ENERGETSKA UČINKOVITOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJENA RADNOM MJESTU1. Zašto je potrebno isključiti računalo nakon odlaska s posla, a ne ostavljati ga u stand by načinu rada?Računalo koje ostaje poslije posla (ukupno 16 sati) u stand by načinu rada također troši energiju. Ako računalo potpuno isključimo, možemo uštedjeti na godišnjoj razini i do 150 kn. Ako to pomnožimo sa deset i više računala, uštede su značajne.

2. Koja je najefikasnija rasvjeta na radnom mjestu?Najefikasnije osvjetljenje na radnom mjestu je fluorescentna rasvjeta sa T5 cijevima i elektronskom prigušnicom koja u odnosu na fluorescentnu rasvjetu sa T8 cijevima i elektromagnetskim prigušnicama troši do 40% manje električne energije.

3. Koja je optimalna temperatura hlađenja klima uređaja kada je vanjska temperatura iznad 30°C?Optimalna temperatura u prostoriji za vrijeme trajanja velikih ljetnih vrućina je za 5-7°C niža od vanjske. Svakim daljnim snižavanjem temperature za 1°C troši se 5% više električne energije.

4. Zašto reagirati ako primjetimo da voda bespotrebno curi iz vodokotlića ili slavine?Ako iz slavine kaplje jedna kap u sekundi, na godišnjoj razini gubitak vode iznosi 5000 l. U nekim dijelovima svijeta voda je privilegija.

5. Zašto temperaturu prostorije zimi regulirati termostatskim ventilom umjesto otvaranjem prozora?Prilagođavanje temperature prostorije vrši se termostatskim ventilom umjesto otvaranjem prozora u cilju smanjenja troškova grijanja, dok izmjenu svježeg zraka u prostoriji vršimo otvaranjem prozora uz istovremeno zatvaranje termostatskih ventila.

6. Zašto je važna pravilna upotreba roleta i sjenila za sunce na prozorima? Dizanjem i spuštanjem roleta ovisno o godišnjem dobu mogu se ostvariti znatne uštede toplinske energije, te električne energije za rasvjetu i hlađenje. Spuštanjem roleta tokom ljetnih mjeseci temperatura u prostoriji može se smanjiti za 6-8°C, što bi iznosilo 30-40% smanjenja potrošnje električne energije za hlađenje.

7. Zašto je važno štediti energiju na radnom mjestu, iako „gazda“ plaća račune?Električna energija se najvećim dijelom proizvodi u termoelektranama koje su najveći zagađivači okoliša, svakim ušteđenim kilovatsatom učinili smo nešto pozitivno za naš okoliš. Još je jedan zanimljiv aspekt koji treba razmotriti - Hrvatska uvozi 35% električne energije da zadovolji trenutačnu potrošnju električne energije, a cijena električne energije će značajno rasti povećanjem uvoza.

www.regea.org www.karlovac.hr

Grad Karlovac, kojeg krasi epitet zelenog grada, sa ciljem poticanja održivog razvoja u području energetike i zaštite okoliša kroz korištenje obnovljivih izvora energije i uvođenje mjera povećane energetske efikasnosti, pristupio je Sporazumu gradonačelnika europskih gradova (Covenant of Mayors). Sporazum gradonačelnika je velika inicijativa Europske komisije pokrenuta u siječnju 2008. godine s ciljem povezivanja energetski osviještenih europskih gradova u trajnu mrežu za kontinuiranu razmjenu iskustava učinkovitog korištenja energije u urbanim sredinama i smanjenja emisija CO2 za više od 20%. godišnje. Temeljem preuzetih obveza u okviru Sporazuma gradonačelnika, Gradsko vijeće grada Karlovca je na sjednici održanoj 15.05.2012. godine donijelo Akcijski plan energetski održivog razvitka grada Karlovca kao temeljni dokument koji na bazi prikupljenih podataka o stanju energetske potrošnje u svim sektorima daje precizne i jasne odrednice za provedbu projekata, primjenu mjera energetske učinkovitosti, korištenja obnovljivih izvora energije i ekološko prihvatljivih goriva na gradskoj razini.Prvi projekt kojeg je Grad Karlovac proveo, a definiran je u Akcijskom planu energetski održivog razvitka grada Karlovca kao prioritetni projekt je Poticanje ugradnje razdjelnika topline, kalorimetara i termostatskih ventila u stambenim zgradama. Nadalje, proveden je niz energetskih pregleda uz izradu energetskih certifikata za javne ustanove grada Karlovca, što je i zakonska obaveza, a s čime se planira nastaviti i u budućnosti.

