Europsko vijećeod prosinca 2014. do travnja 2016.

Svezak 1. – svibnja 2016.

Svezak 1. – svibnja 2016.

Europsko vijećeod prosinca 2014. do travnja 2016.

Ovu je publikaciju izradilo Glavno tajništvo Vijeća.

Luxembourg: Ured za publikacije Europske unije, 2016.

© Europska unija, 2016.Ponovna upotreba dopuštena je uz uvjet navođenja izvora.Za svaku uporabu ili reprodukciju fotografija ili drugog materijala koji nije obuhvaćen autorskim pravom EU-a, dopuštenje se mora zatra-žiti izravno od nositeljâ autorskih prava.

www.consilium.europa.eu

Print ISBN 978-92-824-5621-7 ISSN 2315-182X doi:10.2860/74803 QC-AO-15-001-HR-CPDF ISBN 978-92-824-5615-6 ISSN 2363-3042 doi:10.2860/474315 QC-AO-15-001-HR-N

3

Sadržaj

Europsko vijeće:Izvješće predsjednika Donalda Tuska

Uspostavljanje jedinstva u krizi

Uvod 5

Osiguravanje Schengena 6

Gospodarski oporavak i izbjegavanje istupanja Grčke iz europodručja 13

Odgovor na nove sigurnosne prijetnje 19

Ustrajnost u vanjskoj politici 22

Novo rješenje za Britaniju 26

Zaključak 28

Sastanci Europskog vijeća i sastanci na vrhu država europodručja – od prosinca 2014. do travnja 2016. 31

Zaključci Europskog vijeća i izjave šefova država ili vlada 33

4

Sastanak šefova država ili vlada u okviru Europskog vijeća 17. ožujka 2016.

Slijeva nadesno, gore: premijer Luksemburga Xavier Bettel, premijer Latvije Māris Kučinskis, premijer Italije Matteo Renzi, premijer Grčke Aleksis Cipras, taoiseach (premijer) Irske Enda Kenny, premijer Hrvatske Tihomir Orešković, premijer Danske Lars Løkke Rasmussen, premijerka Poljske Beata Szydło, premijer Mađarske Viktor Orbán, premijer Belgije Charles Michel, premijer Španjolske Mariano Rajoy Brey, premijer Švedske Stefan Löfven, premijer Češke Bohuslav Sobotka, premijer Slovenije Miro Cerar, premijer Portugala António Costa, kancelarka Njemačke Angela Merkel,

premijer Finske Juha Sipilä;

dolje: visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini, kancelar Austrije Werner Faymann, premijer Estonije Taavi Rõivas, premijer Malte Joseph Muscat, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednica Republike Litve Dalia Grybauskaitė,

predsjednik Republike Francuske François Hollande, premijer Nizozemske Mark Rutte, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, predsjednik Rumunjske Klaus Werner Iohannis, predsjednik Republike Cipra Nikos Anastasiades, predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, premijer

Slovačke Robert Fico, premijer Ujedinjene Kraljevine David Cameron, premijer Bugarske Bojko Borisov, glavni tajnik Glavnog tajništva Vijeća Jeppe Tranholm-Mikkelsen

„Politika se vratila u Europu, povijest se ponavlja i u ovakvim trenucima potrebni su vodstvo i politička ujedinjenost.” Iz govora predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska u Bruxellesu 1. prosinca 2014.

5

koje dolaze i iznutra i izvana. Drugo, potrebna nam je beskompromisna odlučnost kako bismo okončali gospodarsku krizu i dovršili istinsku ekonomsku i monetarnu uniju. Treće, Europska unija mora biti jaka na međunarodnoj sceni. Europa mora osigurati svoje granice i podupirati one naše susjede koji dijele naše vrijednosti. I četvrto, smatram da odnosi između Europe i Sjedinjenih Država predstavljaju okosnicu zajednice demokracija. Te se odnose mora ojačati.

Uloga predsjednika Europskog vijeća jest okupljanje čelnika Europske unije, 28 šefova država ili vlada, zajedno s predsjednikom Europske komisije, kako bi se odredili politički prioriteti i dao podstrek radu Unije. Visoki predstavnik također prisustvuje našim sastancima, koji uvijek započinju razmjenom mišljenja s predsjednikom Europskog parlamenta. Na gospodarske rasprave poziva se predsjednik Europske središnje banke. Na operativnoj razini, naglasio sam da ishodi sastanaka na vrhu trebaju biti jasni i nedvosmisleni. Također sam intenzivirao putovanja u inozemstvo kako bih što bolje predstavljao interese Unije u našem susjedstvu i šire. Cilj toga bilo je jačanje naših strateških odnosa u kritičnom trenutku.

Europsko vijeće jest dinamična institucija koja se prirodno prilagođava promjenama političke stvarnosti. U skladu s time, od prosinca 2014. izrazili smo dobrodošlicu novim čelnicima iz Danske, Grčke, Hrvatske, Latvije, Poljske, Portugala, Rumunjske i Finske.

U ovom se izvješću opisuje rad Europskog vijeća, najvišeg političkog tijela Europske unije, tijekom razdoblja obilježenog jedinstvenim izazovima od 1. prosinca 2014. do 30. ožujka 2016. Tijekom tog razdoblja glavni je prioritet bilo osigurati jedinstvo Europe i istovremeno upravljati različitim krizama s kojima smo bili suočeni.

Europska unija morala se sučeliti s nezapamćenom imigracijom tražitelja azila zbog koje je naša zajednica bila stavljena na ogromnu kušnju. Morali smo pronaći nova rješenja za budućnost Grčke kao članice europodručja te za Britaniju uoči referenduma o njezinu izlasku iz EU-a ili ostanku u njemu. Istovremeno smo morali raditi na hitnim strateškim prioritetima, među ostalim na stvaranju energetske unije, proaktivnosti u našem istočnom i južnom susjedstvu te na dovršetku ekonomske i monetarne unije. Naposljetku, trebalo je dati europski odgovor na vanjske i unutarnje prijetnje, uključujući terorizam i vojni sukob u zemljama koje se nalaze u našem susjedstvu.

Zbog tog popisa hitnih problema čelnici EU-a morali su se sastati petnaest puta u navedenom razdoblju.

