enim odnosima («sl.listsfrj»,br.43/082 i 72/82 - 1645 «sl ... · za odnose iz stava 1. ovog...

III - ZAKON O RJE[AVANJU SUKOBA ZAKONASA PROPISIMA DRUGIH ZEMALJA U ODRE\ENIM

ODNOSIMA («Sl.listSFRJ»,BR.43/082 I 72/82 - 1645 «Sl list R BiH» 2/92-5,13/94-189)

http://www.advokat-prnjavorac.com

ZAKONO RJE[AVANJU SUKOBA ZAKONA SA PROPISIMA DRUGIH

ZEMALJA U ODRE\ENIM ODNOSIMA(„Sl. list SFRJ“, br. 43/82 i 72/82 - 1645, „Sl.list R BiH“ 2/92-5,13/94-189)

Glava IOSNOVNE ODREDBE

^lan 1.

Ovaj zakon sadrì pravila o odre|ivanju mjerodavnog prava za statusne, porodi~nei imovinske odnosno druge materijalnopravne odnose s me|unarodnim elementom.

Ovaj zakon sadrì i pravila o nadle`nosti sudova i drugih organa Socijalisti~ke Fe-derativne Republike Jugoslavije za raspravljanje odnosa iz stava 1. ovog ~lana, pravila pos-tupka i pravila za priznanje i izvr{enje stranih sudskih i arbitra`nih odluka.

^lan 2.

Ako u ovom zakonu nema odredbe o pravu mjerodavnom za neki odnos iz ~lana 1.stava 1. ovog zakona, shodno se primjenjuju odredbe i na~ela ovog zakona, na~ela pra-vnog poretka Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i na~ela me|unarodnogprivatnog prava.

^lan 3.

Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na odnose iz ~lana 1. ovog zakona ako suregulisani drugim saveznim zakonom ili me|unarodnim ugovorima.

^lan 4.

Ne primjenjuje se pravo strane dràve ako bi njegovo dejstvo bilo suprotno UstavuSocijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije utvr|enim osnovama dru{tvenog ure|enja.

^lan 5.

Ne primjenjuje se pravo strane dràve koje bi bilo mjerodavno po odredbama ovogili drugog saveznog zakona ako bi njegovo primjenjivanje imalo za cilj izbjegavanje pri-mjenjivanja prava Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

^lan 6.

Ako bi po odredbama ovog zakona trebalo primijeniti pravo strane dràve, uzimajuse u obzir njegova pravila o odre|ivanju mjerodavnog prava.

Ako pravila strane dràve o odre|ivanju mjerodavnog prava uzvra}aju na pravo So-cijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, primijeni}e se pravo Socijalisti~ke Federati-vne Republike Jugoslavije, ne uzimaju}i u obzir pravila o odre|ivanju mjerodavnog prava.

402http://www.advokat-prnjavorac.com

^lan 7.

Ako ovim ili drugim saveznim zakonom nije druk~ije odre|eno smatra se da su pra-vni posao i pravna radnja u pogledu oblika punova`ni, ako su punova`ni bilo po pravumjesta gdje je pravni posao zaklju~en odnosno pravna radnja preduzeta, bilo po pravu ko-je je mjerodavno za sadrìnu pravnog posla odnosno pravne radnje.

^lan 8.

Za zastarjelost je mjerodavno pravo koje je mjerodavno za sadrìnu pravnog poslaodnosno pravne radnje.

^lan 9.

Pravo strane dràve primjenjuje se prema svom smislu i pojmovima koje sadrì.

^lan 10.

Ako je mjerodavno pravo dràve ~iji pravni poredak nije jedinstven, a pravila ovogzakona ne upu}uju na odre|eno pravno podru~je u toj dràvi, mjerodavno pravo odre|ujese po pravilima tog pravnog poretka.

Ako se mjerodavno pravo dràve ~iji pravni poredak nije jedinstven ne moè utvrdi-ti na na~in predvi|en u stavu 1. ovog ~lana, mjerodavno je pravo podru~ja u toj dràvi sakojim postoji najblià veza.

^lan 11.

Ako lice koje je dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ima idràvljanstvo neke druge dràve, za primjenjivanje ovog zakona smatra se da ima samodràvljanstvo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

Ako lice koje nije dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije imadva ili vi{e stranih dràvljanstava, za primjenjivanje ovog zakona smatra se da ima dràv-ljanstvo one dràve ~iji je dràvljanin i u kojoj ima prebivali{te.

Ako lice iz stava 2. ovog ~lana nema prebivali{te ni u jednoj od dràva ~iji je dràv-ljanin, za primjenjivanje ovog zakona smatra se da ima dràvljanstvo one dràve ~iji jedràvljanin i s kojom je u najbliòj vezi.

^lan 12.

Ako lice nema dràvljanstvo ili se njegovo dràvljanstvo ne moè utvrditi, mjeroda-vno pravo odre|uje se prema njegovom prebivali{tu.

Ako lice iz stava 1. ovog ~lana nema prebivali{te ili se ono ne moè utvrditi, mjero-davno pravo odre|uje se prema njegovom boravi{tu.

Ako se ni boravi{te lica iz stava 1. ovog ~lana ne moè utvrditi, mjerodavno je pra-vo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.


^lan 13.

Sud ili drugi nadle`ni organ }e po slu`benoj du`nosti utvrditi sadràj stranog mjero-davnog prava.

Organ iz stava 1. ovog ~lana moè zatraìti obavje{tenje o stranom pravu od save-znog organa nadle`nog za poslove pravde.

Stranke u postupku mogu podnijeti i javnu ispravu o sadràju stranog prava.

Glava IIMJERODAVNO PRAVO

^lan 14.

Za pravnu i poslovnu sposobnost fizi~kog lica mjerodavno je pravo dràve ~iji jeono dràvljanin.

Fizi~ko lice koje bi prema pravu dràve ~iji je ono dràvljanin bilo poslovno nesposobno,poslovno je sposobno ako ima poslovnu sposobnost po pravu mjesta gde je nastala obaveza.

Za li{enje ili ograni~enje poslovne sposobnosti fizi~kog lica mjerodavno je pravo izstava 1. ovog ~lana.

Odredba stava 2. ovog ~lana ne primjenjuje se na porodi~ne i nasljedne odnose.

^lan 15.

Za stavljanje pod starateljstvo i prestanak starateljstva, kao i za odnose izme|u sta-raoca i lica pod starateljstvom ({ti}enika), mjerodavno je pravo dràve ~iji je dràvljaninlice pod starateljstvom.

Privremene za{titne mjere prema stranom dràvljaninu i prema licu bez dràvljan-stva koji se nalaze u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji odre|uju se po pra-vu Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i traju dok nadle`na dràva ne doneseodluku i ne preduzme potrebne mjere.

Odredba stava 2. ovog ~lana primjenjuje se i u pogledu za{tite imovine odsutnogstranog dràvljanina i lica bez dràvljanstva koji se nalazi na teritoriji Socijalisti~ke Fede-rativne Republike Jugoslavije.

^lan 16.

Za progla{enje nestalog lica umrlim mjerodavno je pravo dràve ~iji je dràvljaninbilo to lice u vrijeme nestanka.

^lan 17.

Pripadnost pravnog lica odre|uje se po pravu dràve po kome je ono osnovano.Ako pravno lice ima stvarno sjedi{te u drugoj dràvi, a ne u onoj u kojoj je osnova-

no i po pravu te druge dràve ima njenu pripadnost, smatra}e se pravnim licem te dràve.

