elaborat-trziste tng-a u bih

E L A B O R A TO STANJU TRŽIŠTA TEČNOG NAFTNOG GASA

U BOSNI I HERCEGOVINI

1. SADRŽAJ

1. SADRŽAJ....................................................................................................................................... 22. PROJEKTNI ZADATAK.................................................................................................................33. UVOD............................................................................................................................................ 44. OPŠTI, GEOGRAFSKI I EKONOMSKI PODACI O TERITORIJI NA KOJOJ SE VRŠI

ISTRAŽIVANJE............................................................................................................................. 44.1. Osnovne informacije...................................................................................................44.2. Geografski podaci.......................................................................................................54.3. Podaci o stanovništvu.................................................................................................54.4. Ekonomska struktura..................................................................................................64.5. Monetarna politika......................................................................................................84.6. Podaci o motornim vozilima.......................................................................................8

4.6.1. Motorizacija........................................................................................................94.6.2. Struktura vozila u Kantonu Sarajevo................................................................12

5. EKONOMSKI PODACI O PROMETU NAFTNIH DERIVATA NA TERITORIJI BIH.....................135.1. Podaci o prometu naftnih derivata............................................................................135.2. Podaci o prometu naftnih gasova i ostalih gasovitih ugljo vodonika.......................14

6. INFRASTRUKTURA STANICA I SKLADIŠTA ZA NAFNE DERIVATE SVIH VRSTA SA POSEBNIM OSVRTOM NA TEČNI NAFTNI GAS......................................................................18

6.1. Satnice za punjenje automobila TNG-om u BiH......................................................186.2. Skladišta naftnih derivata..........................................................................................196.3. Skladišta tečnog naftnog gasa...................................................................................21

7. PODACI O PREDUZEĆIMA KOJA SE BAVE PROMETOM NAFTNIH DERIVATA....................238. SAGLEDAVANJE ZAKONSKE REGULATIVE U BIH I UPOREĐIVANJE SA ZAKONSKOM

REGULATIVOM HRVATSKE I SRBIJE......................................................................................249. PROJEKCIJE POTROŠNJE TEČNOG NAFNOTNOG GASA U AUTO GASU U BiH.................2810. ANALIZA AKTUELNE CIJENU TNG I UPOREĐENJE SA AKTUELNOM CIJENOM

ELEKTRIČNE ENERGIJE I PRIRODNOG GASA.......................................................................3110.1. Analiza cijena energenata.....................................................................................31

10.1.1. Analiza cijena električne energije.....................................................................3110.1.2. Analiza cijena prirodnog gasa...........................................................................34

10.2. Zbirna analiza cijena energenata...........................................................................3411. PROJEKCIJA POTROŠNJE TEČNOG NAFNOG GASA U DOMAĆINSTVU ZA POTREBE

ZAGRIJAVANJA PROSTORIJA.................................................................................................3612. ANALIZA CIJENE UGRADNJE UREĐAJA U MOTORNA VOZILA PO OSNOVU EKONOMSKE

ISPLATIVOSTI KORIŠĆENJA TNG-a........................................................................................3712.1. Putnički automobil VW POLO CLASIC – za porodične potrebe........................3712.2. Putnički automobil VW PASAT – za porodične potrebe i taxi...........................3912.3. Korištenje prirodnog gasa za pogon motornih vozila...........................................4112.4. Uporedne analize..................................................................................................43

13. PLAN RAZVOJA AUTOGASNIH STANICA U BiH......................................................................5014. ANALIZA RASTA POTROŠNJE TEČNOG NAFNOG GASA U ZADNJIH 7 GODINA.................5215. ZAVRŠNI KOMENTAR................................................................................................................53

2

7175840delatnosti : 513202. PROJEKTNI ZADATAK

za izradu elaborata o istraživanju tržišta tečnog naftnog gasa u Bosni i Hercegovini

Izraditi Elaborat o stanju tržišta tečnog naftnog gasa na teritoriji Bosne i Hercegovine uz to da elaborat sadrži sledeće elemente:

Geografski podaci o teritoriji na kojoj se vrši istraživanjeo Broj stanovnika u BiHo Broj naseljenih mesta u BiHo Broj motornih vozila na teritoriji BiHo Struktura motornih vozila u smislu vrste pogonskog goriva, nameni

vozila, starosna struktura vozila i sve druge paremetre koji mogu poslužiti za analizu.

Ekonomski podaci o prometu naftnih derivata na teritoriji BiH sa posebnim osvrtom na to da je Bosna i Hercegovina isključivo vezana za uvoz nafnih derivata iz razloga što nema sopstvenu preradu i proizvodnju.

Infrastruktura stanica i skladišta za nafne derivate svih vrsta sa posebnim osvrtom na tečni naftni gas.

Iznošenje podataka o preduzećima koja se bave prometom naftnih derivata. Sagledavanje zakonske regulative po kantonima i upoređivanje sa

zakonskom regulativom Hrvatske i Srbije Projekcije potrošnje tečnog nafnotnog gasa u auto gasu bazirati na 8%

ukupnog broja motornih vozila uz prosečnu mesečnu potrošnju od oko 250 litara po vozilu na mesečnom nivou.

Projekciju potrošnje tečnog nafnog gasa u domaćinstvu za potrebe zagrevanja prostorija bazirati na podatku da je energetska vrednost 1 kg TNG 12,8 kW i aktuelnu cenu TNG uporediti sa aktuelnom cenom električne energije i prirodnog gasa.

Analizirati cene ugradnje uređaja u motorna vozila po osnovu ekonomske isplativosti korišćenja TNG-a uz podatak da se potrošnja vozila povećava za 10% u odnosu na motorni benzin.

Predvideti razvoj gasnih stanica u odnosu na benzinske u iznosu od 60%. Analizirati rast potrošnje tečnog nafnog gasa u poslednjih 5 godina.

3

3. UVOD

.Bosna i Hercegovina još uvijek nema uspostavljene institucije na nivou države

koje statistički prate oblast energenata. Trenutno se te aktivnosti obavljaju obavljaju na nivou entiteta (Federacija BiH i Republika Srpska) i Distrikta Brčko.

Ova činjenica je znatno otežavala izradu elaborata. Korišteni su dostupni podaci a za neke parametre je vršene procjena, što je naznačeno.

Neki od podataka u elaboratu su poslovne tajne, te zbog toga nisu navedeni njihovi izvori.

4. OPŠTI, GEOGRAFSKI I EKONOMSKI PODACI O TERITORIJI NA KOJOJ SE VRŠI ISTRAŽIVANJE

4.1. Osnovne informacije

Službeni naziv Bosna i Hercegovina

Kod zemlje BA

Površina 51.209 km2

Stanovništvo (u hiljadama) procjena 2003. g.

3.832

Glavni grad Sarajevo

Ostali veći gradovi Banja Luka, Bihać, Doboj, Mostar, Tuzla, Zenica

Službeni jezik/ci bosanski, hrvatski, srpski.

Teritorijalno ustrojstvo

dva entiteta: Federacija BiH i Republika Srpska i Brčko Distrikt BiH

Religijske skupine islam, katoličanstvo, pravoslavlje.

Nacionalna valuta konvertibilna marka (KM)

4

GDP po glavi stanovnika

2.310 KM (1999. ) 2.542 KM (2000.) 2.759 KM (2001.) 3.044 KM (2002.)3.198 KM ( 2003.)

1.181 € (1999. ) 1.300 € (2000.) 1.411 € (2001.) 1.556 € (2002.)1.635 € (2003.)

1.259 USD (1999. )

1.200 USD (2000.) 1.263 USD (2001.) 1.466 USD (2002.)1.845 USD (2003:)

Stopa rasta GDP-a (u odnosu na KM, € i USD)

12% (2000.) 9% (2001.) 11% (2002.) 5% (2003.)

12% (2000.) 9% (2001.) 11% (2002.)5% (2003.)

-3% (2000.) 6% (2001.) 17% (2002.)26% (2003.)

Stopa inflacije BiH 0,6% 2003. BiH 0,4% (rast cijena na malo, god. na god. ) 2004.

Stopa nezaposlenosti

39,94 (2000. ); 40,9( 2002.); 42,0% (2003.)

Izvor: Vanjsko trgovinska komora BiH – (2005)

4.2. Geografski podaci

Lokacija BiH se nalazi u središnjem/centralnom dijelu Balkanskog poluotoka/poluostrva na 44 stupnjeva/stepena sjeverne geografske širine i 18 stupnjeva/stepenu istočne geografske dužine.

Površina 51.209,00 km2

Dužina granica 1.538 km

Dužina obale 21 km

Glavni grad Sarajevo

Ostali veći gradovi Banja Luka, Bihać, Doboj, Mostar, Tuzla, Zenica

Međunarodni aerodromi

Aerodrom Sarajevo, Aerodrom Banja Luka,Aerodrom Mostar, Aerodrom Tuzla.

5

Klima Umjereno kontinentalna (topla ljeta i hladne zime, blage i kišne zime nedaleko od obale)

Teren Planinski prostor, visoki krš, mediteranska regija, ravničarski prostor

Najniža tačka Jadransko more: 0 m

Najviša tačka Maglić: 2,386 m

Prirodni resursi, metali

Ugalj (lignit i mrki ugalj),željezo, bakar, mangan, olovo, cink,

Prirodni resursi, nemetali

Kamena so, pirofilit, barit, azbest, kaolin, gips

Iskorištenost zemljišta

obradivo 14%, zasijano 5%, pašnjaci 20%, šume 39%,ostalo 22% (procjena 1993.)

Izvor: Vanjsko trgovinska komora BiH – (2005)

4.3. Podaci o stanovništvu

STANOVNIŠTVO

Stanovništvo (u 000) procjena Agencije za statistiku BiH

3.828(2002.)3.832(2003.)

Etnički sastav - prema popisu iz 1991. Muslimani (43,5%)Srbi (31,2%)Hrvati (17,4%)Jugosloveni (5,6%)Crnogorci (0,2%)Makedonci (0,1%)Albanci (0,1%) Ostali (0,2%).)

6

Religijske skupine islam 40%pravoslavlje 31% katoličanstvo15%ostali (popis 1991.)

Dobna struktura u hiljadama 0 -14godina 20% (muški 401, žene 379)15-64 godina 71% (muški 1.404, žene 1323)65 godina i više 9% (muški 138, žene 190);

Stopa rasta stanovništva/1000 Živorođeni –opća stopa nataliteta 9,53umrli –opća stopa mortaliteta 8,05prirodni priraštaj 1,48 (2002..g.)

Stopa smrtnosti novorođenčadi/1000 za 2002.g.

9,18

Diplomci na univerzitetima 4.319 (2002.)

Izvor: Vansko trgovinska komora BiH – (2005)

4.4. Ekonomska struktura

Ukupni GDP-nominalni (milionUSD)

5.610(2002.);7097 (2003); 8.567(2004)

Ukupni GDP-nominalni (milionKM) 11.651(2002.);12.303(2003.); 13.497(2004.)

Realni rast GDP-a (godišnji % promjene)

11,2(2002.); 5,6(2003.); 10(2004.)

GDP po glavi stanovnika (u USD) 1.466(2002.);1.852(2003.); 2.229(2004.) GDP po glavi stanovnika (u KM) 3.044(2002.); 3.211(2003.); 3.512(2004.)

Inflacija(godišnji % promjene u CPI)

BiH 3,1% 2001., BiH 0.4% 2002.BiH 0.6% 2003., BiH 0,4% 2004.,BiH 3,6% 2005.

Industrijska proizvodnja(indeksi)

FBiH RS BD 109,2 97,5 104,8 2002./2001.104,8 105,7 146,6 2003./2002.113,2 109,7 137,11 2004./2003.106,1 119,8 112,73 2005./2004.