Mojeg prvog dana na dužnosti, 1. prosinca 2014., iznio sam svoj temeljni pristup traženju rješenja za izazove s kojima je suočena Europska unija. Taj se pristup nije promijenio. Prvo, moramo zaštititi svoje temeljne vrijednosti: solidarnost, slobodu i jedinstvo nasuprot prijetnjama Uniji i njezinim državama članicama

Uvod

Uspostavljanje jedinstva u krizi

6

Bulwark, mornaričkog plovila iz zemlje EU-a koja nije dio Schengena, koji spašava živote uz bok broda ICGV Týr s Islanda, članice Schengena koja nije država članica EU-a. Sve zemlje sudionice koordinirao je talijanski Pomorski centar za koordinaciju traganja i spašavanja, pod okriljem Frontexa, agencije EU-a za granice. Prema Međunarodnoj organizaciji za migracije, približno 3400 osoba poginulo je tijekom 2015. u pokušaju da morem stignu do Europske unije. Usklađenim europskim naporima uspjeli smo spasiti više od 150 000 ljudi. Na sastanku Europskog vijeća u travnju također je postignut dogovor o operaciji Sophia, zajedničkoj mornaričkoj misiji koja se provodi s ciljem suprotstavljanja krijumčarima i potapanja njihovih brodova. Do kraja 2015. u okviru operacije Sophia spašeno je dodatnih 8000 života te je uništeno približno 70 krijumčarskih plovila.

Schengen pod pritiskomRad koji je započeo pod pritiskom travanjskih događaja postao je do sastanka Europskog vijeća u lipnju razvijeniji, usredotočeniji i konkretniji. Postajalo je očito da postoji rizik da tokovi iz 2014. i 2015., mješavina istinskih tražitelja azila i ekonomskih migranata iz zemalja u razvoju, postanu fenomen koji sam sebe održava i koji nema vremenskog ograničenja. Prema Europolu, krijumčari ljudi zaradili su u godini dana i do 6 milijardi eura. Oni prodaju pristup Europi očajnim ljudima iz nestabilnih regija, usmeno ili putem društvenih medija te uključivanjem u kriminalne mreže u Europskoj uniji i oko nje. Osim tisuća ljudi koji svakodnevno pristižu u Italiju, na zapadnom se Balkanu, osobito na mađarskoj granici, naglo pojavio ogroman broj nezakonitih migranata. To je značilo da se

Prije mojeg stupanja na dužnost globalne migracije nisu bile uobičajena tema rasprava europskih dužnosnika ili čelnika. No tijekom 2015., mjesec po mjesec, stabilan dotok tražitelja azila i nezakonitih migranata postao je bujica bez presedana duž naših vanjskih granica. Taj neumoljiv tok ljudi postao je, kako je često ponavljano, najgora izbjeglička kriza s kojom se itko u Europi morao nositi od Drugog svjetskog rata. Mi nismo uzrokovali tu krizu. No, kao i naši susjedi, bili smo dužni upravljati njome i ublažiti je.

Građanski rat i neredi u Libiji stvorili su oazu za krijumčare ljudi, kod kojih je talent za uočavanje pravnih i logističkih slabosti europskih granica združen s bezobzirnosti spram ljudskih života. Broj pogibija na središnjem Sredozemlju naglo je porastao početkom 2015. kada su krijumčari ljudi svaki tjedan slali tisuće osoba, u plovilima koja nisu bila pogodna za plovidbu, s libijske obale prema Italiji i otoku Lampedusi. Pogibija približno 700 osoba u samo jednom plovilu 18. travnja bila je povod za izvanredan sastanak Europskog vijeća nekoliko dana kasnije. Čelnici su tada inicirali planove koji su se tijekom godine postupno razvijali i koji su obuhvaćali upravljanje granicama, politiku azila, vraćanje nezakonitih migranata te obnovu naše diplomacije u vezi s migracijama, i to u Africi, južnoj Aziji i na Bliskom istoku.

Dvije misije Europske unije na morskim granicama, operacija Triton na središnjem Sredozemlju i operacija Poseidon u Egejskom moru, bile su znatno proširene te im je time dana ovlast da sprečavaju daljnje pogibije provedbom misija spašavanja na moru. To je bila europska solidarnost na djelu. Uzmite za primjer operaciju Triton i prizor britanskog broda HMS

Osiguravanje Schengena

7

njihovih otisaka prstiju; dobrovoljno premještanje tražitelja azila iz najizloženijih država članica; izravno preseljenje iz regija zahvaćenih sukobima; puno jači naglasak na vraćanje onih kojima nije potrebna međunarodna zaštita. Istovremeno smo u potpunosti pojasnili prioritet Unije da pitanja migracija uključi u odnose sa zapadnobalkanskim zemljama, Turskom, Jordanom, Libanonom te s nekoliko afričkih država.

preko Grčke otvorila druga krijumčarska „ruta” prema Europskoj uniji. Kako bi se na to odgovorilo, Europsko vijeće na sastanku u lipnju donijelo je plan djelovanja kojim se definiraju osnovni pojmovi

trenutačne strategije Unije za suzbijanje i kontrolu migracijskih tokova. To uključuje stvaranje centara za prihvat i registraciju (hotspots) u Grčkoj i Italiji u svrhu identificiranja i registracije pridošlica te uzimanja

Europska unija spasila je više od 150 000 osoba na moru u 2015. zahvaljujući zajedničkim operacijama Triton i Poseidon kojima koordinira Frontex.

„Moramo ispraviti politiku otvorenih vrata i prozora. Naglasak bi trebalo staviti na pravilnu zaštitu naših vanjskih granica i vanjsku pomoć izbjeglicama i zemljama u našem susjedstvu.” Iz govora Donalda Tuska u Bruxellesu u rujnu 2015.

8

probleme. U vanjskom svijetu bili smo u očitom nepovoljnom položaju. Osobito u slučaju Libije, neuspješan pokušaj zbližavanja zaraćenih strana u okviru vlade nacionalnog jedinstva značio je da u Libiji ne postoji funkcionirajuća administracija s kojom se može surađivati.

Naposljetku je 2015. broj nezakonitih migranta u središnjem Sredozemlju bio manji nego prethodne godine. Do rujna je postalo jasno da je razlog tomu premještanje migrantske rute uglavnom prema istoku, prema Egejskom moru i uskom vodenom području koje grčke otoke dijeli od turske obale. Broj mjesečnih ulazaka na grčkim otocima u listopadu je dosegnuo 215 000, što je značilo više od 50 000 nezakonitih ulazaka u Europsku uniju tjedno, većinom u smjeru Njemačke i Švedske. U schengenskom prostoru Njemačka je 13. rujna zbog krize prva uvela privremene unutarnje kontrole granica. Tijekom sljedećih tjedana nekoliko drugih zemalja učinilo je isto, produljivši te kontrole do kraja godine i dulje.

