SVEUILITE U RIJECI

SVEUILITE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

ENERGETSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE I POLOAJ REPUBLIKE HRVATSKE

ZAVRNI RAD

Predmet: Makroekonomija 2

Mentor: dr. sc. Nela Vlahini - DizdareviStudent: Dominik Klemeni

Poduzetnitvo

0081113006

Rijeka, rujan 2011

Sadraj :

I. Uvod

II. Energetska politika Europske unije

1.1 Uloga energetske politike 1.2 Povjest energetske politike Europske unije 1.3 Energetska politika EU danas i planovi za budunost 1.4 Vane institucije III. Energetska politika Republike Hrvatske

3.1. Elementi energetske politike Republike Hrvatske

3.2. Energetska strategija Republike Hrvatske 3.3. Vane institucije IV. Mogunosti razvoje energetske politike Republike Hrvatske u kontekstu pridruivanja

Europskoj uniji

4.1. Mogunosti za Republiku Hrvatsku kao lanicu Europske unije

4.2. Pripreme energetske politike Republike Hrvatske za ulazak u EU

4.3. Direktive Europske Unije za energetsku politiku

V. ZakljuakLiteratura

I.Uvod

Vanost energije za ljude, ali i openito za sva iva bia neprocjenjiva je.U svemiru ne postoje tijela i sustavi koji ne posjeduju energiju. Takoer, ne postoje ni tijela ni sustavi koji mogu funkcionirati bez energije. Ukratko, energija je pokreta svijeta. Energiju se ne moe unititi, ona prelazi iz jednog oblika u drugi, s jednog tijela na drugo i uvijek u skladu sa zakonom ouvanja energije. Na temelju ovih injenica postaje jasno kakoje upravljanje energijom od izuzetne vanosti za opstanak svijeta. Ipak, u ovom zavrnom radu ovu situaciju promatat emo sa jedne druge, makroekonomske strane. Stoga, moemo slobodno rei da je upravljanje energijom od izuzetne vanosti za opstanak gospodarstva. Energetski potencijal Hrvatske vrlo je velik, posebno ako uzmemo u obzir obnovljive izvore energije ( vodu rijeke, sunce, vjetar ). S druge pak strane Europska unije ve due vrijeme razmatra Energetsku politiku Europske unije, te donosi razne ciljeve, koje onda pomou raznih planova i zakona pokuava sprovesti u djelo. Hrvatska kao budua lanica Europske unije zasigurno mora poet ve sada pripremat svoju energetsku politiku za vrijeme ulaska u uniju. II. ENERGETSKA POLITIKA EUROPSKE UNIJE

2.1 Uloga energetske politike

Proizvodnja energije danas se je od izuzetne vanosti. Potreba za energijom spada u istu skupinu kao to su proizvodnja hrane i sirovina, te osiguranje potrebnih koliina vode. Ta tvrdnja slijedi iz spoznaja da je opskrba energijom preduvjet za gospodarski razvitak, kao i za porast standarda stanovnika. Osim toga, razvitak energetike ima utjecaj na niz gospodarskih grana pa je zbog toga razvitak energetike nerazdvojno povezan s razvitkom gospodarstva Kako bi razvoj gospodarstva bio uspjean potrebno je izabrati najpovoljniju strukturu izvora energije. Izbor najpovoljnije strukture izvora energije vrlo je kompleksan problem, jer njegovo rjeenje ne ovisi samo o energetskim izvorima koje posjeduje odreena zemlja, ve i o mogunostima trita energenata, moguim pravcima dobave, raspoloivim tehnologijama, utjecaju na okoli, gospodarskoj moi, energetskoj sigurnosti, odnosno svemu to ini sastavnice energetske strategije i politike. Danas je sasvim izvjesno kako su potrebne takve energetske strategije i politike koje e ubrzati ostvarenje socijalnih, ekonomskih, ekolokih i sigurnosnih ciljeva, a sve u cilju osiguranja dovoljnih koliina energije odnosno energenata po prihvatljivim cijenama. Energetski je sustav specifian upravo zbog injenice kako se radi o tehnikom sustavu koji zahtijeva vrlo velika investicijska ulaganja s relativno sporim povratom ulaganja. Energetska politika se moe definirati kao skup naela, ciljeva, zadataka i mjera koje se poduzimaju u sklopu gospodarske politike sa ciljem istraivanja i razvitka, distribucije i koritenja energije sa svrhom da se podri gospodarski i ukupni drutveni razvoj dovoljnim koliinama energije, uz to nie cijene te energije. Povijesno gledano, ovjek je bio zauzet i ponesen tehnolokim uspjesima te poveanjem osobnog i drutvenog standarda, tako da je u jednom razdoblju jednostavno zaboravio ili bolje reeno zanemario utjecaj na okoli. Tako je dolo do znatnog oneienja zraka, vode, tla i atmosfere, smanjenog podruja po umama, toplinskog zagaenja vode i zraka i slino. Moe se oekivati da e dananji sukob izmeu tehnolokog razvitka i ouvanja okolia biti pokretaka snaga koja e korigirati postojee tehnologije i koja e uvesti nove tehnologije s manjim utjecajem na okoli. Danas cijene energije rastu, to pomae poboljanju efikasnosti i privlai investicije no istovremeno vie cijene najjae pogaaju najsiromanije zemlje i narode. Stoga dostupnost energije ostaje i dalje vaan prioritet na svjetskoj razini. to se tie raspoloivosti, ona je specifina za pojedini energent. Smatra se da su rezerve urana dostatne za relativno dugi niz godina rada nuklearnih elektrana, to e ovisiti i o razvoju novih nuklearnih tehnologija. Zalihe prirodnog plina su znaajne (Rusija, Iran, Katar i mnoge druge zemlje), no transport od proizvoaa do potroaa bit e sve dulji, dakle i skuplji. Izmeu svih energenata ugljena ima najvie, mjereno u godinama potronje, no problem je visok indeks izgranja CO2 . Proizvodnja nafte sve se vie koncentrira u nekoliko regija, a uloga biogoriva postaje sve znaajnija. to se tie hidroenergetskog potencijala, smatra se da je oko 70 posto, na svjetskoj razini, jo neiskoriteno, to ostavlja znaajnu mogunost za rast, kao uostalom i energija vjetra, biomase, Sunca, te geotermalna energija. Rezultati studija Svjetskog energetskog vijea pokazuju da na svijetu ima dovoljno energije za slijedeih etrdesetak godina (do 2050. god.), a kljuno pitanje je kako tu energije dopremiti od mjesta proizvodnje do mjesta potronje. Fosilna goriva e i dalje pokrivati najvei dio primarne energije. Pristup energiji znaajno e se poboljati, a klimatske promjene e se ublaiti. Najvaniji pokreta ovih promjena bit e porast cijena energije. Vlade moraju definirati pravila trgovanja energijom i definirati stabilnu cijenu za ugljik te poticati suradnju i integraciju meu regijama, a isto tako i izmeu javnog i privatnog sektora. Upravo kroz intenzivniju suradnju, vee investicije i jasna pravila trgovanja energijom svi zajedno moemo izgraditi odrivu energetsku budunost. Europa vidi sebe kao predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena. Sukladno takvom stavu, Europska unija je 2003. godine usvojila Direktivu o trgovanju emisijama i od tada ulae sve vie napora za pronalaenje uinkovitih metoda za smanjenje emisija staklenikih plinova. Za sada se vrlo malo zna o tome kako e se razvijati europska klimatska politika poslije 2012. godine. Europska unija je ve zapoela sa razmatranjem ovog procesa radi definiranja novog zakonodavnog okvira koji bi stupio na snagu 2013. godine. Osim toga, u tijeku su i razgovori o tome to e zamijeniti Protokol iz Kyota. Europski energetski sektor moe dati vrijedan prilog raspravi o ciljevima budue klimatske politike i nainima ostvarenja tih ciljeva, tako to e istaknuti znaaj novih tehnologija koje nemaju negativan utjecaj na klimu. Izvjesno je da Europa nee sama rijeiti probleme klimatskih promjena, ali moe doprinijeti razvoju tehnologija koje ublaavaju klimatske promjene te pokazati da klimatska politika i gospodarski razvoj ne moraju biti meusobno suprotstavljeni pod uvjetom da se uspostavi dugoroni okvir koji bi bio usklaen s ostalim ciljevima, kao to su sigurnost opskrbe i povoljna cijena energije.

