esipp program edukacije roditelja (per) croesipp.eu/wp-content/uploads/2018/11/esipp-program... ·...

ESIPP Program edukacije roditelja (PER) Bilješke za edukatore

ESIPP PROGRAM EDUKACIJE RODITELJA (PER)

BILJEŠKE ZA EDUKATORE

www.esipp.eu @ESIPP_Europe [email protected] ESIPP Project

Jednakost i socijalna inkluzija kroz pozitivno roditeljstvo

2


Prazna stranica

3


O snovni cilj ESIPP projekta je razviti i diseminirati program edukacije roditelja djece s autizmom koji žive u jugoistočnoj

Europi. Sudionici projekta razvili su niz modula koji pomažu u razumijevanju autizma te podučavaju roditelje za

primjenu niza strategija u nošenju s izazovima s kojima se oni i njihova djeca susreću. Sadržaj svakog modula predstavlja

najnoviju i najbolju praksu prepoznatu od stručnjaka koji rade s djecom s autizmom i znanstvenika koji rade na području

poremećaja iz spektra autizma. Nadamo se da će sudjelovanje u modulima razvijati samopouzdanje roditelja, pomoći im u

primjeni i provedbi strategija podučavanja te olakšati izazove s kojima se suočavaju u odgoju djece s autizmom.

Program edukacije roditelja (PER) sastoji se od šest modula. Svaki je modul osmišljen tako da osigurava dobivanje novih

informacija, širenje znanja te povećanje kompetencija roditelja. Moduli su povezani tako da se novi moduli nadovezuju na

prethodne module i proširuju u sljedećim modulima. Sadržaj modula promiče primjenu pozitivnih strategija i temelji se na

sljedećim temama: uvod u stanja iz spektra autizma, nepoželjno ponašanje, korištenje vizualne strukture, senzorne teškoće,

poticanje komunikacije i razvoj socijalnih vještina.

Svaki modul je naveden u nastavku i detaljnije opisan, s posebnim napomenama kako bi pomogao edukatorima da upoznaju

roditelje sa sadržajem modula. Edukatori slobodno mogu prilagoditi sadržaje i materijale relevantne za lokalnu zajednicu.

Važno je podijeliti anegdote i primjere iz osobnog iskustva edukatora.To čini edukaciju živom i pomaže roditeljima u spoznaji

da sadržaj i materijali nisu samo teorija, već praktični i korisni za stvarni život. Sadržaj radionica je potrebno prilagoditi

kronološkoj dobi kognitivnim sposobnostima djece prisutnih roditelja ili skrbnika.

4


Modul 1: UVOD U POREMEĆAJ IZ SPEKTRA AUTIZMA

Cilj ove radionice je uspostaviti zajedničko razumijevanje i znanje o poremećaju iz spektra autizma i pomoći roditeljima da

razumiju jedinstveni profil razlika, jakih strana i teškoća za svoje dijete. Aktivnosti ističu informacije koje roditelji već mogu

znati o autizmu, ali im se i pruža prilika da razumiju kako autizam utječe na njihovo dijete.

Slajd 1- Upoznajmo se

Prije nego roditelji uđu u prostoriju, edukatori trebaju pripremiti papir i olovku te otvoriti uvodni slajd prezentacije. Zatim je

potrebno zamoliti roditelje da ispišu tražene informacije na papir, pokupiti ispunjene papire prije početka edukacije te se

vratiti na uvodni slajd i početi s radionicom.

Slajd 3 – Edukatori se kratko predstave prije nego pozdrave svakog sudionika koristeći informacije koje su sudionici napisali

te kažu što je cilj radionice.

Slajd 4 – Prisutnim roditeljima je potrebno naglasiti da ne postavljaju pitanja niti komentiraju za vrijeme predavanja, osim ako

netko specifično to ne traži. Možete reći nešto kao „Imamo dosta informacija koje bismo željeli podijeliti s vama i trebamo

proći puno sadržaja, zato vas molimo da koristite kutiju za pitanja i mi ćemo se zatim truditi objediniti pitanja koja se

ponavljaju i odgovoriti na sva. Možda možete odgovoriti i drugi puta, ako bude postavljen prevelik broj pitanja.

Slajd 5 – Postoji dosta nerazumijevanja oko autizma, većinom uslijed informacija o autizmu dostupnih u medijima. Zatim

treba podijeliti pripremljene tablice (Autizam: mitovi i činjenice) i zamoliti roditelje da u 5 minuta ispune kviz. To nije test već

više način da se provjere činjenice protiv „stvari koje smo čuli“, a na kraju radionice roditelji mogu vidjeti da li su se oko nekih

izjava predomislili.

Slajd 6 – Za poremećaj iz spektra autizma, tijekom ove edukacije koristit ćemo termin autizam. Detaljnije ćemo obrađivati

pojedine dijelove kako edukacija napreduje. Ovo je sada samo uvod. Informacije u svijetlosmeđim kvadratima predstavljaju

posljedice onog što se nalazi u zelenim kvadratima.

Slajd 9– Predstavlja cijeli raspon autizma - "spektar".

Slajd 11 i 12- Opisuju najnoviju prevalenciju autizma. Imajte na umu da se ti podaci često mijenjaju i ažuriraju . Ako postoje

informacije lokalne statistike, potrebno je i njih navesti.

Potreban pribor i materijali:

Papiri za upisivanje informacija o djetetu/roditeljima

Isprintati primjerak tablice: Autizam: činjenice i mitovi

Isprintati primjerak tablice: Različitosti autizma

Materijali za Sally Anne Test

Različite bojice ili flomasteri

5


Slajd 10 i 11–Opisuju izazove komunikacije s kojima se suočavaju osobe s autizmom. Zapamtite da ne treba ulaziti u detalje

već podsjetiti roditelje da je tema cijelog jednog modula komunikacija.

Slajd 12-Kada se govori o teškoćama s uspostavljanjem kontakta očima, potrebno je naglasiti da neke osobe mogu imati

primjeren kontakt očima.

Slajd 13 i 14- Osobe s autizmom često imaju teškoća sa socijalnom interakcijom. Mnoge osobe s autizmom,

posebno one s Aspergerovim sindromom, žele prijatelje, ali ne razumiju kako ostvariti prijateljstvo. Oni će ponekad

oponašati reakcije drugih, promatrajući ljude iz filmova ili s TV-a te će često nešto „napraviti krivo“. Mogu se činiti „hladno ili

bezosjećajno“ obzirom da imaju teškoće s empatijom.

Slajd 15–Koristite primjere da opišete svaku od navedenih točaka. Zamolite roditelje da razmisle kako ova područja utječu

na njihovu djecu.

Slajd 16–Često “posebne interese” i hobije opisujemo kao “opsesije”. Trebamo zapamtiti da su opsesije znak kompulzivnog

ponašanja i mogu biti vrlo uznemirujuće za pojedinca, ali im u isto vrijeme mogu biti umirujuće i opuštajuće.

Slajd 17–Navesti da teškoće u senzorici mogu biti povezane uz ritual, a neke su odgovor na senzorne potrebe (koje će u

većini biti opisane u modulu o senzorici).

Slajd 18 - Eholalija može ponekad zamaskirati stvarne verbalne sposobnosti osobe, odnosno može se činiti da im

je jezik razvijeniji nego što to zaista jest.

Slajd 19 -Predstavlja neke od motoričkih i osjetilnih izazova s kojima se suočavaju osobe s autizmom.

Slajd 20 -Pomoću Sally Anne Testa demonstriramo izazove koncepta “Teorije uma” koje osoba s autizmom može imati.

Veoma je važno da edukatori to pokažu, kako bi pomogli roditeljima da u potpunosti razumiju izazove s kojima se susreću.

Odglumite test ili s osobama ili s lutkama. Više informacija o tome na koji se način test može izvesti: http://

www.educateautism.com/infographics/sally-anne-test.html

Slajd 21 - Senzorna osjetljivost ima veliki utjecaj na osobe s autizmom. Jedna osoba može imati oboje i hiper i hipo

osjetljivost koje se javljaju u različito vrijeme i u različitim situacijama. Postoje alati za procjenu senzorike koji pomažu da se

identificira nečiji senzorni profil. (Ne ulaziti u detalje, jer će radionica 3 biti o senzornim različitostima)

Slajd 22-Za ovu aktivnost ćete trebati: bojice ili flomastere za svakog roditelja. Predajte svakom roditelju primjerak tablice

„Različitosti autizma“ i kako na slajdu piše – zamolite roditelje da u 5 minuta prouče tablicu i istaknu ponašanja koja

prepoznaju kod svog djeteta. Možete uzeti nekoliko minuta da pogledate neke od papira (oko 5 minuta obično bude dovoljno

za primjer) i ukažite na različite uzorke cijele grupe. Ukažite da je svako dijete INDIVIDUA ZA SEBE, sa svojim vlastitim

karakteristikama i jedinstvenim predstavljanjem. Zbog toga o autizmu ne možemo govoriti kao o obliku koji je „jednak za

sve“. Recite roditeljima da će im ove tablice trebati kasnije na edukaciji, tako da ih obavezno sačuvaju.

6


Slajd 23 - Neki roditelji mogu biti uvjereni da je cjepivo odgovorno za autizam njihovog djeteta.Ovo je vrlo sporan problem, a

najbolje je odgovoriti na tu temu pozivajući se na znanost. Ponovite da ovaj slajd iznosi znanstvene činjenice i dokaze s

obzirom na autizam, te da nema dokaza koji bi podržali ideju da cjepiva predstavljaju faktor rizika za autizam. To uključuje

temeljitu studiju na više od pola milijuna djece u Danskoj 2002. godine. Važno je istaknuti da se možda bolje trebamo

usmjeriti na ono što sad možemo napraviti, budući da govorimo o pozitivnim strategijama za budućnost na koju moramo

gledati kako bismo mogli najbolje odgovorili na potrebe djeteta.Moramo naglasiti da ne postoji lijek za autizam i da postoji

mnogo takozvanih "stručnjaka" koji pokušavaju prodati "lijekove" koji nemaju učinkovitost i zapravo mogu biti vrlo štetni za

dijete.

Slajd 24 –Sve informacije su na slajdu.

Slajd 25 – Autizam ne donosi samo teškoće! Prođite kroz određene tvrdnje istaknute u tablici ili zamolite roditelje da

doprinesu.

Slajd 26– Pogledajte bilješke za edukatore za kviz u kojima su napisani odgovori i objašnjenja.

Slajd 27-Roditelji djece s poremećajem iz spektra autizma znaju da to može biti vrlo stresno za njih i za druge članove

obitelji. Važno je da se roditelji brinu i za svoju dobrobit. Ponekad im usredotočenost na brigu o djetetu ne dopušta da se

pobrinu i o sebi.

Slajd 28– Popis smjernica za pomoć roditeljima u smanjivanju uznemirenosti njihovog djeteta. Dobro je napomenuti

da će se dati mnogo praktičnih savjeta u nastavku edukacije.

Slajd 29– Evaluacijske liste

Slajd 30– Bilo bi dobro da edukatori imaju brošure ili isprintane slajdove koji mogu biti korisni izvori za roditelje.

Djeca s autizmom mogu primijetiti stvari koje mi ne bismo primijetili.

Mogu imati zapanjujuću memoriju za stvari koje su napravili ili vidjeli.

Njihove vizualne vještine se mogu primijetiti u njihovoj sposobnosti slaganja slagalica. Neke osobe

mogu imati fotografsko pamćenje te učiti čitati kroz pamćenje oblika riječi.

Kada ostalim osobama dosadi raditi određene stvari, motivacija za izdržljivost je prava snaga za

osobe s autizmom. Za to imamo dokaz kod pojedinih glazbenika s autizmom, na primjer, oni

nemaju problem s rutinom dugotrajnog vježbanja.

Netočno je reći da su svi koji imaju autizam iskreni, ali manja je vjerojatnost da će biti sposobni

shvatiti što drugi misle i biti sposobni razraditi kako promijeniti nečije mišljenje govoreći laži.

Mogu postići značajne rezultate u svojim odabranim područjima interesa.

Osobe s autizmom mogu biti jako fokusirane i ne može ih se lako omesti u postizanju željenog cilja

u odnosu na većinu drugih ljudi.

7


Ciljevi ove radionice su:

Pomoći roditeljima u korištenju vizualne strukture kako bi povećali razumijevanje i smanjili stres kod djeteta.

Razviti svijest o različitim oblicima vizualne strukture:

Fizička (okolina)

Rasporedi (što učiniti i kada)

Radni sustavi (kako nešto učiniti, raščlanjivanje pojedinih zadataka u vizualne korake)

Vizualni poticaji (predmeti, fotografije, slike i riječi)

Roditelji imaju priliku vidjeti različite vizualne poticaje i rasporede koji će ih ohrabriti da izrade slične materijale podrške

korisne za njihovo dijete.

Slajd 3 - TEACCH, ABA i PECS su sve sustavi koji koriste vizualnu strukturu.

Slajd 4 – Sve informacije su na slajdu.

Slajd 5 –Naglasiti kako je društvo više svjesno drugih poteškoća.Lakše je prihvatiti da neke osobe mogu trebati invalidska

kolica, naočale za oči ili slušni aparat, ali dovoljno se ne razmatra važnost vizualne strukture za osobe s autizmom. Ona

može biti jednako važna za njih kao i slušni aparat za osobu s oštećenjem sluha.

Slajd 6 –Verbalna komunikacija može biti teška za obradu. Ponekad djeca čuju samo dio rečenice ili mogu loše reagirati na

specifične riječi, npr. “Ne”.Vizualna komunikacija je uvijek ista tko god da je koristi, lakše se obrađuje i pamti.

Slajd 7 –Veoma je važno da koristimo sva tri koraka pri izgradnji strukture.Potrebno je odlučiti koji format najbolje odgovara

vašem djetetu, zatim raditi s djetetom da razumije strukturu i njeno značenje. Pružati podršku djetetu dok ne postane

samostalno.

Slajd 8 –Ovaj slajd uvodi temelje vizualne strukture koji će kasnije biti detaljnije razmatrani.

Slajd 9 - Jedan od najjednostavnijih načina za iniciranje strukture je pogledati fizičko okruženje. Soba u kojoj se nalazite

nam prenosi informacije bez izgovorene riječi.

Slajd 10 - Zamolite roditelje da razmotre ovu sliku - jako je užurbano - bi li to bilo dobro okruženje za osobe s autizmom da

provode svoje vrijeme? Zašto?

Modul 2: VAŽNOST VIZUALNE STRUKTURE I KAKO JU PRIMIJENITI


Primjeri različitih vrsta vizualnih poticaja, rasporeda i radnih sustava na lokalnom jeziku, te

predmeti i fotografije.

8


Slajd 12- Zapravo - ove slike prikazuju priču o osobi s autizmom (stvarna priča) koja radi usred prometne željezničke stanice.

.

Slajd 13–Sve informacije su na slajdu.

Slajd 14 i 15– Neka sudionici razmotre kako najbolje reorganizirati sobu kako bi pružila više fizičke strukture. Možda

ćete morati pomoći roditeljima da shvate da igračke i televizor tijekom večere ometaju dijete s autizmom.Potrebno je naglasiti

kako struktura može smanjiti neka od nepoželjnih ponašanja. Soba će zapravo imati više smisla jer će informacije i

očekivanja od djeteta biti jasnije.

Slajd 16–Koja će se aktivnost odvijati? Kako ćete znati što možete očekivati? Hoće li netko morati puno objašnjavati kako bi

sudionici sata glazbenog znali što mogu očekivati?

Slajdovi 17-21 –Ovo su primjeri kako koristiti fizičku strukturu u praksi.

Slajd 22 –Svi se povremeno oslanjamo na vizualnu podršku. Ako vam je potreban WC u zemlji u kojoj ne poznate jezik, kako

bi ste se osjećali da piše “žensko” i “muško” na nepoznatom jeziku?

Slajd 23- Vizualne informacije mogu se pružiti na različite načine. Zapamtite da koristite onu vizualnu strukturu koja

najbolje odgovara određenoj osobi s autizmom.



Slajd 26–Nemojte pretpostavljati da osoba s autizmom razumije koje je značenje crteža ili fotografija.

Slajd 27 – Ova fotografija pokazuje raspored dječaka čiji poseban interes je mobitel. To je njegov motivacijski predmet. Kada

je crtež mobitela stavljen na njegov raspored, on može vidjeti kada će ga moći ponovo koristiti. To znači da se kod njega

smanjila uznemirenost i da je motiviran da završi druge aktivnosti te na kraju dobije svoj mobitel kao nagradu. Na dnu se

nalazi zip vrećica koja se koristi da se u nju spremaju “gotovi” zadaci.

Slajd 28–Emma je veoma uznemirena kada mora ići frizeru. Ona zna čitati i njezin raspored uključuje pisane riječi. Ali ovaj

raspored pokazuje stvarne predmete koje ona može držati u rukama dok ju šišaju da bude sigurna da će dobiti omiljeni DVD

Kako?

On ima svoj vlastiti, jasno definirani prostor.

Ima sve izvore koji su mu potrebni da radi što treba.

Ima podršku od kolega.

Treba obraditi samo jednu osobu i njeno lice u određenom vremenu.

Njegov poseban interes je red vožnje vlakova

9


ako izdrži šišanje.

Sarin pisani raspored ima strelicu koju može pomicati prema dolje, kako koju aktivnost završava.

Slajd 29 i 30 – Sve informacije su na slajdu.

Slajd 31 –Ovo je vizualna podrška za dijete koje odlazi na dio vjenčanja. Vizualna podrška je izrađena posebno za tu priliku.

Slajd 32- Sve informacije su na slajdu.

Slajdovi 33–37 – Radni sustavi nam objašnjavaju kako raditi individualni zadatak. Daju nam informacije o pojedinim

koracima koji su potrebni za dovršetak određene aktivnosti.

Slajd 38 - Ova slika prikazuje obrok koji je vizualno strukturiran. Dijete jede različite namirnice u porcijama sve dok na kraju

ne dođe do nagrade (u ovom slučaju slatkiša).

Slajd 39 i 40 –Organiziran i neometajući prostor dopušta djetetu da se usredotoči na pojedinačne aktivnosti. Ovaj sustav

može se koristiti za aktivnosti kod kuće jednako lako kao i u učionici.

Slajd 41 –Evaluacijski upitnici

10



Identificirati sedam osjetila te u kojem obliku se javljaju hiper i hipo osjetljivost.

Razumjeti kako osjetilne razlike mogu utjecati na ponašanje.

Naučiti strategije za nošenje s utjecajem senzornih osjetljivosti.

Roditelji sudjeluju u aktivnostima s ciljem povećanja njihovog znanja o različitim osjetilima i kako preosjetljivost ili premala

osjetljivost mogu utjecati na ponašanja njihove djece. Roditelje se potiče da razviju senzorni profil djeteta i da koristite

metode koje će im pomoći u rješavanju posebnih senzornih potreba svojeg djeteta.

Slajd 4 – Video zapis “Supermarket”

Slajd 5 –Ova osjetilna iskustva bit će kasnije detaljnije raspravljana u prezentaciji.

Slajd 7 –Istaknite da neka traže određena senzorna iskustva, dok ih drugi izbjegavaju.

Slajdovi 8-36 - Ovi slajdovi predstavljaju svaku osjetilnu različitost zasebno - ukazujući na poteškoće i izazove

povezane sa svakom. Odmah slijede strategije koje roditelji mogu pokušati upotrijebiti za rješavanje pojedine senzorne

teškoće. Nakon toga slijedi "paketić smjernica" - vizualno prikazujući neke korisne predmete koji bi mogli biti korisni za

rješavanje tog osjetilnog problema. Od velike pomoći mogu biti stvarni objekti, ako ih imate, da ih roditelji pogledaju i

isprobaju sami.

Slajd 9 –Neka djeca mogu izbjegavati izlazak kada je vani vedro i svjetlo zbog razine vizualne stimulacije koju oni teško

podnose.

Slajd 12 –Zbunjenost ili konfuzija kanala je miješanje zvukova iz različitih izvora i nemogućnost razumijevanja.

Slajd 18 –Na primjer, kada trebate prati kosu, unaprijed upozorite dijete govoreći i vizualno pokazujući: "Trebam ti oprati

kosu. Idem prvo namočiti glavu...Vidiš? " Podsjetite roditelje da možda trebaju izrezati etikete s unutarnje strane odjeće.

Slajd 26 –Roditelji vas mogu tražiti dodatne informacije o pica -i (jedenje jestivih tvari ili predmeta). Predložite jestivu

alternativu koja može dati sličnu osjetilnu povratnu informaciju. Npr. hrskavi štapići od mrkve umjesto olovaka. Imajte na umu

da bebe često istražuju svoj svijet tako što stavljaju stvari u usta. Područja usta imaju jednu od najvećih količina osjetilnih

receptora u tijelu, tako da djeca često imaju potrebu žvakanja predmeta.

Modul 3: NOŠENJE SA SENZORNOM OSJETLJIVOŠĆU


Senzorni rekviziti kao što su odjeća s utezima, predmeti za žvakanje, kocke, itd.

Osigurajte da videozapis “Supermarket” radi (slajd 4)

11


Slajd 35 –Ovo je primjer kako se proprioceptivne teškoće mogu osjetiti. Biti u mogućnosti vidjeti vaše udove, ali imajući malo

sposobnosti da se kontroliraju pokreti ili čak njihovo povezivanje kao dio vašeg tijela.

Slajd 36 –Možda možete koristiti primjer upotrebe papirnate šalice. Morate imati ispravnu količinu pritiska ili ćete slomiti

šalicu ili ju ispustiti. Morate biti svjesni gdje su vam usta ili ih nećete pogoditi, itd.

Slajd 39 –Mali senzorni šatori postaju sve dostupniji i mogu se kupiti online. Ili biste možda htjeli razmisliti o upotrebi malog

ormarića ili prostorije kao senzornog prostora. Čak možete stvoriti prostor ispod stola, koristeći tamne deke kako biste

napravili siguran senzorni prostor koji je lako dostupan djetetu.

Slajd 40 –Pažljivo gledajući senzorne teškoće, možda ćete moći stvoriti odgovarajuća rješenja za senzorne potrebe djeteta.

Ova metoda pomaže vam organizirati svoje misli i pristupe.

12



Istražiti razvoj i svrhu komunikacije.

Razumjeti kako spektar autizma može utjecati na ekspresivnu i receptivnu komunikaciju.

Naučiti strategije za poticanje i razvoj komunikacije.

Roditelji će imati priliku isprobati različite komunikacijske metode za neverbalnu djecu kao što su razmjena slika i

pojednostavljeni znakovni jezik.

Slajd 3 – Jezik je kodirani sustav, npr. na način koji se podučava u školi - na primjer gramatika, rečenica, itd

Slajd 4 – Naglasite važnost ekspresivne i receptivne komunikacije. Različitosti osoba s PSA mogu utjecati i na sposobnost

razvijanja smislene komunikacije, kao i na obradu i razumijevanje komunikacije drugih. Neka djeca možda imaju više vještina

i manje razlika između jednog i drugog područja.

Slajd 5 –Ukratko opišite pet osnovnih faza razvoja komunikacije.

Slajd 6 – Opišite kako bi djeca razvila smislenu komunikaciju, trebaju razumjeti vezu između zadovoljavanja njihovih potreba

i komunikacije. Ako se njihove potrebe ispunjavaju i prije nego oni zatraže, oni možda nemaju želju za iniciranjem

komunikacije. Npr. ako se dijete redovito hrani ili se može samo poslužiti hranom kada želi, nikada neće povezati traženje i

dobivanje hrane.

Slajd 7 – Mnoga djeca s PSA imaju malo društvenog interesa pa je manje vjerojatno da će komentirati, dati informacije,

tražiti informacije, razmišljati i planirati ili razmjenjivati ideje; stoga se smanjuju mogućnosti za razvoj ili započinjanje

komunikacije. Mogućnosti razvijanja ovih vještina, uz pojačivač ili nagradu, moraju se razmotriti i podučavati.

Slajd 8 – djeca mogu komunicirati koristeći različita sredstva komunikacije.

Slajd 9 –Najvažnija poruka je "smanjiti verbalnu komunikaciju" kada komunicirate s osobom s PSA. Nemojte se zavaravati

razinom ekspresivnog jezika koji imaju. Obrada verbalnih informacija može biti stresna i preplavljujuća i za visoko

funkcionirajuće osobe s PSA.

Slajd 10 – Semantika, Pragmatika, Morfologija i Sintaksa su važni dijelovi za značajnu dvosmjernu komunikaciju.


Modul 4: RAZUMIJEVANJE I POTICANJE KOMUNIKACIJE


Primjeri slika (knjižica) za sustav komuniciranja razmjenom slika

13


Slajdovi 12– 13- Koristite bilo koje primjere kako biste objasnili ove točke.

Slajd 14 - Slika se odnosi na engleski idiom "Kiši mačke i pse". Dajte primjer idioma koji se koristi na lokalnom jeziku / kulturi

i odaberite sliku koja će je ilustrirati.

Slajd 15 – Sva tri područja komunikacije moraju biti podučavana, stvarne riječi su najmanje važne!

Slajd 16 – Ovaj se slajd povezuje s Eric Schoplerovim primjerom modela ledenjaka koji će biti predstavljen u okviru modula

6. U ovom trenutku ne treba dati detalje o ovom pristupu.


Slajd 18–Ovaj slajd prati pristupe koji su predstavljeni u radionici br. 2.

Slajd 19- Sve informacije su na slajdu.

Slajd 20 –Dajte primjere za svaki navod.

Slajd 21 – Vizualni simboli mogu se koristiti u poticanju komunikacije za predverbalnu djecu i mogu biti smješteni na

pristupačnim mjestima u cijelom domu. Dijete bi trebalo poticati da "traži" predmet predavanjem slike. Odrasla osoba će u

početku djetetu trebati pružati podršku.

Slajd 22 i 23 –Ovo je prva faza PECS-a. Bit će korisno pokazati tu fazu ispred roditelja - s dvije odrasle osobe i trećom

odraslom osobom koja predstavlja dijete. Postoje razni neslužbeni isječci na YouTubeu koji prikazuju ovu prvu fazu

komunikacije razmjene slika.

Slajd 24 –Ovo je 4. faza PECS-a. PECS je potrebno koristiti u svim okolinama.

Slajd 25 –Roditelji se ponekad zabrinjavaju da će korištenje razmjene slika za komunikaciji usporiti razvoj govora. Važno je

naglasiti da ovaj pristup često potiče vokaliziranje uz razmjenu.

Slajd 26 – Mogu se prikazati primjeri stvarnih sustava potpomognute komunikacije.

Slajd 27 – Različite zemlje mogu imati svoje pojednostavljene sustave znakovnog jezika.

Slajd 29 – Ovdje se mogu dodati i druge korisne web stranice ili izvori.

14



Razviti razumijevanje različitosti u socijalnoj interakciji.

Razumjeti utjecaj vještina igranja na uspješnu socijalnu interakciju.

Istražiti praktične strategije koje pomažu u razvoju igara i socijalnih vještina.

Roditelji uče kako koristiti svakodnevne materijale, igračke i igre koje se mogu koristiti za poticanje i pružanje podrške za

razvoj socijalne interakcije kod svoje djece. Roditelje se poučava da pokušaju slijediti djetetov interes, umjesto da ga

sprječavaju. Time se razvijaju mogućnosti za istinsku interakciju sa svojim djetetom.

Slajd 3 –Proces uspostavljanja socijalnih odnosa složeniji je nego što mislimo. Većina ljudi to radi intuitivno - bez

razmišljanja. Stalno pokušavamo razgovarati s drugima kako bismo utvrdili mogu li se uklopiti, i što trebamo učiniti kako

bismo se mi uklopili. Što radimo ako se to ne podudara?




Slajd 7– Sve informacije su na slajdu.

Slajd 8– Citat Clare Sainsbury, odrasle osobe s autizmom koja se prisjeća svog iskustva iz škole.

Slajd 9– Autorice Wing i Gould su identificirale četiri socijalne grupe kod autizma. Primjer svakog tipa može se detaljnije

opisati.

Slajd 10–Zamolite sudionike da podijele iskustva o utjecaju autizma na njihovu obitelj.




Modul 5: RAZUMIJEVANJE I POTICANJE SOCIJALNE INTERAKCIJE


Svaka igračka koja će se koristiti za razvoj igre (Slajd 17)

Primjeri socijalnih scenarija

15


Slajd 14 - Ove osnovne vještine igre obično se razvijaju u ranoj dobi i temelj su socijalne komunikacije.

Slajd 15– Intenzivna interakcija je pristup koji je razvio Dave Hewett. Više informacija možete pronaći na

www.carolgraysocialstories.com


Slajd 17 – Možda ćete htjeti donijeti primjere ovih igračaka i pokazati kako se mogu koristiti za poticanje igre.


Slajd 19 –Mogu se dati drugi primjeri.

Slajdovi 20 – 25- Sve informacije su na slajdu.

Slajd 26 –Koristite ovaj slajd ako su sudionici edukacije roditelji starijih tinejdžera ili odraslih osoba. Dajte primjere kako biste

ilustrirali svaku točku.

Slajd 27 –Sažetak strategija i pristupa koji se mogu koristiti za razvoj društvenog razumijevanja. Može se raspravljati i o

drugim idejama i pristupima.

Slajdovi 28 – 35 - Predstaviti koncept socijalnih scenarija, temeljen na konceptu Socijalnih priča ™ koje je razvila Carol

Gray. Više informacija možete pronaći na: carolgraysocialstories.com

Slajd 31–Primjer društvenog scenarija napisan za uvođenje strategija za nošenje sa stresom. Ovdje se može unijeti bilo koja

primjerena priča ili scenarij. Podijelite odgovarajući ispisani primjer scenarija.

Slajd 33 –Scenariji se mogu pretvoriti u strip za starije ili više sposobne mlade ljude. Oni su sjajan način ponovnog

proživljavanja teške situacije i poticanja razumijevanja perspektive drugih. Također se mogu nacrtati alternativni načini

ponašanja u određenoj situaciji. Comic Strip Conversations ™ od Carol Grey koristi ove ideje.

Slajdovi 34-37 – Sve informacije su na slajdu.

16


Modul 6: RAZUMIJEVANJE I PRISTUP NEPOŽELJNIM PONAŠANJIMA

Cilj ove radionice je saznati kako osobe s autizmom i njihove razlike mogu utjecati na njihovo ponašanje, istražiti temeljne

razloge zašto osobe izražavaju nepoželjna ponašanja te prepoznati praktične strategije za sprječavanje, upravljanje i

smanjivanje nepoželjnih ponašanja. Ova radionica ujedinjuje znanja i razumijevanje iz prethodnih modula u osmišljavanju tih

strategija. (npr. vizualna podrška ili poticanje komunikacije).

Slajd 3 - Nepoželjna ponašanja, ne odnose se na sva ponašanja koja su "različita", već na ponašanje koja predstavljaju

opasnost, smanjuju kvalitetu života ili sposobnost razvijanja.

Za svakog pojedinca takva ponašanja imaju različite svrhe.

Slajd 4 - Zamolite roditelje da razmisle o vlastitom ponašanju i da identificiraju bilo koje od ponašanja na slajdu koje

se s vremena na vrijeme pojavljivalo u posljednjih 6 mjeseci.

Zamolite da ih izbroje i čuvaju za sebe. Vrlo je malo vjerojatno da neće imati ikakvih ponašanja!

Slajd 5 – Većina nas ima neka nepoželjna ponašanja. Vjerojatnije će se dogoditi ako smo pod stresom ili u situacijama u

kojima nemamo snage ili mogućnosti da se suočimo s njim. Nepoželjno ponašanje obično nešto predstavlja: pokušaj

rješavanja problema, postizanje određenog rezultata ili komuniciranje svojih potreba ili osjećaja.

Slajd 6 – Pitajte roditelje kako se osjećaju kada se suočavaju s nepoželjnim ponašanjima. Njihovi osjećaji su vrijedni i treba

ih priznati.

Slajd 7–Koristite primjere da biste ilustrirali ove točke.

Slajd 8 – Mnogi roditelji će doživjeti da drugi osuđuju ponašanje njihovog djeteta i čuju komentare poput ovih. Ponekad je

teško utvrditi je li ponašanje izbor (ne želi) ili rezultat nekih različitosti vezanih za autizam (ne može). Važno je istaknuti da

njihova djeca nisu više "nestašna" od bilo kojeg drugog djeteta. Roditelji bi trebali slušati svoje instinkte i koristiti poznavanje

svojeg djeteta u utvrđivanju razloga za neko ponašanje.

Slajd 9 –Američki psiholog Eric Schopler predstavio je Model ledenjaka kako bi pomogao shvatiti kako trebamo gledati na

nepoželjno ponašanje. Specifično ponašanje je poput vrha ledenog brijega (dio koji vidimo iznad razine vode). Ispod vode je

cijela masa leda koja je skrivena od pogleda, što predstavlja temeljne uzroke ponašanja. Kako bi se ponašanje razumjelo,

temeljni uzroci trebaju se razmotriti i istražiti. Ako je opisano (led uklonjen s donjeg dijela vode), nepoželjno ponašanje bi se


Kopije modela ledenjaka (slajd 10) za roditelje. Za svakog od njih ili dovoljno za rad u malim

skupinama.

Bojice.

Primjeri vizualnih sustava nagrađivanja.

17


trebalo smanjiti, a zatim nestati (led se spušta ispod površine). Ako se ponašanje jednostavno zaustavi i uzroci nisu opisani

(uklanjanje vrha leda), javit će se novo ponašanje koje će ga zamijeniti i može biti veći izazov.

Koristite odgovarajući primjer kako biste ilustrirali kako koristiti ovaj model npr. odbijanje ulaska u supermarket.

Slajd 10 –Korištenjem kopije ovog slajda, roditelji mogu raditi zajedno u malim skupinama ili sami kako bi proučili nepoželjno

ponašanje koje njihovo dijete ima. Možda bi željeli koristiti tablicu Različitosti autizma iz modula 1 kako bi im pomogli

razmišljati o bilo kakvim razlikama koje posebno utječu na njihovo dijete. Potaknite ih da zapišu sva rješenja ili strategije koje

osmisle oko ruba ledenog brijega.

Slajd 11 - Edukatori mogu dati detalje o dobavljačima ili lokalnim organizacijama koje isporučuju odjeću ili kartice s

obavijesti.

Slajd 12 – Nemojte podcijeniti koliko loše spavanje, ograničena prehrana, povećano stanje stresa i nedostatak tjelesne

aktivnosti mogu utjecati na pojavu nepoželjnog ponašanja i nošenja s njim. Ponekad bi se ti čimbenici trebali prvo uzeti u

obzir kao temeljni uzroci ponašanja na modelu ledenjaka.

Slajdovi 13-16 - Sve informacije su na slajdu.

Slajd 17 –Posljedice u smislu oduzimanja nagrade trebamo koristiti neposredno nakon nepoželjnog ponašanja.

Slajdovi 18 -22 –Ovdje su prikazani primjeri sustava nagrađivanja ili radnih sustava/ rasporeda s pojačanjem ili nagradom.

Primjeri na vašem jeziku mogu ih zamijeniti. Nagrade bi se trebale učestalo davati za primjerena ponašanja. Jednom kad je

ponašanje nagrađeno, npr. zvijezda u tablici, trebalo bi se izbjegavati njeno oduzimanje u svrhu kazne. Na taj način dijete će

imati povjerenje u takav sustav.

Slajd 23 - Bit će vremena kada se vaše dijete ne može nositi s izazovima. Naglasite važnost tišine (nema govora) i

omogućavanje prostora gdje se dijete može smiriti. Roditelji mogu pokušati osmisliti dobre distraktore (koji mogu biti

povezani s posebnim interesima).

18


Podrška Europske komisije za stvaranje ove publikacije ne uključuje odobrenje njenog sadržaja. Sadržaj odražava isključivo gledište autora publikacije i Komisija ne može biti odgovorna za bilo kakvo korištenje informacija koje su u njoj sadržane.

University of Northampton

David Preece

Email: [email protected]

European University Cyprus

Eleni Theodorou


University of Zagreb

Jasmina Stošić


Autism Europe

Aurélie Baranger


Macedonian Scientific Society for Autism

Vladimir Trajkovski


Target Autism Training and Consultancy Ltd

Ron Fortuna


Centar za Autizam

Ana Ružić


Autism Assessment Support Practice

N.C.D. Calloway Continuing Education Ltd

Nefi Charalambous Darden


Za daljnje informacije o programu molimo kontaktirajte:

esipp program edukacije roditelja (per) croesipp.eu/wp-content/uploads/2018/11/esipp-program... ·...

Documents