191,6 miliona eura, što je za 19,5% više nego u 2014. godini.

Neto priliv stranih direktnih investicija u 2015. godini iznosio je 619,3 miliona eura ili 75% više nego prethodne godine, kao rezultat značajnog rasta priliva po osnovu ulaganja u domaće kompanije i ban-ke i manjeg povlačenja stranih investicija. Na računu portfolio investicija zabilježeno je veće zaduživa-nje države emisijom euroobveznica na međunarodnom tržištu kapitala u poređenju sa 2014. godinom, uz istovremeno razduživanje po osnovu ranije emitovanih euroobveznica, što je rezultiralo neto pri-livom u iznosu od 112,1 milion eura, dok je istovremeno na računu ostalih investicija ostvaren neto odliv u iznosu od 445,4 miliona eura. Kretanja na računu ostalih investicija karakteriše smanjenje obaveza banaka i ostalih sektora (privrede) po osnovu uzetih kredita, dok su povećane obaveze sektora države.

47 Podaci platnog bilansa Crne Gore objavljeni su u skladu sa novom metodologijom MMF-a (Priručnik za platni bilans, šesto izdanje-BPM6, 2009).

48 Podataka Monstata za BDP za 2015. godinu.49 Podaci Monstata sa prilagođavanjima koje CBCG vrši u skladu sa metodologijom MMF-a (Balance of Payments Manual,

Sixth edition, IMF, 2009). Podaci o uvozu i izvozu roba prikazani su po fob-u.

112

Centralna banka Crne Gore Godišnji makroekonomski izvještaj CBCG 2015

Tabela 7.1 5051

Platni bilans Crne Gore, u 000 eura50

2014. 2015. Promjena u % % BDP51

A. TEKUĆI RAČUN -525.765 -482.796 -8,2 -13,4

ROBE -1.376.404 -1.463.517 6,3 -40,7

1. Izvoz f.o.b. 357.496 325.286 -9,0 9,0

2. Uvoz f.o.b. 1.733.900 1.788.803 3,2 49,8

USLUGE 690.345 789.156 14,3 22,0

1. Prihodi 1.030.642 1.213.924 17,8 33,8

2. Rashodi 340.297 424.768 24,8 11,8

PRIMARNI DOHODAK 45.901 92.803 102,2 2,6

1. Prihodi 226.093 247.699 9,6 6,9

2. Rashodi 180.192 154.896 -14,0 4,3

SEKUNDARNI DOHODAK 114.393 98.762 -13,7 2,7

1. Prihodi 184.074 171.866 -6,6 4,8

2. Rashodi 69.681 73.104 4,9 2,0

B. KAPITALNI I FINANSIJSKI RAČUN 124.253 160.155 28,9 4,5

1. RAČUN KAPITALA -6 -150 0,0

2. FINANSIJSKI RAČUN 124.259 160.305 29,0 4,5

1. Direktne investicije-neto 353.940 619.274 75,0 17,2

1.1. Sredstva -20.662 -11.064 -46,5 -0,3

1.2. Obaveze 374.602 630.338 68,3 17,5

2. Portfolio investicije-neto 84.386 112.106 32,8 3,1

2.1. Sredstva -66.573 13.689 0,4

2.2. Obaveze 150.959 98.417 -34,8 2,7

3. Ostale investicije-neto -195.676 -445.404 127,6 -12,4

3.1. Sredstva -179.106 -447.259 149,7 -12,4

3.2. Obaveze -16.570 1.854 0,1

4. Promjena rezervi CBCG -118.391 -125.670 6,1 -3,5

C. NETO GREŠKE I OMAŠKE (-A-B) 401.512 322.641 -19,6 9,0

Izvor: CBCG

7.1. Tekući račun platnog bilansa

Tekući račun platnog bilansa 2015. godine karakteriše rast spoljnotrgovinskog deficita, uz istovreme-no pozitivna kretanja na računima usluga i primarnih dohodaka. Smanjenje eksterne tražnje i poveća-nje domaće tražnje uslovilo je rast spoljnotrgovinskog deficita za 6,3%. Trend rasta suficita na računu usluga nastavljen je u 2015. godini.

50 Podaci platnog bilansa Crne Gore objavljeni u skladu sa novom metodologijom MMF-a (Priručnik za platni bilans, šesto izdanje-BPM6).

51 Podatak MONSTAT-a za BDP za 2015. godinu u iznosu od 3.595,0 miliona eura.

113

Eksterni sektor

Na računu usluga zabilježen je suficit u iznosu od 789,2 miliona eura (rast od 14,3%), koji je naj-većim dijelom pod uticajem povoljnih kretanja u oblasti turizma i transporta. Prihodi od uslu-ga bili su za približno četiri puta veći od izvoza roba, što ukazuje na značaj ovog sektora. U po-smatranom periodu na podračunima primar-nih i sekundarnih dohodaka ostvaren je suficit u iznosu od 191,6 miliona eura ili 19,5% više nego prethodne godine.

Pokrivenost spoljnotrgovinskog deficita sufici-tom ostvarenim na ostalim računima tekućeg ra-čuna iznosila je 67%, što je za 5,2% p.p. više nego u 2014. godini.