Na drugom izvanrednom sastanku Europskog vijeća u rujnu dogovoreno je da će unatoč napetostima unutar Schengena prvi prioritet biti rješavanje pitanja dobrobiti izbjeglica u Jordanu, Libanonu i Turskoj. Bilo je hitno potrebno izbjeći gladovanje velikih razmjera među raseljenim osobama u regiji. Čelnici EU-a dogovorili su se da će do kraja godine za još milijardu eura povećati iznose koji se daju Agenciji UN-a za izbjeglice, Svjetskom programu za hranu i drugim ključnim agencijama. Drago mi je što mogu reći da je to obećanje održano i premašeno. Čelnici su se također dogovorili o izravnijoj pomoći Jordanu, Libanonu i Turskoj putem tzv. fonda Madad Unije, kao i o pomoći zemljama

Objašnjenje je bilo, i još uvijek jest, da bi svaki od tih aspekata trebao podupirati one druge. Tražitelji azila moraju se registrirati na ulasku u Uniju, u skladu s našim zakonima i propisima, ili će u suprotnom ugroziti svoja prava. Od onih kojima nije potrebna međunarodna zaštita trebalo bi zatražiti da odu te bi ih, ako je potrebno, trebalo zadržati dok se ne organizira njihovo vraćanje. Tražitelje azila u najizloženijim državama članicama koji ispunjavaju određene kriterije trebalo bi premjestiti u druge države članice, i to do konačne gornje granice od 160 000 osoba, a trebalo bi preseliti dodatne 22 000. Naravno, da bi svi ti glavni elementi mogli funkcionirati te da bi se zadovoljilo sigurnosna pitanja, potrebno je vanjske granice opskrbiti s dovoljno osoblja te ih učinkovito čuvati u skladu sa Zakonikom o schengenskim granicama. Zaštita vanjskih granica EU-a bila je ključni izazov jer nije bila općepriznata kao uvjet sine qua non. Stoga sam to nastojao jasno predočiti. Ako želimo da Europa ostane na putu solidarnosti, otvorenosti i slobode, ne možemo se odreći jedne od najvažnijih dužnosti povezanih s javnom službom. A primarna dužnost javnog tijela oduvijek je bila pružanje sigurnosti svojoj zajednici i zaštita vlastitog teritorija, među ostalim kontrolom granica.

U provedbi naše opće strategije suočili smo se sa znatnim političkim i logističkim teškoćama. Zemlje su, među ostalim, sporo razvijale kapacitete prihvata za potporu funkcioniranju centara za prihvat i registraciju. Postojale su poteškoće u upućivanju dostatnog osoblja iz već preopterećenih nacionalnih službi kako bi na vanjskim granicama i u centrima za prihvat i registraciju kontinuirano bilo službenika. A upravljanje prvim ozbiljnim pokušajem internog premještanja izbjeglica među europskim zemljama naišlo je na početne

„Želim vrlo jasno reći da, ako ne ojačamo vanjske granice Europe, nećemo spasiti Schengen i nećemo spasiti Europu.” Iz govora Donalda Tuska u Berlinu u studenome 2015.

9

pomoć izbjeglicama na turskom državnom području. Također smo se dogovorili da Frontex treba imati više ovlasti i resursa kako bi na vanjskim granicama bilo dovoljno ljudstva. Ta su zbivanja dovela do korisnog sastanka 29. studenoga između Unije i premijera Davutoğlua; i, tri tjedna kasnije, do jake načelne potpore Europskog vijeća uspostavi Europske granične straže.

zapadnog Balkana koordiniranjem napora za upravljanje tokovima izbjeglica.

Europsko vijeće u listopadu je pozdravilo prvi dogovor s Turskom o planu djelovanja za upravljanje migracijskim tokovima paralelno s produbljivanjem naših odnosa s tim iznimno važnim partnerom i zemljom kandidat-kinjom. To bi uključivalo fond od tri milijarde eura za

Predsjednik Tusk u posjetu izbjegličkom kampu u Nizipu u Turskoj, blizu granice sa Sirijom.

„Neki kažu da se val migranata ne može zaustaviti jer je prevelik. To je opasno. Ovaj val migranata mora se zaustaviti upravo zato što je prevelik.” Iz govora Donalda Tuska u Bruxellesu u prosincu 2015.

10

Međutim, premijer Davutoğlu došao je na sastanak uvjeren da je potreban dodatni korak kako bi se zaustavilo krijumčarenje iz Turske u Grčku. Iznesene su dodatne ideje s ciljem prekida veze između ukrcavanja na brod u Turskoj i zahtjeva za azilom u Europskoj uniji. Kako bi se to postiglo, turski premijer predložio je da će prihvatiti sve vraćene nezakonite migrante s grčkih otoka prema načelu jedan za jednoga. Sirijske izbjeglice bile bi vraćene u Tursku, a zatim preseljene u Europsku uniju izravno s turskog državnog područja. Taj odvažni prijedlog kojemu je cilj prekidanje krijumčarskog poslovnog modela značio je ogromne logističke napore za obje strane, osobito u slučaju Grčke. Ključno je da je Turska također pristala preuzeti odgovornost za sprečavanje otvaranja drugih alternativnih ruta prema Europskoj uniji dok krijumčari pokušavaju na drugom mjestu ponovno stvoriti zapadnobalkansku rutu.

Migracijska kriza prilika je za bliskije odnose s tom zemljom pristupnicom s kojom je naša povezanost dublja od bilo kojeg pojedinačnog pitanja. Ali naša obnovljena suradnja ne znači slabljenje prava azila ili mijenjanje našeg često kritičnog stava u pogledu pristupa Turske pitanjima poput slobode medija. Temeljni interesi svih država članica EU-a, pojedinačno i kao skupine, poštuju se tijekom tog procesa.

Moje je mišljenje da smo naposljetku postigli konačan i uravnotežen dogovor s Turskom na sastanku Europskog vijeća 17. i 18. ožujka 2016. No za to je bilo potrebno mnogo sati pregovaranja, i s Turskom i s državama članicama koje su imale svoje specifične zabrinutosti. Sada je vrijeme da sve strane surađuju kako bi se osiguralo da novi dogovor ostvari svoj potencijal razumnog humanitarnog odgovora na hitne slučajeve, za

Do kraja veljače 2016. postalo je jasno da će za okončanje nezakonite migracije u Europu biti potrebno radikalnije i odlučnije djelovanje. Unatoč zimskim uvjetima nezakoniti ulasci na grčkim otocima ostali su na razini od oko 2000 – 3000 ulazaka dnevno. Taj se trend nije mogao nastaviti i nismo mogli čekati ljeto kada bi se pritok ljudi ponovno počeo otimati kontroli. Kako se popis unilateralnih mjera za zaštitu granica povećavao iz dana u dan, moj je prioritet bilo okončanje podjela koje su trajale mjesecima i organiziranje država članica oko novog europskog konsenzusa temeljenog na „sveobuhvatnom pristupu”. Među ostalim, tu bi bila uključena zajednička predanost zatvaranju zapadnobalkanske rute; okončanju kršenja Zakonika o schengenskim granicama i prakse neselektivnog propuštanja migranata iz jedne zemlje u drugu; te dostavljanje opsežne i hitne humanitarne pomoći Grčkoj. Osim toga, bilo je nužno podići našu suradnju s Turskom na sljedeću razinu.