Trenutno se stvara konsenzus u pogledu cilja Europske unije koji eli ograniiti globalno poveanje temperature za 2 stupnja. Industrijalizirane zemlje e trebati smanjiti emisije staklenikih plinova uzrokovane ljudskim djelatnostima za 80-95% do 2050. godine, a najmanje za 30% do 2020. godine. U pogledu visoke ekonomske vrijednosti ekolokih usluga i neprocjenjive vrijednosti prirode daljnji gubitak bioloke raznolikosti mora biti zaustavljen. Bilo koje novo ulaganje u energiju, bez obzira je li temeljeno na obnovljivim izvorima energije ili fosilnim gorivima, mora u potpunosti sagledati ova dugorona naela i ciljeve.

Izvor :Hrvatski sabor, 20102.2 Povijest energetske politike Europske unije

Odmah nakon drugog svjetskog. rata Europa se suoila sa oskudicom, odnosno neimatinom hrane i goriva. To je dalo poticaja veoj proizvodnji i potronji proizovoda i usluga, a to poveanje dovelo je i do poveanih potreba za svim oblicima energenata. Meutim, kao primarni izvor energije koristila se sirova nafta, a ne dosadanji primarni izvor ugljen, to dovodi do uspostavljanja Europske zajednice za ugljen i elik (European Coal and Steal Community- ECSC) 1951. godine, a zatim 1957. nastaje i Europska zajednica za atomsku energiju - EURATOM.

Upravo ove godine smatraju se poecima energetske politike Europske unije.

Sirova nafta bila je jeftinija i ia od ugljena, to je rezultiralo padom potronje ugljena ( graf 1 )

Graf 1. BDP EU6, potronja primarne energije i ugljena, 1953.-1979., izvor : Ekonomski fakultet Split, 2011

Zlatne godine prekinute su naftnim krizama 1973. i 1979.godine. Ovi su okovi izazvali pad ekonomske aktivnosti u svjetskim razmjerima.

Pozitivno je da su dva naftna oka uvjetovala efikasniju upotrebu primarne energije, manju potronju po jedinici proizvodnje, kako nafte tako i ugljena, te manji uvoz primarne energije .

Meutim, i nadalje nisu doveli do uspostave zajednike energetske politike ni narednih 30 g. Kroz nekoliko krugova pregovora 70-tih, 80-tih i 90-tih g. prologa stoljea uspostavljali su se odreeni ciljevi koje je trebalo postii zajednikim snagama, ali nikako u okviru zajednike energetske politike.

Izvor :Ekonomski fakultet SplitOd 1995. godine Europska komisija pokuava uspostaviti Unutarnje energetsko trite IEM (Internal energy market), ali taj projekt do danas nije zaivio. Ipak prednosti i nedostaci IEM-a iznose se u prijedlogu Europske komisije jo 1988. godine. Tako se kao prednosti navode : - Smanjenje trokova potroaima (prvenstveno velikim potroaima energije

koji su ujedno i najvei proizvoai i izvoznici, pa se time utjee i na meunarodnu konkurentnost);

-Porast sigurnosti ponude jer se poveava integracija energetskih sektora u EU;

-Racionalizacija strukture energetskog sektora i omoguavanje vee

komplementarnosti izmeu razliitih oblika ponude i potranje u zemljama lanicama

-Znai, IEM bi donio cijeli niz prednosti, od vee konkurentnosti zbog niih

cijena, do ekonomija razmjera u mnogim djelatnostima. Time bi se omoguio porast BDP-a EU za 0.5% za koji Europska komisija tvrdi da je troak ne-Europe u energetskom sektoru.

Izvor : Ekonomski fakultet Split, 2011U istom se iznose i mogue prepreke IEM-a :

- Razliite strukture i praksa energetskih sektora zemalja lanica EU

- Navedeno ukljuuje razliite porezne i financijske sustave, restriktivne mjere

kojima se zatiuju energetski sektori u pojedinim zemljama lanicama te uvjete

koji onemoguavaju da se subvencije koriste na najefikasniji nain (pogotovo

u sektoru plina i elektrine energije).

- Nadalje, najee je energetski sektor u javnom vlasnitvu, vertikalno

organiziran, sa brojnim opravdanjima ovakvog vlasnitva i rigidnim sustavom

na promjene, regionalnim monopolima koji pokrivaju cijelu regiju odnosno

nacionalne potrebe.

-Zatim, razliiti stupnjevi tehnolokog razvoja i upotreba razliite tehnologije u sektoru prirodnog plina i njegovom iskoritavanju, te u mehanizmu proizvodnje elektrine energije koji je do sada najosjetljivije pitanje Europske komisije i zajednike energetske politike.

Izvor : Ekonomski fakultet SplitParalelno s time od 1. sijenja 2005. godine u EU na snazi je Sustav trgovine emisijama (ETS), prema kome oko 12.000 velikih industrijskih postrojenja moe kupovati i prodavati dozvole za isputanje u atmosferu, tj. omoguuje kompanijama koje prelaze individualno dreene kvote da kupuj dozvole za emitiranje od zelenijih kompanija.Uspostavljanjem ovog sustava, EU je zauzela lidersku poziciju u svijetu u borbi protiv klimatskih promjena, iako je ovaj sistem kritiziran od strane nekih poslovnihkrugova zbog toga to poveava trokove i umanjuje konkurentnost privrede.