^lan 18.Za vlasni~ko pravne odnose i druga prava na stvari mjerodavno je pravo mjesta gdje

se stvar nalazi.


Za odnose iz stava 1. ovog ~lana u pogledu stvari koje se nalaze u prevozu mjero-davno je pravo mjesta odredi{ta (opredjeljenja).

Za odnose iz stava 1. ovog ~lana na prevoznim sredstvima mjerodavno je pravodr`ave ~iju dr`avnu pripadnost imaju ta sredstva, ako propisima Socijalisti~ke FederativneRepublike Jugoslavije nije druk~ije odre|eno.

^lan 19.

Za ugovor mjerodavno je pravo koje su izabrale ugovorne strane, ako ovim zako-nom ili me|unarodnim ugovorom nije druk~ije odre|eno.

^lan 20.

Ako nije izabrano mjerodavno pravo i ako posebne okolnosti slu~aja ne upu}uju nadrugo pravo, kao mjerodavno pravo primjenjuje se:

1) za ugovor o prodaji pokretnih stvari - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema po-nude nalazilo prebivali{te odnosno sjedi{te prodavca;

2) za ugovor o djelu odnosno za ugovor o gra|enju - pravo mjesta gdje se u vrijemeprijema ponude nalazilo prebivali{te odnosno sjedi{te uposlenika (preduzima~a);

3) za ugovor o punomo}stvu - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nala-zilo prebivali{te odnosno sjedi{te punomo}nika;

4) za ugovor o posredovanju - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nala-zilo prebivali{te odnosno sjedi{te posrednika;

5) za ugovor o komisionu - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalaziloprebivali{te odnosno sjedi{te komisionara;

6) za ugovor o otpremanju ({pediciji) - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema po-nude nalazilo prebivali{te odnosno sjedi{te otpremnika;

7) za ugovor o zakupu pokretnih stvari - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema po-nude nalazilo prebivali{te odnosno sjedi{te zakupodavca;

8) za ugovor o zajmu - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponuda nalazilo pre-bivali{te odnosno sjedi{te zajmodavca;

9) za ugovor o posluzi - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo pre-bivali{te odnosno sjedi{te poslugodavca;

10) za ugovor o ostavi - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo pre-bivali{te odnosno sjedi{te ostavoprimca (depozitara);

11) za ugovor o uskladi{tenju - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude na-lazilo prebivali{te odnosno sjedi{te skladi{tara;

12) za ugovor o prevozu - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalaziloprebivali{te odnosno sjedi{te prevozioca (vozara);

13) za ugovor o osiguranju - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazi-lo prebivali{te odnosno sjedi{te osiguratelja

14) za ugovor o autorskom pravu - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponudenalazilo prebivali{te odnosno sjedi{te autora;

15) za ugovor o poklonu - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalaziloprebivali{te odnosno sjedi{te poklonodavca;

16) za burzovne poslove - pravo sjedi{ta berze;


17) za ugovor o samostalnim bankarskim garancijama - pravo mjesta gdje se u vri-jeme zaklju~enja ugovora nalazilo sjedi{te davaoca garancije;

18) za ugovor o prijenosu tehnologije (licenci, i dr.) - pravo mjesta gdje se u vrije-me zaklju~enja ugovora nalazilo sjedi{te primaoca tehnologije;

19) za imovinska potraìvanja iz ugovora o radu - pravo dràve u kojoj se rad obav-lja ili se obavljao;

20) za druge ugovore - pravo mjesta gdje se u vrijeme prijema ponude nalazilo pre-bivali{te odnosno sjedi{te ponudioca.

^lan 21.

Za ugovore koji se odnose na nekretnine isklju~ivo je mjerodavno pravo dràve na~ijoj se teritoriji nalazi nekretnina.

^lan 22.

U odnosima izme|u ugovornih strana, ako ugovorne strane nisu druk~ije ugovorile,pravo iz ~lana 20. ovog zakona mjerodavno je i za:

1) odre|ivanje ~asa od kog stjecatelj odnosno preuzimatelj pokretne stvari ima pra-vo na proizvode i plodove stvari;

2) odre|ivanje ~asa od kog stjecatelj odnosno preuzimatelj snosi rizik u vezi sa stvarima.^lan 23.

Pravo mjesta gdje se stvar mora predati mjerodavno je, ako ugovorne strane nisudruk~ije ugovorile, za na~in predaje stvari i za mjere koje treba preduzeti ako se odbije pre-uzimanje stvari.

^lan 24.

Na dejstvo ustupanja potraìvanja ili preuzimanja duga prema du`niku odnosno po-vjeriocu, koji nisu u~estvovali u ustupanju odnosno preuzimanju, primijeni}e se pravo ko-je je mjerodavno za potraìvanje odnosno dug.

^lan 25.

Na akcesorni pravni posao, ako nije druk~ije odre|eno, primijeni}e se pravo mjero-davno za glavni pravni posao.

^lan 26.

Za jednostrani pravni posao mjerodavno je pravo dràve du`nikovog prebivali{taodnosno sjedi{ta.

^lan 27.

Na stjecanje bez osnova primjenjuje se pravo mjerodavno za pravni odnos koji jenastao, bio o~ekivan ili pretpostavljen, u povodu kojega je nastalo stjecanje.


Za poslovodstvo bez naloga mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja poslovo|e izvr{ena.Za obaveze iz upotrebe stvari bez poslovodstva i za druge vanugovorne obaveze, ko-

je ne izviru iz odgovornosti za {tetu, mjerodavno je pravo mjesta gdje su se dogodile ~inje-nice koje su prouzrokovale obavezu.

^lan 28.

Za vanugovornu odgovornost za {tetu, ako za pojedine slu~ajeve nije druk~ije odre-|eno, mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvr{ena ili pravo mjesta gdje je posljedi-ca nastupila, zavisno od toga koje je od ta dva prava povoljnije za o{te}enika.

Pravo iz stava 1. ovog ~lana mjerodavno je i za vanugovornu odgovornost za {tetukoja je nastala u vezi sa pravnim odnosima iz ~lana 27. ovog zakona.

Za protivpravnost radnje mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvr{ena ili gdjeje posljedica nastupila, a ako je radnja izvr{ena ili je posljedica nastupila na vi{e mjesta -dovoljno je da je radnja protivpravna po pravu bilo kojeg od tih mjesta.

^lan 29.

Ako je doga|aj iz kog proizilazi obaveza za naknadu {tete nastao na brodu, na otvo-renom moru ili u vazduhoplovu, kao pravo mjesta gdje su se dogodile ~injenice koje suprouzrokovale obavezu naknade {tete smatra se pravo dràve ~iju pripadnost brod imaodnosno pravo dràve u kojoj je vazduhoplov registrovan.

^lan 30.

Za naslje|ivanje mjerodavno je pravo dràve ~iji je dràvljanin bio ostavilac u vri-jeme smrti.

Za sposobnost za pravljenje testamenta mjerodavno je pravo dràve ~ije je dràv-ljanstvo ostavilac imao u momentu sastavljanja testamenta.

^lan 31.