Tijekom prvog tjedna ožujka 2016. nizom posjeta duž rute, od Beča do Ankare, pomoglo se osigurati suradnju glavnih aktera. Zemlje su pristale na okončanje pristupa neselektivnog propuštanja, a Turska je pristala na sustav u kojemu bi prihvaćala sve vraćene osobe koje nisu sirijski državljani, a koji su nezakonito pristigli na Grčke otoke, kao i na presretanje svih neregistriranih plovila u turskim vodama. Uspostavljena je pomorska prisutnost NATO-a kako bi se povezala grčka i turska suradnja protiv krijumčara ljudi u Egejskom moru te kako bi se pružila potpora toj suradnji. Na daljnjem sastanku s premijerom Davutoğluom i Europskim vijećem, održanim 7. ožujka, potvrđeni su ti novi aranžmani, kao i zatvaranje zapadnobalkanske rute.

„Apeliram na nezakonite migrante, iz koje god zemlje dolazite: ne dolazite u Europu. Ne vjerujte krijumčarima. Ne izlažite riziku svoj život i svoj novac.” Iz govora Donalda Tuska u Ateni u ožujku 2016.

11

na Malti sa zajedničkim ciljem pretvaranja migracija iz izvora napetosti i tragedija u plodonosnu razmjenu među našim ljudima i zemljama. Siguran sam da će konkretne mjere koje su dogovorene na tom sastanku na vrhu unaprijediti taj cilj u sljedećim mjesecima i godinama, među ostalim povećanu razvojnu pomoć zemljama sudionicama putem novog Kriznog uzajamnog fonda za Afriku. Geografija, demografski podaci, promjene odnosa snaga na Bliskom istoku, kao i učinak podcijenjenih čimbenika poput klimatskih promjena, sugeriraju da će ovo biti mudro ulaganje. To mi je postalo još očitije tijekom 2015. u razgovorima koje sam vodio u izbjegličkim kampovima u Zaatari u Jordanu, kao i u Nizipu i Gaziantepu u Turskoj.

Nadam se da će odvažni planovi dogovoreni u Valletti donijeti uspješne rezultate za obje regije te da bi s vremenom mogli postati model za ostale.

koji se nadamo da je privremen i izvanredan. Na njemu će i dalje trebati raditi.

Sirijska izbjeglička kriza, kao što sam rekao čelnicima UN-a u New Yorku u rujnu 2015. te čelnicima skupine G20 u Antalyji, jest kriza globalnih dimenzija. Europa i zemlje oko Sirije čine što mogu u teškim okolnostima, no ostatak svijeta također mora pomoći.

Ostvarivanje uspješnih migracijaSve države članice EU-a, zajedno s Norveškom i Švicarskom, primile su rekordan broj od oko 1,3 milijuna zahtjeva za azil 2015. No tražitelje azila može se prihvatiti i uspješno integrirati samo ako oni koji nemaju zakonsko pravo boravka budu ponovno prihvaćeni od strane svojih zemalja i stabilnih tranzitnih država. Isto tako, Europa mora, koliko god je u našoj moći, pomoći da zemlje u Africi i na Bliskom istoku krenu putem stabilnosti i prosperiteta. Stoga sam 11. studenoga pozvao preko 70 afričkih i europskih čelnika u Vallettu

„Nismo došli kako bismo jedni drugima bili stranci, već kako bismo postali puno bliskiji i bolji susjedi.” Donald Tusk, Valletta, listopad 2015.Svečano otvaranje sastanka na vrhu u Valletti na Malti u studenome 2015., na kojem su europski i afrički čelnici raspravljali o migracijama.

12

Čelnici na sastanku u okviru Europskog vijeća za utvrđivanje smjernica za rad EU-a.

Slijeva nadesno, gore: portugalski premijer António Costa i francuski predsjednik François Hollande; litavska predsjednica Dalia Grybauskaitė i finski premijer Juha Sipilä; rumunjski predsjednik Klaus Werner Iohannis i austrijski kancelar Werner Faymann; latvijski premijer Laimdota

Straujuma i slovenski premijer Miro Cerar; njemačka kancelarka Angela Merkel i poljska premijerka Beata Szydło; malteški premijer Joseph Muscat, irski taoiseach (premijer) Enda Kenny i grčki premijer Aleksis Cipras; talijanski premijer Matteo Renzi i premijer Ujedinjene Kraljevine David Cameron; predsjednik Tusk i bugarski premijer Bojko Borisov; švedski premijer Stefan Löfven i ciparski predsjednik Nikos

Anastasiades; češki premijer Bohuslav Sobotka i estonski premijer Taavi Rõivas; hrvatski premijer Zoran Milanović i mađarski premijer Viktor Orbán; belgijski premijer Charles Michel i španjolski premijer Mariano Rajoy Brey; nizozemski premijer Mark Rutte i danski premijer Lars

Løkke Rasmussen; predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker i slovački premijer Robert Fico; visoka predstavnica za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i luksemburški premijer Xavier Bettel

13

Štoviše, morali smo pružiti jasne smjernice za daljnje dugoročne mjere, među ostalim one kojima se možda zahtijevaju izmjene Ugovorâ EU-a. Nastavljajući se na predstavljanje izvješća na lipanjskom sastanku Europskog vijeća, Komisija je u jesen dala niz prijedloga kako bi kratkoročni elementi postali operativni. Europsko vijeće u prosincu je podržalo dvofaznu strategiju predstavljenu u izvješću, a Vijeće trenutačno ispituje prijedloge Komisije u vezi s prvom fazom. Sretan sam što smo tim izvješćem mogli bez okolišanja uspostaviti proces koji će dovesti do daljnjeg jačanja naše ekonomske i monetarne unije u predstojećim godinama.

Unutarnje tržište i dalje je glavni pokretač rasta i zapošljavanja u Europi. Jačanje i produbljivanje našeg jedinstvenog tržišta ključno je za osiguravanje europskog blagostanja na održivoj osnovi. U današnjem svijetu koji je sve više digitaliziran, bolje povezano i pravednije jedinstveno tržište robe i usluga je ključno, ali neće biti dostatno, za postizanje napretka u godinama koje dolaze. Ambiciozna strategija jedinstvenog digitalnog tržišta od presudne je važnosti za poticanje novih izvora rasta za Europu. Bez odgovarajućeg financiranja europskog gospodarstva neće biti rasta ni radnih mjesta. Daljnja integracija europskih tržišta kapitala potrebna je kako bi se europskim tvrtkama i poduzetnicima ponudili brojniji i raznolikiji izvori financiranja u današnjem globaliziranom i vrlo konkurentnom gospodarstvu. Europsko vijeće o tim je pitanjima raspravljalo na sastanku u prosincu 2015. te je pozvalo na brzu provedbu strategije jedinstvenog tržišta, strategije digitalnog tržišta i akcijskog plana za uniju tržišta kapitala. Europska unija treba nastaviti s brzim jačanjem unutarnjeg tržišta kako bi se osigurao njezin konkurentan položaj u svjetskom gospodarstvu.