7

Zabilježena stopa nezaposlenosti(% od ukupne radne snage)

BiH FBiH RS BD god .40,9% 42,7% 36,5% 57,12% 2002.42,05% 44,0 % 37,0% XII 58,44% 2003.43,2 44,9% 37,2 57,8% XII 2004.

Bruto devizne rezerve (mil KM) 2003. 2004.zlato 0,0 0,0držanje SDR 5,3 0,7Strana valuta u trezoru CBBIH 59,1 37,1

Potraživanja od nerezidentnih banaka 2.716,2 3.419,7

Vanjski dug opće vlade BiH u 000 KM

2000.g. 4.055.674 2001.g. 4.421.4122002.g. 4.290.7392003.g, 4.017.6802004.g 3.982.778

Investicije Ukupno ostvarene investicije u stalna sredstva pravnih osoba u BiH u 2004. godini iznosi 2.811.443.000 KM Investicije u nova stalna sredstva iznose 2.5784.550.000 KM

Izvoz robe 000 KM 2000. 1.969.6822001. 1.806.7252002. 1.888.3212003. 2.313.2112004. 2.994.2192005. 3.826.489

Uvoz robe 000 KM 2000. 7.114.1542001. 6.563.5992002. 6.881.3112003. 8.275.1492004. 9.371.2582005. 11.081.125

Trgovinska bilansa 000 KM 2000. -5.144.4722001. -4.756.874 2002. -4.992.9902003. -5.961.938 2004. -6.377.039

8

2005. -7.254.636

Izvor: Vansko trgovinska komora BiH – (2005)

4.5. Monetarna politika

Naziv valute Bosanska marka

Međunarodni kodBAM

Tečaj valute – 10.07.2006. 1€ = 1,955830 BAM

INFLACIJA(promjena u %, godišnji prosjek)

2001. BiH;3,1

2002.BiH; 0,4

2003.BiH 0,6%

2004.BiH 0,4 %

2005.BiH 3,6 %

Prosječne neto plaće u KMBiH FBIH RS BD

1999. 343 374 2162000. 374 414 2772001. 443 444 309 5042002. 446 484 347 6762003. 484 524 379 6952004. 504 534 422 7072005.* 559 582 490 661

*decembarIzvor: Vansko trgovinska komora BiH – (2005)

4.6. Podaci o motornim vozilima

Nepostoji jedinstvena baza podataka o broju vozila u BiH. U ovom elaboratu korišteni su različiti izvori podata koji su bili dostupni. Bez obzira na razlike podataka cijenimo da one nisu tako velike da bi bitnije uticala na analize koje su rađene.

9

Na konferenciji u Budimpešti 2005. godine bila je prikazana državna prezentaija BiH, koja je sadržala kompletne podatke o strukturi i starosti vozila. Ovi podaci su prikazani u slijedećim Tabelama: 1 i 2

Tabela: 1 – Struktura vozila u BiH u 2004. godiniUkupan

broj vozila

Putnička vozila Laka i dostavna vozila

Teška votila -kamioni

Autobusi

Benzin Dizel Benzin Dizel Benzin Dizel Benzin Dizel731.800 305.838 333.453 8.282 24.846 0 22.085 0 5.010

% 100 41,8 45,5 1,13 3,39 3,00 0,68

Tabela: 2 – Starost vozila u BiH u 2004. godini0 - 5

godina6 - 10 godina

11 - 15 godina

16 - 20 godina

> 20 godina

Putnička vozila

18,9 17,6 20,7 31,3 11,4

Laka i dostavna vozila

21,4 18,6 24,8 25.8 9,4

Teška vozila - kamioni

21,4 18,5 24,7 27,2 8,0

Autobusi 23,3 19,9 20,6 23,9 12,2Ukupno (%) 21,3 19,8 22,7 27,0 10,3

4.6.1. Motorizacija

Radi procjene broja vozila za narednih petnaest godina korišten je pojam „stepen motorizacije države“ koji se definiše kao broj putničkih vozila na 1.000 stanovnika.

Za prognozu motorizacije u Bosni i Hercegovini, korištena je uporedna analiza rezultata regresije između tri metodološka pristupa i to:

upotreba logističke ("S") krive, odnos između GDP-a i motorizacije, odnosno broja registrovanih vozila,

i upotreba prognoze iz Studije Master Plana Transporta za BiH koji je

2002. godine uradila japanska agencija JICA.Logistička ili "S"-kriva je metod koji se uobičajeno koristi kod raspoloživosti

podataka o broju registrovanih vozila i stanovništvu, iz kojih se izvodi podatak o stepenu motorizacije, odnosno broju registrovanih putničkih automobila na 1.000 stanovnika. Kriva se izračunava na osnovu slijedećih elemenata:

(a) – nivo zasićenja; usvojeno 450 putničkih automobila na 1.000 stanovnika (na osnovu dostignutog nivoa motorizacije u 2002 godine u 25 zemalja EU, koji iznosi 463 putnička automobila na 1.000 stanovnika);

(x0) – motorizacija u početnoj godini posmatranog perioda; prema podacima iz Predfisibiliti studije izvodljivosti za KORIDOR Vc, ovaj parametar je u 2004. godini za BiH iznosio 146 putničkih automobila na 1.000 stanovnika;

(t) – bilo koja buduća godina; (r) – stopa rasta (x0) u godini t=0; usvojena 7,64% na osnovu

izračunatog prosječnog koeficijenta elastičnosti motorizacije i GDP-a

10

četiri zemlje iz okruženja (R. Hrvatska, Bugarska, Rumunija i Mađarska) za period 1999-2002 i realnog porasta GDP-a u BiH za 2004 u odnosu na 2003 godinu.

Rezultat ove regresione analize je predstavljen svijetlo-plavom krivom na Slici br. 1. Kriva ukazuje na približavanje prognoziranoj tački zasićenja na kraju posmatranog perioda (2040 godina) i motorizacija u toj godini iznosi 435 putničkih automobila na 1.000 stanovnika u BiH.

Odnos između GDP-a i motorizacije ja takođe jedan od metoda utvrđivanja regresije motorizacije. Za posmatrani protekli period od 1999-2002, kada su uspostavljeni relativno stabilni tokovi porasta GDP-a i motorizacije u četiri prethodno navedene zemlje, zabilježeni rast motorizacije je bio značajno veći u odnosu na rast realnog GDP-a u datim zemljama. Koeficijenti elastičnosti variraju od 1,23 u Rumuniji do 1,56 u R. Hrvatskoj.

Primjenjući rast realnog GDP-a u BiH prema prethodno izvršenoj prognozi rasta GDP-a, izvršen je proračun rasta motorizacije u BiH. Rezultat ove regresione analize je predstavljen ružičastom krivom na Slici br. 1. Ova kriva ukazuje na približno linearni rast motorizacije, koji dostiže vrijednost od 599 putničkih automobila na 1.000 stanovnika u posljednjoj godini posmatranog perioda (2040).

U Studiji Master Plana Transporta za BiH-JICA, prognoza je napravljena stavljanjem u odnos motorizaciju i GDP per capita. Rezultati ove prognoze su prikazani žutom krivom na Slici br. 1. Podaci za vremenske presjeke u 2010, 2015 i 2020 godini pokazuju neznatne razlike između ove prognoze i prognoze urađene logističkom krivom.

Međutim, potrebno je napomenuti da je osnovica za prognozu u Studiji Master Plana bila precijenjena, jer je tadašnja motorizacija u BiH odražavala nerealno stanje uzrokovano prekomjernim uvozom uglavnom polovnih automobila.

Motorizacija koja je registrovana u BiH za period 2000-2005 je značajno niža u odnosu na onu prognoziranu u studiji Master Plana.

Nakon uporedne analize sva tri metodološka pristupa, ocjenjuje se kao najpihvatljiviji trend predstavljen logističkom "S"-krivom. Na Slici br. 1, prva godina posmatranja je 2004. a zadnja godina je 2040.

Slika:1 – Rast motorizacije u BiH do 2040. godine

11

Na osnovu rasta motorizacije i podataka u Predfisibiliti studiji za izgradnju koridora Vc – (2005), izvršena je projena rasta broja stanovnika i putničkih vozila u BiH do 2020. godine, što je prikazano u Tabeli: br. 3 i dijagramima na Slikama: 2 i 3.

Tabela: 3 - Procjena rasta broja putničkih vozila u BiH do 2020. godine

Godina Rast motorizacije (%)

Broj stanovnika (000)

Broj putničkih vozila na 1000

stanovnika

Broj putničkih vozila

2004 3.864,2 146 564173,2

2005 5,8 3.890,3 154 600924,3

2010 5,8 4.020,7 205 823319,7

2015 5,6 4.128,6 269 1110169

2020 5,3 4.210,9 348 1465896Izvor: Predfisibiliti studija za izgradnju koridora Vc – (2005)

Procjena rasta stanovništva u BiH do 2020 godine

3.600,03.700,03.800,03.900,04.000,04.100,04.200,04.300,0

1 2 3 4 5

Godine

Broj

sta

novn

ika

(000

)

Procjena porasta broja putničkih vozila u BiH do 2020. godine

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

2004 2005 2010 2015 2020

Godine

Broj

put

ničk

ih v

ozila

Slika: 2- Rast stanovništva Slika: 3 – Rast putničkih vozila

Na osnovu rasta motorizacije i podataka u državnoj prezentaciji na konferenciji u Budimpešti 2005. godine, pod pretpostavkom da se stepen motorizacije primjeni i na ukupan broj vozila, izvršena je procjena rasta broja stanovnika i ukupnog broja vozila u BiH do 2020. godine, što je prikazano u Tabeli: 4 i dijagramima na Slikama: 4 i 5 .

Tabela: 4 - Procjena rasta ukupnog broja vozila u BiH do 2020. godine

Godina Rast motorizacije (%)

Broj stanovnika (000)

Broj svih vozila na 1000 stanovnika

Ukupan broj vozila

2004 3.832,0 191 731800

2005 5,8 3.857,9 202 786020,4

2010 5,8 3.987,2 268 1076918

2015 5,6 4.094,2 352 1452123

2020 5,3 4.175,8 455 1917420

12

Procjena rasta stanovništva u BiH do 2020. godine

3.600,03.700,03.800,03.900,04.000,04.100,04.200,04.300,0

2004 2005 2010 2015 2020

Godina

Broj

sta

novn

ika

(000

)

Procjena rasta ukupnog broja vozila u BiH do 2020 godine

0

500.000

1.000.000

1.500.000

2.000.000

2.500.000

2004 2005 2010 2015 2020

Gadina

Ukup

an b

roj v

ozila

Slika: 4 – Rast stanovništva Slika: 5 – Rast ukupnog broja vozila

Kao što se vidi postoje razlike u podacima o broju stanovnika i broju vozila u startnoj godini posmatranja (2004.). U slijedećim poglavljima, za dalje analize, će se koristiti procjene koje su napravljane na osnovu podataka iz Predfisibiliti studiji za izgradnju koridora Vc – (2005),

4.6.2. Struktura vozila u Kantonu Sarajevo

Kanton Sarajevo je najdinamičniji dio BiH u smislu razvoja, te se u Tabeli: 5. daju podaci o strukturi vozila u 2003. godini. Kao ciljana grupa za primjenu autogasa su vozila u TAXI prijevozu, pa se u Tabeli: 6 daju podaci o TAXI prijevoznicima i njihovim vozilima u kantonu Sarajevo. Ovo su podaci za 2003. godinu, ali se nisu promjenili do sada jer se broj vozila u TAXI prijevozu održava konstasntnim. Većina TAXI vozla su sa dizel motorima, dok vozila sa benzinskim motorima u zadnje vrijeme sve više ugrađuju opremu za autogas.