Testament je punovaàn u pogledu oblika ako je punovaàn po jednom od sljede}ihprava:

1) po pravu mjesta gdje je testament sastavljen;2) po pravu dràve ~iji je dràvljanin bio ostavilac bilo u vrijeme raspolaganja tes-

tamentom bilo u vrijeme smrti;3) po pravu ostavila~evog prebivali{ta bilo u vrijeme raspolaganja testamentom bi-

lo u vrijeme smrti;4) po pravu ostavila~evog boravi{ta bilo u vrijeme raspolaganja testamentom bilo u

vrijeme smrti;5) po pravu Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije;6) za nekretnine - i po pravu mjesta gdje se nekretnina nalazi.Opozivanje testamenta je punova`no u pogledu oblika ako je taj oblik punovaàn po

bilo kom pravu prema kome je, u skladu sa odredbama stava 1. ovog ~lana, testament mo-gao biti punova`no sastavljen.


^lan 32.

U pogledu uslova za zaklju~enje braka mjerodavno je, za svako lice, pravo dràve~iji je ono dràvljanin u vrijeme stupanja u brak.

I kad postoje uslovi za zaklju~enje braka po pravu dràve ~iji je dràvljanin lice ko-je èli da zaklju~i brak pred nadle`nim organom Socijalisti~ke Federativne Republike Ju-goslavije ne}e se dozvoliti zaklju~enje braka ako, u pogledu tog lica, postoje po pravu So-cijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije smetnje koje se odnose na postojanje rani-jeg braka, srodstvo i nesposobnost za rasu|ivanje.

^lan 33.

Za formu braka mjerodavno je pravo mjesta u kome se brak zaklju~uje.

^lan 34.

Za neva`nost braka (nepostojanje i ni{tavost) mjerodavno je bilo koje pravo po ko-me je brak zaklju~en u smislu ~lana 32. ovog zakona.

^lan 35.

Za razvod braka mjerodavno je pravo dràve ~iji su dràvljani oba bra~na druga uvrijeme podno{enja tu`be.

Ako su bra~ni drugovi dràvljani razli~itih dràva u vrijeme podno{enja tu`be, za ra-zvod braka mjerodavna su kumulativno prava obje dràve ~iji su oni dràvljani.

Ako se brak ne bi mogao razvesti po pravu odre|enom u stavu 2. ovog ~lana, za ra-zvod braka mjerodavno je pravo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, ako jejedan od bra~nih drugova imao u vrijeme podno{enja tu`be prebivali{te u Socijalisti~kojFederativnoj Republici Jugoslaviji.

Ako je jedan od bra~nih drugova dràvljanin Socijalisti~ke Federativne RepublikeJugoslavije koji nema prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, abrak se ne bi mogao razvesti po pravu odre|enom u stavu 2. ovog ~lana, za razvod brakamjerodavno je pravo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

^lan 36.

Za li~ne i zakonske imovinske odnose bra~nih drugova mjerodavno je pravo dràve~iji su oni dràvljani.

Ako su bra~ni drugovi dràvljani razli~itih dràva, mjerodavno je pravo dràve u ko-joj imaju prebivali{te.

Ako bra~ni drugovi nemaju ni zajedni~ko dràvljanstvo ni prebivali{te u istoj drà-vi, mjerodavno je pravo dràve u kojoj su imali posljednje zajedni~ko prebivali{te.

Ako se mjerodavno pravo ne moè odrediti prema st. 1. do 3. ovog ~lana, mjeroda-vno je pravo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.


^lan 37.

Za ugovorne imovinske odnose bra~nih drugova mjerodavno je pravo koje je u vri-jeme zaklju~enja ugovora bilo mjerodavno za li~ne i zakonske imovinske odnose.

Ako pravo odre|eno u stavu 1. ovog ~lana predvi|a da bra~ni drugovi mogu izabrati pra-vo koje je mjerodavno za bra~no-imovinski ugovor, mjerodavno je pravo koje su oni izabrali.

^lan 38.

Ako je brak nevaè}i ili je prestao za li~ne i zakonske imovinske odnose, mjeroda-vno je pravo odre|eno u ~lanu 36. ovog zakona.

U slu~ajevima navedenim u ~lanu 36. ovog zakona za ugovorne imovinske odnosebra~nih drugova mjerodavno je pravo odre|eno u ~lanu 37. ovog zakona.

^lan 39.

Za imovinske odnose lica koja ìve u vanbra~noj zajednici mjerodavno je pravodràve ~iji su oni dràvljani.

Ako lica iz stava 1. ovog ~lana nemaju isto dràvljanstvo, mjerodavno je pravo drà-ve u kojoj imaju zajedni~ko prebivali{te.

Za ugovorne imovinske odnose izme|u lica koja ìve u vanbra~noj zajednici mjerodavnoje pravo koje je u vrijeme zaklju~enja ugovora bilo mjerodavno za njihove imovinske odnose.

^lan 40.

Za odnose izme|u roditelja i djece mjerodavno je pravo dràve ~iji su oni dràvljani.Ako su roditelji i djeca dràvljani razli~itih dràva, mjerodavno je pravo dràve u

kojoj svi oni imaju prebivali{te.Ako su roditelji i djeca dràvljani razli~itih dràva, a nemaju prebivali{te u istoj

dràvi, mjerodavno je pravo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ako je dijeteili koji od roditelja dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

Za odnose izme|u roditelja i djece koji nisu predvi|eni u st. 1. do 3. ovog ~lana mje-rodavno je pravo dràve ~iji je dràvljanin dijete.

^lan 41.

Za priznavanje, utvr|ivanje ili osporavanje o~instva odnosno materinstva mjeroda-vno je pravo dràve ~iji je dràvljanin u vrijeme ro|enja djeteta bilo lice ~ije se o~instvoodnosno materinstvo priznaje, utvr|uje ili osporava.

^lan 42.

Za obavezu izdràvanja izme|u krvnih srodnika, osim roditelja i djece, ili za obave-zu izdràvanja srodnika po tazbini, mjerodavno je pravo dràve ~iji je dràvljanin srodnikod kog se zahtjeva izdràvanje.


^lan 43.

Za pozakonjenje mjerodavno je pravo dràve ~iji su dràvljani roditelji, a ako rodi-telji nisu dràvljani iste dràve - pravo dràve onog roditelja, po kome je pozakonjenje pu-nova`no.

Ako po pravu odre|enom u stavu 1. ovog ~lana nema uslova za pozakonjenje, a ro-ditelji i dijete imaju prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, mje-rodavno je pravo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

Za pristanak djeteta, drugog lica ili dràvnog organa za pozakonjenje, mjerodavnoje pravo dràve ~iji je dràvljanin dijete.

^lan 44.

Za uslove zasnivanja usvojenja i prestanka usvojenja mjerodavno je pravo dràve ~i-ji su dràvljani usvojilac i usvojenik.

Ako su usvojilac i usvojenik dràvljani razli~itih dràva, za uslove zasnivanja usvoje-nja i prestanka usvojenja mjerodavna su kumulativno prava obje dràve ~iji su oni dràvljani.

Ako bra~ni drugovi zajedni~ki usvajaju, pored prava dràve ~iji je dràvljanin usvo-jenik, mjerodavna su za uslove zasnivanja usvojenja i prestanka usvojenja i prava dràva~iji su dràvljani i jedan i drugi bra~ni drug.

Za oblik usvojenja mjerodavno je pravo mjesta gdje se usvojenje zasniva.

^lan 45.

Za dejstvo usvojenja mjerodavno je pravo dràve ~iji su dràvljani usvojilac i usvo-jenik u vrijeme zasnivanja usvojenja.