Kada sam stupio na dužnost, bilo je ohrabrujuće vidjeti slabe ali stalne signale da je gospodarstvo EU-a u boljem stanju nego prethodnih godina. Međutim, u prosincu 2014. više od 24 milijuna muškaraca i žena diljem Unije još je bilo nezaposleno, od čega više od pet milijuna osoba mlađih od 25. To je neprihvatljivo. Oživljavanje ulaganja bilo je ključno za jačanje gospodarskog oporavka i stvaranja radnih mjesta. Stoga je jedna od mojih prvih mjera bila osigurati punu podršku čelnika EU-a Planu ulaganja za Europu, kojim je do kraja 2015. već pokrenuto 50 milijardi eura u europskim ulaganjima. Ta usmjerenost na ulaganja, povezana s predanosti država članica intenziviranju strukturnih reformi i ustrajanju na odgovornim fiskalnim politikama, bit će temelj dodatnog rasta i radnih mjesta.

Drugi veliki izazov bila je i ostala suradnja s čelnicima država europodručja kako bismo svoju ekonomsku i monetarnu uniju učinili otpornijom. Tijekom mandata mojeg prethodnika Hermana Van Rompuya bili su poduzeti važni koraci prema istinskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji, često u kriznim situacijama i pod pritiskom financijskog tržišta. Ostvarivanje napretka u teškim vremenima bilo je politička nužnost. Postizanje daljnjeg napretka nakon što su teška vremena prošla predstavlja politički izazov. U tom sam duhu zajedno s predsjednicima Europske komisije, Euroskupine, Europske središnje banke i Europskog parlamenta pripremio izvješće „Dovršetak europske ekonomske i monetarne unije”. Kako bi se ostvario daljnji napredak, bilo je ključno zadati kratkoročno ostvarive korake, što uključuje dovršetak bankovne unije s uspostavom europskog sustava osiguranja depozita.

Gospodarski oporavak i izbjegavanje istupanja Grčke iz europodručja

14

Predsjednik Tusk, grčki premijer Aleksis Cipras i grčki ministar financija Euklid Cakalotos.

Slijeva nadesno: predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, grčki premijer Aleksis Cipras, predsjednik Tusk, glavni tajnik Glavnog tajništva Vijeća Uwe Corsepius, predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi, predsjednik Republike Francuske François Hollande, kancelarka Njemačke Angela Merkel i predsjednik Euroskupine Jeroen Dijsselbloem.

Glavna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Christine Lagarde i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi.

Ključni pregovori o budućnosti Grčke kao članice eurozone

15

na vrhu. Odlučio sam sazvati sastanak na vrhu država europodručja 22. lipnja, nakon kojeg su uslijedili sastanak Europskog vijeća te još dva sastanka na vrhu država europodručja 7. i 12. srpnja. Rasprave su bile važne kako bi se ponovno potvrdilo temeljno načelo financijske pomoći: partneri iz država europodručja financijsku pomoć pružaju samo ako postoje zdrave nacionalne politike. Međutim, koliko god trajali ti pregovori, nikad nije bilo govora o tome da ću dopustiti da oni propadnu. U pitanju nije bila samo budućnost europodručja, već i budućnost ujedinjene Europe.

U sveobuhvatnoj izjavi sa sastanka na vrhu država europodručja od 12. srpnja ponovno su potvrđena sva načela na kojima se temelji financijska pomoć u europodručju te su jasno predstavljeni daljnji koraci. Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci Euroskupina je s Grčkom nastavila surađivati u provedbi programa pomoći u iznosu od 85 milijardi eura te na pokretanju reformi potrebnih da se gospodarstvo vrati na put održivog oporavka.

Energetska sigurnost i klimaNiže cijene nafte i plina gospodarstvima u Europi pružile su neočekivano olakšanje u 2015. te je EU to vrijeme odlučio iskoristiti za izgradnju otpornosti u području energetike. Europska unija najveći je uvoznik energije u svijetu i uvozi 90 % svojih potreba nafte i 66 % svojih potreba prirodnog plina. Iako se sama Unija općenito oslanja na veći broj dobavljača, koristeći se i kopnenim i morskim rutama, šest država članica za uvoz plina ovisi samo o jednom vanjskim dobavljaču. Takva situacija predstavlja izazov jer politički razlozi imaju jasan utjecaj na odluke o opskrbi.

Grčka kriza bez ikakve sumnje predstavljala je najveći izazov s kojim su se zemlje europodručja suočile u 2015. te dosad najteži izazov za Grčku otkako je članica europodručja. Ta kriza nije dovela do širenja financijskih problema, pokazujući tako otpornost europodručja kao cjeline. Nije to bila puka slučajnost, već rezultat godina političke predanosti euru, među ostalim jačanjem institucijske strukture europodručja. Međutim, radilo se o ozbiljnoj političkoj krizi unutar europodručja, a različita politička stajališta ugrozila su integritet monetarne unije. Kao predsjedniku sastanka na vrhu država europodručja dužnost mi je bila poduzeti sve moguće napore za postizanje međusobnog razumijevanja između Grčke i njezinih partnera iz država europodručja. Stvorio sam politički prostor kako bi predsjednik Euroskupine mogao postići napredak u pregovorima. Napredak koji je postignut u okviru Euroskupine bio je ključan za pripremu dogovora koji je postignut na sastanku na vrhu država europodručja u srpnju. Ali vrijeme je istjecalo i tijekom prve polovice godine neprestano se povećavao rizik vrlo loših ishoda.

Iako su u okviru Euroskupine vođeni višemjesečni pregovori, do postizanja značajnog napretka naposljetku se uspjelo doći tek potpunim uključivanjem čelnika u pregovore. Uranjeno podizanje sukoba između Grčke i njezinih vjerovnika na razinu čelnika bilo bi kontraproduktivno. Ono bi dodatno narušilo povjerenje partnera iz država europodručja jer bi se pružanje financijske pomoći politiziralo, a oslabilo bi položaj Euroskupine kao tijela za donošenje odluka o financijskim poslovima europodručja.

Kako bi se izgladila neslaganja između Grčke i njezinih partnera, bilo je potrebno sazvati nekoliko sastanaka

„Najveća je greška možda bila ta politička igra prebacivanja krivnje između vjerovnika i Grčke. Nitko ovdje nije anđeo.” Iz govora Donalda Tuska u Bruxellesu u srpnju 2015.

16

da će biti potpuno u skladu s pravom Europske unije i s njezinim odredbama o energetskoj sigurnosti.

Važnost veće usredotočenosti na energetsku sigurnost postala je jasnija u prosincu, kada su čelnici raspravljali o političkim implikacijama projekta Sjeverni tok II. Usuglasili smo se da sva nova infrastruktura mora biti u potpunosti usklađena s ciljevima energetske unije: smanjivanju ovisnosti o vanjskim dobavljačima i diversifikaciji dobavljača, izvora i dobavnih pravaca.