Tabela: 5 – Struktura vozila u Kantonu SarajevoSTAROSTVOZILA

UKUPNO VOZILA

PUTNIČKA VOZILA

AUTOBUSI TERETNA VOZILA

MOTOCIKLI OSTALO

do 1 godine 2615 2019 8 330 97 161od 1-2 godine 4123 3256 13 474 92 288od 3-5 godine 8577 6984 103 831 140 519od 6-10 godina 15220 12714 69 1130 158 1149od 11-15 godina

32839 27917 94 1852 168 2808

više od 15 godina

28688 23535 34 1559 46 3514

UKUPNO 92062 76425 321 6176 701 8439Izvor: MUP-Kantona Sarajevo

Tabela: 6 – Pregled vozila u TAXI saobraćaju u Kantonu Sarajevo Naziv prijevoznika Broj vozila Prosječna starost vozila

ŽUTI TAKSI DOO 49 15,17CRVENI TAXI DOO 22 11,18SAMIR-EMIR DOO 6 18,00MONTBOSS 5 16,80SARAJEVO TAXI - FIZIČKA LICA 1382 12,13

Izvor: Kanton Sarajevo - Ministarstvo prometa i komunikacija

13

5. EKONOMSKI PODACI O PROMETU NAFTNIH DERIVATA NA TERITORIJI BIH

5.1. Podaci o prometu naftnih derivataPregled uvoza naftnih derivate u Federaciju BiH po uvoznicima i godinama je

dat u Tabeli: 7.

Tabela: 7 - Pregled uvoza naftnih derivata u Federaciju BiH (tona)R. br.

Uvoznik 2003. 2004. 2005.

1. HOLDINA SARAJEVO 77.865 114.901 129.5772. ENERGOPETROL

SARAJEVO115.819 86.621 71.005

3. HIFA-OIL TEŠANJ 62.100 95.808 90.3034. ZOVKO ŽEPČE 83.812 70.990 57.7515. INTERINA MOSTAR 10.959 66.458 65.8976. PETROL OIL Co 30.377 40.848 69.7547. CIRCLE MEĐUGORJE 67.021 35.685 26.7288. INTEROIL SREBRENIK 21.418 22.373 33.9789. ANTUNOVIĆ 12.804 37.119 6.72010. AURO 26.952 13.608 10.68211. ČAVKUNOVIĆ 17.596 16.612 14.20112. EL TARIK OIL SARAJEVO 8.369 11.642 12.57913. N N COMPANY 7.733 4.333 2.61614. POLO 4.156 6.057 2.34815. KALEX VITEZ 12.113 429 016. GA-GI 5.607 6.935 017. BEHA GRIMEX 5.160 3.823 3.25918. TVORNICA CEMENTA

KAKANJ10.688 1.055 0

19. OMV ISTRABENC 11.459 0 020. POLO JUNIOR 4.862 1.839 4.41021. JUNUZOVIĆ LUKAVAC 0 0 10.58422. VISOKA GRUDE 5.040 2.222 12623. STUDEN AREX 1.710 3.367 1.74824. EKO-PANDA 122 1.461 2.48725. PERIĆ LJUBUŠKI 214 1.283 95926. COP COMPANY ZENICA 284 1.200 26827. PETROMAR SARAJEVO 1.443 21 028. SHELL ELEKTRON

MIRIČINA0 0 1.013

29. KOTURIĆ TONI DOMALJEVAC

0 522 424

30. KOPEX SREBRENIK 658 0 031. SANPRO 187 253 18532. OIL OKTAN 505 0 033. CRODUX SARAJEVO 478 0 034. FAMICOOP 329 0 035. HB SINPRO 50 0 0

UKUPNO 607.890 647.465 619.638

14

Pregled uvoza naftnih derivate u Federaciju BiH po zemljama uvoza je dat u Tabeli: 8

Tabela: 8 - Pregled uvoza naftnih derivata u Federaciju BiH (tona)R. br. Uvoznik 2003. 2004. 2005.

1. HRVATSKA 438.680 523.939 444.2282. MAĐARSKA 70.334 86.692 73.8993. RUMUNIJA 11.283 0 73.6624. SRBIJA I CRNA GORA 39.167 27.173 12.6205. SLOVENIJA 36.401 7.089 10.5916. ITALIJA 6.931 26 5237. AUSTRIJA 1.239 1.686 6178. ALŽIR 2.534 0 09. SLOVAČKA 0 303 2.17010. RUSIJA 1.301 204 011. GRČKA 0 302 94912. BUGARSKA 0 0 37913. NJEMAČKA 20 51 0

UKUPNO 607.890 647.465 619.638

Podaci o prometu naftnih derivata u Republici Srpskoj nam nisu dostupni, pa je izvršena procjena da je u ovom entitetu u 2005. godini uvezeno oko 200.000 tona naftnih derivata i da je u rafineriji Bosanski Brod proizvedeno oko 200.000 tona naftnih derivata.

Za Distrikt Brčko je procijenjeno da je u 2005. godini uvezao oko 50.000 tona naftnih derivata.

Na osnovu datih podata i izvršenih procjena u Tabeli: 9, je dat prikaz ukupne potrošnje naftnih drivata u BiH u 2005. godini.

Tabela: 9 - Pregled potrošnje naftnih derivata u BiH u 2005. godini (tona)Bosna i Hercegovina 1.069.638Federacija Bosne i Hercegovine 619.638Republika Srpska 400.000Distrikt Brčko 50.000

5.2. Podaci o prometu naftnih gasova i ostalih gasovitih ugljo vodonika

Bosna i Hercegovina nema vlastitu proizvodnju naftnih gasova, te je prinuđena sve potrebne količine uvoziti. Pregled uvoza naftnih gasova (tarifa 27119 u zadnjih sedam godina je prikazan u Tabeli: 10 i dijagramu na Slici: 6.Tabela: 10 - Pregled uvoza naftnih gasova u BiH po godinama

Godina Količina uvoza (l) ili (kg)??? Vrijednost (KM)1990 64.865.262,00 22.333.712,992000 196.715.600,00 51.117.535,172001 97.514.435,00 31.414.212,942002 129.494.724,00 50.154.758,552003 148.228.094,00 59.195.670,552004 244.109.228,00 95.295.738,752005 321.327.567,72 164.375.622,88

15

Potrošnja naftnih gasova u BiH

0,0050.000.000,00

100.000.000,00150.000.000,00200.000.000,00250.000.000,00300.000.000,00350.000.000,00

1990 2000 2001 2002 2003 2004 2005Godina

Količ

ina

Slika: 6 – Prikaz uvoza i potrošnje naftnih gasova u BiH po godinama

Struktura naftnih gasova uvezenih u 2005. godini u BiH je data u slijedećoj Tabeli: 11.

Tabela: 11 - Struktura naftnih gasova uvezenih u BiH u 2005. godini

Šifra tarife Naziv tarifeKoličina uvoza (l) ili (kg)??? Vrijednost(KM)

27111100000 Prirodni plin 62.126,00 41.255,1927111211000 Za pogonsko ili ogrijevno gorivo 234.520,00 210.097,85

271112119000 Za ostale namjene 269.055,00 228.920,89

271112191000Za upotrebu u specijalnim procesima 200,00 3.911,66

271112194000Čistoća veća od 90% i manja od 99% 19.140,00 16.596,87

271112197000 Ostali 292.542,00 276.183,49

27111310000Za upotrebu u specijalnim procesima 41.468,53 42.123,38

27111391000Čistoća veća od 90% i manja od 99% 155,00 1.427,25

271113917000 Ostali 902.748,93 802.766,6627111400000 Etilen, propilen, butilen i butadien 38.200,00 25.693,5827111900000 Ostali 28.973.319,26 23.036.116,6127112100000 Prirodni plin 290.415.176,00 139.635.918,4927112900000 Ostali 78.917,00 54.409,96

U 2005. godini registrovano je 55 firmi u BiH koje se se bavile uvozom naftnih gasova i ostalih ugljikovodika. U Tabeli: 12 data je analiza deset najvećih uvoznika naftnih derivata u BiH u 2005. godini. Ovdje treba uočiti da ENERGOINVEST d.d. Sarajevo drži oko 85% ovog tržišta. Ovo se objašnjava time što je ova firma jedini uvoznik prirodnog gasa u BiH.

16

Tabela: 12 - Pregled uvoza naftnih gasova i ostalih ugljovodonika u BiH u 2005. godini po uvoznicimaGrupa proizvoda: 2711 - Naftni gasovi i ostali gasoviti ugljovodoniciRed. br. Preduzeće Sjedište

% na tržištu Količina (kg) Vrijednost (KM)

1 ENERGOINVEST d.d. Sarajevo 84,95 272.967.769,87 139.637.095,172 INTERINA d.o.o. Mostar 5,63 18.090.742,13 9.254.347,803 HOLDINA d.o.o. Sarajevo 4,61 14.813.200,93 7.577.716,414 KRAJINAPETROL Banja Luka 1,25 4.016.594,61 2.054.695,345 NG-COMERC d.o.o. Ljubuški 0,74 2.377.824,01 1.216.379,64

6KOMPANIJA MILOJEVIĆ GILJE-GAS Bijeljina 0,6 1.927.965,41 986.253,76

7 LIQUIVEKS d.o.o.Usora-Žabljak 0,48 1.542.372,33 789.003,01

8 PLIN -PROMET d.o.o. Prijedor 0,41 1.317.443,03 673.940,07

9PETROL BH OIL COMPANY d.o.o. Sarajevo 0,29 931.849,95 476.689,32

10 PLIN-KOMERC d.o.o. Tešanj 0,28 899.717,19 460.251,76 Ukupno prvih deset 99,24 318.885.479,48 163.126.372,27 Ukupno 2 do 10 14,29 45.917.709,61 23.489.277,10 Ukupno r.br.11 do 55 0,76 2.442.089,52 1.249.254,77 Ukupno svi uvoznici 100 321.327.569,00 164.375.627,04

Napomene:Podaci u koloni "% na tržištu" za prvih 10 su iz evidencije o uvozu.Podaci u kolonama "Količina (kg)" i "Količina (KM)" za pojedina preduzeća su preračunati na osnovu %.Energoinvest d.d. Jedini uvozi zemni gas, ostali uvoze propan-butan gasove

Ostatak tržišta koji se odnosi na ostale naftne gasove i ugljikovodike oko 15% je vrijedan oko 25.000.000,00 KM. Analiza ovog dijela tržišta je data u Tabeli: 13.

17

Tabela: 13 - Pregled uvoza naftnih gasova i ostalih ugljovodonika (bez prirodnog gasa) u BiH u 2005. godini po uvoznicimaGrupa proizvoda: 2711 - Naftni gasovi i ostali gasoviti ugljovodonici-bez prirodnog gasa

Red. br. Preduzeće Sjedište

% na tržištu

propan-butana

% na ukupnom

tržištu gasa Količina (kg) Vrijednost (KM)

1 ENERGOINVEST d.d. Sarajevo 2 INTERINA d.o.o. Mostar 37,41 5,63 18.090.742,13 9.254.347,803 HOLDINA d.o.o. Sarajevo 30,63 4,61 14.813.200,93 7.577.716,41

4 KRAJINAPETROLBanja Luka 8,31 1,25 4.016.594,61 2.054.695,34

5 NG-COMERC d.o.o. Ljubuški 4,92 0,74 2.377.824,01 1.216.379,64

6

KOMPANIJA MILOJEVIĆ GILJE-GAS Bijeljina 3,99 0,6 1.927.965,41 986.253,76

7 LIQUIVEKS d.o.o.Usora-Žabljak 3,19 0,48 1.542.372,33 789.003,01

8 PLIN -PROMET d.o.o. Prijedor 2,72 0,41 1.317.443,03 673.940,07

9PETROL BH OIL COMPANY d.o.o. Sarajevo 1,93 0,29 931.849,95 476.689,32

10 PLIN-KOMERC d.o.o. Tešanj 1,86 0,28 899.717,19 460.251,76 Ukupno 2 do 10 94,95 94,95 45.917.709,61 23.489.277,10

Ukupno r.br.11 do 55 5,05 0,76 2.442.089,52 1.249.254,77

Ukupno svi uvoznici 100,00 100 48.359.799,13 24.738.531,87

Napomene:Podaci u koloni "% na tržištu gasa" za prvih 10 su iz evidencije o uvozu.Podaci u kolonama "Količina (kg)" i "Količina (KM)" za pojedina preduzeća su preačunati na osnovu %.Podaci u koloni "% na tržištu propan-butana" su preračunati.

