ELEKTROSTROJARSKA OBRTNIČKA ŠKOLA

ZAGREB, SELSKA CESTA 83

ELABORAT ZAVRŠNOG RADA

ELEKTROPOKRETAČ U VOZILU

Mentor: Učenik:

Darko Josip Zrinjan, ing. Franjo Večerin

U Zagrebu, lipnja 2014.

2

ELEKTROSTROJARSKA OBRTNIČKA ŠKOLA

Prosudbeni odbor za završni rad

Učenik:Franjo Večerin

Matični broj: 9232

Razred: 3.L

Školska godina: 2013 / 2014

Obrazovno područje: elektrotehnika

Zanimanje: autoelektričar

Naziv zadatka: ELEKTROPOKRETAČ U VOZILU

Opis zadatka:

- Skidanje elektropokretača

- Demontiranje elektropokretača

-Utvrđivanje kvara na elektropokretaču

- Zamjena pokvarenog dijela elektropokretača

- Sklapanje elektropokretača

- Postavljanje elektropokretača na vozilu

Zadatak zadan: Rok predaje pisanog rada: Predviđeni datum obrane:

31.10.2013 7.06.2014. 17.6.2014.

Mentor:

Darko Josip Zrinjan, ing.

3

SADRŽAJ

1. UVOD ..................................................................................................................... 4

2. TEORIJSKI DIO ..................................................................................................... 5

2.1. Uloga i zadaci elektropokretača ..................................................................... 5

2.2. Konstrukcija elektropokretača ........................................................................ 6

3. PRAKTIČNI DIO .................................................................................................. 12

3.1. Popravak oštećenja elektropokretača .......................................................... 12

3.2. Moguća oštečenja elektropokretača ............................................................ 13

4. ZAKLJUČAK ....................................................................................................... 14

5. LITERATURA ...................................................................................................... 15

6. DODACI ............................................................................................................... 16

4

1. UVOD

Prvi elektropokretač proizveden je 1899. godine u Americi pod nazivom

''automobilski samopokretač'', dok je prvi upotrebljivi elektropokretač proizveden

1911. godine u Americi u DELCO-u, a prva serijska upotreba elektropokretača je

bila na modelu Cadillac-a iz 1912. godine.

Najveća zanimljivost ovog elektropokretača je bila u tome sto je nakon pokretanja

motora služio kao alternator.

Električni pokretač je s motorom povezan zupčanićkim prijenosom. Na vratilu

rotora električnog pokretača je jedan manji zupčanik, koji pri pokretanju zahvati

supčasti vijenac na zamajcu motora i okreće ga. S tim okreće i koljenasto vratilo

motora.

U trenutku kada motor proradi, električni pokretač se treba sto prije isključiti, jer bi

inaće motor pokrenuo pokretač na pa prevelik broj okretaja i time bi oštetili

električni pokretač.

Električni pokretač je najveći potrošać električne energije u automobilu i prazni

akumulator velikom strujom, zbog ćega je i spojen debelim kablom na akumulator.

5

2. TEORIJSKI DIO

2.1. Uloge i zadaci elektropokretača

Električni pokretač radi kao svaki drugi elektromotor, po principu da ne električni

provodnik kroz koji teče struja, u magnetnom polju djeluje sila. Ako je provodnik

oblikovan u suprotnu petlju, a ujedno je uređeno tako da struja svakih pola okreta

promjeni smjer, petlja se okreće.

Za jednakomjeran okretni moment treba simetrično rasporediti puno takvih petlji.

Već spomenuto magnetno polje, u kojem se okrecu petlje, stvaraju četiri tzv. pona

nastabka, okružena pobudnim namotajima i pričvršćena na kućište elektromotor, u

ovom slucaju električnog pokretača. Polni su nastavci s uzbudnim namotajem

statora motora i od rotora odvojeni veoma malim prostorom.

Te glavne dijelove imaju svi elektropokretači, a razlice među njima su u tome na

koji način se mali zupčanik električnog pokretača pomakne prema vjecnu od

zamajca.

Tako razlikujemo:

- Električne pokretače s ručnim pomicanjem malog zupčanika

- Električne pokretače s elektromagnetnim pomicanjem malog zupčanika

- Električne pokretače s elektromagnetno - vijčanim pomicanjem malog zupčanika

- Električne pokretače s pomičnim uključenjem

Uloga elektropokretača je ta da jednostavno i lako upalimo naš automobil. Na

svakom automobilu elektropokretač je veoma važan i bez njega je teško automobil

staviti u pogon motor, obično kada se pokvari moramo gurati automobil da bi ga

upalili i sl. što i nije baš neko sjajno riješenje te je potrebno i malo stručnosti da bi

se to izvelo.

6

2.2. KONSTRUKCIJA ELEKTROPOKRETAČA

2.2.1. Rotor

Ne tako često ali bude potrebno promjeniti rotor zna se dogoditi pogotovo kod

većih diesel motora da jednostavno izgubi spoj između lamela i jednostavno

elektropokretač ne radi, ili pak ako je puno forsiran onda izgori izolacija (lak) i dođe

u kratki spoj. Prilikom servisiranja elektropokretača nužno je istokariti kolektor i

grafitne četkice jer se tom prilikom neravnomjerno troše i kolektor i grafitne četkice

te se gubi spoj i čvrstoća kontaka.