To je jasan uvjet za primanje potpore institucija EU-a ili bilo koje države članice.

Na sastanku Europskog vijeća u ožujku 2015. čelnici su postigli politički sporazum o detaljnim planovima za funkcioniranje energetske unije te su odredili prve konkretne korake za osiguravanje održive, sigurne i povoljne energije za sve europske građane. Kako bi se to postiglo, potrebno je djelovanje u pet usko povezanih ključnih područja: energetskoj sigurnosti; unutarnjem energetskom tržištu; energetskoj učinkovitosti; smanjenju emisija; te istraživanju, inovacijama i konkurentnosti. Od velike je važnosti činjenica da su se čelnici usuglasili da će svi ugovori o opskrbi plinom, oni između država i oni s poduzećima, biti transparentniji te

„Moramo pokazati da se blagostanje doista vraća. To je utrka s vremenom i s populistima.” Iz govora Donalda Tuska u Bruxellesu u ožujku 2016.

17

niza ključnih ciljeva za razdoblje od 2020. do 2030. Ti ciljevi, među ostalim, uključuju smanjenje emisija CO2 za najmanje 40 % do 2030. u usporedbi s razinama iz 1990., koje bi trebalo postići sustavom EU-a za trgovanje emisijama u industrijskim i energetskim sektorima, međupovezanošću energetskih mreža i drugim mjerama. Europske institucije i države članice i dalje će raditi na stvaranju energetske unije koja svim Europljanima pruža energetsku sigurnost te koju odlikuje klimatska politika okrenuta budućnosti u koju su uključene naše buduće obveze na temelju Sporazuma iz Pariza.

Tijekom 2015. Europsko vijeće složilo se da će pojačati rad na klimatskoj diplomaciji Unije. Glavni cilj bio je nastojanje da Konferencija UN-a o klimatskim promjenama u Parizu u prosincu (COP21) ima što veće izglede za uspjeh. Čelnici su iskreno čestitali predsjedniku Hollandeu i francuskoj vladi na ulaganju značajnih napora koji su doveli do toga je u Parizu 11. prosinca postignut povijesni sporazum. To je prvi put u povijesti da je sklopljen pravno obvezujući sporazum na svjetskoj razini za borbu protiv klimatskih promjena. Provodit će se od 2020.

Europa je znatno doprinijela konferenciji COP21 i u tome je zadržala čelnu poziciju ranim donošenjem

Klimatske i energetske politike međusobno su blisko povezane. Europska unija predana je stvaranju energetske unije usredotočene na opskrbu energijom, energetsku sigurnost, energetsku učinkovitost, obnovljivu energiju i povezanost energetske infrastrukture.

„Sva nova infrastruktura trebala bi biti potpuno u skladu s ciljevima energetske unije, kao što su smanjenje energetske ovisnosti i diversifikacija dobavljača, izvora i opskrbnih pravaca.” Iz govora Donalda Tuska u Bruxellesu u prosincu 2015.

18

Predsjednik Tusk izvješćuje Europski parlament o ishodu sastanka Europskog vijeća 17. i 18. ožujka 2016.

19

biti dovedene u pitanje slobode koje smo izgradili na europskoj razini, uključujući Schengen. Te riječi kasnije su se obistinile nakon što su u Francuskoj ponovno uvedene granične kontrole tijekom izvanrednog stanja uvedenog nakon napada 13. studenoga te otkrića da su barem dvojica terorista u Europsku uniju ušla predstavljajući se kao izbjeglice.

Tijekom 2015. čelnici EU-a radili su na nizu aktivnosti za jačanje sigurnosti naših građana, sprečavanje radikalizacije i očuvanje europskih vrijednosti te jačanje suradnje u borbi protiv terorizma od zapadnog Balkana do Sahela i Bliskog istoka. Dva ključna ciljana rezultata bila su poboljšanje razmjene informacija između europskih tijela za borbu protiv terorizma i postizanje dogovora o europskom sustavu za razmjenu evidencija podataka o putnicima, tako da se omogući bolje praćenje kretanja stranih boraca i drugih počinitelja teških zločina.

Zahvaljujući vještini luksemburškog predsjedništva, ministri unutarnjih poslova EU-a bili su u mogućnost postići dogovor o uspostavi sustava EU-a za evidenciju podataka o putnicima dva tjedna nakon napada 13. studenoga, čime su dovršene višegodišnje rasprave s Europskim parlamentom. Nadalje, države članice uložile su znatne napore u razmjenu informacija o stranim borcima putem Europola, tako da gotovo sve države doprinose izgradnji predodžbe na europskoj razini o toj prijetnji. Europol je također počeo raditi s državama članicama i privatnim sektorom na uklanjanju džihadističke propagande putem svoje nove „jedinice za rad u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima”. Na sastanku Europskog vijeća u prosincu dogovorena je sustavnija uporaba postojećih sigurnosnih baza

Napadima na urede tjednika Charlie Hebdo i trgovinu košer hranom u Parizu do kojih je došlo 7. siječnja započeo je niz oružanih terorističkih napada u 2015. Međutim, to nas nije pokolebalo u odlučnosti da nas takvi akti ne smiju zastrašiti. Ta odlučnost postala je jača nakon napada na dvoranu Bataclan i druga mjesta u središtu Pariza 13. studenoga, u kojima je 130 osoba smrtno stradalo, a još stotine njih ranjeno. Radilo se o najgorim napadima u Francuskoj nakon 1945. te o najtežem terorističkom napadu u Europi nakon bombaških napada u Madridu 2004.

Europa je najviše osjetila gubitke na svojem području. No u 2015. val terorističkih napada zapljusnuo je cijeli svijet: od SAD-a preko Afrike i Bliskog istoka do Azije. Neke od najpogođenijih zemalja nalaze se u našem susjedstvu, a među žrtvama su i mnogi naši građani. Međutim, najbrojnije žrtve islamskih militanata i dalje su neeuropski muslimani. Do napada u Bejrutu došlo je dan prije napada u Parizu u studenome, a napadi u Bagdadu u 2015. odvijali su se gotovo svakodnevno. Tunis i Turska dvije su demokratske zemlje koji su se našle na osobitoj meti terorista. Islamski ekstremisti u Tunisu jasno su pokušali narušiti povjerenje u mladu parlamentarnu demokraciju. U krvoločnim napadima na muzej Bardo i turističko odmaralište Sousse na meti su se našli strani turisti, pa time i jedan od najvažnijih gospodarskih sektora. Slično tomu, Turska je zabilježila najozbiljnije terorističke napade u svojoj suvremenoj povijesti u Suruçu u srpnju te u Ankari u listopadu 2015.