18

6. INFRASTRUKTURA STANICA I SKLADIŠTA ZA NAFNE DERIVATE SVIH VRSTA SA POSEBNIM OSVRTOM NA TEČNI NAFTNI GAS.

6.1. Satnice za punjenje automobila TNG-om u BiH

Prema raspoloživim informacijama u BiH ima oko 30 punionica atogasa. Lokacija autopunionica kao i cijene autogsa, koji su bili na raspolaganju su dati u Tabeli: 14.

Tabela: 14 – Pregled autopunionica u BiH R. br.

Grad Firma Lokacija Vrsta Radno vrijeme

Cijena TNG 07/05 (KM)

Cijena TNG 07/06 (KM)

CijenaTNG01/07(KM)

1. Banja Luka Petrol B.Luka-Prijedor punionica 06,00-22,00 0,70 0,822. Banja Luka Euro Benc D. Maksimović Benz.pumpa 00,00-24,00 0,803. Banja Luka Gligić Jakupovci Benz.pumpa 00,00-24,00 0,69 0,844. Bijeljina Milojević Ljeljenča punionica 00,00-24,00 0,595. Bijeljina Monaco Stefana

DečanskogBenz.pumpa 00,00-24,00 0,60 0,81

6. Gradačac Unikomerc Gradačac-B.Šamac

punionica 00,00-24,00 0,70 0,74

7. jelah ST Plin Jelah punionica 08,00-17,00 0,708. Kraševo Plin komerc Kraševo punionica 00,00-24,00 0,709. Ljubuški NG

CommerceProboj Benz.pumpa 00,00-24,00 0,80

10. Modriča Vamiks Pobjeda

Vranjački put punionica 07,00-19,00 0,70

11. Modriča Optima Benz Šamački put Benz.pumpa 00,00-24,00 0,7012. Mostar Plin komerc Put za

Smrčenjakepunionica 08,00-19,30 0,80

13. Prijedor Plin promet Svale punionica 07,30-21,30 0,7314. Sarajevo Messer Dž. Bijedića punionica 08,00-19,00 0,90 0,92 0,8815. Tešanj Plin komerc Tešanj punionica 08,00-17,00 0,7016. Turbe Ing-Benz Ulaz u Turbe Benz.pumpa 00,00-24,00 0,8917. Višegrad Metalgas Cara Lazara punionica 07,00-15,00 0,9818. Zvornik Auto Gas Gilje Benz.pumpa 00,00-24,00 0,6219. Žabljak Plin komerc Usora punionica 08,00-17,00 0,7020. Vogošća HIFA oil Put Sarajevo-

VogošćaBenz.pumpa 00,00-24,00 0,92 0,90

21. Istočno Sarajevo

Mandić petrol Gornji Kotorac Benz.pumpa 00,00-24,00 0,89 0,82

22.

Napomene: - Za redne brojeve 1. do 19. izvor podataka je stručni časopis „PRO AUTO“ iz jula 2005. godine. Ostale pumpe za autogas su izgrađene kasnije.- Procijenjuje se da u BiH trenutno (juli 2006. godine) ima oko 30 punionica automobila TNG-om.

6.2. Skladišta naftnih derivataPregled skladišta naftnih derivata u BiH je dat u Tabeli: 15

19

Tabela: 15 - Pregled skladišta naftnih derivata U BiH1. TTT BLAŽUJ – SARAJEVO – ENERGOPETROL (kapaciteti nisu u funkciji)

Rezervoar Kapacitet (m3) Vrsta robeRO 1 10.000 MB – 98RO 2 5.000 BMB - 95RO 3 5.000 BMB – 98RO 4 2.000 JET A1RO 5 10.000 Plinsko uljeRO 6 10.000 Plinsko iljeRO 7 1.000 Tečni naftni gas

2. TTT ŽIVINICE – TUZLA – ENERGOPETROL (Kapaciteti u funkciji osim RO8)

Rezervoar Kapacitet (m3) Vrsta robeRO 1 1.000 LUELRO 2 500 MB - 98RO 3 500 MB – 98RO 4 5.000 Plinsko uljeRO 5 5.000 Plinsko uljeRO 6 2.700 Plinsko iljeRO 7 2.700 Plinsko iljeRO 8 1.000 Tečni naftni gas

3. TTT MOSTAR – ENERGOPETROL (Kapaciteti u funkciji osim RO1, RO2, RO3, RO5, RO6 i RO10)

Rezervoar Kapacitet (m3) Vrsta robeRO 1 6.548RO 2 6.484 LUELRO 3 6.491 Plinsko uljeRO 4 3.690 Plinsko iljeRO 5 2.570 MB - 98RO 6 1.452 MB – 95RO 7 2.982 MB - 95RO 8 3.679 BMB – 98RO 9 2.764 Mazut

RO 10 1.000 Tečni naftni gas

4. TTT BIHAĆ – ENERGOPETROL (kapaciteti u funkciji osim RO4 I RO5)

Rezervoar Kapacitet (m3) Vrsta robeRO 1 2.700 MB – 98RO 2 2.7 00 BMB - 95RO 3 5.000 Plinsko uljeRO 4 5.000 Plinsko uljeRO 5 3.700 BMB - 91

5. TTT PODLUGOVI-SRAJEVO – HOLDINA (kapaciteti u funkciji)

Rezervoar Kapacitet (m3) Vrsta robe

20

Kapaciteti nepoznati -Sve vrte naftnih derivata-Nema TNG

6. TTT ČELEBIĆI-KONJIC – (kapaciteti u funkciji) Vojno skladište, koriste ga neke privatne firme

Rezervoar Kapacitet (m3) Vrsta robeKapaciteti nepoznati -Sve vrte naftnih derivata

-Nema TNG

7. TTT MISOČA-SARAJEVO – (kapaciteti nisu u funkciji-prilično devastirano) Vojno skladište, trenutno ga niko ne koristi


-Nema TNG

8. TTT ČAPLJINA – (kapaciteti u funkciji) Vojno skladište, privatizovano od nekih firmi u Hercegovini


-Nema TNG

9. TTT PRIJEDOR – (nepoznato stanje)


-Nema TNG

Napomena: TTT – Terminal tečnih tereta

Na Slici: 7 ja prikazana karta BiH sa ucrtanim lokacijama terminala tečnih tereta.

21

Slika: 7 – Lokacije terminala tečnih tereta

6.3. Skladišta tečnog naftnog gasa

Pored skladošta TNG-a koja se nalaze u sklopu terminala tečnih tereta , koja su navedena u tački 6.2. ovog elaborata, pregled ostalih skladišta tečnog naftnog gasa u BiH je dat u Tabeli: 16. Podaci su sakupljeni na terenu i moguće su greške.

Tabela: 16 - Pregled skladišta tečnog naftnog gasa u BiH1. UGRBH Doboj - krecana

Kapacitet (m3) Sadržaj Stanje8X250 Skladište, punionica boca, auto punionica, ima

pruguU izgradnji

2. MESSER SARAJEVO – Ul. Džeala Bijedića

Kapacitet (m3) Sadržaj Stanje300 Punionica boca, auto punionica, nema prugu U funkciji

22

3. ŽELJEZARA ILIJAŠ - ILIJAŠ kod SARAJEVA

Kapacitet (m3) Sadržaj Stanje2X150 Punionica boca, ima prugu Nije u funkciji

4. FAMOS HRASNICA kod SARAJEVA

Kapacitet (m3) Sadržaj Stanje2X150 Samo rezervoari, Nema prugu Nije u funkciji

5. INTER BUTAN - CAZIN

Kapacitet (m3) Sadržaj Stanje2X150 Nema prugu U funkciji

6. NG COMERC - LJUBUŠKI


7. PLIN COMERC - TEŠANJ

Kapacitet (m3) Sadržaj Stanje2X150 Rezervoari, punionica boca, autopunionica

Nema pruguU funkciji

8. LIQUIVEX - USORA

Kapacitet (m3) Sadržaj Stanje150 Nema prugu U funkciji

9. ODA PETROL - DOBOJ


10. MILOJEVIĆ GILJE GAS - BIJELJINA

Kapacitet (m3) Sadržaj Stanje2X150 Rezervoari, punionica boca, autopunionica

Nema pruguU funkciji

11. VOKEL VINJANI - POSUŠJE


23

7. PODACI O PREDUZEĆIMA KOJA SE BAVE PROMETOM NAFTNIH DERIVATA.

Prema dostupnim podacima koji su skupljeni na terenu daju se podaci o nekim firmama koje se bave prometom naftnih dertivata. Većina od uvoznika koji su navedeni u Tabeli: 7 ovog elaborat se bave i distribucijom naftnih derivata na vlastitim pumpama.

Daje se pregled broja benzinskih pumpi za pojedine firme:- ENERGOPETROL – Sarajevo - 67- HIFA OIL – Tešanj - oko 15- HOLDINA – Sarajevo - oko 40- KRAJINAPETROL – Banja Luka - 86- NEŠKOVIĆ – Bijeljina - oko 20- ZOVKO – Žepče - oko 40- OMV – Sarajevo - oko 35- PETROL (slovenački) – Sarajevo - oko 25- PETROL – Ljubuški - oko 40- EL TARIK OIL – Sarajevo - 3- SELEX – Sarajevo - 2

24

8. SAGLEDAVANJE ZAKONSKE REGULATIVE U BIH I UPOREĐIVANJE SA ZAKONSKOM REGULATIVOM HRVATSKE I SRBIJE

Uporedni prikaz zakonske regulative u Hrvatskoj, Srbiji i BiH u oblasti vozila pogonjenih gasom je dat u Tabeli: 17.

Tabela: 17 - Prikaz zakonske regulative

SRBIJA

PROPIS SADRŽAJ

Skupština SFRJ donijela:

Zakon o osnovama bezbijednosti saobraćaja na putevima

Član 194.