Rastom proizvodnje i potronje energenata, te napretkom tehnologije strunjaci su uvidjeli sve vei tetan uinak emisionih plinova na na planet, te je stoga 1992. godine u Rio de Janieru 189 drava lanica Ujedinjenih naroda potpisalo Okvirnu konevenciju o dobrovoljnom smanjenju plinova koji pridonose uinku staklenika. 1994. godine stupa na snagu Okvirna konvencija UN-a o klimatkim promjenama ( UNFCCC ), a 1997.godine u Kyotu se razrauje Okvirna konvencija iz Rija : industrijalizirane zemlje trebaju od godine 2008. do 2012. godine smanjititi isputanje staklenikih plinova za 5,2 % u odnosu prema vrijednostima izmjerenima 1990. godine

Inicijativa Kyoto Protokola ve je snano pokrenula razvoj obnovljivih izvora energije, raznih vrsta certifikata i vrijednosnih papira.

Akcijski plan za obnovljive izvore energije, tzv. "Kampanja za uzlet", je usvojen od strane Komisije i predoen Savjetu i Parlamentu Europe.

Akcijski plan ima za cilj da osigura povoljne uvjete trita za ove izvore, bez prevelikog financijskog optereenja i da na taj nain doprinese diverzifikaciji opskrbe energijom.Bonski sporazum iz 2001. godine trai od veine zemalja (razvijenih) da smanje i iskljue trine greke u sektoru emisije tetnih plinova, ukljuujui i reforme cijena.

Izvor : Boraso i Minoli, Prirunik za izobrazbu Energetska politika, 2011 Na sastanku Europskog vijea odranom 8. i 9. oujka 2007. godine izloen je Akcijski plan

za Energetsku politiku za Europu (EPE) za razdoblje od 2007. 2009. godine s ciljem

djelotvornog i hitnog rjeavanja izazova koje donose klimatske promjene. Europsko je vijee

naglasilo kljunu vanost ostvarivanja stratekog cilja ograniavanja poveanja globalnog

temperaturnog prosjeka na najvie 2 C iznad predindustrijskih razina, kako je predvieno

Protokolom iz Kyota.

Meu prioritetnim aktivnostima iz Akcijskog plana treba naglasiti one vezane uz energetsku

Uinkovitost i obnovljive izvore.

Porast energetske uinkovitosti i koritenje obnovljivih izvora poveat e sigurnost opskrbe

energijom uzrokujui pad predviene potronje, odravajui cijene stabilnima (vea

dostupnost i manja potranja) i smanjujui emisije staklenickih plinova.

Inovativno obiljeje EPE-a jest postavljanje niza specifinih i obvezujuih ciljeva:

-poveati energetsku uinkovitost u EU u cilju ostvarivanja 20% manje potronje

energije u EU u usporedbi s predvianjima za 2020., u skladu s procjenama Komisije u

njezinoj Zelenoj knjizi o energetskoj uinkovitosti i u tu svrhu dobro iskoristiti svoje

Nacionalne akcijske planove za energetsku ucinkovitosti; -ostvariti obvezujui cilj od 20% udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji

energije u EU do 2020. godine;

-obvezujui cilj od najmanje 10% udjela biolokih goriva u ukupnoj potronji

benzinskih i dizelskih goriva za prijevoz u EU, koji sve drave lanice moraju ostvariti

do 2020. godine, treba uvesti na trokovno ucinkovit nacin. Obvezujuca priroda ovog

cilja prikladna je pod uvjetom da je proizvodnja odriva, da druga generacija biolokih

goriva postane dostupna na tritu, te da se Direktiva o kakvoi goriva u skladu s tim

izmijeni i dopuni kako bi se predvidjele odgovarajue razine mijeanja.

Ta tri cilja moraju biti ostvarena uzimajuci u obzir uskladenost zajednickih napora i prednosti

drava clanica te nacionalne razlike u odnosu na okolnosti, polazite, mogucnosti. Nacionalni

bi ciljevi trebali posebno proizlaziti iz opceg cilja koritenja obnovljivih izvora energije u

uskoj suradnji s dravama clanicama, uzimajuci u obzir jednake i odgovarajuce zajednicke

nacionalne pocetne tocke i mogucnosti u odnosu na postojecu razinu mjeavine obnovljivih

izvora energije i energenata. Na dravi je clanici odluciti o nacionalnim ciljevima pod

uvjetom da svaka drava potuje cilj za ostvarenje najnie razine biolokih goriva za svaki

sektor obnovljivih izvora energije, elektricne energije, grijanja, hladenja, biolokih goriva.

U Europi postoji svijest da se tehnologije koje se koriste za iskoritavanje obnovljivih izvora

energije tek pocinju razvijati te je stoga nuno poticati istraivanja i uvodenje rjeenja na

veliko trite.

IZVOR: Boraso i Minoli, Prirunik za izobrazbu Energetska politika, 20112.3 Energetska politika Europske unije danas i planovi za budunost

Europska komisija objavila je izvjee o napretku Europske unije i drava lanica prema dostizanju postavljenih ciljeva za 2020. godinu. Izvjee naslovljeno Renewable Energy: Progressing towards the 2020 target, COM(2011) 31 daje pregled trenutnog stanja na podruju obnovljivih izvora energije u EU. Podsjetimo se, jo 2009. EU je donijela Direktivu o promociji koritenja obnovljivih izvora energije 2009/28, koja razrauje postavljene ciljeve popularno zvane 20-20-20 do 2020. kojim se eli poveati udio obnovljivih izvora na 20% u ukupnoj bruto potronji energije, smanjiti ukupna potronja za 20% upotrebom mjera energetske uinkovitosti i smanjiti emisije CO2 za 20%. Svaka drava lanica obvezala se pripremiti Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije (NREAP) i poslati ga Komisiji do 5.prosinca 2010. godine. Ovo se izvjee o napretku upravo temelji na poslanim NREAP-ima i statistikim podacima za 2010. godinu. Nova Direktiva, za razliku od prolih, definira cjelokupno podruje obnovljivih izvora energije, znai ne samo proizvodnju elektrine energije, ve i proizvodnju toplinske energije i sektor biogoriva. Takoer, zadaje vrste ciljeve i odreuje proces praenja ostvarenja tih ciljeva. Takav novi pristup naveo je i drave lanice na ozbiljniji pristup tom podruju, pa Izvjee navodi da je 2009. godine 62% investicija u energetske proizvodne objekte bilo upravo u projekte obnovljivih izvora energije. Projekcije drava lanica navode na zakljuak da se moe oekivati znaajniji porast aktivnosti na podruju obnovljivih izvora. Konkretno, Austrija, Bugarska, eka, Danska, Njemaka, Grka, panjolska, Francuska, Litva, Malta, Nizozemska, Slovenija i vedska oekuju da e premaiti zacrtane ciljeve i omoguiti dravama koje ne mogu dosei svoje ciljeve koritenje mehanizama suradnje, koji su takoer opisani u Direktivi. Mehanizmi suradnje (cooperation mechanisms) zapravo dozvoljavaju mogunost statistikog prijenosa vika proizvedene energije iz obnovljivih izvora iz drave koja takav viak ima u dravu koja nema dovoljno obnovljivih izvora i nije dosegla svoje ciljeve. Takoer, dozvoljava se zajedniko ulaganje u projekte obnovljivih izvora, a proizvedena se energija ponovno statistiki dijeli na drave koje su sufinancirale projekt.