Kao što sam rekao članovima Europskog parlamenta u Strasbourgu nekoliko tjedna nakon preuzimanja dužnosti, Europska unija mora izraditi dosljednu politiku unutarnje sigurnosti koja pruža rezultate ili će

Odgovor na nove sigurnosne prijetnje

20

no jasno je da je glavni cilj ekstremista bila sama ideja Europe. Milijuni Europljana borili su se i poginuli za pravo na otvorenost i slobodu. Ako ekstremisti misle da mogu zastrašiti Europljane i prisiliti ih da se odreknu svojeg prava na život u slobodi i miru, teško se varaju. Nadživjet ćemo i njih i njihovu ideologiju mržnje. A Europska unija ispunit će svoju ulogu te pomoći u suzbijanju terorističke prijetnje s kojom smo svi suočeni.

podataka i izmjena Zakonika o schengenskim granicama radi lakšeg provođenja sigurnosnih provjerama na granicama. To su prvi koraci u smjeru stvaranja sigurnije Europe, ali preostaje ih još dosta ako Europska unija želi pokazati čvrsto i odlučno lice terorizmu. Hitnost ovog rada postala je još jasnija nakon užasnih napada na Bruxelles u ožujku 2016., kojima su se teroristi spustili na još nižu razinu u službi mržnje i nasilja. To je bio napad na Belgiju, kao i na njezino otvoreno i časno društvo,

21

Svjetski čelnici i čelnici EU-a sudjeluju u tihom mimohodu u Parizu u spomen žrtvama terorističkih napada, siječanj 2015.

„Usprkos tim napadima Europa mora biti ne samo ujedinjena već i odlučna. Europska solidarnost i sloboda pobijedit će samo ako su združene sa snagom. Naša snošljivost mora stati tamo gdje počinje nasilje.” Iz govora Donalda Tuska u Bruxellesu u ožujku 2016.

22

potvrdili na sastanku na vrhu u Elmauu u lipnju te su jasno poručili da su spremni nametnuti daljnje sankcije koje bi Rusiju još više koštale, ako to bude potrebno zbog njezinih djelovanja. Naposljetku, 1. siječnja 2016. na snagu je stupilo detaljno i sveobuhvatno područje slobodne trgovine između EU-a i Ukrajine. To predstavlja trenutak od povijesne važnosti u odnosima EU-a i Ukrajine jer je upravo taj sporazum podijelio Ukrajince u 2013. i doveo do izbijanja rata u zemlji 2014. Njime se ističe činjenica da je Ukrajina i dalje na putu prema liberalnoj demokraciji i pravnoj državi.

U širem kontekstu, na četvrtom sastanku na vrhu Istočnog partnerstva koji je u svibnju 2015. održan pod vještom palicom latvijskog predsjedništva, potvrdili smo važnost koju Europska unija pridaje svojem istočnom susjedstvu. Istočno partnerstvo pokrenuto je 2009. kao zajednička inicijativa između Europske unije, država članica te šest zemalja partnera s područja istočne Europe i južnog Kavkaza: Armenije, Azerbajdžana, Bjelarusa, Gruzije, Moldove i Ukrajine. Tijekom zadnjih šest godina zajedno smo uspostaviti široku mrežu kontakata i Partnerstvo proširili tako da osim vlada uključuje i parlamente, lokalne vlasti, civilno društvo i poduzeća. U svibnju su sve strane potvrdile svoju namjeru da u predstojećim godinama prioritet daju energetskoj i prometnoj suradnji i „izgradnji države”. Tijekom godine posjetio sam sve zemlje partnere, osim Bjelarusa. Ti posjeti bili su koristan podsjetnik na sve veću raznolikost u političkim perspektivama i ambicijama zemalja u regiji, istovremeno naglašavajući potencijal za jače odnose EU-a i svake od tih zemalja.

Tijekom godine Europska unija i dalje je bila ustrajna u davanju potpore mirovnom procesu u Libiji pod vodstvom UN-a te je jasno dala do znanja da smo

Unatoč dramatičnim događanjima koji su se na Sredozemlju događali cijele prošle godine, nismo zaboravili na temu istočnog susjedstva. Sukob u Ukrajini dominirao je kao tema na sastancima Europskog vijeća početkom godine, posebno sankcije nametnute Rusiji zbog agresije na Ukrajinu. Čelnici su o tom pitanju raspravljali na neformalnom sastanku na vrhu u veljači 2015. godine te su kancelarka Merkel i predsjednik Hollande tada predstavili rezultate drugog Sporazuma iz Minska za prekid vatre i rješavanje ukrajinske krize. Tijekom godine inicirao sam brojne sastanke i kontakte s čelnicima Ukrajine, među ostalim sam pozvao predsjednika Porošenka da kao gost sudjeluje na sastanku Europskog vijeća u veljači te sam otišao u posjet Kijevu u travnju povodom 17. sastanka na vrhu EU-a i Ukrajine.

Tijekom godine Europska unija ponavljala je da osuđuje nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja od strane Rusije. Čelnici EU-a odlučili su pojačati svoju potporu mirovnom procesu u Ukrajini i sustav sankcija protiv Rusije povezati s potpunom provedbom sporazumâ iz Minska. Do kraja 2015. nije došlo do provedbe tih sporazuma. Stoga su sankcije u prosincu produljene za još šest mjeseci. Tijekom tog teškog razdoblja, u kojem su se naše politike suočavale s izazovima s mnogih strana, moj cilj bio je održati jedinstvo europskih čelnika i osigurati da EU ustraje na svojem pravcu u pogledu Rusije. Istovremeno smo uspjeli pružiti potporu teško pogođenoj Ukrajini, među ostalim pružanjem financijske potpore, kako bi joj se pomoglo na teškom putu stabilizacije, modernizacije i reformi. Također sam se osobno angažirao kako bi se osigurao ujedinjen odgovor skupine G7 na agresivni stav Rusije, i nastavit ću raditi na tome dok god ne dođe to promjene u tom stavu. Čelnici skupine G7 to su zajedničko stajalište

Ustrajnost u vanjskoj politici

23

sukoba Saudijske Arabije i Irana. No pokretanjem Međunarodne skupine za potporu Siriji u Beču 25. listopada kao procesa pod vodstvom UN-a barem je uspostavljen okvir u kojem se može započeti s radom na povratku miru i stabilnosti koji će biti pod vodstvom Sirije i uz preuzimanje odgovornosti Sirije te pod pokroviteljstvom Vijeća sigurnosti UN-a. Europska unija spremna je te napore podržati u najvećoj mogućoj mjeri. Jasno je da do trajnog mira u Siriji ne može

vladu nacionalnog jedinstva spremni podržati politički, financijski i kroz izgradnju kapaciteta. Stranke u Libiji hitno trebaju uspostaviti radnu vladu jedinstva. Put naprijed bit će mukotrpan, no ključan za spas zemlje, osobito od ekstremističkih snaga.