- Motorna i priključna vozila koja se pojedinačno proizvode ili prepravljaju, prije puštanja u saobraćaj moraju se podvrgnuti ispitivanju u poglrdu bezbijednosno-tehničkih karakteristika

- Ispitivanje vrši organizacija koju ovlasti nadležni organ u repiblici

- O izvršenom ispitivanju i tehničkoj ispravnosti izdaje se uvjerenje

Savezni zavod za standardizaciju (Na osnovu Zakona o standardizaciji) propisao:

Pravilnik o tehničkim normativima za uređaje i opremu za pogon motornih vozila na tečni naftni gas

- Opis Uređaja i opreme- Uslovi za ugradnju uređaja i

opreme za TNG u motorna vozila

25

HRVATSKA

PROPIS SADRŽAJ

Sabor Hrvatske je donio:

Zakon o sigurnosti prometa na cestama

- Vozila i dijelovi koji se proizvode moraju se homologirati

- Za homologirana vozila i dijelove izdaje se certifikat sukladnosti

- Za vozila i dijelove koji imaju certfikat sukladnosti u zemlji porijekla vrši se provjera vjerodostojnosti homologacije o čemu se izdaje homologacijski list

- Certifikat sukladnosti i homologacijski list izdaje Državni zavod za normizaciju i mjeriteljstvo

- Za vozila koja se proizvode, preinačuju ili bitnije popravljaju, moraju biti podvrgnuta ispitivanju

- Poslije ispitivanja izdaje se potvrda o ispitivanju

- Ispitivanje obavlja organizacija koju ovlasti Ministarstvo pomorstva, prometa i veza uz saglasnost Ministarstva gospodarstva

- Ispitivanje rezervoara plina obavlja inspekcija parnih kotlova

- Ministarstvo pomorstva, prometa i veza određuje ovlaštenu organizaciju u oblasti vozila pogonjenih plinom

- Upravni i stručni nadzor nad poslovima ispitivanja konstrukcionih osobina i uređaja vozila obavlja Ministarstvo pomorstva, prometa i veza

- Ovlašćuje se Ministar pomorstav, prometa i veza da uz saglasnost Ministra gospodarstva donese propise o uvjetima, postupku i načinu ispitivanja vozala; o tome šta se smatra proizvodnjom, preinakom i bitnijom popravkom;o stručnoj spremi djelatnika koji obavljaju ispitivanje; o obliku i sadržaju potvrde o ispitivanju; o vođenju evidencija o izdatim potvrdama te o davanju na korištenje podataka o ispitivanju vozila. (član 321., stav 2., tačka 2.)

- Ovlašćuje se Ministar pomorstav, prometa i veza da uz saglasnost Ministra unutrašnjih poslova i Ministra gospodarstva donese propise o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila; o uređajima i opremi koje moraju imati motorna vozila i o uvjetima kojima moraju udovoljavati uređaji i

26

oprema vozila u prometu na cestama. (član 321., stav 2., tačka 3.)

Ministar pomorstav, prometa i veza, uz saglasnost Ministra unutrašnjih poslova i Ministra gospodarstva donosi

Pravilnik o uvjerima kojima moraju udovoljiti uređaji i oprema za pogon motornih vozila plinom

- Primjena tečnog naftnog gasa TNG – LNG- Primjena stlačenog prirodnog plina (metan) –

CNG- Utvrđuje tko se smije baviti ugradnjom

plinskih uređaja u vozilo- Uvjete kojim moraju udovoljiti radionice koje

se bave tim poslovima- Uređaje koji imaju valjani atest, te se smiju

ugrađivati u vozilo- Obavezu servisera da nakon ugradnje

plinskog uređaja izda „Izjavu o podobnosti ugrađenog uređaja“

- Ugradnju plinskih uređaja koja se smatra pregradnjom vozila, te se vozilo mora podvrći ispitivanju

- Definira uvjete za spremnike plina te krajnji rok njihovog korištenja

- Definira instrumente za ispitivanje propuštanja plina, odnosno za ispitivanje koncentracije plina oko samih uređaja, kao i opasne koncentracije plina u radionici

Centar za vozila Hrvatske, objavljuje

Stručni bilteni

- Osnovne šeme ugradnje plinskih instalacija za UNP i METAN

- Detaljan opis pojedinih uređaja i dijelova opreme

- Šeme izvedbe (ugradnje u vozilo) plinskih uređaja za UNP i METAN

- Ispitivanje vozila, tehnički pregled vozila i prateći dokumenti

- Pregled hemijsko-fizikalnih avojstava za UNP i METAN

27

BOSNA I HERCEGOVINA

PROPIS SADRŽAJ

Parlamentarna Skupština BiH je u 2005. godini donijela:

Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u BiH (bosanski jezik)

Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u BiH (hrvatski jezik)

Закон о основама безбједности саобраћја на путевима у БиХ(српски језик)

- Pojedinačno proizvedena, prepravljena ili u većem obimu popravljena vozila prije puštanja u saobraćaj moraju biti podvrgnuta certificiranju u ovlaštenoj organizaciji koja certificira vozila

- Bliže odredbe o načinu certificiranja i uvjetima koje moraju ispunjavati organizacije za certificiranje vozila pravilnikom propisuje Ministar komunikacija i transporta u suradnji sa organom nadležnim za unutrašnje poslove ???

- Bliže odredbe o dimenzijama, ukupnoj masi i osovinskom opterećenju vozila, o uređajima i opremi koju moraju imati vozila i o osnovnim uvjetima koje moraju ispunjavati uređaji i oprema u saobraćaju na putevima, pravilnikom propisuje ministar u suradnji sa organom nadležnim za unutrašnje poslove ???

- Motorna i priključna vozila koja se prvi put registruju u BiH, kao i njihovi dijelovi, uređaji i oprema pema svojim konstrukcionimi i sigurnosnim karakteristikama moraju odgovarati pripisima u BiH i evropskim standardima i propisima koji se primjenjuju u BiH ???

-

Ministarstvo komunikaija i prometa

- Nije još donijelo podzakonske akte.- U toku su aktivnosti na formiranju stručnih

radnih grupa na izradi ovih propisa.

28

9. PROJEKCIJE POTROŠNJE TEČNOG NAFNOTNOG GASA U AUTO GASU U BiH

Da bi se izvršila procjena potrošnje gasa u auto gasu korišteni su podaci iz Tabele: 3, pa je aproksimacijom napravljena procjena rasta broja putničkih vozila pogonjenih benzinom do 2020. godine, pod pretpostavkom da je od ukupnog broja putničkih motornih vozila procenat vozila koja kao pogonsko gorivo koriste benzin 47,8% i da će broj vozila koja koriste gas kao pogonsko gorivo rasti od 0,2% (2004. godine) do 8% (2010 godine) vozila sa benzinskim motorom, što je dato u Tabeli: 18 i dijagramima na Slici: 8. i 9.

Tabela: 18 – Procjena rasta broja vozila u BiH do 2020. godine

Godina Broj putničkih vozila

Broj putničkih vozila pogonjenih benzinom

Putnička vozla pogonjena gasom

2004 564.173 269.675 5392005 600.924 287.242 2.2982006 645.400 308.501 6.1702007 689.875 329.760 13.1902008 734.351 351.020 21.0612009 778.827 372.279 26.0602010 823.320 393.547 31.4842011 880.690 420.970 33.6782012 938.059 448.392 35.8712013 995.429 475.815 38.0652014 1.052.799 503.238 40.2592015 1.110.169 530.661 42.4532016 1.181.315 564.668 45.1732017 1.252.460 598.676 47.8942018 1.323.606 632.683 50.6152019 1.394.751 666.691 53.3352020 1.465.896 700.698 56.056

Procjena rasta broja vozila do 2020. godine

0200.000400.000600.000800.000

1.000.0001.200.0001.400.0001.600.000

2004

2006

2008

2010

2012

2014

2016

2018

2020

Godina

Broj

voz

ila Broj putničkih vozila

Broj putničkih vozilapogonjenihbenzinom(47,5%)Putnička vozlapogonjena gasom(0,2-8%)

Slika: 8 – Procjena rasta broja vozila u BiH do 2020. godine

29

Procjena rasta broja vozila pogonjenih gasom do 2020. godine

0100002000030000400005000060000

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

2014

2015

2016

2017

2018

2019

2020

Godina

Broj

voz

ila

Slika: 9 – Procjena rasta broja vozila pogonjrnih gasom u BiH do 2020. godine

U BiH ne postoje službene evidencije o broju vozila koja ternutno koriste TNG za pogon vozila. Sve ugradnje uređaja za autogas su nelegalne i nijedno vozilo u saobraćajnoj dozvoli nema upisane podatke da je prepravljeno za auto gas niti se na tehničkim pregledima kontroliše ova oprema. Na terenu policija još uvijek ne pravi probleme ovi vozilima, ali njihovo kretanje izvan zemlje praktički nije moguće. U toku su pripreme za donošenje pravilnika u ovoj oblati na nivou države, što bi se moglo desiti do kraja ove godine. Pretpostavlja se da će sva vozila koja budu imala ugrađenu opremu za autogas morati proći određene procedure za verifikaciju tog stanja. Posdebno će trebati dokazivati kvalitet ugrađenih dijelova.

Obilaskom firme „AUTOPLIN RADIĆ“ u Istočnom Sarajevu utvrđeno je da ova firma vrši ugradnju opreme za autogas na 3-4 vozila dnevno, te da je u zadnjih godinu dana ugradila ovu opremu u oko 1.000 vozila. Ova firma koristi opremu talijanske firme LOVATO i opremeu jedne turske firme. U neposrednoj blizini ove firme se nalazi benzinska pumpa „MANDIĆ PETROL“ koja ima dva istakališta za autoplin. Prema informacijama uposlenika na ovoj pumpi više vozila dolazi sipati autogas nego sva ostala goriva.

Firma BILIY- Sarajevo vrši prepravku jednog vozila sedmično, na pogon autogasom, dok HIFA OIL –Vogošća vrši prepravku tri vozila sedmično, na pogon autogasom.

Obzirom da područja oko Bijeljine, Doboja i Banja Luke imaju jače razvijenu infrastrukturu autogasa, cijenimo da se u tim područjima vozi najviše vozila sa autogasom.

Projekcija potrošnje gasa u auto gasu do 2020. godine je prikazana u Tabeli: 19 i dijagramima na Slikama: 10 i 11, a uređenja pod slijedećim pretpostavkama:

Od ukupnog broja putničkih motornih vozila procenat vozila koja kao pogonsko gorivo koriste benzin je 47,8%,

Broj vozila koja koriste gas kao pogonsko gorivo je rastao od 0,2% (2004. godine) do 8% (2010 godine) vozila sa benzinskim motorom,

Broj vozila koja koriste gas kao pogonsko gorivo od 2010. do 2020. godine je 8% od broja vozila sa benzinskim motorom.

Prosječna mejsečna potrošnja auto gasa po vozilu iznosi 250 litara.

30

Tabela: 19 – Projekcija potrošnje gasa u autogasu u BiH do 2020. godine

Godina

Broj putničkih

vozla pogonjen

gasom

Potrošnja gasa u

auto gasu (m3)

Potrošnja gasa u

auto gasu (tona)

Godina

Broj putničkih

vozla pogonjen

gasom

Potrošnja gasa u

auto gasu (m3)

Potrošnja gasa u

auto gasu (tona)

2004 539 1.618,05 873,75 2013 38.065 114.195,63 61.665,642005 2.298 6.893,80 3.722,65 2014 40.259 120.777,10 65.219,632006 6.170 18.510,07 9.995,44 2015 42.453 127.358,64 68.773,662007 13.190 39.571,26 21.368,48 2016 45.173 135.520,44 73.181,042008 21.061 63.183,57 34.119,13 2017 47.894 143.682,24 77.588,412009 26.060 78.178,62 42.216,46 2018 50.615 151.844,04 81.995,782010 31.484 94.451,24 51.003,67 2019 53.335 160.005,84 86.403,152011 33.678 101.032,70 54.557,66 2020 56.056 168.167,62 90.810,512012 35.871 107.614,17 58.111,65

Procjena potrošnje gasa u auto gasu do 2020. godine (m3)

0,0020.000,0040.000,0060.000,0080.000,00

100.000,00120.000,00140.000,00160.000,00180.000,00

Godina

Količ

ina

(m3)

Slika: 10 – Procjena potrošnj gasa u autogasu u BiH do 2020. godine

Procjena potrošnje gasa u auto gasu do 2020. godine (tona)

0,00

20.000,00

40.000,00

60.000,00

80.000,00

100.000,00

Godina

Potro

šnja

gas

a

Slika: 11 – Procjena potrošnj gasa u autogasu u BiH do 2020. godine

31

10. ANALIZA AKTUELNE CIJENU TNG I UPOREĐENJE SA AKTUELNOM CIJENOM ELEKTRIČNE ENERGIJE I PRIRODNOG GASA.

10.1. Analiza cijena energenata

10.1.1. Analiza cijena električne energije

U Tabelama: 20, 21 i 22 date su cijene električne energije u BiH za tri elektroprivrede koje trenutno egzistiraju u BiH.