Grad Karlovac u 2013. godini planira i priprema za provedbu sljedeće projekte:

Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije za fizičke osobe grada Karlovca;Poticanje energetske učinkovitosti u kućanstvima grada Karlovca;Poticanje ugradnje razdjelnika topline i termostatskih ventila u stambenim zgradama grada Karlovca;Poticanje ugradnje kalorimetara i termostatskih ventila u stambenim zgradama grada Karlovca;Izrada energetskih pregleda i energetskih certifikata javnih ustanova;Otvaranje info kutka o energetskoj učinkovitosti i obnovljivim izvorima energije,Sustavno gospodarenje energijom u svim zgrada u svom vlasništvu.

Ovi projekti imaju za cilj značajno smanjiti onečišćenje okoliša, doprinijeti smanjenju troškova za energente građanima Karlovca te promicati obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost.

ź

ź

ź

ź

ź

ź

ź

malim koracimado VELIKIHUŠTEDA

ENERGETSKA UČINKOVITOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJEU KUĆANSTVU1. Zašto koristiti štednu žarulju?Štedna odnosno fluokompaktna žarulja troši 6 puta manje elektične energije od žarulje sa žarnom niti za isti svjetlosni tok. Kupnjom štedne žarulje ostvarujemo povrat investicije kroz uštedu u električnoj energiji unutar godinu dana, a značajan je i 8 puta dulji životni vijek.

2. Što je to energetski razred kućanskih uređaja?Kućanski uređaji podijeljeni su u 7 razreda označenih slovima od A do G, čime se označava energetska učinkovitost pojedinog uređaja. Uređaji energetskog razreda A troše najmanje električne energije, a razlika u potrošnji između uređaja razreda A i razreda D iznosi oko 40%.

3. Što je to pasivna kuća i po čemu se razlikuje od niskoenergetske kuće?Pasivna kuća – kuća u kojoj se za potrebe grijanja utroši maksimalno 1.5 litra lož

3ulja ili 1.5 m plina po kvadratnom metru stambenog prostora godišnje, odnosno 2ne troši se više od 15 kWh/m topline godišnje, dok niskoenergetska kuća troši

2maksimalno 40 kWh/m godišnje.Usporedbe radi, prosječna zgrada u Republici Hrvatskoj troši između 180 i 250 kWh/

2m godišnje što je 12-17 puta više od pasivne i 4-6 puta više od niskoenergetske kuće.

4. Kolika je dovoljna toplinska izolacija vanjskog zida objekta da biodgovarala minimalnim kriterijima iz Tehničkog propisa o racionalnojuporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama?Zakonom propisan kriterij minimalnog koeficijenta prolaza topline kroz vanjske

2zidove iznosi 0,45 W/m K. Da bi se zadovoljio kriterij, minimalna debljina toplinske izolacije za većinu obostrano žbukanih zidova iznosi 7 cm čime su potencijali uštede oko 30% na energentu za grijanje, dok bi se ugradnjom izolacije debljine 12 cm zadovoljio kriterij Europske unije, a ostvarili bi uštedu energije za grijanje oko 50%.

5. Kako smanjiti gubitak topline kroz stare prozore i kutije za rolete?Stariji drveni prozori koji slabo brtve te neizolirane kutije za rolete su uzrok velikih gubitaka topline iz prostorije. Jednostavne i jeftine metode za otklanjanje navedenih uzroka gubitaka topline su lijepljenje izolacijske brtvene trake oko prozora te izolacija kutija za rolete kamenom vunom ili ekspandiranim polistirenom. Povrat investicije kroz uštedu u toplini je unutar godinu dana.

6. Zašto koristiti termostatski ventil?Termostatski ventil omogućava regulaciju temperature u svakoj prostoriji zasebno, a uštede koje ostvarujemo na energentu za grijanje iznose 4-6%, što čini povrat investicije kroz uštede u energentu unutar dvije godine.

7. Prilikom kupnje novog kotla bolje je uzeti „malo jači“ kotao od stvarnih potreba?Ne, kotao koji je većeg kapaciteta od potrebnog ima veću učestalost paljenja i gašenja što uzrokuje veću potrošnju goriva.

8. Dogrijavanje kuće ili stana moguće je putem solarnih toplinskih sustava?Da, solarni toplinski sustavi ne koriste se samo za pripremu potrošne tople vode već i za potrebe grijanja. Sustav je u tom slučaju skuplji budući zahtijeva veću površinu kolektora i dodatni spremnik topline.