7.1.1. Robna razmjena52

Tokom 2015. godine, prema konačnim podaci-ma Monstata, ukupna robna razmjena Crne Gore sa inostranstvom iznosila je 2,2 milijarde eura, što ukazuje na rast od 2% u poređenju sa 2014. godinom. Do povećanja robne razmjene doš-lo je rastom uvoza roba, što je rezultiralo većim spoljnotrgovinskim deficitom. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 17,2%, što je za 1,5 p.p. manje nego u 2014. godini.

Ukupan izvoz roba, prema konačnim podacima Monstata, iznosio je 317,2 miliona eura, što pred-stavlja pad od 4,8%, dok je uvoz iznosio 1,8 mi-lijardi eura ili 3,2% više nego u 2014. godini. U izvozu roba dominiraju obojeni metali, električ-na energija,pluta i drvo, dok u uvozu dominiraju nafta i naftni derivati i mašine i transportni ure-đaji - drumska vozila i električne mašine. Padu izvoza najviše su doprinijele dvije podkategorije u strukturi izvoza: meso i prerada mesa, zbog vi-soke baze u prethodnoj godini, i električna ener-gija.

52 Metodološke napomene: Podaci o spoljnoj trgovini u platnom bilansu Crne Gore prikazani su po specijalnom sistemu trgovine. CBCG vrši prilagođavanje podataka dobijenih od Monstata za potrebe platnog bilansa u skladu sa metodologi-jom MMF-a (Balance of Payments Manual, Sixth edition, IMF, 2009). Podaci o uvozu i izvozu roba prikazani su po fob-u.

Struktura tekućeg računa, u 000 eura

Pokrivenost uvoza izvozom u periodu 2005- 2015. godina

Grafik 7.1

Grafik 7.2

Izvor: CBCG

Izvor: Monstat

114


U strukturi izvoza prema SMTK53 najviše je izvezeno proizvoda svrstanih prema materijalu koji čine 30,4% ukupnog izvoza, zatim sirovih materija osim goriva (20%) i mineralnih goriva i maziva (14,8%). U okviru kategorije proizvodi svrstani prema materijalu najzastupljeniji su obojeni metali (alumini-jum) u iznosu od 69,4 miliona eura, i gvožđe i čelik u iznosu 21 milion eura. Cjelokupna kategorija je zabilježila rast izvoza od 16,5%. Izvoz kategorije mineralna goriva i maziva smanjen je za 3%, a najveći udio u ovoj kategoriji pripada električnoj energiji (29,7 miliona eura) i nafti i naftnim derivatima (15,2 miliona eura).

Boks 7.1 – Kretanje izvoza i uvoza nafte i električne energije u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na cijene ovih energenata

Električna energija i nafta i naftni derivati čine značajnu poziciju kad je u pitanju uvoz i izvoz Crne Gore. Prema podacima Monstata, u 2015. godini ove dvije grupe proizvoda činile su 14,2% ukupnog izvoza, odnosno 10,3% ukupnog uvoza. Kada su u pitanju nafta i naftni derivati, Crna Gora ostvaruje konstant-ni deficit, dok je kad je u pitanju električna energija situacija malo drugačija. Naime, za razliku od nafte, koju je prinuđena da uvozi, Crna Gora raspolaže sa značajnim kapacitetima za proizvodnju električne energije. Tako je u periodu 2005-2015. godina Crna Gora jedino 2013. godine bila neto izvoznik, kada je i učešće izvoza električne energije u ukupnom izvozu iznosilo 25,4%, što je najveće ostvareno učešće u posmatranom periodu. Izvoz električne energije u 2013. godini je povećan usljed dobre hidrološke go-dine, a sa time i povećane proizvodnje, i značajnog smanjenja potrošnje u Kombinatu aluminijuma, koji ima visoko učešće u ukupnoj potrošnji električne energije. Godišnji prosjek učešća izvoza električne energije u ukupnom izvozu u periodu 2005-2015 iznosio je oko 10% (osim u 2013. godini).

U 2015. godini izvoz nafte bilježi rast od 66,3%, dok je kod uvoza nafte ostvaren pad od 19,9% u odnosu na 2014. godinu. Što se tiče izvoza električne energije u 2015. godini, ostvaren je pad od 21,4%, kao i rast uvoza u iznosu od 4,9% u odnosu na 2014. godinu.

53 Standardna međunarodna trgovinska klasifikacija

Izvoz i uvoz nafte i električne energije (u milionima Eur)Grafik 1

Izvor: Monstat

115

Eksterni sektor

Na kretanje izvoza ovih proizvoda značajno utiču njihove cijene. Podaci o kretanju cijena nafte i električne energije na svjetskom tržištu pokazuju različite trendove. Nakon rekord-nih cijena električne energije tokom 2008. godine dolazi do naglog pada istih krajem 2008. i početkom 2009. godine pod „udarom“ svjetske krize. Nakon toga, uz blagi oporavak svjetske ekonomije, cijene imaju trend rasta, uz značajne fluktuacije iz mjeseca u mjesec. Međutim, počev od 2014. godine, cijena električne energije opet ima silaznu putanju.