Tabela: 20 – Tarifni sistem J.P. ELEKTROPRIVREDA BIH D.D. - SARAJEVO

Tabela: 21 – Tarifni sistem J.P. ELEKTROPRIVREDA

32

HRVATSKE ZAJEDNICE HERCEG BOSNA D.D. - MOSTAR

Tabela: 22 – Tarifni sistem J.P. ELEKTROPRIVREDA RS D.D. - BANJALUKA

33

NAPOMENE UZ TABELU: 22:1) Doprinos za snagu kod potrošača «ostale potrošnje» na 0,4kV (niski napon) gdje se ona ne mjeri, sadržan je u jednom iznosu (ne množi se sa 5);2) Doprinos za snagu kod potrošača iz kategorije «domaćinstva» obračunava se tako da se na svakih započetih 200kWh računa po jedna tarifna jedinica, a za potrošnju preko 1000 kWh zaračunava se 6 tarifnih jedinica;3) Tarifni stavovi za grupe potrošnje na niskom naponu koje nisu prikazane u ovim tarifnim stavovima utvrdiće se kada isporučilac i kupac stvore tehničke uslove za primjenu;4) VT - veća tarifa primjenjuje se radnim danom od 6 (7) do 22 (23) časa; MT - manja tarifa primjenjuje se radnim danom od 22 (23) do 6 (7) časova i vikendom, od petka 22 (23) do ponedeljka 6 (7);

34

5) Sve cijene su date u feninzima.

U okviru tarifnih sistema nije ukalkulisan iznos poreza na dodatu vrijednost (PDV), za koji elektroprivredna društva imaju obavezu da ga posebno evidentiraju na svakom pojedinačnom računu kupca. U kasnijim uporednim analizama iznos PDV-a od 17% će se uzeti u obzir.

10.1.2. Analiza cijena prirodnog gasa

Prirodni gas gas u BiH uvozi firma ENERGOINVEST, primarni transport do gradova obavlja firma BH GAS, dok distribuciju vrše razni distributeri po gradovima (Sarajevogas-Sarajevo, Sarajevogas-Istočno Sarajevo, Visokogas-Visoko i dr.). U Tabeli: 23, je dat pregled cijena prirodnog gasa u Sarajevu (distributer Sarajevogas) za različite potrošače na dan 15.07.2006. godine. Cijena prirodnog gasa za pogon motornih vozila nije određena. Cijenimo da bi ona mogla biti približno cijeni kao za domaćinstva, jer su gasne kompanije javna preduzeća i imaju uticaj na državne organe, pa će vjerovatno u početku tražiti pogodnosti za one koji koriste prirodni gas za pogon vozila.

Tabela: 23 – Cijene prirodnog gasa u Kantonu SarajevoR. br.

Kategorija potrošača

Nabavna cijena (KM)

Cijena distribucije (KM)

PDV (%) Ukupna cijena (KM)

1. Domaćinstva 0,475 0,06 17 0,62602. Toplane 0,475 0,07 17 0,63773. Mala privreda 0,475 0,24 17 0,83664. Veliki potrošači 0,475 0,23 17 0,8249U ove cijene nisu uračunati odrđeni paušali (npr. Za održavanje mjernog seta u domaćinstvu 2,00 KM mjesečno)

10.2. Zbirna analiza cijena energenata

Izvršena je uporedna analizi cijena energenata u 2003. godini, za potreba domaćinstva u Kantonu Sarajevo. Rezultati te analize su dati u Tabeli: 24, i dijagramu na Slici: 12.

Tabela: 24 – Uporedna analiza cijena energenata u Kantonu Sarajevo (2003.)

Energenti Index Jedinica mjere

Cijena po

jedinici mjere

Kalorična vrijednost

Toplotna moć KW

Cijena 1 KW

Stepen iskorištenja

Neto toplota

Neto korigovana cijena

Prirodni gas- domaćinstvo 100 Sm3 0.451 33,338 9,26 0.049 0.90 8.33 0.054

Prirodni gas-toplane 93 Sm3 0.420 33,338 9,26 0.045 0.90 8.33 0.050Ugalj-Banovići 84 kg 0.160 18,140 5,04 0.032 0.70 3.53 0.045Ugalj- Kreka 127 kg 0.135 11,840 3,29 0.041 0.60 1.97 0.068Drvo za ogrijev 79 kg 0.096 9,000 2,50 0.038 0.90 2.25 0.043Ekstra lako ulje 274 litar 1.160 33,264 9,24 0.114 0.85 7.85 0.134Električna energija 210 kw 0.102 3,600 1,00 0.102 0.90 0.90 0.113Propan-butan- boca 225 kg 1.400 46,040 12,79 0.109 0.90 11.51 0.122

35

Slika: 12 - Cjenovni odnos energenata sveden na komparativnu vrijednost - INDEKS (2003.)

Kada se slična analiza provede sa cijenama iz jula 2006. godine dobiju se rezultati koji su prikazani u Tabeli: 25 i dijagramu na Slici: 13.

Tabela: 25 – Uporedna analiza cijena energenata u Kantonu Sarajevo (2006.)

Energenti IndexJedinica

mjere

Cijena po jedinici mjere

Kalorična vrijednost

Toplotna moć KW Cijena 1 KW

Prirodni gas- domaćinstvo 100 Sm3

0,62633,338 9,26 0,068

Prirodni gas-toplane 101 Sm3

0,637733,338 9,26 0,069

Ugalj-Banovići 53 kg 0,180 18,140 5,04 0,036Ugalj- Kreka 67 kg 0,150 11,840 3,29 0,046Drvo za ogrijev 65 kg 0,110 9,000 2,50 0,044Ekstra lako ulje 144 litar 1,160 42,600 11,83 0,098Benzin 238 litar 2,000 44,400 12,33 0,162Dizel 253 litar 1,980 41,500 11,53 0,172Električna energija -veća tarifa 196 kw 0,133 3,600 1,00 0,133Električna energija -manja tarifa 108 kW 0,073 3,600 1,00 0,073Propan-butan- boca 201 kg 1,750 46,040 12,79 0,137

36

U p o r e d n e c i je n e e n e r g ije

1 0 0 1 0 1

5 36 7 6 5

1 4 4

2 3 82 5 3

1 9 6

1 0 8

2 0 1

0

5 0

1 0 0

1 5 0

2 0 0

2 5 0

3 0 0

Priro

dni gas

-

dom

aćin

stv

o

Priro

dni gas

-

topla

ne

Uga

lj-

Ban

ović

i

Uga

lj- K

reka

Drv

o z

a

ogri

jev

Eks

tra lako

ulje Ben

zin

Diz

el

Ele

ktr

ičn

a

ene

rgija

-

već

a tari

fa

Ele

ktr

ičn

a

ene

rgija

-

man

ja ta

rifa

Pro

pan-

buta

n-

boca

E n e r g e n t

Ind

ek

s

Slika: 13 - Cjenovni odnos energenata sveden na komparativnu vrijednost - INDEKS (2006.)

11. PROJEKCIJA POTROŠNJE TEČNOG NAFNOG GASA U DOMAĆINSTVU ZA POTREBE ZAGRIJAVANJA PROSTORIJA

U BiH trenutno ne postoji niti jedna ustanova ili državni organ koji vodi evidenciju o strukturi utroška TNG-a. Nije bilo moguće prikupiti bilo kakve pouzdane podatke o potrošnji TNG-a, te ova analiza nije rađena.

37

12. ANALIZA CIJENE UGRADNJE UREĐAJA U MOTORNA VOZILA PO OSNOVU EKONOMSKE ISPLATIVOSTI KORIŠĆENJA TNG-a

Podaci o cijeni uređaja za snabdijevanje motora autogasom, za pojedine servise u BiH su dati u Tabeli: 26.

Tabela: 26 – Uporedni pregled cijena uređaja za autogasTip uređaja

Serviser Za karburatorke motore

Za multi point sistem jedan priklj.

Za direktno ubruzgavanjejeftinija var.

Za direktno ubruzgavanjesekvencijalni

Za V motore

ATAKO-Beograd

250-270 € 300-350 € 900 € 1250 €

AUTOGAS RADIĆI. Sarajevo(LEVATO)

260 € 310 € - rezervoar Cilindični,375 € - rezervoar Umjesto rezervne gume

450 € 900 € - Lovato-Ital.800 € - Tursaka varijanta

1000 €

HIFA-oil-Vogošća(LOVATO)

320 € 370 € 600 € 1000 € 1300 €

BILY-Saraj(BRC-Italija)

450 € 600 € 900 € 1250 € 1500 €

Da bi se izvršila analiza ekonomske isplativosti korištenja TNG-a, kao primjeri uzata su slijedća vozila:

- Putnički automobil VW POLO CLASIC – za porodične potrebe- Putnički automobil VW PASAT – za porodične potrebe i za taxi

12.1. Putnički automobil VW POLO CLASIC – za porodične potrebe

U Tabeli: 27 su dati osnovni podaci o vozilu.

Tabela: 27 – Osnovni podaci o voziluProizvođač VWTip POLO CLASICPogonsko gorivo BenzinBroj šasije WVWZZZ6KZXR 559356Broj motora APQ 290635Godina proizvodnje 1990Snaga motora kW (KS) 44 (60)Radna zapremina (cm3) 1390Prosječna potrošnja (l/100km) 7,5Sistem napajanja gorivom Multi point sistem

38

Procjena ekonomske isplativosti korištenja TNG-a na ovom vozilu izvršena je pod slijedećim pretpostavlama:

Da je potrošnja autogasa veća za 10% u odnosu na potrošnju potrošnju benzina,

Da vozilo za porodičnu namjenu prelazi mjesečno 1.200 km, Da je cijena ugradnje uređaja za autogas 350 € (700 KM), Da je cijena jedne litre benzina BMB 2, 0 KM na dan

15.07.2006.godine, Da je cijena jedne litre autogasa 0,9 KM na dan 15.07.2006.godine,

U Tabeli: 28, dati su upredni pokazatelji korištenja benzina BMB 95 u autogasa u eksploataciji, na Slici: 14, dijagram povrata investicje u mjesecima, a na Slici: 15, dijagram povrata investicije u kilometrima pređenog puta.

Tabela: 28 – Uporedni pokazatelji korištenje BMB 95 i autogasa

Vrsta pogonskog

goriva

Potrošnja (l/100)

Pređeni put mjsečno

(km)

Mjesečna potrošnja

( l )

Cijena BMB 15.07.06.(KM)

Cijena mjesečne

vožnje (KM)

Benzin BMB 95 7,50 1200 90 2,00 180,00

Autogas 8,25 1200 99 0,90 89,10

Mjsečna ušteda (KM) 90,90Vrijednost ugradnje uređaja za autogas (KM) 700,00

Vrijeme otplate investicije (mjeseci) 7,70

Ušteda za 24 mjeseca 1.481,60

Vrijeme povrata investicije (mjeseci)

-1000

-500

0

500

1000

1500

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18

Mjeseci korištenja

Vrije

dnos

t (KM

)

Slika: 14 – Dijagram povrata investicije u mjesecima

39

Povrat investicije u odnosu na pređeni put (km)

-1000

-500

0

500

1000

1500

012

0024

0036

0048

0060

0072

0084

0096

0010

800

1200

013

200

1440

015

600

1680

018

000

1920

020

400

2160

0

Pređeni put (km)

Vrije

dnos

t (KM

)

Slika: 15 – Dijagram povrata investicije u kilometrima pređenog puta

12.2. Putnički automobil VW PASAT – za porodične potrebe i taxi

U Tabeli: 29 su dati osnovni podaci o vozilu.