Iz planova drava lanica vidljivo je da se u 2020. godini moe oekivati udio od 37% obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji elektrine energije u EU. Takva ekspanzija zahtijeva znatno ubrzanje i modernizaciju elektrine mree u EU. Elektroenergetski sustavi trebali bi biti meusobno bolje povezani i fleksibilniji, a oekuje se i uvoenje koncepta pametnih mrea (smart grids). Sve to iziskuje znatne investicije i EU e trebati raditi na pronalaenju sredstava za takve zahvate. EU procjenjuje da e za realizaciju ciljeva za 2020. biti potrebno vie od bilijun (1012) eura, od ega polovica odlazi na izgradnju novih ili zamjenu starih proizvodnih postrojenja. To znai da e se dosadanja godinja ulaganja u iznosu od 35 milijardi eura trebati udvostruiti na 70 milijardi eura. ak i izvan EU, vidljiv je zamjetan interes za obnovljive izvore energije. Primjerice u SAD-u i Kini su takoer uvedene mjere za poveanje ulaganja u iste tehnologije. To samo pokazuje da se i izvan Europe, obnovljivi izvori energije smatraju obeavajuom industrijom za budunost koja e doprinijeti inovativnosti, energetskoj sigurnosti i smanjenju emisija staklenikih plinova.Drave lanice EU trebaju poticati obnovljive izvore energije, ali na efikasan nain. Potrebno je odabrati najbolje mogue mehanizme poticanja za razliite vrste tehnologija i stadija u kojima se neka tehnologija nalazi. Mogui instrumenti su: poticajne feed-in tarife, bespovratna sredstva, povoljni zajmovi i jamstva, fondovi, premije, zeleni certifikati, fiskalne (porezne) mjere i natjeaji. Klju poticaja je dijeljenje pojedinih rizika koji su razliiti za razliite tehnologije. Primjerice, financiranje istraivakih i razvojnih projekata uglavnom se odvija putem bespovratnih sredstava ili subvencija investicije, jer privatni sektor esto ne eli ulagati i neprovjerene tehnologije. Jednom kad tehnologija sazrije, ali jo nije konkurentna postojeim tehnologijama, prelazi se na potpore proizvodnji, za koje je kljuno da budu unaprijed definirane, kontinuirane i nipoto retroaktivne (npr. ukidanje ve obeanih zakonskih poticaja) kako se ne bi obeshrabrili investitori. Konani cilj je da tehnologija postane i ekonomski konkurentna postojeim tehnologijama i samo je tada mogue ukinuti poticaje. Dakako, vano je naglasiti da su obnovljivi izvori danas nekonkurentni i zato to fosilni izvori takoer primaju znatne poticaje, to je utvrdila Meunarodna agencija za energiju (IEA. Svi trokovi poticaja trebaju se crpiti od potroaa energije, a ne iz dravnog prorauna (poreznih obveznika) kako bi se izbjegle tzv. stop-start mjere, kojima su priskoile neke europske vlade. Izvjee istie i potrebu da se projekti obnovljivih izvora energije razvijaju i grade tamo gdje za to ima najvie ekonomskog smisla i gdje nee negativno djelovati na okoli. Pritom je nuno voditi rauna i o faktorima kao to su udaljenost od potroaa energije, prikljuak i utjecaj na mreu, prihvaanje javnosti i stvaranje radnih mjesta. Poticajne mjere e trebati biti dodatno prilagoavane s vremenom kako bi se najuspjenije spojili svi ti faktori i kako ne bi dolo do distorzije trita.Osim donoenja regulative, drave, regije i lokalne zajednice moraju ubrzati svoje napore na obrazovanju kadrova, razvoju vjetina i jaanju kapaciteta kako bi se projekti i investicije mogli uspjeno realizirati. Takve aktivnosti nune su radi pojednostavljivanja administrativnih procedura, poveanja transparentnosti procesa ishoenja dozvola i bre realizacije projekata. Izvjee predlae i uvoenje zajednikog vlasnitva projekata s lokalnim zajednicama, gdje bi lokalne zajednice imale vlasniki udio u projektu, to znai da bi ili dijelile profit od projekta ili smanjile cijenu elektrine energije.Izvjee snano zagovara integraciju trita, odnosno jedinstveno europsko trite obnovljivih izvora energije i tzv. pan-europski pristup razvoju obnovljivih izvora. Europska komisija procjenjuje da bi se integracijom u jedinstveno europsko trite, za razliku od sadanjih dravnih, godinje moglo utedjeti do 10 milijardi eura. Takav pan-europski pristup ukljuuje i sudjelovanje drava lanica u projektima offshore vjetroelektrana na europskom sjeveru i na projektima solarne energije na Mediteranu, kao to su Desertec (http://www.desertec.org/en/) ili Solar Mediterranean Plan (20 GW obnovljivih izvora na junoj obali Mediterana).

Zakljuno, Europska komisija poziva drave lanice da:

implementiraju Nacionalne akcijske planove (NREAP)

usmjere planiranje infrastrukture u skladu s postojeom okolinom regulativom EU koritenjem najboljih praksi

ubrzaju razvoj elektrine mree za integraciju to veih udjela obnovljivih izvora

razviju mehanizme suradnje i ponu integrirati obnovljive izvore na zajedniko europsko trite

osiguraju da e regulatorni okvir biti stabilan i siguran za investitore, bez retroaktivnih izmjena.