Ako su usvojilac i usvojenik dràvljani razli~itih dràva, mjerodavno je pravo drà-ve u kojoj imaju prebivali{te.

Ako su usvojilac i usvojenik dràvljani razli~itih dràva, a nemaju prebivali{te u is-toj dràvi, mjerodavno je pravo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ako je je-dan od njih dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

Ako u slu~aju iz stava 3. ovog ~lana ni usvojilac ni usvojenik nisu dràvljani Soci-jalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, mjerodavno je pravo dràve ~iji je dràvlja-nin usvojenik.

Glava IIINADLE@NOST I POSTUPAK

1. Nadle`nost suda i drugih organa SFRJ u stvarima s me|unarodnim elementom

^lan 46.

Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji ako tuè-ni ima prebivali{te odnosno sjedi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Ako tuèni nema prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji ni-ti u kojoj drugoj dràvi, nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije


postoji ako tuèni ima boravi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.Ako su parni~ne stranke dràvljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavi-

je, nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji i kad tuèniima boravi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Ako u parnici ima vi{e tuènih sa svojstvom materijalnih suparni~ara, nadle`nost su-da Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji i kad jedan od tuènih ima pre-bivali{te odnosno sjedi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Kad se o pravnom odnosu odlu~uje u vanparni~nom postupku, nadle`nost suda So-cijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji ako lice prema kome je podnesenzahtjev ima prebivali{te odnosno sjedi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugosla-viji, a kad u postupku u~estvuje samo jedno lice - ako to lice ima prebivali{te odnosno sje-di{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, osim ako ovim zakonom nije dru-k~ije odre|eno.

^lan 47.

Isklju~iva nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postojikad je to ovim ili drugim saveznim zakonom izri~ito odre|eno.

^lan 48.

Ako u stranoj dràvi postoji nadle`nost stranog suda u sporovima protiv dràvljanaSocijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije po kriterijumima o nadle`nosti kojih ne-ma u odredbama o nadle`nosti suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, tikriterijumi }e biti mjerodavni za postojanje nadle`nosti suda Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije u sporovima, u kojima je tuèni dràvljanin te strane dràve.

^lan 49.

Stranke se mogu sporazumjeti o nadle`nosti stranog suda samo ako je bar jedna odnjih strani dràvljanin ili pravno lice sa sjedi{tem u inostranstvu, a nije u pitanju spor zakoji postoji, po odredbama ovog ili drugog saveznog zakona, isklju~iva nadle`nost sudaSocijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

Stranke se mogu sporazumjeti o nadle`nosti suda Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije ako je bar jedna stranka dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije ili pravno lice sa sjedi{tem u Socijalisti~koj Federativnoj Republi-ci Jugoslaviji.

Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana ne primjenjuju se kad je u pitanju nadle`nost u stva-rima iz ~l. 61. do 70. ovog zakona.

^lan 50.

Kad nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije zavisi odpristanka tuènog da sudi sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, smatra seda je tuèni dao pristanak podno{enjem odgovora na tu`bu odnosno prigovora na platni na-log, a nije osporio nadle`nost ili se upustio u raspravljanje.


^lan 51.

Kad je odredbama ovog zakona nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republi-ke Jugoslavije odre|ena pod pretpostavkom da parni~na stranka ima jugoslovensko dràv-ljanstvo, ta nadle`nost postoji i za lica bez dràvljanstva koja imaju prebivali{te u Socija-listi~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Odredba stava 1. ovog ~lana shodno se primjenjuje i na nadle`nost drugih organaSocijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

^lan 52.

U sporovima protiv dràvljana Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ko-ji ìve u inostranstvu, gdje su ih na slu`bu ili na rad uputili dràvni organ, preduze}e ili dru-go pravno lice, nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postojiako su oni imali prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

^lan 53.

U sporovima o vanugovornoj odgovornosti za {tetu nadle`nost suda Socijalisti~keFederativne Republike Jugoslavije postoji ako ta nadle`nost postoji po odredbama ~lana46. i ~l. 50. do 52. ovog zakona ili ako je {teta nastala na teritoriji Socijalisti~ke Federati-vne Republike Jugoslavije.

Odredba stava 1. ovog ~lana primjenjiva}e se i u sporovima protiv zajednice osigu-ranja imovine i lica radi naknade {tete tre}im licima na osnovu propisa o neposrednoj od-govornosti te zajednice, kao i u sporovima o regresnim zahtjevima, po osnovu naknade {te-te protiv regresnih du`nika.

^lan 54.

U sporovima o imovinskopravnim zahtjevima nadle`nost suda Socijalisti~ke Fede-rativne Republike Jugoslavije postoji ako se na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Repu-blike Jugoslavije nalazi imovina tuènog ili predmet koji se tu`bom traì.

Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji i u sporo-vima zbog obaveza nastalih za vrijeme boravka tuènog u Socijalisti~koj Federativnoj Re-publici Jugoslaviji.

^lan 55.

U sporovima protiv fizi~kog ili pravnog lica koje ima sjedi{te u inostranstvu za oba-veze koje su nastale u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji ili koje se morajuizvr{iti na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije nadle`nost suda Soci-jalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji, ako to lice ima na teritoriji Socijalis-ti~ke Federativne Republike Jugoslavije svoje predstavni{tvo ili zastupni{tvo ili ako je uSocijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji sjedi{te pravnog lica, kome je povjerenovr{enje njegovih poslova.


^lan 56.

Isklju~iva nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postojiu sporovima o pravu vlasni{tva i o drugim stvarnim pravima na nekretnini, u sporovimazbog smetanja posjeda na nekretnini, kao i u sporovima nastalim iz zakupnih ili najamnihodnosa u pogledu nekretnine, ili iz ugovora o kori{tenju stana ili poslovnih prostorija, akose nekretnina nalazi na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

^lan 57.

U sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadle`nost suda Socija-listi~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji po odredbama ~lana 46. i ~l. 50. i 51.ovog zakona ili ako je na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije nasta-lo smetanje.

^lan 58.

U sporovima o pravu vlasni{tva, zalo`nom pravu i drugim pravima na vazduhoplo-vu, pomorskom brodu i brodu unutra{nje plovidbe, kao i o zakupnim odnosima u pogleduvazduhoplova i broda, nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavijepostoji i kad se na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije vodi upisniku koji je vazduhoplov odnosno brod upisan.

U sporovima zbog smetanja posjeda na vazduhoplovu i brodu iz stava 1. ovog ~la-na nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji i kad se na te-ritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije vodi upisnik u koji je vazduhoplovodnosno brod upisan, ili kad je na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugosla-vije nastalo smetanje.

^lan 59.

U sporovima o imovinskim odnosima bra~nih drugova u pogledu imovine u Socija-listi~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije postoji i kad tuèni nema prebivali{te u Socijalisti~koj FederativnojRepublici Jugoslaviji, a tuìlac u vrijeme podno{enja tu`be ima prebivali{te ili boravi{te uSocijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Ako se prete`ni dio imovine nalazi u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugosla-viji, a drugi dio u inostranstvu, sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije moèodlu~ivati o imovini koja se nalazi u inostranstvu samo u sporu u kome se odlu~uje i o imo-vini u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, i to samo ako tuèni pristaje dasudi sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

^lan 60.

Odredbama ~lana 59. ovog zakona ne dira se u odredbe o isklju~ivoj nadle`nosti su-dova Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u imovinskopravnim sporovima.


Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u sporovima oimovinskim odnosima bra~nih drugova po odredbama ovog zakona postoji bez obzira nato da li brak traje ili je prestao, ili je utvr|eno da brak ne postoji.

^lan 61.

Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji u sporo-vima radi utvr|ivanja postojanja ili nepostojanja braka, poni{taja braka ili razvoda braka(bra~ni sporovi) i kad tuèni nema prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj RepubliciJugoslaviji:

1) ako su oba bra~na druga dràvljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugosla-vije, bez obzira na to gdje imaju prebivali{te, ili

2) ako je tuìlac dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i imaprebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, ili

3) ako su bra~ni drugovi imali svoje posljednje prebivali{te u Socijalisti~koj Fede-rativnoj Republici Jugoslaviji, a tuìlac u vrijeme podno{enja tu`be ima prebivali{te ili bo-ravi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Ako je tuèni bra~ni drug dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugosla-vije i ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, nadle`nost sudaSocijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije je isklju~iva.

^lan 62.

Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u sporovima iz~lana 61. ovog zakona postoji i kad su bra~ni drugovi strani dràvljani koji su imali po-sljednje zajedni~ko prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji ilikad tuìlac ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, ali sa-mo ako u tim slu~ajevima tuèni pristaje da sudi sud Socijalisti~ke Federativne Republi-ke Jugoslavije i ako je po propisima dràve ~iji su dràvljani bra~ni drugovi dopu{tenata nadle`nost.

^lan 63.

U sporovima za razvod braka nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne RepublikeJugoslavije postoji i ako je tuìlac dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugo-slavije, a pravo dràve ~iji bi sud bio nadleàn ne predvi|a ustanovu razvoda braka.

^lan 64.

U sporovima za utvr|ivanje ili osporavanje o~instva ili materinstva nadle`nost sudaSocijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji i kad tuèni nema prebivali{te uSocijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, i to:

1) ako su tuìlac i tuèni dràvljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavi-je, bez obzira na to gdje imaju prebivali{te, ili

2) ako je tuìlac dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i imaprebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.


Ako je tu`ba podnesena protiv djeteta koje je dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije i ima prebivali{te odnosno boravi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republi-ci Jugoslaviji, nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije je isklju~iva.

^lan 65.

Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u sporovima iz~lana 64. ovog zakona postoji i kad su stranke strani dràvljani ako tuìlac ili jedan od tu-ìlaca ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, ali samo ako tu-èni pristaje da sudi sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i ako je po pro-pisima dràve ~iji je on dràvljanin dopu{tena ta nadle`nost.

^lan 66.

Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji u sporovi-ma o ~uvanju, podizanju i vaspitanju djece koja su pod roditeljskim staranjem i kad tuèninema prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, ako su oba roditeljadràvljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

Ako su tuèni i dijete dràvljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije iako oboje imaju prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, nadle-`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije je isklju~iva.

Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana kao i odredbe ~lana 46. ovog zakona shodno se primje-njuju i na odre|ivanje nadle`nosti drugih organa Socijalisti~ke Federativne Republike Jugo-slavije kad odlu~uju o ~uvanju, podizanju i vaspitanju djece pod roditeljskim staranjem.

^lan 67.

Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u sporovima o za-konskom izdràvanju djece postoji i kad tuèni nema prebivali{te u Socijalisti~koj Federa-tivnoj Republici Jugoslaviji:

1) ako dijete podnosi tu`bu i ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Repu-blici Jugoslaviji, ili

2) ako su tuìlac i tuèni dràvljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavi-je, bez obzira na to gdje imaju prebivali{te, ili

3) ako je tuìlac maloljetno dijete i dràvljanin je Socijalisti~ke Federativne Repu-blike Jugoslavije.

Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u sporovima o za-konskom izdràvanju koji nisu navedeni u stavu 1. ovog ~lana postoji i kad tuèni nemaprebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji ako je tuìlac dràvljaninSocijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i ima prebivali{te u Socijalisti~koj Fede-rativnoj Republici Jugoslaviji.

Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u sporovima o za-konskom izdràvanju izme|u bra~nih drugova i izme|u biv{ih bra~nih drugova postoji iako su bra~ni drugovi imali svoje posljednje zajedni~ko prebivali{te u Socijalisti~koj Fe-derativnoj Republici Jugoslaviji, a tuìlac u vrijeme su|enja i dalje ima prebivali{te u So-cijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.


^lan 68.

Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u sporovima o za-konskom izdràvanju postoji i ako tuèni ima imovinu u Socijalisti~koj Federativnoj Re-publici Jugoslaviji iz koje se moè naplatiti izdràvanje.

^lan 69.

Prilikom odlu~ivanja o li{enju i vra}anju roditeljskog prava, produènju roditeljskogprava, stavljanju roditelja u poloàj staraoca u pogledu upravljanja dje~ijom imovinom,ogla{enju djeteta ro|enim u braku, kao i prilikom odlu~ivanja o drugim stvarima koje seodnose na li~no stanje i odnose izme|u roditelja i djece, nadle`nost suda Socijalisti~ke Fe-derativne Republike Jugoslavije postoji i kad ne postoje pretpostavke iz ~lana 46. stav 4.ovog zakona ako su podnosilac zahtjeva i lice prema kome se podnosi zahtjev dràvljani,odnosno kad u postupku u~estvuje samo jedno lice ako je to lice dràvljanin Socijalisti~keFederativne Republike Jugoslavije.

^lan 70.

Za davanje dozvole za stupanje u brak nadle`nost suda Socijalisti~ke FederativneRepublike Jugoslavije postoji ako je podnosilac zahtjeva dràvljanin Socijalisti~ke Federa-tivne Republike Jugoslavije odnosno ako je jedan od podnosilaca zahtjeva dràvljanin So-cijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, bez obzira na to gdje lica koja èle da stu-pe u brak imaju prebivali{ta.

Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije je isklju~iva akoje maloljetnik koji traì dozvolu za stupanje u brak dràvljanin Socijalisti~ke FederativneRepublike Jugoslavije odnosno ako su oba lica koja èle da stupe u brak dràvljani Socija-listi~ke Federativne Republike Jugoslavije, a brak se zaklju~uje u inostranstvu.

^lan 71.

Za raspravljanje nepokretne zaostav{tine dràvljana Socijalisti~ke FederativneRepublike Jugoslavije postoji isklju~iva nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije, ako se ta zaostav{tina nalazi u Socijalisti~koj Federativnoj Republi-ci Jugoslaviji.

Ako se nepokretna zaostav{tina jugoslovenskog dràvljanina nalazi u inostranstvu,nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji samo ako po pra-vu dràve u kojoj se nalaze nekretnine nije nadleàn njen organ.

Nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije za raspravljanjepokretne zaostav{tine jugoslovenskog dràvljanina postoji ako se nekretnine nalaze na te-ritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ili ako po pravu dràve u kojoj sepokretnine nalaze nije nadleàn strani organ odnosno ako taj organ odbija da raspravljazaostav{tinu.

Odredbe st. 1. do 3. ovog ~lana odnose se i na nadle`nost u sporovima iz nasljedno-pravnih odnosa i na sporove o potraìvanjima povjerilaca prema zaostav{tini.


^lan 72.

Za raspravljanje nepokretne zaostav{tine stranog dràvljanina postoji isklju~iva na-dle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ako se nekretnine nalaze uSocijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Za raspravljanje pokretne zaostav{tine stranog dràvljanina koja se nalazi u Socija-listi~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji nadleàn je sud Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije, osim ako u dràvi ostavioca sud nije nadleàn za raspravljanje pokre-tne imovine dràvljana Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana odnose se i na nadle`nost u sporovima iz nasljedno-pravnih odnosa i u sporovima o potraìvanjima povjerilaca prema zaostav{tini.

Kad ne postoji nadle`nost suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije zaraspravljanje zaostav{tine stranog dràvljanina, sud moè odrediti mjere za obezbje|enjezaostav{tine i za za{titu prava prema zaostav{tini koja se nalazi u Socijalisti~koj Federati-vnoj Republici Jugoslaviji.

^lan 73.

Za raspravljanje nepokretne zaostav{tine lica bez dràvljanstva, lica ~ije se dràv-ljanstvo ne moè utvrditi ili lica koje ima status izbjeglice, isklju~iva nadle`nost suda So-cijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije postoji ako se nekretnina nalazi na teritorijiSocijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

Za raspravljanje pokretne zaostav{tine lica bez dràvljanstva, lica ~ije se dràvljan-stvo ne moè utvrditi ili lica koje ima status izbjeglice, nadle`nost suda Socijalisti~ke Fe-derativne Republike Jugoslavije postoji ako se nekretnine nalaze u Socijalisti~koj Federa-tivnoj Republici Jugoslaviji ili ako je ostavilac u vrijeme smrti imao prebivali{te u Socija-listi~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Odredbe st. 1. i 2. ovog ~lana odnose se i na nadle`nost u sporovima iz nasljedno-pravnih odnosa i u sporovima o potraìvanjima povjerilaca prema zaostav{tini.

Ako ostavilac nije imao prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugo-slaviji, shodno }e se primjenjivati odredbe koje vaè za raspravljanje zaostav{tine stranogdràvljanina, podrazumijevaju}i pod stranom dràvom dràvu u kojoj je ostavilac u vrije-me smrti imao prebivali{te.

^lan 74.

Organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije je isklju~ivo nadleàn da odlu-~uje o usvojenju i o prestanku usvojenja lica koje je dràvljanin Socijalisti~ke FederativneRepublike Jugoslavije i ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije nadleàn je da odlu~uje o usvo-jenju i o prestanku usvojenja ako je lice koje usvaja dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije i ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Kad bra~ni drugovi zajedni~ki usvajaju, za nadle`nost organa Socijalisti~ke Federa-tivne Republike Jugoslavije dovoljno je da je jedan od bra~nih drugova dràvljanin Soci-jalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije i da ima prebivali{te u Socijalisti~koj Federa-tivnoj Republici Jugoslaviji.


^lan 75.

Organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije isklju~ivo je nadleàn ustvarima starateljstva dràvljana Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, bez ob-zira na to gdje imaju prebivali{te, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno.

^lan 76.

Organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ne}e donijeti odluku i predu-zimati mjere u stvarima starateljstva jugoslovenskog dràvljanina koji ima prebivali{te uinostranstvu, ako utvrdi da je organ nadleàn po pravu strane dràve donio odluku ili predu-zeo mjere kojima je osigurana za{tita li~nosti, prava i interesa jugoslovenskog dràvljanina.

^lan 77.

Organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije preduze}e neophodne pri-vremene mjere radi za{tite li~nosti, prava i interesa stranog dràvljanina koji se nalazi iliima imovinu u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, o ~emu }e obavijestiti or-gan dràve ~iji je dràvljanin to lice.

Organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije donije}e odluku i preduze-}e mjere u stvarima starateljstva stranog dràvljanina koji ima prebivali{te u Socijalisti~kojFederativnoj Republici Jugoslaviji, ako za{titu njegove li~nosti, prava i interesa nije osigu-rao organ dràve ~iji je on dràvljanin.

^lan 78.

Sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije isklju~ivo je nadleàn zaprogla{enje nestalog jugoslovenskog dràvljanina umrlim, bez obzira na to gdje je imaoprebivali{te.

Pred sudom Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije moè se po pravu So-cijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije dokazivati smrt stranog dràvljanina koji jeumro na teritoriji Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

2. Ostale odredbe^lan 79.

Za strana~ku i parni~nu sposobnost fizi~kog lica mjerodavno je pravo dràve ~iji jeono dràvljanin.

Ako strani dràvljanin nije parni~no sposoban po odredbi stava 1. ovog ~lana, a par-ni~no je sposoban po pravu Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, moè sampreduzimati radnje u postupku.

Zakonski zastupnik stranog dràvljanina iz stava 2. ovog ~lana moè preduzimati ra-dnje u postupku samo dok taj strani dràvljanin ne izjavi da sam preuzima vo|enje parnice.

Za strana~ku sposobnost stranog pravnog lica mjerodavno je pravo predvi|eno u~lanu 17. ovog zakona.


^lan 80.

Sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije prekinu}e postupak na zahtjevstranke ako je u toku spor pred stranim sudom u istoj pravnoj stvari i izme|u istih stranaka, i to:

1) ako je prvo pred stranim sudom pokrenut postupak po odnosnom sporu;2) ako je u pitanju spor za ~ije su|enje ne postoji isklju~iva nadle`nost suda Socija-

listi~ke Federativne Republike Jugoslavije;3) ako postoji uzajamnost.

^lan 81.

Za ocjenu nadle`nosti suda Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije od zna-~aja su ~injenice koje postoje u vrijeme u koje parnica po~inje te}i.

^lan 82.

Kad strani dràvljanin ili lice bez dràvljanstva koje nema prebivali{te u Socijalisti~kojFederativnoj Republici Jugoslaviji pokre}e parnicu pred sudom Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije, duàn je da tuènom, na njegov zahtjev, obezbijedi parni~ne tro{kove.

Tuèni je duàn da zahtjev iz stava 1. ovog ~lana stavi najkasnije na pripremnom ro-~i{tu, a ako pripremno ro~i{te nije odràno - na prvom ro~i{tu za glavnu raspravu prije ne-go {to se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, odnosno ~im je saznao da postoje pretpos-tavke za traènje osiguranja.

Osiguranje parni~nih tro{kova daje se u novcu, ali sud moè odobriti da se osiguranjedaje i u drugom pogodnom obliku.

^lan 83.

Tuèni nema pravo na osiguranje parni~nih tro{kova:1) ako u dràvi ~iji je dràvljanin tuìlac dràvljani Socijalisti~ke Federativne Repu-

blike Jugoslavije nisu du`ni da daju osiguranje;2) ako tuìlac uìva u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji pravo azila;3) ako se tu`beni zahtjev odnosi na potraìvanje tuìoca iz njegovog radnog odnosa

u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji;4) ako su u pitanju bra~ni sporovi ili sporovi o utvr|ivanju ili osporavanju o~instva

ili materinstva i ako je u pitanju zakonsko izdràvanje;5) ako je u pitanju mjeni~na ili ~ekovna tu`ba, protivtu`ba ili izdavanje platnog naloga.U slu~aju sumnje da li su dràvljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavi-

je, u smislu ta~ke 1. stava 1. ovog ~lana, du`ni da daju obezbje|enje u dràvi ~iji je dràv-ljanin tuìlac, obja{njenje daje savezni organ nadleàn za poslove pravde.

^lan 84.

Sud }e u rje{enju kojim se usvaja zahtjev za obezbje|enje parni~nih tro{kovaodrediti iznos obezbje|enja i rok u kome se obezbje|enje mora dati, a upozori}e tuìocana posljedice koje zakon predvi|a ako ne bude dokazano da je obezbje|enje dato u odre-|enom roku.


Ako tuìlac u odre|enom roku ne dokaè da je dao obezbje|enje za parni~ne tro{ko-ve, smatra}e se da je tu`ba povu~ena odnosno da je tuìlac odustao od pravnog lijeka akoje zahtjev za obezbje|enje stavljen tek u postupak povodom pravnog lijeka.

Tuèni koji je blagovremeno stavio zahtjev da mu tuìlac obezbijedi parni~ne tro-{kove nije duàn da nastavi postupak u glavnoj stvari sve dok se pravosna`no ne odlu~i onjegovom zahtjevu, a ako zahtjev bude usvojen - dok tuìlac ne poloì obezbje|enje.

Ako sud odbije zahtjev za obezbje|enje parni~nih tro{kova, moè odlu~iti da se pos-tupak nastavi i prije nego {to rje{enje o odbijanju postane pravosna`no.

^lan 85.

Strani dràvljani imaju pravo na osloba|enje od pla}anja parni~nih tro{kova poduslovima uzajamnosti.

U slu~aju sumnje u postojanje uzajamnosti, u pogledu osloba|enja od pla}anja par-ni~nih tro{kova, obja{njenje daje savezni organ nadleàn za poslove pravde.

Uzajamnost iz stava 1. ovog ~lana ne predstavlja uslov za ostvarivanje prava naosloba|anje od pla}anja parni~nih tro{kova, ako strani dràvljanin ima prebivali{te u Soci-jalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Lice bez dràvljanstva ima pravo na osloba|anje od pla}anja parni~nih tro{kova akoima prebivali{te ili boravi{te u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

IVPRIZNANJE I IZVR[ENJE STRANIH ODLUKA

1. Priznanje i izvr{enje stranih sudskih odluka^lan 86.

Strana sudska odluka izjedna~uje se sa odlukom suda Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije i proizvodi pravno dejstvo u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Ju-goslaviji samo ako je prizna sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

Stranom sudskom odlukom u smislu stava 1. ovog ~lana smatra se i poravnanje za-klju~eno pred sudom (sudsko poravnanje).

Stranom sudskom odlukom smatra se i odluka drugog organa koja je u dràvi u ko-joj je donesena izjedna~ena sa sudskom odlukom odnosno sudskim poravnanjem, ako senjome reguli{u odnosi predvi|eni u ~lanu 1. ovog zakona.

^lan 87.

Strana sudska odluka prizna}e se ako je podnosilac zahtjeva za priznanje uz tu odlu-ku podnio i potvrdu nadle`nog stranog suda, odnosno drugog organa o pravosna`nosti teodluke po pravu dràve u kojoj je donesena.

^lan 88.

Sud Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije odbi}e priznanje strane sudskeodluke ako povodom prigovora lica protiv koga je ta odluka donesena utvrdi da to lice ni-je moglo u~estvovati u postupku zbog nepravilnosti u postupku.


Naro~ito }e se smatrati da lice protiv koga je donesena strana sudska odluka nije mo-glo u~estvovati u postupku zbog toga {to mu poziv, tu`ba ili rje{enje kojim je zapo~et postu-pak nije bilo li~no dostavljeno, odnosno {to uop{te nije ni poku{ano li~no dostavljanje, osimako se na bilo koji na~in upustilo u raspravljanje o glavnoj stvari u prvostepenom postupku.

^lan 89.

Strana sudska odluka ne}e se priznati ako u odnosnoj stvari postoji isklju~iva nadle-`nost suda ili drugog organa Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

Ako tuèni traì priznanje strane sudske odluke koja je donesena u bra~nom sporuili ako to traì tuìlac, a tuèni se ne protivi, isklju~iva nadle`nost suda Socijalisti~ke Fe-derativne Republike Jugoslavije nije smetnja za priznanje te odluke.

^lan 90.

Strana sudska odluka ne}e se priznati ako je u istoj stvari sud ili drugi organ Socijalisti~keFederativne Republike Jugoslavije donio pravosna`nu odluku ili ako je u Socijalisti~koj Federati-vnoj Republici Jugoslaviji priznata neka druga strana sudska odluka koja je donesena u istoj stvari.

Sud }e zastati sa priznanjem strane sudske odluke ako je pred sudom Socijalisti~ke FederativneRepublike Jugoslavije u toku ranije pokrenuta parnica u istoj pravnoj stvari i me|u istim strankama, ito do pravosna`nog okon~anja te parnice.

^lan 91.

Strana sudska odluka ne}e se priznati ako je u suprotnosti sa Ustavom Socijalisti~keFederativne Republike Jugoslavije utvr|enim osnovama dru{tvenog ure|enja.

^lan 92.

Strana sudska odluka ne}e se priznati ako ne postoji uzajamnost.Nepostojanje uzajamnosti nije smetnja za priznanje strane sudske odluke donesene u bra-

~nom sporu i u sporu radi utvr|ivanja i osporavanja o~instva ili materinstva, kao i ako priznanje iliizvr{enje strane sudske odluke traì dràvljanin Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

Postojanje uzajamnosti u pogledu priznanja strane sudske odluke pretpostavlja se dok sesuprotno ne dokaè, a u slu~aju sumnje u postojanje te uzajamnosti, obja{njenje daje savezni or-gan nadleàn za poslove pravde.

^lan 93.

Ako je pri odlu~ivanju o li~nom stanju (statusu) jugoslovenskog dràvljanina trebalo poovom zakonu primijeniti pravo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, strana sud-ska odluka prizna}e se i kad je primijenjeno strano pravo ako ta odluka bitno ne odstupa odprava Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije koje se primjenjuje na takav odnos.

^lan 94.

Odluke stranih sudova koje se odnose na li~no stanje (status) dràvljanina dràve ~i-ja je odluka u pitanju priznaju se u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji bezpreispitivanja od strane suda po ~lanu 89. i ~l. 91. i 92. ovog zakona.


Ako nadle`ni organ Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije smatra da sestrana sudska odluka odnosi na li~no stanje (status) jugoslovenskog dràvljanina, takva odlu-ka, da bi bila priznata, podlijeè preispitivanju po odredbama ~l. 87. do 92. ovog zakona.

^lan 95.

Ako se strana sudska odluka odnosi na li~no stanje (status) stranaca koji nisu dràv-ljani dràve koja je donijela tu odluku, odluka }e se priznati samo ako ispunjava uslove zapriznanje u dràvi ~iji su dràvljani odnosna lica.

^lan 96.

Na izvr{enje strane sudske odluke primjenjuju se odredbe ~l. 87. do 92. ovog zakona.Podnosilac zahtjeva za izvr{enje strane sudske odluke, pored potvrde iz ~lana 87. ovog

zakona, treba da podnese i potvrdu o izvr{nosti te odluke po pravu dràve u kojoj je donesena.

2. Priznanje i izvr{enje stranih arbitra`nih odluka^lan 97.

Stranom arbitra`nom odlukom smatra se arbitra`na odluka koja nije donesena u So-cijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Strana arbitra`na odluka ima pripadnost dràve u kojoj je donesena.Stranom arbitra`nom odlukom smatra se i arbitra`na odluka koja je donesena u So-

cijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, pri ~ijem je dono{enju primijenjeno pravostrane dràve u pogledu postupka, ako to nije u suprotnosti s prisilnim propisima Socijalis-ti~ke Federativne Republike Jugoslavije.