Cijena nafte je imala najniži nivo krajem 2008. godine kada je iznosila 29,9 eura po barelu, nakon čega dolazi do trenda rasta sve do kraja 2012. godine, nakon čega ima tendenciju pada do kraja 2015. godine kada dostiže i najnižu vrijednost od 32,9 eura po barelu. Prosječna cijena nafte u 2015. godini iznosila je 47,6 eura po barelu, dok je prosjek u 2014. godini iznosio 72,9 eura po barelu, što je za 34,7%, odnosno 41,8% manje u odnosu na 2013. godinu.

Prosječna cijena električne energije na svjetskom tržištu u 2015. godini iznosila je 58 eura po megavat času, što je za 1% više u odnosu na 2014. godinu, i za 34,2% više u odnosu na 2009. godinu kada je cijena bila rekordno niska. Generalni trend rasta cijene električne energije na svjetskom tržištu, uz veću iskorišćenost domaćih energetskih potencijala, stvara odlične predispozicije za kontinuirani rast ovog izvoznog sektora u našoj zemlji.

Imajući u vidu ogroman hidropotencijal Crne Gore, podsticanjem investicija u energetski sektor i sprovođenjem aktivnosti iz Strategije za razvoj energetskog sektora značajno se može poboljšati neto pozicija kod izvoza električne energije. Naime, postepenim smanjenjem zavisnosti od uvoza električne energije, zatim povećanjem proizvodnje korišćenjem vlastitih resursa i smanjenjem gubitaka energije na putu od proizvodnje do krajnje potrošnje, od sadašnjeg neto uvoznika električne energije Crna Gora može postati neto izvoznik električne energije54. Imajući u vidu da cijena električne energije ima trend rasta, koji se očekuje i u srednjoročnom periodu, povećanje domaće proizvodnje u Crnoj Gori može imati pozitivan uticaj na spoljnotrgovinski saldo.

Posmatrano po kategorijama SMTK, na pad izvoza najviše su uticali izvoz mesa i prerade mesa čiji je izvoz iznosio 9,7 miliona eura55 i smanjen je za 76,7% u odnosu na 2014. godinu, kao i električna ener-gija čiji je izvoz iznosio 29,7 miliona eura ili manje za 21,4%.

54 Strategija razvoja energetike Crne Gore do 2030.godine, Ministarstvo ekonomije, maj 201455 Pretpostavka je i da je povećani broj turista dijelom uticao na sniženje izvoza ove kategorije proizvoda.

Cijene nafte i električne energije na svjetskom tržištu, (u milionima eura)

Grafik 2

Izvor: Bloomberg

116


Tabela 7.2

Struktura izvoza roba u 2015. godini, u 000 eura

Naziv sektora 2014. 2015. Promjena u % Učešće u %

0 Hrana i žive životinje 60.379,50 26.380,90 -56,3% 8,3

1 Piće i duvan 24.891,85 26.842,92 7,8% 8,5

2 Sirove materije, osim goriva 63.610,00 63.556,81 -0,1% 20,0

3 Mineralna goriva i maziva 48.442,97 46.985,42 -3,0% 14,8

4 Životinjska i biljna ulja i masti 5.988,28 612.77 -89,8% 0,2

5 Hemijski proizvodi 12.763,97 12.885,81 1,0% 4,1

6 Proizvodi svrstani po materijalu 82.813,38 96.491,88 16,5% 30,4

7 Mašine i transportni uređaji 22.858,90 29.640,62 29,7% 9,3

8 Razni gotovi proizvodi 10.931,65 13.774,74 26,0% 4,3

9 Proizvodi i transakcije, nigdje nepomenuti 485,55 0,00 -100,0% 0,0

UKUPNO: 333.166,05 317.171,87 -4,8% 100,0

Izvor: Monstat

Postoji značajan prostor i potreba crnogorske ekonomije za jačanjem izvoznog sektora. Iako je ukupan izvoz smanjen, određene kategorije su zabilježile rast i mogu imati značajnu ulogu u obnovi izvoza i konkurentnosti u narednom periodu. Neke od kategorija čiji je izvoz povećan su: gvožđe i čelik, plu-ta i drvo, nafta i naftni derivati i ostala transportna sredstva i oprema. Potencijal u izvozu proizvoda drvne industrije je značajan, i potrebno ga je dalje unaprijediti. Neophodno je i podsticati priliv SDI u proizvodne djelatnosti, a naročito proizvodnju za izvoz i nastaviti sa finansijskom i nefinansijskom podrškom izvoznicima.

Ukupan uvoz roba u 2015. godini, prema konačnim podacima Monstata, iznosio je 1,8 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 3,2% u poređenju sa 2014. godinom. U uvozu dominiraju mašine i tran-sportni uređaji (22,2%), proizvodi sektora hrana i žive životinje (20,6%) i proizvodi svrstani prema ma-terijalu (15,3%). U okviru kategorije mašine i transportni uređaji najviše je uvezeno drumskih vozila u iznosu od 115,6 miliona eura, kao i električnih mašina i aparata u iznosu od 87 miliona eura. Uvoz hrane i živih životinja iznosio je 380 miliona eura, što predstavlja pad od 4,5%. U okviru ove katego-rije najzastupljeniji su meso i prerade od mesa u iznosu od 88,8 miliona eura i žitarice i proizvodi od žitarica u vrijednosti od 57,2 miliona eura. Pad izvoza i uvoza mesa rezultat je i značajnog pada cijene mesa na evropskom tržištu.