9. Da li je ekonomski isplativa zamjena starog kotla na lož ulje novim kotlom na pelete?Apsolutno da! Period povrata investicije kroz uštede na gorivu iznosi od 3 do 6 godina, ovisno o potrošnji. Uz to treba uzeti u obzir stalan porast cijena fosilnih goriva i onečišćenje okoliša koje uzrokuju.

10. Da li je ekonomski isplativa zamjena starog kotla na lož ulje novim kondenzacijskim kotlom na prirodni plin?Ova mjera je također ekonomski veoma isplativa i period povrata investicije kroz uštede na gorivu iznosi od 3 do 6 godina, ovisno o potrošnji.

11. Kako štediti vodu?Ugradnjom modernih perlatora na slavine moguće je godišnje uštediti 20-30% vode. Perlator ili aerator je raspršivač koji miješa vodu iz slavine sa zrakom.

12. Da li je isplativo zamijeniti stari vodokotlić sa modernim dvostupanjskim vodokotlićem?Svakako da, kupnjom novog dvostupanjskog vodokotlića ostvarujemo povrat investicije kroz uštedu na vodi unutar godinu dana.

13. Koje sve obnovljive izvore energije možemo koristiti u kućanstvima? Sunčeva energija - za solarne toplinske sustave i fotonaponske sustave za proizvodnju električne energije;Geotermalna energija - sustavi geotermalnih dizalica topline za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode;Energija vjetra - mali vjetrogeneratorski sustavi za proizvodnju električne energije;Biomasa – peleti, sječka i cjepanice za potrebe grijanja i pripremu potrošne tople vode.

ENERGETSKA UČINKOVITOST I OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE U PROMETU1. Da li je biodizel obnovljivi izvor energije?Da, biodizel se proizvodi kemijskim procesom nazvanim transesterifikacija u kojoj se glicerin odvaja od masti i biljnog ulja, a može se proizvoditi od algi, biljnog ulja ili iz recikliranih restoranskih masnoća.

2. Mogu li ja koristiti biodizel kao gorivo?Biodizel mogu koristiti svi dizelski motori, osim Euro V generacije. Za Euro IV generaciju dizelskih motora potrebna je dodatna preinaka motora kako bi mogli koristiti mješavinu fosilnog goriva i biodizela B5 do B20. Stariji dizel motori (Euro I, II i III) mogu koristiti čisti biodizel.

3. Moderni automobili na električni pogon mogu prijeći samo 100 km bez punjenja baterije?Ne, udaljenosti koje automobili nove generacije prelaze su i do 350 km bez punjenja baterije što je slično prosječnoj kilometraži koju prevaljuju automobili na ukapljeni naftni plin sa 1 punim spremnikom. Klasično punjenje baterije traje 6 do 8 sati, a potroši se oko 30 kWh električne energije što približno iznosi 14 kuna prema bijelom niskotarifnom modelu za kućanstva.

4. Ekonomična vožnja nema samo utjecaja na naš novčanik već i na okoliš?Pod ekonomičnom odnosno štedljivom vožnjom smatramo vožnju koja se odvija poodređenim pravilima kako bi potrošnja goriva, a samim time i emisija štetnih plinovabila niža. U prvom redu treba uvijek voziti u optimalnoj brzini, treba pravodobnoreagirati te mijenjati u viši ili niži stupanj prijenosa i voziti bez naglih kočenja i ubrzanja.Uštede koje se pri tom mogu ostvariti iznose čak do 20%, a godišnje smanjenje emisijeCO samo jednog automobila iznosi 0.6 tona.2

5. Korištenjem javnog prijevoza pozitivno utječemo na očuvanje okoliša?Promet, a posebno cestovni, zbog uporabe fosilnih goriva odgovoran je za 25% globalnih emisija CO . Prosječan automobil godišnje ispušta 3 tone CO u 2 2okoliš. Za jedan sat vožnje autocestom brzinom 130 km/h potroši se isto toliko kisika koliko jedan čovjek potroši u deset dana za disanje. Odlukom da češće koristimo javni gradski prijevoz umjesto vožnje automobilom činimo veliki korak u očuvanju okoliša.

6. Koje su sve pozitivne karakteristike korištenja bicikla u svakodnevnom prijevozu?Korištenje bicikla za javni prijevoz ima značajne pozitivne učinke ekonomsko-ekološko-zdravstvenog karaktera, a ujedno smanjuje sve zagušeniji gradski promet.

7. Koje sve obnovljive izvore energije možemo koristiti u prometu?Biodizel –pogonsko gorivo dizelskih motora;Bioetanol – pogonsko gorivo benzinskih motora;Sunčeva energija – fotonaponski sustav za punjenje baterija električnih automobila.