Strana arbitra`na odluka iz stava 3. ovog ~lana ima pripadnost dràve ~ije je pravou pogledu postupka primijenjeno.

^lan 98.

Strana arbitra`na odluka priznaje se i izvr{ava ako je stranka koja traì priznanje iizvr{enje podnijela uz svoj zahtjev sudu:

1) izvornu odluku arbitraè ili njezin ovjeren prijepis,2) izvorni ugovor o arbitraì ili njegov ovjereni prijepis.Ako strana arbitra`na odluka ili ugovor o arbitraì odnosno njihovi ovjereni prijepi-

si nisu sastavljeni na jeziku koji je u slu`benoj upotrebi suda pred kojim se pokre}e postu-pak za priznanje i izvr{enje te odluke, stranka koja traì priznanje i izvr{enje odluke morapodnijeti njihov prijevod na tom jeziku, {to ga je obavila osoba za to ovla{tena.

^lan 99.

Priznanje i izvr{enje strane arbitra`ne odluke odbi}e se ako se utvrdi:1) da se po pravu Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije predmet spora ne

moè podvrgnuti arbitraì;2) da postoji isklju~iva nadle`nost suda ili drugog organa Socijalisti~ke Federativne

Republike Jugoslavije;


3) da bi priznanje ili izvr{enje odluke bilo u suprotnosti s Ustavom Socijalisti~ke Fe-derativne Republike Jugoslavije utvr|enim osnovama dru{tvenog ure|enja;

4) da ne postoji uzajamnost;5) da ugovor o arbitraì nije sklopljen u pismenom obliku odnosno razmjenom pisa-

ma, brzojava ili teleprinterskih saop{tenja;6) da ugovor o arbitraì nije pravovaljan;7) da stranka protiv koje se traì priznanje i izvr{enje odluke nije bila uredno obavi-

je{tena o imenovanju arbitra ili o arbitra`nom postuku, ili joj je iz nekog drugog razlogabilo onemogu}eno da se sluì svojim pravima u postupku;

8) da sastav arbitra`nog suda ili arbitra`ni postupak nisu bili u skladu sa odredbamaugovora o arbitraì;

9) da je arbitra`ni sud prekora~io granice svojeg ovla{tenja odre|ene ugovorom oarbitraì.

Ako u stranoj arbitra`noj odluci dijelovi {to se odnose na pitanja koja su bila pod-vrgnuta arbitraì mogu odvojiti od dijelova u kojima je sud prekora~io granice svojeg ovla-{tenja, dijelovi odluke u kojoj sud nije prekora~io granice svojeg ovla{tenja mogu se prizna-ti i izvr{iti;

10) da odluka jo{ nije postala kona~na i izvr{na za stranke ili ako je odluku poni{tio ili obus-tavio nadle`ni organ dràve u kojoj je donesena ili dràve na temelju ~ijeg prava je donesena;

11) da je izreka arbitra`ne odluke nerazumljiva ili proturje~na.

^lan 100.

Ako je pokrenut postupak za poni{tenje ili obustavu strane arbitra`ne odlukepred nadle`nim organom iz ~lana 99. ta~ke 10. ovog zakona, sud moè odgoditi rje{a-vanje zahtjeva za priznanje i izvr{enje te odluke, a na zahtjev vjerovnika odnosno du-`nika - takvu svoju odluku o odgodi moè uvjetovati time da du`nik poloì odgovara-ju}e osiguranje.

3. Postupak priznanja i izvr{enja stranih sudskih i arbitra`nih odluka^lan 101.

Za priznanje i izvr{enje stranih sudskih odluka i stranih arbitra`nih odlukamjesno je nadleàn sud na ~ijem podru~ju treba sprovesti postupak priznanja odno-sno izvr{enja.

Sud }e se ograni~iti na to da ispita da li postoje uslovi iz ~l. 86. do 100. ovog Zako-na, a ako smatra za potrebno, moè traìti obja{njenje kako od suda koji je donio odlukutako i od stranaka.

Protiv rje{enja o priznanju odnosno izvr{enju odluke stranke mogu izjaviti àlbu uroku od 15 dana od dana dostavljanja rje{enja.

O àlbi protiv rje{enja iz stava 3. ovog ~lana odlu~uje drugostepeni sud.Ako o priznanju strane odluke nije doneseno posebno rje{enje, svaki sud moè o pri-

znanju te odluke rje{avati u postupku kao o prethodnom pitanju, ali samo sa dejstvom zataj postupak.

Priznanje odluke stranog suda u stvarima koje se odnose na li~no stanje (status)ovla{ten je da traì svako ko za to ima pravni interes.


Glava VPOSEBNE ODREDBE

^lan 102.

Dràvljani Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije mogu u inostranstvu za-klju~iti brak pred ovla{tenim konzularnim predstavni{tvom ili diplomatskim predstavni{-tvom Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, koje vr{i konzularne poslove, akose tome ne protivi dràva u kojoj se nalazi predstavni{tvo Socijalisti~ke Federativne Repu-blike Jugoslavije ili ako je to predvi|eno me|unarodnim ugovorom.

Funkcioner koji rukovodi saveznnim organom uprave nadle`nim za vanjske poslo-ve odredit }e predstavni{tva Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije pred koojimase mogu u inostranstvu sklapati brakovi izme|u dràvljana Socijalisti~ke Federativne Re-publike Jugoslavije .

^lan 103.

Poslove starateljstva za jugoslovenske dràvljane koji se nalaze u inostranstvu vr{ikonzularno predstavni{tvo ili diplomatsko predstavni{tvo Socijalisti~ke Federativne Repu-blike Jugoslavije, koje vr{i konzularne poslove, ako se tome ne protivi dràva u kojoj senalazi predstavni{tvo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije, ili ako je to predvi-|eno me|unarodnim ugovorom.

^lan 104.

Dràvljaninu Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije moè u inostranstvusastaviti testament, po odredbama koje vaè za sastavljanje sudskog testamenta, konzularnopredstavni{tvo ili diplomatsko predstavni{tvo Socijalisti~ke Federativne Republike Jugosla-vije koje vr{i konzularne poslove.

^lan 105.

Konzularna predstavni{tva Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije ili diplomat-ska predstavni{tva Socijalisti~ke Federativne Republike Jugoslavije u inostranstvu koja vr{e kon-zularne poslove mogu vr{iti ovjeru potpisa, rukopisa i prijepisa u skladu sa me|unarodnim ugo-vorima i propisima zemalja prijema.

^lan 106.

Uvjerenje o saveznim, republi~kim i pokrajinskim propisima koji vaè ili koji su va-ìli u Socijalisti~koj Federativnoj Republici Jugoslaviji, radi njihove upotrebe pred organi-ma strane dràve, izdaje savezni organ nadleàn za poslove pravde.

U uvjerenju iz stava 1. ovog ~lana navodi se naziv propisa, datum kad je donesenodnosno kad je prestao da vaì i doslovni tekst odgovaraju}ih odredaba tog propisa.

Glava VIPRELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE

^lan 107.

Odredbe ovog zakona ne}e se primjenjivati na odnose koji su nastali prije stupanjana snagu ovog zakona.


law firm

Typewritten Text

enim odnosima («sl.listsfrj»,br.43/082 i 72/82 - 1645 «sl ... · za odnose iz stava 1. ovog...

Documents