Tabela: 29 – Osnovni podaci o voziluProizvođač VWTip PASATPogonsko gorivo Benzin BMB 95Broj šasije WVWZZZ3AZRB052475Broj motora ABS 658464Godina proizvodnje 1995Snaga motora kW (KS) 66 (95)Radna zapremina (cm3) 1995Prosječna potrošnja (l/100km) 9,0Sistem napajanja gorivom Multi point sistem

Procjena ekonomske isplativosti korištenja TNG-a na ovom vozilu izvršena je pod slijedećim pretpostavlama:

Da je potrošnja autogasa veća za 10% u odnosu na potrošnju potrošnju benzina,

Da vozilo za porodičnu namjenu prelazi mjesečno 1.200 km, Da vozilo kao taxi vozilo prelazi dnevno 170 km i to 25 dana u mjesecu

što ukupno iznosi 4250 km mjesečno Da je cijena ugradnje uređaja za autogas 350 € (700 KM), Da je cijena jedne litre benzina BMB 2, 0 KM na dan

15.07.2006.godine, Da je cijena jedne litre autogasa 0,9 KM na dan 15.07.2006.godine,

40

U Tabeli: 30, dati su upredni pokazatelji korištenja benzina BMB 95 u autogasa u eksploataciji, na Slici: 16, dijagram povrata investicje u mjesecima, a na Slici: 17, dijagram povrata investicije u kilometrima pređenog puta.


Vrsta pogonskog goriva

Potrošnja (l/100)

Pređeni put mjsečno

(km)


( l )

Cijena 15.07.06.

(KM)

Cijena mjesečne

vožnje (KM)

TAXIBenzin BMB 95 9,00 4250 382,5 2,00 765,00

Autogas 9,90 4250 420,75 0,90 378,68

PORODICABenzin BMB 95 9,00 1200 108 2,00 216,00

Autogas 9,90 1200 118,8 0,90 106,92

TAXI

Mjsečna ušteda (KM) 386,33Vrijednost ugradnje uređaja za autogas (KM) 700,00Vrijeme otplate investicije (mjeseci) 1,81Ušteda za 24 mjeseca (KM) 8.571,80

PORODICA

Mjsečna ušteda (KM) 109,08Vrijednost ugradnje uređaja za autogas (KM) 700,00Vrijeme otplate investicije (mjeseci) 6,42Ušteda za 24 mjeseca (KM) 1.917,92


-1000

-500

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

Mjeseci korištenja

Vrije

dnos

t (KM

)

Stanjeinvesticije(KM) TAXI

Stanjeinvesticije(KM) PORODICA


41

Povrat investicije u odnosu na pređeni put (km)

-800

-600-400

-2000

200

400600

800

0

1200

2400

3600

4800

6000

7200

8400

9600

1080

0

1200

0

1320

0

1440

0

Pređeni put (km)

Vrije

dnos

t (KM

)


12.3. Korištenje prirodnog gasa za pogon motornih vozila

U Sarajevu su rađene dvije studije o opravdanosti korištenja prirodnog gasa kao pogonskog goriva za motorna vozile i u oba slučaja se ovaj projekat pokazao kao opravdan. U ovim studijama posebno je tretiran javni gradski prijevoz i zaštita okoline. Javno preduzeće GRAS se priprema da uđe u ovaj projekat.

Institut za gasnu tehniku (IGT) u sarajevu je prije tri godine ugradio opremu za prirodni gas u jedno vozilo DAEWO, instalirao je vlastitu mini punionicu i troši prirodni gas po cijenama za domaćinstvo.

Pored toga firma Sarajevogas je ugradila opremu za prirodni gas u pet svojih vozila ŠKODA, vodi aktivnosti na gradnji jedne auto punionice otvorenog tipa. Ova vozila još uvijek ne koriste prirodni gas jer ne postoje propisi koji ovo pitanje regulišu, ali se njima radi.

Radi poređenja u Tabeli: 31 i dijagramu na Slici: 18, su dati uporedni podaci o ekonomičnosti korištenja prirodnog gasa i tečnog naftnog gasa (TNG) kao pogonskog goriva za motorno vozilo, i to slučajeve da se vozilo koristi u porodici i kao TAXI vozilo. Cijena prirodnog gasa je uzeta 0,65 KM, približno kao cijena prirodnog gasa za domaćinstvo. Ovi podaci su rađeni za vozilo DAEWO, snage 105 KS, prosječne potrošnje 9 l/100 km, sa multipoint načinom snabdijevanja gorivom, u koje je ugrađena oprema u Italiji po cijeno oko 3.500,00 KM. Cijenimo da bi ova ugradnja u domaćoj izvedbi trebala biti jeftinija.

42

Tabela: 31 – Uporedni pokazatelji korištenja BMB 95 i autogasa

Vrsta

pogonskog goriva

Potrošnja (l/100)

Pređeni put

mjsečno (km)


( l )

Cijena 15.07.06.

(KM)

Cijena mjesečne

vožnje (KM)

TAXI

Benzin BMB 95 9,00 4250 382,5 2,00 765,00

Prirodni gas Sm3/100km) 9,00 4250 382,5 0,65 248,63

Autogas 9,90 4250 420,75 0,90 378,68

PORODICA

Benzin BMB 95 9,00 1200 108 2,00 216,00

Prirodni gas Sm3/100km) 9,00 1200 108 0,65 70,20

Autogas 9,90 1200 118,8 0,90 106,92

Autogas Prirodni gas

TAXI

Mjsečna ušteda (KM) 386,33 516,38

Vrijednost ugradnje uređaja (KM) 700,00 3.500,00

Vrijeme otplate investicije (mjeseci) 1,81 6,78 Pređeni put do otplate investicije (m) 7.700,77 28.806,58

Ušteda za 24 mjeseca (KM) 8.571,80 8.893,00

Autogas Prirodni gas

PORODICA

Mjsečna ušteda (KM) 109,08 145,80

Vrijednost ugradnje uređaja (KM) 700,00 3.500,00

Vrijeme otplate investicije (mjeseci) 6,42 24,01 Pređeni put do otplate investicije (m) 28.806,58

Ušteda za 24 mjeseca (KM) 1.917,92 -0,80

43

Vrijeme otplate investicije (mjeseci)

-5000

-2500

0

2500

5000

7500

10000

0 3 6 9 12 15 18 21 24

Mjeseci

Vrije

dnos

t

Stanje investicije (KM) TAXI-autogas

Stanje investicije (KM) PORODICA -autogas

Stanje investicije (KM) TAXI-prirodni gas

Stanje investicije (KM) PORODICA -prirodni gas


12.4. Uporedne analize

U Tabeli: 32 su dati zbirni podaci o ekonomičnosti korištenja autogasa za sva vozila koja su analizirana, na Slici: 19 je dat zajednički dijagram povtara investicije u odnosu vrijeme korištenja u mjesecima, a na Slici: 20 je dat dijagram povrata investicije u odnosu na pređeni put u kilometrima.


POLO PASAT PASATNamjena porodica porodica TAXIPogonsko gorivo BMB95 BMB95 BMB95Snaga motota (kW) 44 66 66Sistem snabdijevanaj gorivom multipoint multipoint multipointPotrošnja goriva (l/100km) 7,5 9 9Vrijednost uređaja za autogas (KM)

700 700 700

Mjesečna ušteda sa autogasom (KM)

90,9 109,08 386,33

Vrijeme otplate investicije (mjeseci)

7,7 6,42 1,81

Pređeni put poslije kog se otplati investicija (km)

9.240 7.700 7.700

Ušteda sa autogasom za 24 mjeseca (KM)

1481,6 1.917,92 8.571,80

44


-2000-1000

01000200030004000500060007000

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18

Mjeseci korištenja

Vrije

dnos

t (KM

) POLO PORODICA

PASAT TAXI

PASAT PORODICA


Pređeni put do otplate investicije

-1000

-500

0

500

1000

1500

0

2.40

0

4.80

0

7.20

0

9.60

0

12.0

00

14.4

00

16.8

00

19.2

00

21.6

00

Pređeni put (km)

Vrije

dnos

t (KM

)

POLO PORODICAPASAT PORODICA


Za uređaje koje nudi firma ATAKO napravljene su opće analize poslije kog pređenog puta se otplati investcija za motore sa različitim potošnjama, što je dato u dijagramima na Slikama: 21, 22, 23 i 24 .

45

Pređeni put do otplate investicije vrijedne 520 KM za različite potrošnje

-1000

-500

0

500

1000

1500

2000

2500

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21

Pređeni put (km)

Vrije

dnos

t (KM

)

12 l/100 km

11 l/100 km

10 l/100 km

9 l/100 km

8 l/100 km

7 l/100 km

6 l/100 km

5 l/100 km

Slika: 21 – Dijagram povrata investicije vrijedne 520 KM – karburatorski motor

Pređeni put do otplate investicije vrijedne 700 KM za različite potrošnje

-1000

-500

0

500

1000

1500

2000

2500

0

2.00

0

4.00

0

6.00

0

8.00

0

10.0

00

12.0

00

14.0

00

16.0

00

18.0

00

20.0

00

Pređeni put (km)

Vrije

dnos

t (K

M)

13 l/100 km

12 l/100 km

11 l/100 km

10 l/100 km

9 l/100 km

8 l/100 km

7 l/100 km

6 l/100 km

Slika: 22 – Dijagram povrata investicije vrijedne 700 KM – Multipoint sistem

46

Pređeni put do otplate investicije vrijedne 1.800 KM za različite potrošnje

-2000

-1500

-1000

-500

0

500

1000

1500

2000

2500

0

2.00

0

4.00

0

6.00

0

8.00

0

10.0

00

12.0

00

14.0

00

16.0

00

18.0

00

20.0

00

22.0

00

24.0

00

26.0

00

28.0

00

30.0

00

Pređeni put (km)

Vrije

dnos

t (K

M)

13 l/100 km

12 l/100 km

11 l/100 km

10 l/100 km

9 l/100 km

8 l/100 km

7 l/100 km

6 l/100 km

Slika: 23 – Dijagram povrata investicije vrijedne 1.800 KM - sekvencijalno

Pređeni put do otplate investicije vrijedne 2.500 KM za različite potrošnje

-3.000

-2.000

-1.000

0

1.000

2.000

3.000

4.000

0

2.00

0

4.00

0

6.00

0

8.00

0

10.0

00

12.0

00

14.0

00

16.0

00

18.0

00

20.0

00

22.0

00

24.0

00

26.0

00

28.0

00

30.0

00

Pređeni put (km)

Vrije

dnos

t (K

M)

20 l/100 km18 l/100 km16 l/100 km15 l/100 km

14 l/100 km

13 l/100 km

12 l/100 km

11 l/100 km

10 l/100 km

Slika: 24 – Dijagram povrata investicije vrijedne 2.500 KM – za V motore

47

Na kraju je napravljena uporedna analiza ekonomičnosti za vozilo ŠKODA FABIJA i to sa dizel motorom i benzinskim motorom u varijantama kada koristi autogas i prirodni gas kao pogonsko gorivo. U ovom slučaju razlika u cijeni između vozila sa benzunskim i dizel motorom ja uzeta kao investicija (3.220 KM), a svi podaci su uzeti iz kataloga proizvođača. Oprema za gas je uzeta skuplja varijanta oprema za direktno ubizgavanje – sekvencijalno upravljanje, u kojoj se buše priključci za svaki cilindar (900 € ili 1.800 KM).