izvor : portal obnovljivi.comNajnovija energetska politika Europske unije pod nazivom Energija 2020 : Strategija za konkurentnu, odrivu i sigurnu energiju fokusira se na pet prioriteta : 1.Postizanje energetski uinkovite Europe Stopa energetske uinkovitosti kroz obnovu treba biti ubrzana kroz poticanja ulaganja, vee koritenje usluga energetskih tvrtki, inovativne financijske instrumente s visokom moi utjecaja te financijskog inenjeringa na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. U tom kontekstu, podjele poticaja za ulaganja izmeu vlasnika i stanara te energetsko oznaavanje zgrada (potvrde koje se koriste na tritima nekretnina) biti e rjeenje u narednim Komisijinim prijedlozima. Javne vlasti moraju se voditi primjerom. Energetski kriteriji (vezani uz uinkovitost, obnovljive izvore energije i inteligentne mree) moraju se koristiti u svim javnim nabavama radova, usluga i proizvoda. Programi i usluge tehnike pomoi potrebni su kako bi se izgradili kapaciteti energetskih usluga za trine sudionike, te razvilo i strukturiralo financiranje za projekte koji kao ciljanu skupinu imaju tijela javne vlasti. Europski financijski programi e ciljati na projekte energetske utede te e te od energetske utede napraviti jak uvjet dodjele financijske potpore. Predstojea "Bijela knjiga" o buduim prometnim politikama predstaviti e izbor mjera kojim bi se poboljala uinkovitost prometa i smanjila ovisnost o nafti. Ona e ukljuivati inicijative koje e ciljati na jaanje energetske uinkovitosti prometnog sustava, ukljuujui i podrku za "istu" urbanu mobilnost kao i multimodalna transportna rjeenja, inteligentno upravljanje prometom i standarde energetske uinkovitosti za sva vozila, adekvatne ekonomske signale i promicanje odrivog ponaanja. U tom kontekstu, treba istraiti uinkovitiji nain energetskog oznaavanja automobila. 2.Izgranju uistinu panaeuropskog integriranog energetskog trita Komisija e nastaviti osiguravati ispravnu i pravovremenu provedbu postojeih unutarnjih energetskih trita te jaanje politika konkurentnosti. Za daljnju integraciju energetskih trita, regulatorni okvir mora biti konsolidiran (npr. mreni kodovi), dopunjen drugim aktivnostima kao to su spajanja trita, razvoj ciljanih modela razvoja i okvir za trino trgovanje kroz efektivnu transparentnost i nadzor. Ako se ove mjere pokau nedovoljnima ili ACER-ov djelokrug bude preusko definiran, daljnje zakonodavne mjere e biti provedene. 3.Osnaivanje potroaa i postizanje najviih razina sigurnosti i zatite Aktivna politika trinog natjecanja na europskoj i nacionalnoj razini i dalje je neophodna za poticanje konkurencije i garantiranja potroaima da imaju pristup energiji po pristupanim cijenama Komisija e predloiti mjere pomoi potroaima za bolje sudjelovanje na energetskom tritu u skladu s treim energetskim paketom. Ove mjere e ukljuiti razvoj smjernica na temelju najboljih praksi u podruju mijenjanja dobavljaa, daljnje implementacije i praenja naplate i pritubi, te identifikacija najboljih praksi u alternativnim nainima rjeavanja sporova. Alat za usporedbu cijena temelji se na metodologiji koju su razvili energetski regulatori i druga nadlena tijela te bi trebao biti dostupan svim potroaima, dok bi svi dobavljai trebali pruiti aurirane informacije o njihovim cijenama i ponudama. Konano, daljnji napori trebaju biti usmjereni na pomicanje fokusa sa cijena energije na trokove energije u razvoju trita energetskih usluga. Komisija e objaviti redovne benchmark izvjetaje kojima e se mjeriti provedba regulatornih odredbi koje se odnose na potroae i opu razinu zatite diljem unutarnjeg trita. Poseban naglasak e se dati ugroenim potroaima i praksama koje omoguuju smanjenje potronje energije. Napori da se pobolja funkcioniranje maloprodajnog trita treba ojaati uz pomo regulatornih tijela i Foruma graana Londona te Foruma odrive energije Bukureta. 4.Proirenja europskog vodstva u energetskim tehnolofgijama i inovacijama Komisija e preuzeti glavnu europsku inicijativu inteligentnih mrea kojom bi se povezala cijeli sustav elektrinih mrea, od offshore vjetroelektrana u Sjevernom moru, solarnih elektrana na jugu i postojeih hidroelektrinih brana, do individualnih kuanstava, istovremeno inei mree inteligentnijima, efikasnijima i pouzdanijima. Ponovno uspostavljanje europskog vodstva u skladitenju elektrine energije (velikih razmjera i u vozilima). Biti e razvijeni ambiciozni projekti u podrujima hidro kapaciteta, pohrane u komprimiranom zraku, pohrane u baterijama te drugih inovativnih tehnologija za pohranu kao to je vodik. Ovo e pripremiti elektrinu mreu na svim naponskim razinama za masovnu usvajanje decentraliziranih sustava malih razmjera i velikih centraliziranih sustava obnovljivih izvora energije. Implementacijom veliki sustava odrive proizvodnje biogoriva, ukljuujui i reviziju o utjecaju neizravnih promjena koritenja zemljita. Europska industrijska inicijativa o bioenergiji, vrijedna 9 milijardi eura, uskoro e biti pokrenuta s ciljem osiguravanja brzo trinog unosa druge generacije odrivih biogoriva. Pruiti gradovima, urbanim i ruralnim podrujima naine ostvarivanja veih razina utede energije. "Smart cities" inovativno partnerstvo biti e pokrenuto poetkom 2011., a okupiti e najbolje iz podruja obnovljivih izvora energija, energetske uinkovitosti, inteligentnih gradskih mrea, istog gradskog prijevoza kao to je elektrina-mobilnost, inteligentne mree grijanja i hlaenja, u kombinaciji sa visoko inovativnim tehnologijama i ICT alatima. Regionalna politika EU moe odigrati vanu ulogu u otvaranju punih potencijala. Ruralna podruja takoer imaju znaajne potencijale u ovom pogledu te mogu iskoristiti EARDF koji prua financijska sredstva potpore ovakvim inovacijskim projektima. 5.Jaanje vanjske dimenzije europskog energetskog trita Ugovor o energetskoj zajednici treba provesti i proiriti na sve susjedne zemlje koje su spremne usvojiti modele trita Europske unije. U tom kontekstu, trina integracija i regulatorna konvergencija treba biti provedena kroz sveobuhvatne EU sporazume koji se temelje na pravilima EU u zemlje obuhvaene Europskom susjedskom politikom i Procesom proirenja, posebice u mediteranskoj regiji i tranzitnim zemljama kao to su Ukrajina i Turska. Osim toga, Ugovor o energetskoj zajednici treba produbiti proirenje novih pravnih steevina potpisnicama Ugovora. Ovim pristupom bi se ojaalo sudjelovanje susjednih zemalja u unutarnje trite, a pruilo bi i dodatne mogunosti te zatitilo od rizika istjecanja ugljika unutar energetskog sektora. Komisija e predloiti mehanizme usklaivanja postojeih meunarodnih ugovora (posebice u plinskom sektoru) sa unutarnjim trinim pravilima te na jaanje suradnje izmeu drava lanica za sklapanje novih. Prijedlog e postaviti i potreban regulatorni okvir izmeu EU i treih zemalja na razvijanju stratekih ruta do novih dobavljaa, osobito oko Junog koridora te junog Mediterana. Pitanja nabavke, ukljuujui i razvoj mrea te eventualne grupirane aranmane opskrbe kao i regulatorne aspekte, koji se posebice odnose na slobodu tranzita i sigurnost ulaganja, biti e pokriveni. Tehnika pomo EU biti e mobilizirana za uinkovitu provedbu pravne steevine unutarnjeg trita i modernizaciji energetskog sektora u susjednim zemljama, a sve s ciljem poboljanja koordinacije potpore koju prua EU, njezine zemlje lanice i meunarodna zajednica.2.4 Vane institucije