Posmatrano po podkategorijama SMTK, povećanju uvoza u 2015. godini najviše je doprinio rast uvoza kategorija električne mašine, aparati i uređaji za 18 miliona eura, kao i drumska vozila za 17,8 miliona eura. Padu uvoza doprinijele su i podkategorije nafta i naftni derivati, kao i podkategorija meso i pre-rada mesa. Uvoz nafte i naftnih derivata iznosio 148,3 miliona eura (pad od 19,9%), dok je kod uvoza mesa i prerada mesa zabilježen pad u iznosu od 33,8 miliona eura (27,5%) u odnosu na prethodnu godinu.

Osim izvoza, neophodno je popraviti i strukturu uvoza. Uvoz bi trebalo više da ide u pravcu uvoza opreme i mašina koje bi se koristile u investicione svrhe, a manje u pravcu uvoza robe namijenjene širokoj potrošnji.

117

Eksterni sektor

Tabela 7.3

Struktura uvoza roba u 2015. godini, u 000 eura

Naziv sektora 2014. 2015. Promjena u % Učešće u %

0 Hrana i žive životinje 397.858,34 380.052,94 -4,5% 20,6

1 Piće i duvan 63.297,18 66.679,00 5,3% 3,6

2 Sirove materije, osim goriva 42.884,14 44.936,62 4,8% 2,4

3 Mineralna goriva i maziva 236.481,86 199.151,12 -15,8% 10,8

4 Životinjska i biljna ulja i masti 13.562,02 13.576,11 0,1% 0,7

5 Hemijski proizvodi 181.153,72 194.361,45 7,3% 10,6

6 Proizvodi svrstani po materijalu 270.391,76 282.039,31 4,3% 15,3

7 Mašine i transportni uređaji 339.152,41 408.169,32 20,3% 22,2

8 Razni gotovi proizvodi 239.426,71 252.552,72 5,5% 13,7

9 Proizvodi i transakcije, nigdje nepomenuti 6,22 5,89 -5,3% 0,0

UKUPNO: 1.784.214,35 1.841.524,48 3,2% 100,0

Izvor: Monstat

Kada govorimo o izvozu po regionima, u 2015. godini glavni spoljnotrgovinski partner Crne Gore su zemlje CEFTA grupacije sa 43,3%, zatim zemlje EU gdje je izvezeno 35,7% roba, EFTA sa 1,2% i osta-le zemlje sa 19,8%. Najviše roba uvozi se iz EU (41,3%), a zatim slijede CEFTA (37,9%), EFTA (0,7%) i ostale zemlje (20,1%). Pojedinačno najveći partneri u izvozu su Srbija (70,2 miliona eura), Italija (40 miliona eura) i Bosna i Hercegovina (29,4 miliona eura). U uvozu na prvom mjestu je Srbija (518,4 mi-liona eura), zatim slijede Kina (189,6 miliona eura) i Bosna i Hercegovina (120 miliona eura).

Grafik 7.3

Struktura izvoza i uvoza roba u 2015. godini, po zemljama

Izvor: Monstat

118


Boks 7.2 – Indeks globalne konkurentnosti Crne Gore, 2015-2016. godina

Od 2008. godine, tačnije od početka svjetske ekonomske krize, ekonomije širom svijeta se suočavaju sa usporenim ekonomskim rastom, niskom produktivnošću i uvećanim stopama nezaposlenosti. Em-pirijske studije i opširna literatura ukazuju na činjenicu da je razlika u stepenu ekonomskog rasta među zemljama u najvećoj mjeri uzrokovana razlikama u nivou produktivnosti. Stoga, da bi se ubrzao opo-ravak globalne ekonomije i umanjila nejednakost u stepenu razvijenosti među zemljama, poboljšanje produktivnosti mora da bude u fokusu ekonomskih politika država i međunarodnih organizacija.

Uzrok usporenog rasta produktivnosti u posljednjoj deceniji prije svega je činjenica da tehnološke inovacije novog doba, socijalne mreže i ekonomija dijeljenja, imaju manji pozitivan uticaj na produk-tivnost u poređenju sa internet revolucijom koja je obilježila prethodnu deceniju. Takođe, kako ističe Svjetski ekonomski forum, veće su barijere prenosa informacija, usporena je liberalizacija trgovine, ali je i umanjena međunarodna trgovina.

U Izvještaju o globalnoj konkurentnosti za 2015-2016. godinu, koji daje smjernice za kreiranje adekvat-nih reformi poboljšanja produktivnosti, obuhvaćeno je 140 zemalja. Među njima je najkonkurentnija Švajcarska, već sedam godina za redom, na drugom mjestu je Singapur koji je svoju konkurentnost dodatno poboljšao fokusom na obrazovanje, zatim slijede SAD, Njemačka i Holandija.

Crna Gora se nalazi na 70. poziciji sa Globalnim indeksom konkurentnosti od 4,2, koji se nije mijenjao od 2013. godine. Od 2008. do 2014. godine Crna Gora bila je lider među zemljama u regionu po pitanju konkurentosti (Grafik 1). Sada, u poređenju sa zemljama iz okruženja, Crna Gora zauzima drugu poziciju prema vri-jednosti i rangu indeksa globalne konkurent-nosti. Makedonija je najkonkurentija i nalazi se na 60. mjestu.