Slika 1. Rotor elektropokretača

7

2.2.2. Stator Rijetko kada se dogodi da je stator pokvaren. Najčešće se kvare na polovilima i to

jer ude morska sol u njih i osteti ih, dok kod vozila rijeđe te današnji statori više

nisu namotaji izvedeni od žice već se koriste permanentni magneti koji se u dosta

slučaja odlijepe od kučišta i oštete kompletan elektropokretač.

Slika 4. Stator elektropokretača

8

2.2.3. Automat Vrši funkciju uzubljivanja zubčanika elektropokretača i zamašnjaka vozila. Spaja

struju na četkice koje zatim pokreću rotor. Struja koja prolazi je najvise oko 200A

pa zato vrlo često stradaju kontakti koji se spajaju automat, a lako ih je prepoznati

po zvuku koji klikta a ne pokreče elektropokretač. Obično se mijenja u cjelosti.

Slika 3. Automat elektropokretača

9

2.2.4.Četkice Četkice su grafitno - bakrenog sustava i one prenose struju na rotor, kojom

prilikom se rotor vrti. Ima raznih dimenzija i u setu ih ima od 2 - 12. U vozilima se

običcno koriste od 2 - 4, dok na strojevima više, zavidno o veličini i snazi

elektropokretača.

Slika 4. Četkice i nosač četkica

10

2.2.5. Zupčanik Prilikom rada automoata, zupčanik putuje po osovini rotora i uzubljuje se s

zamašnjakom vozila. Zupčanik ima u sebi kvačilo koje služi da kad je motor

pokrenut to kvačilo ''odpusti'' i zupčanik se vrti u prazno tako da bi se moglo vratiti

u početni položaj. Dosta često je kvar na zupčaniku te se on maifestira kao

pokretanje u prazno, dok se pritom motor ne okreće.

Slika 5. Zupčanik elektropokretača

11

2.2.6. Zupčasti prijenos Kod svih novih tipova elektropokretača ima ovakav prijenos, dok kod starih tipova

nema. Funkcija ovog prijenosa je da se rotor vrti brzo dok taj prijenos pretvara

vrtnju u snagu okretanja koja dalje djeluju na zupčaniku. Dosta puta se mijenja

kruna tog prijenosa jer je izvedena u plastici pa se istroši ili popuca.

Slika 6. Zupčasti prijenos elektropokretača

12

3. PRAKTIČNI DIO

3.1.Popravak oštećenja elektropokretača

Elektropokretač je najčešće učvršćen sa prednje ili stražnje strane motora sa tri

vijka na kučište mjenjačapa ga je prvo potrebno skinuti odvijanjem tih vijaka.

Naravno prije toga otpojimo kleme akumulatora iodšerafimo deblju plus žicu i

odkopčamo tanju plus žicu

(obje crvene boje, sa samog automata elektropokretača)

Nakon što je elektropokretač izvađen, prvo ćemo odšerafiti sam automat.

Prvo odšerafimo kontakt sa donje strane automata koji ide u anlaser te s prednje

strane par vijka s kojima jeučvršen na kučište elektropokretača, a prilikom

skidanja automata treba biti oprezan jer se ispod nalaziopruga radi koje nam

automat može izletjeti.

Sam automat nema nekih mogućnosti popravka osim eventualnog čišćenja

oksidiranih kontakata sklopkeod iskrenja kod uključivanja.

Skidanjem automata primjećujemo polugu elektromagneta koja je spojena

sa polugom koja pokreće “bendix”

Sada možemo rastaviti sam elektropokretač.

(najčešće ima dva ili tri duga vijka koja se protežu cijelomdužinom njegovog tijela)

Sada možemo elektropokretač rastaviti u tri dijela.Prednji dio, središnji dio sa

namotajima statora istražnji dio gdje sjedaju četkice.

Najčešće se u elektropokretaču potroše četkice radi kojih se ne može više okretati

jer ne dobiva dovljno jaku struju na rotor.

Elektropokretač očistimo iznutra od prašine i ulja te ga sastavimo obrnutim

redoslijedom. Prilikom sastavljanja obavezno moramo podmazati sve klizne

površine sa mašću.

Kad je sve sklopljeno, možemo testirati rad i ispravnost elektropokretača. Na

automat, na preostali slobodni kontakt koji se učvršćuje maticom spojimo debelu

žicukoja ide na plusakumulatora. Drugom debljom žicom spojimo minus

13

akumulatora i učvrstimo na vijak na kučištu elektropokretača. Dobro učvrstimo

elektropokretač i drugom tanjom žicom spojimo plus akumulatra. Kada želimo

upaliti auto, elektropokretač mora izbaciti zubčanik u mjenjačku kutiju i pokrenuti

motor. Ako je sve to uspjesno napravio nakon par pokusaja, elektropokretač je

sada zasigurno ispravan.