Iako jedinstvena instucija za energetsku politiku unutar Europske unije ne postoji, treba svakako spomenuti instirucije koje ipak obavljaju tu ulogu. To je prije svega Europska komisija, odnosno Opa uprava za energetiku i promet . Ta je opa uprava zaduena za osiguranje opskrbe energijom u EU uz konkurentne cijene i u skladu s naelima ouvanja okolia.Glavni su ciljevi energetske politike EU smanjenje ovisnosti o uvoznim izvorima energije, uspostava zajednikog trita energije i energenata kako bi se poveala konkurentnost i stopa zaposlenosti, te izgradnja transeuropskih energetskih mrea (Transeuropean Energy Networks - TEN-E). Osnovna stranica ope uprave Energija donosi informacije o lanici Komisije Loyoli de Palacio i njezinim glavnim zadaama te upuuje na stranice EURATOM-a i stranice EU o energiji.Opa uprava Energija surauje s meunarodnim organizacijama kao to su Meunarodna organizacija za energiju (International Energy Agency - IEA), Meunarodna agencija za nuklearnu energiju (International Atomic Energy Agency - IAEA), OECD, Svjetska banka, Europska banka za obnovu i razvoj, i dr., poduzima odgovarajue mjere u okviru opih programa pomoi treim zemljama (PHARE, TACIS i MEDA) i programa namijenjenih potivanju prioriteta energetske politike EU. Na njezinim se Internet stranicama nalazi opis djelatnosti, zakonodavstvo vezano uz energiju, obavijesti o raznim dogaanjima i konferencijama, statistiki podaci te informacije o programima koje provodi. (izvor :poslovni forum ) Osim nje treba spomenut i ostale institucije : Europski parlament : Odbor za industriju, istraivanje i energiju EUROTOM Europska zajednica za atomsku energiju AGORES - globalni uvid u obnovljive izvore energije EACI - Izvrna agencija za konkurentnost i inovacije DG TREN Glavna uprava za energetiku i promet ima zadau provoditi naela Europske komisije u energetskom i prometnom sektoru (sadranih u tzv. Bijeloj i Zelenoj knjizi). Izvor : portal moja energijaIII. Energetska politika Republike Hrvatske

3.1 Elementi energetske politike Republike Hrvatske

Kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj energetska politika pokuava ostvarit dva temeljna cilja. Prvi cilj je: uz to manje ulaganje stvoriti to vie energije, odnosno osigurat to vee izvore energije, a da se pritom misli na okoli. Drugi cilj jest da se nakon to se energija proizvede, ista provede do konanih potroaa uz to manje gubitke, odnosno omoguit to uinkovitiju potronju proizvedene energije. Koristei ovu konstantaciju kao polazite moemo ustvrdit kako se i elementi energetske politike djele na one koji slue proizvodnji energije i onima koji kao svoj cilj imaju ekonomino i ekoloki prihvatljivo koritenje te iste energije. to se proizvodnje energije tie teko je definirat univerzalnu formulu jer nain proizvodnje kao i njena transplatacija uvelike ovisi o izvoru iz kojeg enegriju dobivamo. Tako kao elemente energetske politike koja slui stvaranju energije moemo rei da tu spadaju : nafta, prirodni plin, ugljen, biomasa, biogorivo, energija vjetra, energija vode, geotermalna energija, suneva energija i nuklearna energija. Svi se ovi elementi meusobno razilkuju u stvaranju i skladitenju energije, al kao zajedniki cilj imaju proizvodnju energije i omoguavanje njenog transporta do krajnjeg korisnika. Isto tako i elementi koji slue ekonominom i ekoloki prihvatljivom koritenju energije djele se sukladno stavci na koju imaju uinak. Tako razlikujemo elemente koji birnu o : utjecaju na okoli, utjecaju na sigurnost opskrbom energijom, utjecaju na razvoj energijskog trita, utjecaju na cijene energenata, utjecaju na gospodarski razvoj, te utjecaju na emisije ugljikova dioksida i ispunjavanju obveza u pogledu emisija staklenikih plinova.

3.2 Energetska strategija Republike Hrvatske

Na temelju lanka 80. Ustava Republike Hrvatske i lanka 5. stavka 3. Zakona o energiji (NN 68/2001), Hrvatski sabor je na sjednici od 19. oujka 2002. donio Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 38/2002). Strategija iz 2002. obradila je razdoblje do 2030.

Meutim, pojavilo se mnogo promjena koje su utjecale na energetsko stanje u Republici Hrvatskoj te tako direktno utjecale i na samu strategiju. Neki od tih promjena su :

-Republika Hrvatska je postala zemlja-kandidat za punopravno lanstvo u Europskoj uniji (EU).Republika Hrvatska danas vodi pregovore za punopravno lanstvo u Europskoj uniji. Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju 2005. godine, Republika Hrvatska je preuzela obveze i u energetskom sektoru.

-Potpisan je i ratificiran sporazum o Energetskoj zajednici.U vrijeme usvajanja Strategije iz 2002. godine Energetska zajednica je bila u nastajanju. Danas je Energetska zajednica stvarnost (Ugovor je stupio na snagu u listopadu 2007. godine) koja donosi nove obaveze, ali i prilike energetskog razvoja.-RH je ratificirala Kyotski protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime.Hrvatska je u travnju 2007. godine ratificirala Kyotski protokol i time preuzela obvezu smanjenja emisija staklenikih plinova za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine u odnosu na razinu emisija iz temeljne godine (1990. godina).

-Poskupljenje energije i nestabilnost svjetskog energijskog trita

U uvjetima usvajanja Strategije iz 2002. cijene nafte kretale su se izmeu 20 i 25 dolara po barelu uz oekivanja trine stabilnosti i stabilnosti glavnih svjetskih valuta. Danas cijene nafte osciliraju izmeu 100 i 150 dolara po barelu.

Iz ovih je razloga Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Republike Hrvatske 2008. godine je u skladu sa Programom Ujedinjenih naroda za razvitak ( UNDP ) izdalo nacrt Zelene knjige prilagodba i nadogranja Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske. Ve u samom uvodu naglaeno je kako je cilj prilagodbe i nadogranje Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske definirati razvoj hrvatskog energetskog sektora do 2020. godine.Kao glavni ciljevi navode se -poveanje energetske uinkovitosti u neposrednoj potronji energije

-poveanje udjela obnovljivih izvora energije i druga poticana promjena strukture u odnosu na

temeljnu projekciju koritenih energijskih oblika

-primjena distribuiranih izvora energije.

3.3 Vane institucije

Za razvoj energetske politike u Republici Hrvatskoj nadleno je Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva. Isto ministarstvo kao jednu od svojih uprava navodi i Upravu za energetiku. Navedena uprava obavlja upravne i strune poslove u svezi s energetikom Republike Hrvatske, izrauje prijedloge zakona i propisa iz podruja energetike, planira i predlae energetsku strategiju energetskog razvitka, izrauje energetsko-gospodarske analize, izrauje programe za uinkovitije koritenje energije i njihovu provedbu. Uprava se djeli na tri odjela, a to su : Odjel za energetske sustave i restrukturiranjeOdjel za obnovljive izvore energije i energetsku uinkovitostOdjel za strateko planiranje i EU programe

Posljednji navedeni odjel djeli se pak na : Odsjek za meunarodnu suradnju, EU programe i projekteOdsjek za analize trita i neumreene energenteOdsjek za zajednike poslove i nuklearni programIV.Mogunosti razvoja energetske politike Republike Hrvatske u kontekstu priduivanja Europskoj uniji

4.1 Mogunosti za Republiku Hrvatsku kao lanicu Europske unije

Proces pristupanja u lanstvo Europske Unije (EU) otvorio je Hrvatskoj mogunost koritenja financijskih sredstava iz pretpristupnih fondova EU. Putem tih fondova EU zemljama potencijalnim lanicama sufinancira nuan razvitak potreban za stupanje u lanstvo. Iskustva s pretpristupnim fondovima od iznimne su vanosti jer su temelj za koritenje financijskih sredstva dostupnih zemljama stalnim lanicama EU. Hrvatska, kao kandidat za EU, koristi kapital pretpristupnih fondova kao pomo pri otklanjanju ratnih posljedica i potporu za daljnji razvoj. Hrvatska, kao kandidat za EU, koristi kapital pretpristupnih fondova kao pomo pri otklanjanju ratnih posljedica i potporu za daljnji razvoj. Na taj nain financira se niz projekata s ciljem unaprjeenja svih sektora djelatnosti i dostizanja standarda potrebnih da bi postali punopravna lanica. U tu svrhu aktivno je i vie projekata na podruju energetskog sektora koje financiraju pretpristupni fondovi CARDS i PHARE, tj. IPA, novi, jedinstveni pretpristupni fond za razdoblje od 2007. do 2013. Hrvatskoj je trenutano dostupan i program CIP, iji potprogram IEE (Inteligentna energija u Europi) je namijenjen tehnolokim aktivnostima na podruju energetike i poticanju akcija na temu obnovljive energije i unapreenja energetske uinkovitosti.Temeljni ciljevi su poveanje uinkovitosti i racionalno koritenje energije, koritenje novih, obnovljivih izvora pri proizvodnji elektrine i toplinske energije, racionalno koritenje energetskih resursa u svrhu prometa te, u okvirima energetike, suradnja drava lanica EU i onih koje jo nemaju taj status. U novom proraunskom razdoblju EU (2007-2013) Inteligentna energija u Europi postala je dijelom programa The Competitiveness and Innovation Framework Programme (CIP). Kako bi se istaklo koritenje sredstava iz novog proraunskog razdoblja, koristi se kratica IEE2. Naravno, i dalje su osnovni ciljevi isti kao i u prethodnom razdoblju. Hrvatska se 2006. prikljuila IEE programu, a sad e koristiti i sredstva IEE2 programa. Za proraunsko razdoblje od 7 godina predviena su sredstva od ukupno 727 milijuna EUR namijenjena financiranju aktivnosti s ovog podruja. 4.2. Pripreme energetske politike Republike Hrvatske za ulazak u Eurpsku unijuKao to smo ve naveli u prethodnim poglavljima Republika Hrvatska svoju energetsku politiku bazira na Zelenoj knjizi koju je izdala Europska unije. Takoer Republika Hrvatska troi novac koji moe dobiti od Europske unije kao budua lanica, a dio tog novca usmjeren je i na razvoj energetskog sektora. Ipak najvaniji dio pripreme eneregetske politike Republike Hrvatske za ulazak u Europsku uniju bilo je zatvaranje poglavlja 15 u pretpristupnim pregovorima. Naime, poglavlje 15 nosi naziv Energetika (otvoreno je 21. travnja 2008., zatvoreno 27. studenog 2009.) jedno od prva dva poglavlja otvorenih za vrijeme slovenskog predsjedanja Unijom. Hrvatska je zatraila dva prijelazna razdoblja. Prvo je da se do 31. srpnja 2012. odgodi obveza uvanja minimalnih zaliha sirove nafte u koliini 90-dnevne zalihe, jer Hrvatska mora za to stvoriti logistike pretpostavke. Drugi zahtjev odnosi se na elektrinu energiju gdje je Hrvatska, zbog svog vrlo specifinog poloaja, traila prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2018. Hrvatska trai privremeno izuzee od Uredbe 1228/2003, kojom se reguliraju kriteriji za pristup mrei za prekograninu trgovinu elektrinom energijom. Hrvatska trai rezervaciju prekograninog prijenosnog kapaciteta u uvoznom smjeru za potrebe domaih kupaca u iznosu od 1.000 megavata na svim granicama. Hrvatska je za obvezu dobila: prihvaanje novog zakona o rudarstvu: primjena direktive EU o unutarnjem europskom tritu elektrinom energijom i plinom; usklaivanje s ciljem EU-a da se do 2020. godine 20 posto struje proizvede iz obnovljivih izvora; dokazivanje sposobnosti u provoenju zakona o nuklearnoj sigurnosti. Trenutno u Republici Hrvatsko na snazi je i Nacionalni akcijski plan poticaja proizvodnje i koritenja biogoriva u prijevozu za razdoblje 2011.-2020. Razlog uvoenja ovog plana jest direktiva Europske unije postavljena zemljama lanicama sa ciljem postavljanja udjela energije iz obnovljivih ozvora u ukupnoj utroenoj za potrebe prijevoza od 10 posto do 2020. godine.

U skladu s metodologijom propisanom Direktivom 2009/28/EZ o poticanju koritenja

obnovljivih izvora energije Republika Hrvatska usvojila je cilj da ce u 2020. godini udio

ukupne neposredne potronje energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj

potronji energije iznositi 20 posto.

Taj ce se cilj postici ispunjavanjem sljedecih sektorskih ciljeva za 2020. godinu:

35 posto ce iznositi udio elektricne energije iz obnovljivih izvora energije, ukljucivo

velike hidroelektrane, u ukupnoj potronji elektricne energije; 10 posto ce iznositi udio obnovljivih izvora energije koritenih u svim oblicima

prijevoza u odnosu na potronju benzina, dizelskog goriva, biogoriva u cestovnom i

eljeznickom prijevozu te ukupne elektricne energije koritene u prijevozu;

20 posto ce iznositi udio energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potronji energije za grijanje i hlaenje.4.3.Direktive Europske unije za energetsku politiku Europska unije izdala je vie direktiva za podruje energije i okolia, te posebno direktive vezane uz obnovljive izvore energije. Od direktiva koje odreuju podruje energije i okolia treba izdvojit sljedee : -Bijela knjiga o energetskoj politici EU, 1995.g. -Dokument koji donosi openite smjernice za Europsku uniju u podruju energetike-Bijela knjiga o obnovljivim izvorima energije, 1997.g. -Potreba za poveanjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora na razini pojedinih drava i na razini lokalnih zajednica-Zelena knjiga o sigurnosti opskrbe energijom, 2000.g.-dugorona energetska strategija EU za smanjenje rizika ovisnosti o uvozu energije-Zelena knjiga o europskoj strategiji za odrivu, konkurentnu i sigurnu opskrbu energijom, 2006.g. -6 prioritetnih osi :- Razvoj konkurencije na unutarnjem tritu energijom

-.Diverzifikacija energetskog miksa

-Solidarnost i sigurnost opskrbe

- Odrivi razvoj i smanjivanje klimatskih promjena

- Promocija inovacija i novih tehnologija

- Definiranje energetske politike izvan EU

-Zelena knjiga Europske energetske politike, 2007.g.- smanjenje emisije staklenikih plinova iz razvijenih zemalja za 30% do 2020.godine; poveanje energetske efikasnosti za 20% do 2020. godine; poveanje udjela obnovljivih izvora energije na 20% do 2020.godine; poveanje udjela biogoriva u prometu na 10% do 2020. godine

Direktive vezane uz obnovljive izvore energije :

-Direktiva o promociji proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora, EC

2001/77 - do 2010. godine 22% ukupno proizvedene elektrine energije bude iz obnovljivihizvora Direktiva o promociji upotrebe biogoriva u prometu EC 2003/30 - obavezu zemljama lanicama da osiguraju plasiranje minimalnog udjela biogoriva na trite

Direktiva o promociji koritenja energije iz obnovljivih izvora, EC 2009/28

-ukljuuje odredbe Direktiva 2001/77 i 2003/30

-20% udio energije iz obnovljivih izvora u finalnoj potronji do 2020.g.

- 10% udio obnovljivih izvora u sektoru prometa do 2020.g.

Direktiva o biogorivima, 2003 udio od 5,75% u sektoru prometa do2010.g.

direktiva obvezuje na poveanje udjela na 10% do 2020.g.

IV. Zakljuak Iako poslovica kae da novac pokree svijet, smatram da novac ne bi mogao nita da nema energije. Energija je ta koja pokree svijet i o kojoj sve vie gospodarstva ovise. Stoga ne udi injenica da se energetske politike drava sve vie naglaavaju, te istovremeno usklaaju sa energetskim politikama drugih drava kako bi se zajednikim snagama utjecalo na proizvodnju i cijenu energije na globalnoj razini. Europska unija trenutno je svijetski lider to se tie ulaganja u energetsku politiku i zatitu okolia. Ve ta injenica jasno govori kako je i jedan od glavnih uvjeta za pristupanje Europskoj uniju upravo jasno definirana strategija energetskog razvoja zemlje lanice. Republika Hrvatskom je po tom pitanju uspjela zadovoljit sve zahtjeve Eurpske unije i mirno eka ulazak u uniju. Iako jo nije punopravna lanica Europske unije, Hrvatska ve sada troi znatna sredstva unije za razvoj svog energetskog sektora.

Globalno gledano ulaganja u ekoliki prihvatljiviju energetsku politiku ogromna su i nisu kratkorono isplativa, a esto se ne mogu ni opravdati novanim prihodima u budunosti, no svima je jasno da sudbina naeg planeta u najveoj mjeri ovisi o naem odnosu prema njemu a to se u prvom redu odnosi na smanjenje isputanja CO2 i drugih plinova tetnih za Zemljin omota ozon. Osim toga vrlo je vano osigurat postojanje energetske politike na razini Europske unije ili ire jer se time osigurava mogunost meusobne razmjene energije meu dravama, odnosno zbog raznih prirodnih potencijala raznih drava omoguava se dobivanje iz vie izvora energije te se njihovim kombinacijama moe postii jeftinija i ekoloki prihvatljivija kombinacija energenata za cijelu Europu. LiteraturaKnjige :

Udovii, B. Neodrivost odrivog razvoja : energetski sustavi u globalizaciji i slobodnom tritu. Zagreb : Kigen, 2004.

lanci :

Teodorovi, I. Energetska politika Europske unije i hrvatske perspektive. // Ekonomija. 13(2006), 1 ; str. 195-220.

Dekani, I. Energetska budunost Hrvatske i opskrba // Energija. 55(2006), 4 ; str. 382-415.Internet :

Hrvatski sabor 2011, http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=31415Ekonomski fakultet Split http://www.efst.hr/nastava/materijali/14651_4._Energetska_politika_EU.pdfBoraso i Minoli, Prirunik za izobrazbu Energetska politika, 2011 http://www.smefit.eu/IMG/pdf/Energetska_politika_Energy_Policy_hr_translation.pdf Obnovljivi.com portal namijenjen podizanju javne svijesti o svekolikoj dobrobiti obnovljivih izvora energije (OIE), kao i educiranju ire javnosti o prednostima i manama takvih izvora energije ; 2011 http://www.obnovljivi.com/aktualno/438-izvjesce-o-napretku-eu-prema-ciljevima-za-2020-godinu?showall=1Poslovni forum , 2011 www.poslovniforum.hr/eu/institucije_eu.aspPortal moja energija,2011 - prua informacije i novosti vezane uz aktualne teme i trendove u energetici, a ujedno daje uvid u osnove energetike, uporabu energije, utjecaj energetike na okoli i druge teme A)http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/NESORTIRANO/Stara-knjiznica/Energetika-EUB) http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/NESORTIRANO/Stara-knjiznica/Energetika-EU/EU-fondovi-za-energetski-sektor C) http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/NESORTIRANO/Stara-knjiznica/Energetika-EU/EU-fondovi-za-energetski-sektor/Intelligent-Energy-Europe Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva prilagodba i nadogradnja strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske,2008 http://www.energetska-efikasnost.undp.hr/attachments/181_Nacrt%20Energetske%20Strategije%20_Zelena_knjiga_101108.pdfMinistarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, 2011 http://www.mvpei.hr/ei/default.asp?ru=484Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Nacionalni akcijski plan za poticanje proizvodnje i koritenja biogoriva u prijevozu u razdoblju od 2011-2020 ; 2010 http://www.mingorp.hr/UserDocsImages/Nacionalni%20akcijski%20plan%20poticanja%20proizvodnje%20i%20kori%C5%A1tenja%20biogoriva%20u%20prijevozu%20za%20razdoblje%202011.-2020.pdf portal : croenergo.eu neprofitni portal o pitanjima energije i okolia, prateoj industriji i tehnologijama te srodnom investicijskom i financijskom tritu , 2011 http://www.croenergo.eu/ Energija 2020 : Strategija za odrivu, konkurentnu i sigurnu energiju ; 2011 http://issuu.com/drustvosigma/docs/energija_2020