Posmatrano po stubovima konkurentnosti Crna Gora se ne razlikuje znatno od prosjeka ostalih zemalja Centralne i Istočne Evrope (Grafik 2). Jedini stub konkurentosti u ko-jem Crna Gora odstupa od ostalih zemalja je veličina tržišta, po kojem se Crna Gora nalazi tek na 131 mjestu. Sa druge strane, razvijene zemlje imaju mnogo bolje pozicije prema stu-bovima konkurentnosti, posebno kada su u pitanju infrastruktura i tehnološka spremnost (Grafik 2). Kao i ranijih godina, najbolju ocjenu dobilo je zdrastvo i osnovno obrazovanje (6,2). Po ovom stubu Crna Gora se nalazi na nivou razvijenih zemalja.

Nadalje, Svjetski ekonomski forum je procijenio da Crna Gora pripada grupi zemalja za koje je pokretač razvoja efikasnost (efficiency driven), što znači da više pažnje mora biti posvećeno povećanju efikas-nosti u proizvodnom procesu i poboljšanju kvaliteta dobara. Ove zemlje u cilju poboljšanja konkurent-nosti na globalnom tržištu moraju odvojiti više sredstava za usavršavanje i razvoj kadrova, razvijanje efikasnosti tržišta dobara, rada i finansijskog tržišta. Takođe, da bi poboljšala svoju konkurentnost,

Rang indeksa globalne konkurentnosti Crne Gore i zemalja iz regiona od 2007. do 2015. godine

Grafik 1

Izvor: The Global Competitiveness Index, Historical Dataset © 2005-2015, World Economic Forum

119

Eksterni sektor

Crna Gora mora da sprovede reforme u oblastima u kojim postoje prepreke za uspješno poslovanje kao što su: dostup-nost izvorima finansiranja, neefikasna državna adminis-tracija, neadekvatna infrastruk-tura, porezi i korupcija.

U odnosu na 2007. godinu, Crna Gora je poboljšala svoju poz-iciju konkurentosti po sedam stubova (Grafik 3). Najveći nap-redak napravila je po pitanju infrastrukture. U narednom periodu može se očekivati dalje poboljšanje pozicije konkurent-nosti po pitanju infrastruk-ture zahvaljujući planiranoj izgradnji autoputa i Jadransko-jonske autoceste. Takođe, u periodu od 2007. godine Crna Gora je poboljšala svoju poz-iciju po pitanju veličine tržišta zahvaljući proširenju stranog tržišta i povećanju izvoza. Osim toga, znatno je unaprijeđen i standard visokog obrazovanja i usavršavanja.

Sa druge strane, u istom pe-riodu najveće pogoršanje os-tvareno je po pitanju makroe-konomskog okruženja, što je posljedica povećanja fiskalnog deficita i akumulacije državnog duga u postkriznom periodu. Zbog zaduženja po osnovu izgradnje autoputa može se očekivati dalja akumulacija duga u narednom periodu. Na kraju, uzimajući u obzir proces pregovora sa Evropskom uni-jom može se očekivati da se Crna Gora priključi Hrvatskoj u grupi zemalja koje su u dru-goj tranzicionoj fazi razvoja. Tačnije, da pokretač razvoja, sem efikasnosti, sve više posta-ju inovacije.

Indeks globalne konkurentnosti Crne Gore, CEE i Razvijenih zemalja prema stubovima konkurentosti

Indeks globalne konkurentnosti Crne Gore prema stubovima konkurentnosti 2007-2015. godine

Grafik 2

Grafik 3



120


7.1.2. Usluge

Ukupan obim razmjene usluga u 2015. godini iznosio je 1,6 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 19,5% u odnosu na prethodnu godinu. U međunarodnoj razmjeni usluga Crna Gora je ostvarila suficit u iznosu od 789,2 miliona eura, ili 14,3% više nego tokom 2014. godine. Značajni prihodi ostvareni u oblasti turizma, transporta i telekomunikacionih usluga, rezultirali su pozitivnim saldom na ovom računu. Ukupni prihodi od usluga iznosili su 1,2 milijarde eura ili 17,8% više u odnosu na prethodnu godinu. Najveći prihodi ostvareni su u oblasti putovanja-turizma 813 miliona eura, transporta 214,6 miliona eura i telekomunikacionih usluga 59,8 miliona eura.

Rashodi od usluga u 2015. godini iznosili su 424,8 miliona eura i bili su veći za 24,8% u odnosu na 2014. godinu. U strukturi rashoda najveće učešće imaju rashodi ostvareni po osnovu transporta od 35,5% (150,7 miliona eura). Rashodi ostvareni po osnovu ostalih poslovnih usluga iznosili su 91,1 milion eura, i njihovo učešće u ukupnim rasho-dima je 21,4%. U okviru ostalih poslovnih uslu-ga najveći rashodi su ostvareni po osnovu profe-sionalnih i konsalting usluga 48,1 milion eura i raznovrsnih tehničkih, trgovinskih i ostalih po-slovnih usluga 30,6 miliona eura.