3.2. Moguća oštećenja elektropokretača

Ako motor ne krene pri uključivanju elektropokretača, treba provjeriti dali se

osovina elektropokretača okreće. Ako se osovine ne okreće onda neispravnost

može biti u akumulatoru.

Ako se pogonski zupčanik zaglavljuje među zubcezamajca, to znači da pokretač

nije dobro postavljen, osovina pokretača je iskrivljena ili su zubi istrošeni.

Da bi se zaglavljeni zupčanik vratio na svoje mjesto, može se ponekad postupiti

na sljedeći način:

- Prekinuti paljenje, postaviti mjenjač u brzinu, otpustiti ručnu kočnicu i

gurati vozilo u naprijed

Vozilo na taj način pokrene zubčanik i najčešće se pogonski zubčanik oslobodi.

(ovo treba obavljati bez grubosti i sa velikom pažnjom)

Ako se poslije završenog rada pogonski zubčanik ne vrati automatski na svoje

mijesto, znak je da je da su kosi navoji jako zaprljani, te ih treba oprati i namazati.

Ako se na pokretaču sa serijskim povezanim magnetskim polovima prekine žica

namotaja, pokretač neće opće raditi. Ako je namotaj u kratkom spoju, onda daje

manju snagu, a ako se na pokretaču sa paralelnim povezanim magnetskim

polovima prekine žica jednog namota, onda starter daje manju snagu.

14

4. ZAKLJUČAK

Budući da je je elektropokretač važan dio elektronike u automobilu, jer bez kojega

nebi mogli pokrenuti motor, smatram ovu temu zanimljivom i važnom. Jako često u

servisu popravljam elektropokretače i mislim da će mi znanje koje sam stekao

radeći ovaj rad, u budućnosti veoma pomoći da brzo i efikasno otklonim svaki kvar

na elektropokretaču.

15

5. LITERATURA - Električni uređaji na motornim vozilima

- Internet

- Autoelektrika u struci

16

6. DODACI

BR. ŠTO RADIM ? KAKO RADIM ? ZAŠTO RADIM ?

1. Odstranjujem minus klemu na akumulatoru

Nasadnim ključem (10) odpuštam vijak koji zateže minus klemu na akumulatoru

Da ne dođe do oštećenja na drugim uređajima (kratki spoj)

1.1 Odspajam plus žice sa elektropokretača

Nasadnim ključem (13) odpajam deblju žicu, rukom odpajam tanju žicu

Dabih mogao skinuti elektropokretač

1.2 Skidam elektropokretač sa vozila

Nasadnim ključem (15) odvijam 3 vijka koji pričvršćuju elektropokretač za motor vozila

Da bih mogao skinuti elektropokretač

2. Rastavljam elektropokretač

Nasadnim ključem (10) odvijam 2 vijka na poklopcu kolektora, rukom vadim poklopac kolektora i ugljene četkice

Da bih mogao demontirati elektropokretač

3. Analiziram kvar elektropokretača

Utvrđujem da su ugljene četkice potrošene

Da bih mogao popraviti elektropokretač

4. Zamjena pokvarenog dijela elektropokretača

Nasadnim ključem (8) odvijam dva vijka koja drže četkice, rukama cadim četkice van

Da bih mogao izmjeniti istrošene četkice

4.1 Postavljanje novih četkica

Postavljam nove četkice na odgovarajuće mjesto te ih lemim i zatežem nasadnim kljucem (8)

Da bi elektropokretač mogao ispravno funkcionirati

5. Montiranje i postavljanje elektropokretača na vozilo

Vračam poklopac kolektora, zatežem ga nasadnim ključem (10) Vrečem elektropokretač na motor ta ga zatežem ključem (13), ključem (10) zatežem deblju žicu, rukom spajam tanju. vračam minus klemu na akumulator i zatežem ključem (10)

Da bi auto mogao upaliti

17

ELEKTROSTOJARSKA OBRTNIČKA ŠKOLA ZAGREB, Selska cesta 83.

EVIDENCIJSKI LIST IZRADE ZAVRŠNOG RADA

Ime i prezime učenika : Franjo Večerin

Razred : III-L

Program – zanimanje : elektrotehnika-autoelektrika

Mentor : Darko Josip Zrinjan

DATUMI KONZULTACIJA

SADRŽAJ RADA POTPIS

MENTORA

31.10.2013. Odabir teme

20.02.2014. Upute oko izradbu završnog rada

20.03.2014. Upute o obrascima za izradbu završnog rada

21.05.2014. Pregled i ispravljanje završnog rada

27.05.2014. Pregled i ispravljanje završnog rada

02.06.2014. Završni pregled i odobrenje za predaju rada

18

Datum predaje pisanog rada: ________________________________ (mentor je prihvatio Izradbu)

Potpis mentora: ________________________________

Ocjena izradbe završnog rada: ________________________________ Datum obrane završnog rada: ________________________________

Ocjena obrane završnog rada: ________________________________ Opći uspjeh iz izradbe i obrane završnog rada:

________________________________ Povjerenstvo: 1. Predsjednik povjerenstva: ________________________________

2. Član povjerenstva: ________________________________

3. Član povjerenstva: ________________________________

Prostor za izdvojeno mišljene ili eventualni komentar: