er 121 2014 1031

Č etiri velika posla čekaju Europsku komisiju koju će voditi Jean-Claude Juncker. Ova

Komisija nastupa u trenutku kad se opet javlja nervoza zbog europske ekonomije. Globalno gledano, mnoge regije, kao i Amerika, rastu, a Europa se i dalje muči.

Luksemburžanin je najavio i ponovio da je njegov središnji prioritet borba protiv ne-zaposlenosti i rast. U tu svrhu najavio je in-vesticijski program od 300 milijardi eura, kombiniranih javnih i privatnih sredstava raspoređenih u tri godine. Cilj je mobilizacija postojećih sredstava i privlačenje novih, a na-čin da se to postigne jest dogovor o akciji sa svim državama članicama.

S nekima od njih novi predsjednik Komisije razgovarao je već ovo ljeto i podršku su mu dala dva važna socijalista, Matteo Renzi i François Hollande, ali rezerve su izrazili Njemačka, Nizo-zemska i Britanija. Brojni su i oni koji misle da je 300 milijardi vrlo malo i da bi, obzirom na cilj, mobilizirana sredstva trebala biti mnogo veća, oko bilijun eura.

Plan točno pokazuje stav novog predsjed-nika Komisije: napor za rast, ali bez novih zaduživanja. Govori se kako će se sredstva možda prikupiti iz stalnog kriznog fonda za

spas eura (ESM) i iz još nekih velikih projeka-ta, na primjer infrastrukturnog povezivanja zemalja članica. ESM ima na raspolaganju 80 milijardi, ali mogućnost zaduživanja do 500 milijardi.

Junckerov plan u djelo će provoditi potpred-sjednik EK-a Frans Timmermans. Još uvijek nemaju na stolu razradu, na primjer odnosa između privatnog novca i javnih sredstava, tj. europskih fondova, onih iz Europske inve-sticijske banke. EIB (koja nije do kraja dala

zeleno svjetlo) i EK trebali bi sastaviti radnu skupinu u kojoj će biti njihovi predstavnici i predstavnik svake zemlje članice. Jasno je da će Hrvatska, kad to bude aktualno, morati bio dio ovog projekta, podržavati ga, ali i poštivati. Više o ovom svom glavnom cilju nova Komi-sija trebala bi dati na uvid do kraja ove godine.

Da bi potaknula rast, nova Komisija oslanjat će se na velike trgovinske sporazume, zatim na digi-talni razvoj i na rušenje barijera na unutarnjem tržištu EU-a. Ovo zadnje predstavlja stalan napor, a mnogo toga, više nego se očekivalo, postigao je dosadašnji povjerenik Michel Barnier. Digitalni razvoj iz ruku jake Nizozemke Neelie Kroes prela-

zi jednako ambicioznom Guentheru Oettingeru. Znamo toliko da će Junckerovih planiranih 300 milijardi biti prvenstveno uloženo u energiju i digitalni razvoj, dakle, to će dati na važnosti G. Oettingeru, ali i Slovaku Marošu Šefčoviču, potpredsjedniku zaduženom za energiju.

J.-C. Juncker također želi da minimalni osobni dohodak bude obavezan u svakoj čla-nici, u čemu će također naići na vrlo velike prepreke.

Veliki trgovinski i partnerski transatlantski ugovor (TTIP) bit će, očekuje se, potpisan za vrijeme mandata ove Komisije. Glavna kontroverza TTIP-a jest da li će multinacio-nalke moći utjecati na pravosudne odluke u zemljama članicama i tako mijenjati politički pejsaž. J.-C.Juncker je protiv, ali jako je puno zagovornika.

Slijedi dilema oko forme i sadržaja ostanka Bri-tanije u EU-u. Junckerova Komisija bit će vjerojat-no spremna na mnoge ustupke kako bi se zadovo-ljio London, bez obzira što se Cameron borio da se Luksemburžanin ne imenuje.

Konačno, nova EK djelovat će u vrlo slože-noj međunarodnoj situaciji. To nije njena glav-na briga, ali utječe i strateški i dnevno. Strah od eskalacije u Ukrajini i razvoj te situacije, zatim zaoštreni odnosi s Rusijom, izravno će utjecati na rad Europske komisije u mnogim područjima, a ne samo onima koji se izravno tiču vanjske politike.

Juncker za investicije, borbu protiv nezaposlenosti i rast mobilizira 300 milijardi eura

EU dao jamstvo Rusiji da će joj Ukrajina ove zime platiti plin

Europske banke drže 879 milijardi eura nenaplativih kredita

Sporazum EU-a, Rusije i Ukrajine težak je ukupno 4,6 milijardi $, a osiguravaju ga zajednički EU i MMF str. 3

Među 13 velikih europskih banaka s najgorim rezultatima poslovanja čak četiri su talijanske str. 4

31. listopada 2014. Broj 121 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije ELEKTRONIČKI NEWSLETTER

REPORTEURO UŽIVO IZ

BRUXELLESA

Zna se samo to da će planiranih 300 milijardi eura biti prvenstveno uloženo u energiju i digitalni razvoj