U 2015. godini na računu transportnih usluga ostvaren je suficit u iznosu od 63,9 miliona eura ili 40,2% više nego u prethodnoj godini. Tran-sportni prihodi su iznosili 214,6 miliona eura i bili su za 21,3% veći. Najveći prihod je ostvaren u pomorskom saobraćaju – 65 miliona eura, i bio je za 23% veći u odnosu na 2014. godinu. Prihodi u vazdušnom saobraćaju iznosili su 56,4 miliona eura, što je za 4% više nego prethodne godine. U oblasti drumskog saobraćaja ostvareni su priho-di u iznosu od 41,6 miliona eura, i veći su 42,5%, usljed povećanja obima prevoza robe (za 54%) u odnosu na 2014. godinu. Prihodi u oblasti želje-zničkog saobraćaja iznosili su 9,8 miliona eura, što je za 17,6% manje u poređenju sa prethodnom godinom.

Ukupni transportni rashodi iznosili su 150,7 mi-liona eura i za 14,7% su veći u odnosu na 2014. godinu. Najveći rashodi ostvareni su u obla-sti drumskog i vazdušnog saobraćaja. U oblasti drumskog saobraćaja rashodi su iznosili 74,8 mi-liona eura i bili su veći za 11,9% u odnosu na pret-

hodnu godinu. Rashodi u oblasti vazdušnog saobraćaja u posmatranom periodu iznosili su 38 miliona eura i bili su manji za 5,1% u poređenju sa prethodnom godinom.

Struktura prihoda od usluga u 2015. godini

Struktura rashoda od usluga u 2015. godini

Grafik 7.4

Grafik 7.5

Izvor: CBCG

Izvor: CBCG

121

Eksterni sektor

U 2015. godini procijenjeni prihodi od putova-nja-turizma zabilježili su rast od 19,1%, što je rezultat povećanja broja dolazaka i noćenja stra-nih turista. Prihodi ostvareni u oblasti putova-nja iznosili su 813 miliona eura, što je doprinijelo ostvarenju suficita na računu putovanja-turizam od 772,8 miliona eura. Povećanje dolazaka i no-ćenja stranih turista u ovoj godini imalo je uticaj na stvaranje značajnog pozitivnog ekonomskog efekta u našoj zemlji.

Prihodi po osnovu ostalih poslovnih usluga iznosili su 50,8 miliona eura, od čega je najveći dio priho-da ostvaren po osnovu pružanja raznih poslovnih, profesionalnih i konsalting usluga u iznosu od 33,6 miliona eura. Rashodi po osnovu ostalih poslov-nih usluga iznosili su 91,1 milion eura, što je re-zultiralo ostvarenjem deficita na ovom računu u iznosu od 40,2 miliona eura, što predstavlja zna-čajno povećanje u odnosu na 2014. godinu kada je ostvaren deficit u iznosu od 24,6 miliona eura.

U posmatranom periodu na računu građevinskih usluga ostvaren je ukupan prihod u iznosu od 45,4 miliona eura, što predstavlja pad od 5,8% u odnosu na 2014. godinu. Istovremeno rashodi po osnovu angažovanja nerezidenata u oblasti građevinarstva (većim dijelom izgradnja hotelskog kompleksa) u posmatranom periodu iznosili su 48,2 miliona eura, što je uslovilo stvaranje deficita u 2015. godini od 2,8 miliona eura.

Transportni prihodi u 2015. godini, u 000 eura Transportni rashodi u 2015. godini, u 000 eura

Struktura noćenja stranih turista po zemljama u 2015. godini

Grafik 7.6 Grafik 7.7

Grafik 7.8

Izvor: CBCG Izvor: CBCG

Izvor: Monstat

122


7.1.3. Primarni dohodak

Na računu primarnih dohodaka u 2015. godini ostvaren je suficit u iznosu od 92,8 miliona eura, što je za 102,2% više nego prethodne godine. Na povećanje suficita najveći uticaj je imalo smanjenje odliva po osnovu isplaćenih dividendi i otplate kamata, kao i povećanje prihoda po osnovu kompenzacija zaposlenih i kamata.

Prihodi ostvareni po osnovu faktorskih dohodaka iznosili su 247,7 miliona eura, što je za 9,6% više nego u 2014. godini. Najveći dio prihoda čine kompenzacije zaposlenih u iznosu od 229,9 miliona eura, što je za 8,9% više nego prethodne godine. Prihodi po osnovu dohotka od međunarodnih ulaganja iznosili su 17,8 miliona eura, od čega se najveći dio odnosio na naplaćene kamate u iznosu od 16,4 miliona eura.

Rashodi po osnovu faktorskih dohodaka u 2015. godini iznosili su 154,9 miliona eura, od čega se najveći dio odnosio na rashode po osnovu među-narodnih ulaganja i to 139,4 milion eura, dok se 15,5 miliona eura odnosilo na zarade nerezide-nata zaposlenih u Crnoj Gori. Od ukupnih rasho-da po osnovu međunarodnih ulaganja na otplatu kamata odnosilo se 98,8 miliona eura, što je za 10,2% manje nego u 2014. godini. Odliv po osno-vu isplaćenih dividendi iznosio je 40,6 milion eura, što je za 23,5% manje nego u 2014. godini. Ostvareno smanjenje rashoda po osnovu isplaće-nih dividendi i kamata rezultiralo je smanjenjem ukupnih rashoda za 14% u odnosu na 2014. go-dinu.

7.1.4. Sekundarni dohodak

Smanjenje suficita na računu sekundarnih doho-daka posljedica je povećanja rashoda, kao i bla-gog pada prihoda. Suficit na računu sekundarnih dohodaka iznosio je 98,8 miliona eura, što je za 13,7% manje nego u 2014. godini.

U 2015. godini priliv po osnovu sekundarnih do-hodaka u Crnu Goru iznosio je 171,9 miliona eura. U strukturi priliva, 154,2 miliona eura odnosilo se na ostale sektore, a na sektor države 17,7 milio-na eura. Od ukupnog priliva transfera ostalih sek-tora, 113,9 miliona eura ostvareno je po osnovu ličnih transfera iz inostranstva, što je gotovo isto u odnosu na 2014. godinu, dok je priliv po osnovu ostalih tekućih transfera bio za 7,8% veći i iznosio je 40,3 miliona eura (uključuje penzije i druga so-cijalna primanja). Tokom 2015. godine transferi u

Struktura prihoda po osnovu faktorskih dohodaka u 2015. godini

Kretanja na računu sekundarnih dohodaka, u 000 eura

Grafik 7.9

Grafik 7.10

Izvor: CBCG

Izvor: CBCG

123

Eksterni sektor

inostranstvo su iznosili 73,1 milion eura, što je za 4,9% više u odnosu na prethodnu godinu, od čega se na sektor država odnosilo 13,8 miliona eura, dok se 59,3 miliona eura odnosilo na ostale sektore. Odliv novčanih sredstava po osnovu ličnih transfera iznosio je 34,4 miliona eura ili 11,7 % manje nego u 2014. godini, dok je odliv po osnovu ostalih tekućih transfera iznosio 24,9 miliona eura.

7.2. Račun kapitalnih i finansijskih transakcija

Na kapitalno-finansijskom računu u 2015. godini ostvaren je neto priliv kapitala u iznosu od 160,2 miliona eura. Na računima direktnih i portfolio investicija ostvareni su neto prilivi, dok je na ra-čunu ostalih investicija zabilježen neto odliv.

Strane direktne investicije su u 2015. godini zabi-lježile rast. Neto priliv SDI iznosio je 619,3 mili-ona eura, što je za 75% više u poređenju sa 2014. godinom. Ukupan priliv stranih direktnih inve-sticija iznosio je 757,4 miliona eura.

U posmatranom periodu ostvaren je rast priliva po osnovu vlasničkih ulaganja, kao i kredita iz-među vlasnički povezanih kompanija. Priliv SDI u formi vlasničkih ulaganja iznosio je 490,3 mi-liona eura ili 87,6% više nego u 2014. godini, od čega se 349,2 miliona eura odnosilo na investicije u preduzeća, dok je priliv po osnovu ulaganja u nekretnine iznosio 141,1 milion eura. Investici-je u preduzeća i banke su povećane za 334,6%, dok su investicije u nekretnine smanjene za 22%.

Struktura finansijskog računa po kategorijama investicija, u 000 eura

Struktura ukupnog priliva stranih direktnih investicija u 2015. godini

Ukupan priliv stranih direktnih investicija, u 000 eura

Grafik 7.11

Grafik 7.13Grafik 7.12

Izvor: CBCG

Izvor: CBCGIzvor: CBCG

124


Priliv SDI u formi interkompanijskog duga iznosio je 255,2 miliona eura, što je za 10,8% više nego u 2014. godini i čini 33,7 % ukupnog priliva SDI. Povlačenja sredstava rezidenata investiranih u ino-stranstvu iznosila su 12 miliona eura.

Ukupan odliv po osnovu stranih direktnih investicija iznosio je 138,2 miliona eura, što je za 4,2% ma-nje nego u 2014. godini. U strukturi odliva, najviše se odnosilo na povlačenja sredstava nerezidenata investiranih u našu zemlju - 115,1 miliona eura, dok je odliv po osnovu ulaganja rezidenata u inostran-stvu iznosio 23 miliona eura.

Boks 7.3 – Strane direktne investicije u svijetu za 2015. godinu

Ukupan priliv stranih direktnih investicija u svijetu je povećan za 36% u 2015. godini. Prema procjena-ma UNCTAD-a, ukupan priliv SDI iznosio je 1,7 biliona dolara, što je najveći priliv od od 2009. godine. Talas prekograničnih merdžera i akvizicija (M&As), čija je vrijednost znatno povećana, u velikoj je mjeri doprinio povećanju stranih direktnih investicija.

Nagli porast priliva stranih direktnih investicija u razvijenim zemljama je doveo do promjene u struk-turi SDI u njihovu korist. Sada razvijene ekonomije čine više od polovine ukupnog priliva SDI. Međutim, na regionalnom nivou, zemlje u razvoju u Aziji su na prvom mejstu po prilivu stranih direktnih inves-ticija, što je više nego u EU i Sjevernoj Americi.