Podaci o voziloma su dati u Tabeli: 33.

Tabela: 33 – Osnovni podaci o vozilimaR.br.

Karakteristika vozila ŠKODA FABIJA1,4 TDCI - Ambient

DIZEL MOTOR

ŠKODA FABIJA1,4 16 V - Ambient

BENZINSKI MOTOR1. Snaga motora kW (KS) 55 (70) 55 (70)2. Radna zapremina (cm3) 1.400 1.4003. Način napajanja gorivom elktronska regulacija direktno ubrizgavanje4. Potrošnja goriva g/o/sr (l/100km) 5,9/4,0/4,7 7,7/5,2/6,15. Cijena do registracije (KM) 22.760 19.540

Uporedna analiza ekonomičnosti je data u Tabeli: 34 i dijagramu na Slici: 25.

Tabela: 34 – Analiza ekonomičnosti

Potrošnja

na 100 km

Pređeni put

mjsečno (km)

Cijena (KM)

Cijena na 1000 km (KM)

Ušteda na 1000 km (KM)

Ušteda na 10.000 km

(KM)

Benzin (l) 6,10 1000 2,00 122 0 0Dizel (l) 4,70 1000 1,98 93,06 28,94 289,4

Autogas (l) 6,71 1000 0,90 60,39 61,61 616,1

Prirodni gas (Sm3) 6,10 1000 0,65 39,65 82,35 823,5

S t a n je in v e s t ic i je z a v o z i lo Š K O D A F A B IJ A

- 4 . 0 0 0- 2 . 0 0 0

02 . 0 0 04 . 0 0 06 . 0 0 08 . 0 0 0

0

20.0

00

40.0

00

60.0

00

80.0

00

100.0

00

120.0

00

P r e đ e n i p u t ( k m )

Vri

jed

no

st

(KM

)

P r i r o d n ig a sA u t o g a s

D iz e l

Slika: 24 – Dijagram povrata investicije za različita pogonska goriva

48

Radi sticanja potpunije slike o ekonomičnosti vožnje vozila sa pojedinim pogonskim gorivima urađena je slična analiza za vozilao sa većom potrošnjom i većom cijenom koštanja VW PASAT. U ovom slučaju razlika u cijeni između vozila sa benzunskim i dizel motorom ja uzeta kao investicija (9.216,00 KM), a svi podaci su uzeti iz kataloga proizvođača. Oprema za gas je uzeta skuplja varijanta oprema za direktno ubizgavanje – sekvencijalno upravljanje, u kojoj se buše priključci za svaki cilindar (900 € ili 1.800 KM).

Podaci o voziloma su dati u Tabeli: 35.

Tabela: 35 – Osnovni podaci o vozilimaR.br.

Karakteristika vozila PASAT VARIANT1,9 TDI

DIZEL MOTOR

PASAT VARIANT 2.0 Basis

BENZINSKI MOTOR6. Snaga motora kW (KS) 96 (130) 85 (115)7. Radna zapremina (cm3) 1.896 1.9848. Način napajanja gorivom elktronska regulacija direktno ubrizgavanje9. Potrošnja goriva g/o/sr (l/100km) 6,3 8,610. Cijena do registracije (KM) 54.882,00 45.666,00

Uporedna analiza ekonomičnosti je data u Tabeli: 36 i dijagramu na Slici: 25.

Tabela: 36 – Uporedna analiza ekonomičnosti

Potrošnja

na 100 km

Pređeni put

mjsečno (km)

Cijena (KM)

Cijena na 1000 km (KM)

Ušteda na 1000 km (KM)

Ušteda na 10.000 km

(KM)

Benzin (l) 8,60 1000 2,00 172 0,00 0,00Dizel (l) 6,30 1000 1,98 124,74 47,26 472,60Autogas (l) 9,46 1000 0,90 85,14 86,86 868,60Prirodni gas (Sm3) 8,60 1000 0,65 55,9 116,10 1.161,00

S t a n je i n v e s t i c i j e z a v o z i lo V W P A S A T

- 2 0 .0 0 0

- 1 0 .0 0 0

0

1 0 .0 0 0

2 0 .0 0 0

3 0 .0 0 0

0

30

60

90

120

150

180

210

240

270

300

P r e đ e n i p u t ( 1 . 0 0 0 k m )

Vri

jed

no

st

(KM

)

P r i r o d n ig a sA u t o g a s

D iz e l

Slika: 25 – Dijagram povrata investicije za različita pogonska goriva

49

Na osnovu prethodnih analiza može se zaključiti slijedeće:

1. Vozila pogonjena dizel motorima, po pitanju ekonomičnosti vožnje, gube bitku sa vozilima pogonjenim benzinom u koja se ugradi oprema za gas (TNG ili prirodni gas)

2. Kratkoročno gledano (pređena kilometraža do 80.000 km) ekonomski je isplativiji TNG, dok je dugoročno gledano (pređena kilometraža preko 80.000 km) ekonomski isplativiji prirodni gas.

VAŽNE NAPOMENE:U BiH nisu postojali propisi vezano za posebne naknade za puteve od

prodaje gasa za pogon vozila, međutim Vlada Republike Srpske donijela «Odluku o visini godišnje naknade za javne puteve koja se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila» koja je objavljena u «Službenom glasniku Republike Srpske», br. 6 od 12.07.2006. godine. U članu I, tačka 7.1. ove odluke je propisano da se «Za puznička vozila sa pogonom na gas plaća naknada kao u tačkama 6.1. do 6.6., uvećana za 250,00 KM.

Ovo treba imati u vidu kod analize ekonomičnosti ugradnje autogasa, jer bi se godišnja ušteda morala umanjiti za 250,00 KM.

Kada se donesu propisi na nivou države BiH (što se može očekivati do kraja 2006. godine) biti će potrebno za uvezenu opremu obezbijediti potrebne certifikate, što bi moglo povećati cijenu ugradnje opreme za autogas.

50

13. PLAN RAZVOJA AUTOGASNIH STANICA U BiH

Na osnovu uvida u postojeću infrastrukturu i potrebe da se pokrije prostor cijele BiH predložene su lokacije za postavljanje autopunionica sa prioritetima, što je prikazano u Tabeli: 37.

Tabela: 37 – Prijedlog lokacija za postavljanje autopunionicaR. br.

Lokacija Prioritet Napomena

1. Sarajevo – centralni dio I2. Sarajevo – novi dio grada I3. Zenica - Visoko II4. Tuzla I5. Bihać I6. Travnik II7. Brčko I8. Jablanica - Konjic III9. Trebinje II10. Goražde-Foča-Gacko III11. Sokolac - Han Pijesak - Vlasenica IV12. Olovo - Kladanj IV13. Doboj II14. Brod-Derventa III15. Bosanski Šamac IV16. Bosanska Gradiška II17. Banja Luka II18. Ključ-Sanski Most IV19. Mostar II20. Neum I21. Livno IV22. Široki Brijeg IV23. Čitluk - Međugorje III24. Bugojno - Vakuf III25. Bijeljina I26.27.28.29.30.

U Tabeli: 38 dat je prijedlog gradnje autopunionica po godinama i prioritetima.

Tabela: 38 – Prijedlog gradnje autopunionica po godinamaPrioritet Broj autopunionica Godina gradnje

1. I 7 20072. II 7 20083. III 5 20094. IV 6 2010

51

Plan investicija u BiH do 2010. godine je prikazan u slijedećoj Tabeli: 39. i u dijagramu na Slici: 26.

Tabela: 39 – Plan investicija u BiH do 2010. godineGodina Investicija Vrijednost

(KM) Ukupno (KM)

2007

Skladište i ostalo u Doboju 2.000.000,00

3.550.000,00Autopunionice - 7 lokacija 1.050.000,00Velika cisterna 350.000,00Cisterna 9 tona 150.000,00Ostala oprema 0,00

2008Autopunionice - 7 lokacija 1.050.000,00

1.400.000,00Velika cisterna 350.000,00Ostala oprema 0,00

2009Autopunionice - 5 lokacija 750.000,00

750.000,00Ostala oprema 0

2010Autopunionice - 6 lokacija 900.000,00

900.000,00Ostala oprema 0

P la n in v e s t ic i ja d o 2 0 1 0 g o d in e

2 0 0 7 ; 3 . 5 5 0 . 0 0 0

2 0 0 8 ; 1 . 4 0 0 . 0 0 0

2 0 0 9 ; 7 5 0 . 0 0 0

2 0 1 0 ; 9 0 0 . 0 0 0

0

1 . 0 0 0 . 0 0 0

2 . 0 0 0 . 0 0 0

3 . 0 0 0 . 0 0 0

4 . 0 0 0 . 0 0 0

5 . 0 0 0 . 0 0 0

6 . 0 0 0 . 0 0 0

7 . 0 0 0 . 0 0 0

1

Vri

jed

no

st

(KM

)

Slika: 26 – Plan investicija u BiH do 2010. godine

52

14. ANALIZA RASTA POTROŠNJE TEČNOG NAFNOG GASA U ZADNJIH 7 GODINA.

Na osnovu dostupnih podataka, u Tabeli: 40 i dijagrami na Slici: 27, se daju podaci o uvozu naftnih gasova u BiH, u zadnjih sedam godina, pod carinskom tarifom 2711 u koju je uključen i prirodni gas.

Tabela: 40 - Pregled uvoza naftnih gasova u BiH po godinamaGodina Količina uvoza (l) ili (kg)??? Vrijednost (KM)

1990 64.865.262,00 22.333.712,992000 196.715.600,00 51.117.535,172001 97.514.435,00 31.414.212,942002 129.494.724,00 50.154.758,552003 148.228.094,00 59.195.670,552004 244.109.228,00 95.295.738,752005 321.327.567,72 164.375.622,88

Potrošnja naftnih gasova u BiH

0,0050.000.000,00

100.000.000,00150.000.000,00200.000.000,00250.000.000,00300.000.000,00350.000.000,00

1990 2000 2001 2002 2003 2004 2005Godina

Količ

ina

Slika: 27 – Prikaz potrošnje naftnih gasova po godinama

Nisu bili dostupni podaci koliko je uvezeno TNG-a u BiH u ovom periodu. Jedino se za 2005. godinu daju podaci u Tabeli: 41, o strukturi uvezenih naftnih gasova, pa se na osnovu toga može procjenjivati udio TNG-a u ukupnoj potrošnji naftnih gasova u BiH.

Tabela: 41 - Struktura naftnih gasova uvezenih u BiH u 2005. godini

53

Šifra tarife Naziv tarifeKoličina uvoza (l) ili (kg)??? Vrijednost(KM)

27111100000 Prirodni plin 62.126,00 41.255,1927111211000 Za pogonsko ili ogrijevno gorivo 234.520,00 210.097,85

271112119000 Za ostale namjene 269.055,00 228.920,89

271112191000Za upotrebu u specijalnim procesima 200,00 3.911,66

271112194000Čistoća veća od 90% i manja od 99% 19.140,00 16.596,87

271112197000 Ostali 292.542,00 276.183,49

27111310000Za upotrebu u specijalnim procesima 41.468,53 42.123,38

27111391000Čistoća veća od 90% i manja od 99% 155,00 1.427,25

271113917000 Ostali 902.748,93 802.766,6627111400000 Etilen, propilen, butilen i butadien 38.200,00 25.693,5827111900000 Ostali 28.973.319,26 23.036.116,6127112100000 Prirodni plin 290.415.176,00 139.635.918,4927112900000 Ostali 78.917,00 54.409,96

54

elaborat-trziste tng-a u bih

Documents