NOVA KOMISIJA NASTUPA U TRENUTKU KAD SVE REGIJE SVIJETA OPET RASTU, SAMO SE EUROPA I DALJE MUČI

31. listopada 2014. Broj 121 / 2014. Izvješća iz institucija Europske Unije 2

EuroreportElektronički newsletterIzvješća iz institucija Europske Unije

Nakladnik: Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Trg N. Š. Zrinskog 7-810000 Zagreb

Urednici:Ines Sabalić (Bruxelles)[email protected]@numericable.be+00 32 497 11 80 94 (mob)+00 32 2 33 00 184 (tel)

Ratko Bošković (Zagreb)[email protected][email protected]+385 91 345 99 56 (mob)

Dizajner i grafički urednik: Goran Stančić[email protected]

Održavanje web stranice:Gorila IT Zagreb

Produkcija i marketing:Info iz Bruxellesa d.o.o.Ilica 169, 10000 Zagreb+385 1 3773 722 (tel/fax)

Euroreport je besplatna internetska publikacija namijenjena svim građanima i poslovnim ljudima. Izlazi jednom tjedno. Stavovi izneseni u newsletteru su isključivo stavovi autora i uredništva, i nisu službeni stavovi Ministarstva vanjskih i europskih poslova niti Vlade RH.

Tekstove iz newslettera je dopušteno prenositi i newsletter je dopušteno slati dalje drugim osobama.

impressum

Barrosov tim glasnogovornika i drugih diplomata, oprašta se od briselskih dopisnika.

fotografijatjedna

EUROREPORT


O čekivanja od nove Komisije velika su jer je novi predsjednik EK-a J.-C. Juncker vrlo

iskusan političar “koji poznaje sve i svi pozna-ju njega”. Nema sumnje, ova će Komisija biti obilježena ne samo njegovim potezima nego i njegovim osebujnim stilom, vrlo različitim od Barrosovog. Osim što nije impresioniran velikim svjetskim i europskim akterima, de-taljno poznaje mnoge dosjee, posebno financi-je i euro, te mnoge zemlje EU-a. Snaga mu je

umijeće sklapanja kompromisa, ali tako da se ne unište linije preko kojih se ne prelazi.

Juncker je komunikativan i jednostavan u na-stupu, ali nekad se izražava dramatično. Tako je u nastupu pred Europskim parlamentom rekao da je uvjeren da ova, njegova Komisija, ima “zadnju šansu”. “Ili ćemo uspjeti i približiti građane ideji Europe, te dramatično smanjiti nezaposlenost i dati perspektivu mladima, ili ćemo propa-sti. Želim iskoristiti ovu šansu da pokrenemo Europu”, rekao je, makar mnogi misle da kriza nije tolika da bi opravdala tako snažne riječi.

Tim Jean-Claudea Junckera istaknuo je glavne naglaske iz plana svog predsjednika, naglaske koji bi trebali vrijednosno i programatski obi-lježiti njegov mandat. Na prvom mjestu je da Juncker želi “Uniju posvećenu demokraciji i reformama, koja je na usluzi građanima, a ne obratno. Želim raditi u Uniji koja će ispunja-

vati obećano”.Nastavlja se, prema tekstu koji je potpisao J.-

C. Juncker:• Moj glavni prioritet jest da ljudi nađu po-

sao pa ću predstaviti “Paket za zapošljavanje, rast i ulaganja” koji bi trebao generirati 300 milijardi eura u naredne tri godine;

• Malo i srednje poduzetništvo kičma je naše ekonomije, i ono zapošljava 85 posto građana Europe. Moramo ga osloboditi nepotrebnih propisa i papirologije;

• U svačijem je interesu da se energija ne upo-trebljava u političke svrhe. Europa mora stati na svoje noge, koordinirati infrastrukturu i ujediniti se u pregovoračkom bloku;

• Želim odgovoran i uravnotežen trgovinski sporazum s Amerikom, ali neću žrtvovati si-gurnost, zdravlje, društvene standarde, zaštitu podataka i našu kulturu na oltar slobodnog tržišta;

• Trebamo solidarnost u pitanjima imigraci-je. Pojačat ću suradnju s trećim zemljama kako bi pojačali borbu protiv ilegalne imigracije, a podržat ću politiku legalne migracije u cilju toga da Europa bude primarno odredište za dolazak talenata;

• Uvjeren sam da se Unija mora dalje inte-grirati, ali da ne trebaju svi ići istom brzinom;

• Ravnopravnost spolova nije luksuz nego politički imperativ koji bi trebao biti svima očigledan.

Novi predsjednik EK-a također će nastojati komunicirati s javnošću što manje komplicira-no i tehnički.

Posljednji potez Barrosove komisije bio je trilateralni dogovor EU-Ukrajina-Rusija. Njime su europskim zemljama koje se snabdijevaju preko Ukrajine osigurani topli radijatori ove zime.

Postojala je opasnost da radijatori ostanu hladni, a J. M. Barroso se očigledno želio oprostiti nekim opipljivim uspjehom. Oko 30 posto cjelokupne europske opskrbe plinom stiže iz Rusije, a 15 posto dotiče preko Ukrajine.

Srž dogovora jest da je EU jamac za ukrajinske troškove kupnje plina. Pregovori su trajali nekoliko mjeseci i zaključeni su pristankom sviju da Ukrajina plati 378 dolara za tisuću prostornih metara plina do kraja godine i 365 dolara u prvom kvartalu 2015. Cijeli financijski paket sastoji se od skoro 4,6 mili-jarde dolara, a osiguravaju ga zajednički MMF i EU.

Da bi plin ponovo potekao Ukrajina mora hitno uplatiti 1,45 milijardi dolara duga, zatim 760 milijuna dolara akontacije za mjesec studeni, a naredna rata od 1,65 milijardi mora biti uplaćena do kraja 2014. godine. Za vrijeme dok je Rusija nije snabdijevala Ukrajina se djelomično grijala jer je plin kupljen u Rusiji bio upućivan u Ukrajinu preko Slovačke. Ovaj dogovor vrijedi do kraja travnja, kad će se morati sklopiti novi.

Nova, Junckerova komisija započela je svoj mandat koji će trajati do 31. listopada 2019.

godine. Komisija započinje mandat prema rasporedu, makar po svim službama još traje tranzicija između starog Barrosovog i novog Junckerovog tima. Povjerenici koji su ostali i u novom sastavu uglavnom u svoje nove kabine-te povlače provjerene kadrove. Neki su, pogoto-vo u servisu za odnose s medijima, koji je mak-simalno srezan, ostali bez stalnog angažmana. Oni su, međutim, fonctionaires, što znači da su im radna i druga prava maksimalno zajamčena.

Sad je trenutak i kad se novi ljudi ubacuju u Komisiju na višim i visokim pozicijama. Dosad je iznimno važna osoba, siva eminencija, bila glavna tajnica EK-a Irkinja Catherine Day. Ne na istoj poziciji, ali od sada će druga osoba u svemu biti Nizozemac Frans Timmermans. Možemo reći i da je nova Komisija politički dvoglava, ili dvoroga, jer je Luksemburžanin demokšćanin, a Timmermans socijaldemokrat. Nikad dosad to nije bio slučaj.

Ova tranzicija Komisije teža je nego pret-hodne jer se uvodi nova struktura rada pa kadrovima Komisije nije još jasna podjela niti preklapanje odgovornosti. Primjer za to jest da će povjerenik za ekonomiju P. Moscovici i pot-predsjednik za ekonomski razvoj J. Kaitanen u utorak predstaviti nove “Jesenske ekonomske prognoze”, jedan od tri najvažnija ekonomska dokumenta koje godišnje sprema briselsko eu-ropsko izvršno tijelo.

Francuz i Finac, posve različitih shvaćanja o tome kako EU treba riješiti ekonomsku krizu, gurnuti su da surađuju i nađu zajednički jezik. To do sada nije bio slučaj, i nije sigurno da će imati pravi uspjeh. Moglo bi se završiti na ve-likoj briselskoj boljci, a to je kompromis koji se zasniva na najmanjem zajedničkom nazivniku, što znači da neće biti pravog napretka.

EU dao Rusiji garanciju da će joj Ukrajina platiti plin

Teška tranzicija nove Komisije

Juncker je komunikativan i jednostavan u nastupu, ali nekad se izražava dramatično

Drugi čovjek Komisije u svemu od sada će biti Nizozemac Frans Timmermans

‘Želim Uniju koja ispunjava obećanja’GLAVNI NAGLASCI IZ PLANA RADA J.-C. JUNCKERA

BARROSO SE OPROSTIO S KOMISIJOM USPJEŠNIM DOGOVOROM O RUSKOM PLINU

UVODNIK

© E

U


Europska centralna banka (ECB) u nedjelju 26. listopada objavila je rezultate dubinske provjere financijskog zdravlja 130 najvećih

europskih poslovnih banaka pa je stručna javnost tako mogla sa-znati da zadnjega dana prošle godine adekvatni jamstveni kapital nije imalo čak 25 europskih banaka. Tim bankama nedostajalo je 25 milijardi eura kapitala dok je ukupno u svih 130 banaka prona-đeno dodatnih 136 milijardi eura plasmana koje dužnici nisu ured-no vraćali, odnosno, plasmana koji bankama nisu donosili prihod.

Kako je ECB priopćio u nedjelju, bankovni stress-test bio je „rigorozna provjera europskog ‘Mehanizma zajedničkog nadzora’ banaka koji će se početi primjenjivati u studenome“. Taj postupak „pokazao je visoku razinu transparentnosti, kozistentnosti i jednakog postupanja prema svima“.

Provjera stanja banaka sastojala se od provjere kvalitete finan-cijske imovine te stres-testa, predviđanja ponašanja bankovnih

bilanci u slučaju pogoršanja ekonomskog okruženja. Dvanaest od 25 banaka za koje je ustanovljeno da nemaju adekvatan jamstveni kapital već je u 2014. povećalo kapital za 15 milijardi eura, a ostale to tek moraju učiniti u idućih devet mjeseci.

Ispitivanje kvalitete plasmana otkrilo je da je vrijednost imovine

banaka u njihovim knjigama trebalo umanjiti za 48 milijardi eura, dok je primjena standardne definicije neprihodujućih plasmana (koji su u kašnjenju s otplatom dulje od 90 dana ili su u oglusi) po-kazala da nenaplative kredite banke trebaju povećati za 136 milijar-di eura, ukupno na 879 milijardi.

Bankama je lani manjkalo 25 milijardi eura kapitala, a 879 milijardi eura plasmana ne mogu naplatiti

ŠTO JE OTKRIO NOVI STRES-TEST 130 NAJVEĆIH EUROPSKIH BANAKA

Ozdravljenje talijanskih banaka sprečava neobična vlasnička struktura koju kontroliraju lokalni političari

UBI INTESA

UNICREDIT MEDIOBANCA

4,9%

2,2%

9,7%

4,9% 4,25%

3,3%

2,2%

5%1,9%

5,2%

2,9%

2,1%

3,5%

2,5%

2,7%5,1%

2,2%

8,8%

3%

13,2%

4,9%

7%

3,5%

2,2%2,06%

2,95%

2%

2,4%

2,6%

2,2%

2,15%

5%

ISPREPLETENO VLASNIŠTVO U TALIJANSKIM BANKAMA (udjeli veći od dva posto)

Izvor: Bruegel


Europska komisija usvojila je Partnerski sporazum s Hrvatskom koji sadrži stra-

tegiju za optimalno korištenje novca europ-skih strukturnih i investicijskih fondova u Hrvatskoj. Sporazum otvara put za ulaga-nje 8,6 milijardi eura u okviru kohezijske politike u programskom razdoblju 2014. do 2020. godine. Uz to, za Hrvatsku je EU izdvojio i dvije milijarde eura za ruralni razvoj te 252,6 milijuna eura za ribarstvo i pomorski sektor. Tim povodom Komisija je na svojim internetskim stranicama objavila i nekoliko pozitivnih primjera dosadašnjeg ulaganja novca u sklopu kohezijske politike prema Hrvatskoj.

Pet je europskih strukturnih i investicijskih fondova. To su Europski fond za regionalni ra-zvoj, Europski socijalni fond, Kohezijski fond, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo i Eu-ropski poljoprivredni fond za ruralni razvoj. Od spomenutih 8,6 milijardi iz kohezij-ske politike 5,84 milijarde namijenjeno je

hrvatskim slabije razvijenim regijama. Za programe Kohezijskog fonda alocirano je 2,56 milijardI, 146,1 milijun za europsku teritorijalnu suradnju te 66,2 milijuna za Inicijativu za zapošljavanje mladih. Europ-ski socijalni fond (ESF) u Hrvatskoj će po-trošiti najmanje milijardu i pol eura.

Hrvatske vlasti stekle su vrijedno iskustvo u upravljanju novcem fondova EU-a u okvi-rima pretpristupnih IPA programa, podsje-ća Europska komisija. Regionalna i lokalna tijela koristila su sredstva IPA-e da bi razvili nove vrste projekata u području transporta, okoliša, poduzetništva i istraživanja, antici-pirajući provedbu Unijina acquisa.

Europski fondovi razvijaju u Hrvatskoj tehnološke inkubatore, ali i dječje vrtiće i kolače od višnje maraske

USPJEŠNE PRIČE DOSADAŠNJE KOHEZIJSKE POLITIKE EUROPSKE UNIJE U HRVATSKOJ

Nama u Hrvatskoj posebno je zanimljivo da su od 13 bana-ka s najgorim poslovanjem čak četiri talijanske, budući da talijan-sko bankarstvo dominira i u Hrvatskoj. Među te četiri, doduše, nisu Intesa i UniCredit, većinske vlasnice Privredne i Zagrebačke banke, no ukupni su rezultati talijanskog bankarstva zabrinjava-jući, kao i „incestuozna“ vlasnička struktura koja otežava njegovo ozdravljenje.

Talijanske banke koje se moraju dokapitalizirati za ukupno najmanje 3,31 milijardu eura su Banca Monte dei Paschi di Siena (MPS), Banca Ca-rige, Banca Popolare di Vicenza i Banca Popolare di Milano.

Nakon objave njihovih problema u nedjelju, u ponedjeljak je ci-jena dionice MPS-a na Milanskoj burzi pala 21,5 posto, a Banke Carige 17 posto (na samo 8 eurskih centi!). A najgore je pritom što su problemi talijanskog bankarstva poznati dugo vremena, a malo je toga učinjeno da se otklone, kako je u svojoj analizi ustvrdio bri-selski think-tank Bruegel („Monday blues for Italian banks“).

Ponajprije, talijanske su banke među svim europskim najviše izložene domaćim državnim obveznicama, a posljednje tri godine ta se njihova izloženost, unatoč svim lošim iskustvima s takvim po-slovanjem, još povećala. Jedini izuzetak je UniCredit.

Drugi krupni problem talijanskog bankarstva je njegova niska profi-tabilnost. Nakon što su se banke u drugim europskim zemljama, čak i u Španjolskoj, oporavile od krize i vratile u „zeleno“, talijansko bankar-stvo u cjelini nastavilo je gomilati gubitke pa mu je tako prosječni prinos na kapital u zadne tri godine oko minus dva posto.

Jedan od razloga za to je i relativno visoka kamata koju talijanske banke plaćaju na depozite stanovništva, a drugi visoki troškovi i

neučinkovito poslovanje, primjerice, prevelika koncentracija ban-kovnih podružnica. Zdravijem bankarstvu u Italiji ne ide na ruku niti trajanje sudskih postupaka (podjednako kao i u Hrvatskoj, ako ne i gore).

Jedno od rješenja za talijansko bankarstvo bila bi i konsolidacija, no nju sprečava vrlo neobična vlasnička struktura koju efektivno kontroliraju lokalni političari. To govori da smislena reforma ta-lijanskog bankarstva nije moguća bez dubokog restrukturiranja talijanskih vlasti. Možda otkrića europskog bankovnog stres-testa pomognu da se ta situacija promijeni, nadaju se u Bruegelu.

Od 13 velikih europskih banaka s najgorim poslovanjem čak četiri su talijanske

Hrvatske vlasti stekle su vrijedno iskustvo u upravljanju novcem fondova EU-a već u pretpristupnim IPA programima

PROSJEČNI POVRAT NA KAPITAL BANAKA 2010.-2013.

Francuska Njemačka Španjolska Italija

8,0

7,0

6,0

5,0

4,0

3,0

2,0

1,0

0,0

-1,0

-2,0

-3,0


događanjaTALIJANSKO PREDSJEDNIŠTVO EUizdvajamo:

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)28. listopada, Bruxelles

Suzbijanje diskriminacija zbog spolne orijentacije ili rodnog identiteta28. listopada, Bruxelles

Europska unija je zasnovana na vrijednostima jednakosti i nediskriminacije. Kroz svoje politike, bori se protiv svih oblika diskriminacije, uključujući i onu temeljenu na spolnoj orijenta-ciji ili rodnom identitetu. Iako je tijekom proteklog desetljeća postignuto mnogo, strah, izolacija i diskriminacija LGBTI osoba ostaje važnim razlogom za zabrinutost širom EU

Talijansko predsjedništvo Vijeća EU u suradnji s Agencijom EU za temaljna prava (FRA) i Generalnim tajništvom Vijeća organi-zira ovu jednodnevnu konferenciju na visokoj razini

Sastanak Vijeća za okoliš (ENVI)28. listopada, Luxembourg

Vijeće za okoliš (ENVI) se bavi pitanjima vezanim uz zaštitu, očuvanje i poboljšanje kvalitete okoliša kroz učinkovito kori-štenje dostupnih prirodnih resursa. ENVI je posebno zaduženo za energiju, štetne emisije u transportu, kvalitetu i sigurnost vode i hrane. Vijeće se na međunarodnom planu bavi globalnim izazovima, poput klimatskih promjena

COREPER II30. listopada, Bruxelles

Sjednica Odbora za politiku i sigurnost (PSC)30. listopada, Bruxelles

EUROPSKA KOMISIJAizdvajamo:

Opća i pješačka sigurnost27. – 28. listopada, Bruxelles

Europska komisija (DG za poduzetništvo i industriju, održivu mobilnost i jedinica za automobilsku industriju) naručila je od Britanskog laboratorija za istraživanja transporta (TRL) studiju o koristi i ostvarivosti Spektra nvih tehnologja neregulira-nih mjera na području sigurnosti putnika u vozilima i zaštite ranjivih korisnika prometnica. U studiji su prikupljene infor-macije o vjerojatnoj ostvarivosti, troškovima i koristi za više od 50 mogućih mjera koje se razmatraju za uključivanje u slijedeću fazu Opće sigurnosne regulative i zakonodavstva o sigurnosti pješaka. Predložene potencijalne mjere su grupirane po temama:• aktivna sigurnost• putnici u vozilima i pješaci• troškovi sudara• vozački međusklop i ometanje• sustavi goriva

Primjerice, dva centra za gospodare-nje otpadom sagrađena su u Kaštijunu i na Marišćini. Sustavi za opskrbu vodom i pro-čišćavanje otpadnih voda u Kninu, Sisku, Poreču i Osijeku povećat će dio populacije priključen na javnu kanalizacijsku mrežu i povećati kvalitetu pitke vode. BIOCentar u sklopu Sveučilišta u Zagrebu osigurat će istraživačku i poslovnu infrastrukturu te ek-spertna znanja u biotehnologijama za mala i srednja poduzeća. Obnova i poboljšanje in-frastrukture u blizini zagrebačkog Glavnog željezničkog kolodvora omogućit će lakši i brži tok prometa vlakova kroz tu postaju...

Evo i priča o uspješnim ulaganjima Europ-skog fonda za regionalni razvitak (ERDF).

U suvremeni sustav za obradu otpadnih voda u Slavonskom Brodu, na koji će se priključiti 9950 stanovnika, Kohezijski je fond uložio 15,3 mili-juna eura. Projekt će pomoći u zaštiti okoliša i postizavanju europskih ekoloških standarda.

Centar za komercijalizaciju i inkubaciju bioznanstvenih tehnologija BIOCentar na Kampusu Borongaj Sveučilišta u Zagrebu sagrađen je sa 13,9 milijuna eura učešća ERDF-a. Zadaća mu je da razvije kapacite-te za transfer i primjenu u industriji otkrića

do kojih dođu fakulteti i javni istraživački instituti.

Sa 496.800 eura ERDF je potpogao pro-izvodnju prehrambenih proizvoda i prera-đevina od višnje maraske, za koju Komisija kaže da je vrsta kisele Morello višnje, a one koje se uzgajaju na hrvatskoj obali, osobito u okolici Zadra, smatraju se najboljima na

svijetu zbog njihova reskog okusa i tamnog crvenog soka. Projektom se žele stvoriti novi proizvodi od maraske, osvojiti nova tržišta za to hrvatsko voće te stvoriti nove prilike za zapošljavanje lokalnog stanov-ništva.

Komisija ističe i dva programa Europskog socijalnog fonda. Prvim programom je Fond sa 149.000 eura sufinancirao poboljšavanje izgleda za zapošljavanje visokoobrazovanih, a dugotrajno nezaposlenih u Osiječko-baranj-skoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Potpore se daju za poduzetništvo te stjecanje osobnih i informatičkih vještina.

Sa 94.551 eurom ESF je potpomogao za-pošljavanje odgojitelja u dječjim vrtićima koji u gradu Pleternici žele brinuti za djecu zaposlenih roditelja. Program je osigurao trening i radno iskustvo za 225 mladih osoba u planiranju i vođenju novih skupina djece.

Višnje koje se uzgajaju na hrvatskoj obali, osobito u okolici Zadra, EU smatra najboljima na svijetu


događanja• sigurnost teretnih vozila

• inteligentni transportni sustavi

Predstavljanje knjige „Um i tijelo Europe: novi narativ“ Umjetnici, znanstvenici i intelektualci će 28. listopada u Bru-xellesu, uz sudjelovanje predsjednika Europske komisije José Manuela Barrosa predstaviti knjigu „Um i tijelo Europe: novi narativ“. Nakon objavljivanja konačne deklaracije ranije ove godine u Berlinu, ova knjiga predstavlja novi korak u imple-mentaciji projekta „Novi narativ za Europu“, kojemu europski umjetnici, znanstvenici i intelektualci pridonose od 2013.

Na ovom događaju bit će predstavljeni sudionici projekta, a bit će održana i umjetnička predstava, te prezentacija rezultate kampanje socijalnih medija temeljene na ‘Deklaraciji o umu i tijelu Europe’

EUROPSKI PARLAMENTizdvajamo:

27. listopada – 2. studenog, Bruxelles

Slijedeći tjedan ostavljen je zastupnicima za rad u njihovim izbornim jedinicama ili za obavljanje posjeta u sklopu delegacija

Parlamentarne delegacije koje vode Andrej Plenković (EPP, HR) i Michael Gahler (EPP, DE), koje sudjeluju kao promatrači na iz-borima za ukrajinski i tuniski parlament, koji se održavaju ovog vikenda, predstavit će svoje zaključke u Kijevu u ponedjeljak, te u Tunisu u utorak

Predsjednik EP Martin Schulz prisustvovat će u ponedjeljak službenom oproštaju dosadašnjeg predsjednika Europske komisije José Manuela Barrosa. U srijedu će se Schulz susresti s gradonačelnicima dva talijanska grada koji su bili žrtve naci-stičkog terora, Mauriziom Veronom iz Marzabotta i Roma-nom Franchijem iz Sant’Anna di Stazzema. Predsjednik EP će takpđer u srijedu primiti Cesarea Zucconija, generalnog tajnika humanitarnog pokreta Zajednica Sant’Egidio

KONFERENCIJE I PREDAVANJAizdvajamo:

Ključni strukturni problemi ruskog gospodarstva: što učiniti s njima?27. listopada, Bruxelles

Politički dijalog iz serije „Promišljanje Europe“. Rusko gospo-darstvo već neko vrijeme stagnira, vrijednost rublja u stalnom je padu, kao i cijena nafte, a Rusija je dodatno izložena sankcijama Zapada zbog aktivnosti u Ukrajini. Ekonomski analitičari tvrde da su problem ruskog gospodarstva dublji i strukturne prirode. Sudionici ovog panela pokušat će naći odgovor na pitanje kakve

posljedice to može imati na europsku i globalnu ekonomiju Govornici: Steven Blockmans, glavni istraživač i voditelj CEPS-ove jedinice za vanjsku politiku EU; Birgit Hansl, voditeljica programa i glavna ekonomistica za Rusku Federaciju, Svjetska banka

Centar za europske političke studije (CEPS)

Post – summit briefing27. listopada, Bruxelles

Istaknuti stručnjaci i znanstvenici, te predstavnici medija ko-mentirat će rezultate prošlotjednog sastanka na vrhu Europskog vijeća. Središnje teme summita bila su pitanja energije i klimat-skih promjena, te novih europskih politika koje se bave ovim problemima

Govornici: Janis A. Emmanouilidis, direktor studija, EPC; Doru Frantescu, suosnivač i direktor, VoteWatch Europe; Christian Oliver, glavni dopisnik za pitanja energije i okoliša, Financial Times; Fabian Zuleeg, glavni direktor, EPC

Centar za europsku politiku (EPC)

Seminar o prikupljanju informacija otvorenog koda (OSINT)27. – 29. listopada, Bruxelles

Ovaj trodnevni seminar daje opći uvod u disciplinu prikupljanja ‘open source’ informacija (OSINT). Sudionici će naučiti kako prepoznati svoje obavještajne potrebe, te steći alate i poznavanje izvora za širenje zbirke podataka. Po završetku tečaja, sudionici će steći sposobnost da:• prepoznaju i upravljaju svojim obavještajnim potrebama• poprave kvalitetu, preciznost i važnost rezultata pretrage• automatiziraju prikupljanje podataka s interneta i društvenih

medija• izgrade osobni nadzorni sustav kao podršku strategiji i procesu

donošenja odluka• unaprijede zaštitu privatnosti, anonimnost i sigurnost• organiziraju podatke kako bi identificirali nedostatke u znanju

i proveli učinkovitu analizu Predavač: Chris Pallaris, direktor i glavni konzultant za i-oba-vještajnu djelatnost pri GGI, instruktor u NATO školi u Obe-rammergau i u NATO centru za izvrsnost i obranu od terorizma u Ankari

Institut za globalno upravljanje (GGI)

Mladi i poduzetništvo: kako premostiti jaz?28. listopada, Bruxelles

EPC organizira četiri posebna sastanka radnih grupa o zapo-šljavanju mladih, u okviru teme ‘Zapošljavanje mladih – put k boljim izgledima zaposlenosti mladih ljudi“. Diskusije koje će voditi sudionici ovih sastanaka rezultirat će stručnom publikaci-jom, koja će biti temelj za konferenciju na visokoj razini zakaza-nu za 2015. godinu

Govornici: Judith James, direktorica za strateške projekte, Sveučilište Swansea; Francis Greene, profesor malog poduzetniš-tva, Sveučilište u Birminghamu; Riccardo Aguglia, EIF glavni direktor za investicije, Europska investicijska banka; Mario Tarouca, direktor za javne poslove, JADE; Daniel Gjokjeski,


događanjakreativni direktor FutureLab Europe; Ton Wilthagen, Sveučili-šte Tilburg


8. konferencija o izvrsnosti u upravljanju talentima28. – 29. listopada, Bruxelles

Kompanije već duže vrijeme znaju da uspjeh ovisi o tri stvari: zadržati dobre kadrove, držati ih zaposlenim i produktivnima, te razumjeti da ta dva cilja nisu identični. Tajna leži u stvaranju niza sustava (rad, kultura, fleksibilnost, te društvena i zajednič-ka svrha) koji talentima pomaže u stjecanju iskustva i olakšava pojedincima da se stalno iznova mobiliziraju na izvršenju zadataka

Globalna integracija i lokalna optimizacija su spojeni ciljevi koji se mogu ostvariti kroz globalne tehnološke platforme, ispravno dodjeljivanje uloga i definiranje procesa. Globalna dosljednost i standardi osiguravaju učinkovitost i obim; lokalna fleksibilnost pokreće motivaciju, rast i angažman uposlenika. Oboje je nužno za razvoj organizacije ljudskih resursa koje globalno odgovara svrsi

Lista govornika obuhvaća istaknute stručnjake iz sfere visokog poduzetništva poput glavnog direktora za talente – Philips, globalnog direktora za talente – Bombardier, direktora za dovođenje talenata – DSM, bivšeg glavnog direktora za inovacije – eBay, direktora za globalno zapošljavanje brand managera – Ferrero i dr.

Teneo Meetings

Godišnja ECMI konferencija: pet godina unapred – novi akcijski plan za europska financijska tržišta?29. listopada, Bruxelles

Godišnja konferencija Europskog instituta za kapitalna tržišta (ECMI) je jedan od najvažnijih događaja koji okuplja političare, znanstvenike i međunarodne stručnjake kako bi raspravljali o izazovima za politike integracije europskih kapitalnih tržišta i globalne financijske reforme. Ovogodišnja konferencija razma-tra opcije za zaustavljanje financijske dezintegracije i ponovo pokretanje novog plana reformi za europska kapitalna tržišta. Na konferenciji će se procijeniti utjecaj financijskih reformi na integraciju europskih financijskih tržišta, čemu će na seriji pane-la pridonijeti brojni prisutni međunarodni stručnjaci. Konferen-cija se sastoji od četiri sjednice s uvodnim govorima i prezentaci-jama, nakon čega će biti održane debate uz sudjelovanje publike. Neke od tema ove konferencije su:• makroekonomski i institucionalni pregled – zaustavljanje

financijske dezintegracije• zakon i financije – regulativa u vrijeme neizvjesnosti: utjecaj

reformi na likvidnost• tržišna mikrostruktura – prebrzo i prenaglo? budućnost tržiš-

ne mikrostrukture i njezina uloga u paneuropskoj arhitekturi

financijskih tržišta• pristup financijama – crowdsourcing: ‘demokratizacija’ finan-

cija? Govornici: Eric Budish, profesor ekonomskih znanosti, Chicago Booth School of Business; Mathias Dewatripont, viceguverner Narodne banke Belgije; Barry Eichengreen, profesor američke povijesti i institucija, Sveučilište Cambridge; Dan Marom, koau-tor knjige “Crowdfunding revolucija”, poduzetnik, konzultant i istraživač; Katharina Pistor, Michael I. Sovern profesorica prava, Columbia Law School; Thomas Wieser, radne grupe Eurogrou-pe i gospodarskog i financijskog odbora, Vijeće EU

Centar za europske političke studije (CEPS)

Ekonomija vodoprivrede: od teorije do prakse29. listopada, Bruxelles

Konferencija o raspolaganju vodama koju organiziraju radna grupa ‘Blue Gold’ i EPC. Teme ovog sastanka koji okuplja vrhunske stručnjake s područja gospodarenja vodnim resursima, znanstvenike i političare na europskoj i nacionalnoj razini bit će:• financiranje boljeg upravljanja vodom: određivanje cijene

usluga i drugi ekonomski instrumenti• inovacija kao pokretač rasta i konkurentnosti: razumijevanje

koristi boljeg upravljanja vodama Govornici: Xavier Leflaive, direktor jedinice za vode, odsjek za okoliš, OECD; Maria Salvetti, voditeljica projekta, poslovna škola Sorbonne; Jacques Labre, voditelj radne grupe za ekono-miju, EurEau (Europska federacija nacionalnih udruga vodnih službi); Tony Harrington, direktor za okoliš, vodoprivreda Wa-lesa, Vode UK; Sameer Safaya, izvršni direktor Water Footprint Network; Lukasz Latala, jedinica za vode, DG za okoliš (DG ENV), Europska komisija


Između Istoka i Zapada – Republika Moldavija i tranjsdnjestrijski sukob30. listopada, Bruxelles

Stručni okrugli stol na kojem će istaknuti poznavaoci karpatske regije, političari i diplomati, te visoki službenici institucija EU raspravljati o europskim perspektivama Moldavije, napetosti u odnosima sa samoproglašenom Transdnjestrijom i odrazima rata u Ukrajini na krizno žarište u Moldaviji

Govornici: Ion Costaş, bivši ministar unutarnjih poslova i obrane Republike Moldavije; Mihai Gribincea, veleposlanik Re-publike Moldavije u Belgiji; Nadiya Tsok, zamjenica šefa Misije, Misija Ukrajine pri Europskoj uniji; Claudia Miller, bilaterala Istočno partnerstvo, Europska služba vanjskih poslova; Arno-ldas Pranckevičius, savjetnik, Istočno partnerstvo i Europska susjedska politika za Istok, Ured predsjednika Europskog parla-menta; Vladimir Socor, Zaklada Jamestown



KOMISIJA POSLALA POMOĆ GVINEJIEuropska komisija poslala je u Gvineju 14 ambulatnih vozila za prijevoz oboljelih od ebole. To je treća pošiljka humanitarne pomoći koju EK šalje u Gvineju. Pomoć je vrijedna milijun eura.

EU POKRENULA SPOR S RUSIJOM OKO CARINAEuropska unija zatražila je konzultacije s Rusijom oko uvoznih carina na papir i papirnate proizvode, hladnjake i palmino ulje. To je prvi korak u proceduri rješa-vanja sporova unutar Svjetske trgovinske organizacije (STO). Kad se učlanila u

STO Rusija se obvezala da će svoje uvozne carine držati ispod razine navedene u prija-mnom dokumentu, ali nastavila je cariniti proizvode iz raznih sektora jače nego što je dogovoreno, a to je i danas slučaj s nekim proizvodima za koje je EU zainteresiran. EU sada nastoji započeti službene konzul-tacije s ruskom vladom, a ako to ne urodi plodom, STO će osnovati posebno vijeće koje će presuditi u tom sporu.

ULRIKE LUNACEK TRAŽI ISTINU O EULEX-uUlrike Lunacek, izvjestiteljica EP-a za Kosovo, rekla je da optužbe tužiteljice

Marie Bamieh bacaju sjenu na ugled misije EULEX-a na Kosovu. Britanska tužiteljica izjavila je da u EULEX-u, a to je najveća i najznačajnija misija EU-a, ima korupcije. Austrijska Zelena tvrdi da je ugled cijele vanjske politike EU-a u pitanju i da se zato ovi navodi moraju istražiti. Sumnja se da su kadrovi EULEX-a bili povezani s korupcijom na visokoj političkoj razini na Kosovu, a jedan od glavnih ciljeva EULEX-a je jačanje pravosuđa. Ulrike Lu-nacek pozvala je novu visoku predstavnicu za vanjsku politiku i sigurnost Mogherini da dođe u EP i pred zastupnicima objasni pozadinu slučaja.

ukratko

er 121 2014 1031

Documents