Talas rasta priliva stranih direktnih investicija koji je pogodio razvijene ekonomije bio je glavni faktor svjetskog oporavka. Jaki rast u SDI tokovima je zabilježen i u Evropskoj Uniji (EU), kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su SDI učetvorostručene u odnosu na prošlu godinu, mada je u 2014. go-dini zabilježen rekordno nizak nivo. Kao rezul-tat toga, ako su zemlje grupisane po stepenu ekonomskog razvoja, može se zaključiti da je najveći dio ukupnog priliva stranih direktnih investicija zabilježen u razvijenim zemljama i iznosi 55%. Ipak, rast je uglavnom rezultat prekograničnih spajanja i akvizicija (M&A), sa samo ograničenim doprinosom od strane greenfield investicionih projekata. Osim toga, dio tokova stranih direktnih investicija je povezan sa restruktuiranjem kompanija što je znatno uticalo na povećanje finansijskog računa u platnom bilansu, ali i vrlo mala kre-tanja na stvarnim izvorima.

Ekonomije u razvoju su imale priliv od 741 milijarde američkih dolara, što je za 5% više u odnosu na 2014. godinu.

Zemlje Azije u razvoju su prema prilivu SDI ostvarile više od pola biliona dolara, i ovaj region je ostao najveći primalac stranih direktnih investicija u svijetu, što čini jednu trećinu globalnih tokova SDI. Tok-ovi stranih direktnih investicija su zabilježili blagi pad u Africi i Latinskoj Americi i Karibima (isključujući ofšor finansijske centre), koji je bio poljedica pada cijena izvoza glavnih sirovina.

Ukupan priliv SDI na globalnom nivou, u milijardama dolara

Grafik 1

Izvor: UNCTAD – Global Investments Trends Monitor

*projekcije

125

Eksterni sektor

U zemljama u tranziciji strane direktne inves-ticije su nastavile sa padom (za 54%), zbog pada cijena roba i regionalnih sukoba koje su onemogućile rast SDI. Ulaganje u dvije najveće regionalne ekonomije - Rusku Feder-aciju i Kazahstan - je značajno smanjeno.

U susret drugom talasu merdžera i akvizicija se očekuje da će tokovi stranih direktnih in-vesticija oslabiti u 2016. godini, odražavajući nestabilnost globalne ekonomije i finan-sijskog tržišta, smanjenje ukupne tražnje i značajno usporavanje zemalja u razvoju.

Međutim, sa druge strane, potencijalna poboljšanja makroekonomskih uslova usljed blagog oporavka razvijenih zemalja mogla bi ojačati povjerenje investitora i navesti ih da investiraju u produktivnost. Pored toga, dalja depresijacija valuta na tržištima u razvoju i moguće prodaje imovine radi restruktuiranja duga preduzeća mogu takođe uticati na do-datni rast stranih direktnih investicija.

Ukupan priliv po osnovu portfolio investicija u 2015. godini iznosio je 661,8 miliona eura, što je zna-čajno više nego u prethodnoj godini (386,3 miliona eura)56. Investicije u domaće hartije od vrijednosti iznosile su 554,9 miliona eura, pri čemu je ulaganje u vlasničke HOV iznosilo 28,6 miliona eura, dok je ulaganje u dužničke HOV iznosilo 526,3 miliona eura (od čega se najveći dio odnosi na emisiju euroob-veznica na međunarodnom tržištu kapitala). Priliv po osnovu povlačenja sredstava uloženih u strane hartije od vrijednosti iznosio je 107 miliona eura. Istovremeno, odliv sredstava po osnovu portfolio investicija iznosio je 549,7 miliona eura, što je 82,1% više nego u 2014. godini i rezultat je povećanja odliva po osnovu otplate dospjelih obaveza po osnovu ranijih emisija euroobveznica. Investicije rezi-denata u strane HOV iznosile su 93,3 miliona eura uz ostvareni pad od 28,9%. Došlo je do smanjenja ulaganja rezidenata kako u vlasničke tako i dužničke strane hartije od vrijednosti u inostranstvu. Kao rezultat većeg priliva od odliva na računu portfolio investicija u 2015. godini ostvaren je neto priliv u iznosu od 112,1 milion eura ili 32,8% više nego u prethodnoj godini.

Na računu ostalih investicija zabilježen je neto odliv u iznosu od 445,4 miliona eura. U posmatranom periodu domaće banke su smanjile depozite u inostranstvu za 17,3 miliona eura, kao i obaveze po osnovu uzetih kredita za 30,4 miliona eura. Zabilježeno je veće zaduživanje ostalih sektora (privrede) u inostranstvu u poređenju sa 2014. godinom. Priliv po osnovu povlačenja kredita od strane sektora privrede i stanovništva iznosio je 226,9 miliona eura, što je više za 33,8%, dok je istovremeno eviden-tiran i veći odliv po osnovu otplate glavnice u iznosu od 399,5 miliona eura ili skoro četiri puta više nego u 2014. godini.

Na kraju 2015. godine novčana sredstva Centralne banke na inoračunima i u trezoru bila su veća za 125,7 miliona eura u odnosu na 31. decembar 2014. godine.

56 Značajno povećanje priliva portfolio investicija je rezultat emisije euroobveznica.

Priliv stranih direktnih investicija u 2014. i 2015. prema regionima

Grafik 2

Izvor: UNCTAD – Global Investments Trends Monitor

*projekcije

eksterni sektor - cbcg · nafta i naftni derivati i mašine i transportni ure-đaji - drumska...

Documents