Pronaći rješenje za sirijski sukob bit će još teže zbog dubokih podjela u zemlji, činjenice da je više od četvrtine milijuna osoba poginulo te da je sada riječ o više posrednih sukoba, poput regionalnog

„Europa će se držati svojeg pravca. Ukrajina mora ostati na putu reformi. A Rusija mora promijeniti svoj pravac.” Iz govora Donalda Tuska u Bruxellesu u prosincu 2015.

„Ono što nam danas treba na obje strane Atlantika jest obnova vjere u našu zajednicu.” Washington DC, svibanj 2015.Predsjednik Tusk s predsjednikom SAD-a Barackom Obamom u Ovalnom uredu Bijele kuće 9. ožujka 2015.

24

Ranije iste godine radio sam na postizanju napretka u pregovorima o slobodnoj trgovini s Japanom u kontekstu daljnjeg produbljivanje bliskih strateških međusobnih odnosa.

U rujnu prošle godine posjetio sam i Bliski istok, uključujući Izrael i palestinska područja, kako bih utvrdio izglede za ponovno pokretanje tamošnjih mirovnih pregovora, a zatim sam bio na prvom od svojih dvaju posjeta Turskoj. Kasnije sam posjetio Jordan i Egipat kako bih u raspravama s kraljem Abdullahom i predsjednikom Al-Sisijem iz prve ruke procijenio stanje s izbjeglicama. Tijekom posjeta u tim dvjema zemljama naglasio sam podršku Europske unije u borbi protiv terorizma. U tom pogledu osobito sam bio zabrinut za Tunis jer sam u toj zemlji bio u posjetu ranije te godine kako bih položio vijenac u muzeju Bardo i obećao potporu Europske unije hrabroj susjednoj zemlji kojoj je potrebna naša pomoć.

Zapadni Balkan često se našao u mojem putnom rasporedu. Četiri sam puta posjetio tu regiju tijekom 2015. te još jednom početkom 2016., poglavito kako bih s tamošnjim čelnicima raspravljao o migracijskoj krizi. Bila mi je čast sudjelovati i na sastanku na vrhu Procesa Brdo-Brijuni u Zagrebu u studenome 2015., na kojem sudjeluju sve zemlje bivše Jugoslavije, uz sudjelovanje potpredsjednika SAD-a Joea Bidena.

Sastanak na vrhu skupine G7, održan u lipnju u Elmauu u Njemačkoj, bio je prilika da se o globalnim izazovima povede rasprava u okviru skupine zemalja koje dijele iste vrijednosti. U ovakvim trenucima jedinstvo skupine G7 možda je važnije neko ikada prije. Razmijenili smo mišljenja o vanjskoj i sigurnosnoj politici, svjetskom gospodarstvu, energetici i klimi te o razvojnim ciljevima, s posebnim naglaskom na Kini i Rusiji. Također smo se sastali i sa šefovima država i vlada afričkih zemalja kako bismo raspravljali o borbi protiv terorizma, miru i sigurnosti u Africi te drugim temama.

Sastanak na vrhu skupine G20 u Antalyji u studenom imao je osobitu političku važnost zbog pitanja migracija i terorizma. Osim toga, po običaju je bio posvećen financijskim i gospodarskim pitanjima: potrebi da se pospješi oporavak, ojača potencijalni gospodarski rast, podupire stvaranje radnih mjesta, ojača otpornost i promiče razvoj i uključenost. Predsjednik Juncker i ja sastali smo se s predsjednikom Erdoğanom na marginama sastanka na vrhu skupine G20 kako bismo raspravljali o kontroliranju migracijskih tokova.

doći dok je sadašnji režim na vlasti te da status quo nije prihvatljiv.

Europi i svijetu potreban je mir u Siriji i Libiji, bez obzira na prepreke. U suprotnom slučaju doći će do daljnjeg učvršćivanja položaja Daiša i drugih skupina poput skupine Džabhat al-Nusra, koji na Bliskom istoku kontroliraju teritorij veličine Britanije. Europska unija i dalje je predana članica globalne koalicije protiv Daiša, čiji je cilj zaustaviti širenje prijetnje koju on predstavlja i smanjiti je, kao i presjeći njegove izvore financiranja i pridobivanja novih članova te otkriti njegovu pravu prirodu.

Naposljetku, čelnici su tijekom 2015. u više navrata raspravljali o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) te poticali na to da se taj sporazum brzo dovrši. Kao što sam rekao tijekom bilateralnog posjeta Bijeloj kući u ožujku, pregovori o TTIP-u pokazuju da će u svijetu koji se brzo mijenja Europa i Amerika ili djelovati ujedinjeno ili će svaka zasebno oslabjeti.

Rekordna godina diplomacijeOtkako sam započeo sa svojim mandatom, posjetio sam više od 20 zemalja izvan Europske unije, od SAD-a do Japana, te sam mnogobrojne šefove država ili vlada ugostio u Bruxellesu u okviru bilateralnih ili multilateralnih sastanaka na vrhu. U lipnju 2015. zbog osobne fascinacije Latinskom Amerikom bila mi je čast biti domaćinom sastanka na vrhu EU-a i Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC). Neposredno nakon tog sastanka uslijedio je sastanak na vrhu EU-a i Meksika. Raspravili smo cijeli niz važnih regionalnih pitanja, uključujući europsku potporu mirovnom procesu u Kolumbiji, no i načine da okvir suradnje EU-a i zemalja CELAC-a postane konkretniji jer on ima veliki politički potencijal zbog činjenice da je Europa druga po iznosu ulaganja u regiju.

Istog mjeseca održan je sastanak na vrhu EU-a i Kine. Suradnja s Kinom dio je Strateškog programa suradnje do 2020. između EU-a i Kine, koji smo odlučili ojačati. Predsjednik vlade Li Keqiang i ja postigli smo dogovor o prioritetima za narednu godinu, od trgovine i ulaganja do ljudskih prava i migracija; od sigurnosnih i obrambenih pitanja do klimatskih promjena i razvoja. U Seulu je u rujnu 2015. održan 8. bilateralni sastanak na vrhu Europske unije i Republike Koreje, na kojem smo raspravljali o slobodnoj trgovini, odnosima na Korejskom poluotoku, kao i o globalnim izazovima kao što su klimatske promjene i borba protiv terorizma.

25

Međunarodni sastanci na vrhu i sastanci

Slijeva nadesno, gore: predsjednik Tusk, japanski premijer Shinzo Abe i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker; predsjednik Tusk i predsjednik Južne Koreje Park Geun-hye; predsjednik Ekvadora Rafael Correa i predsjednik Tusk na sastanku na vrhu EU-a i CELAC-a; predsjednik Tusk na

zasjedanju Opće skupštine UN-a; premijer Turske Ahmet Davutoğlu i predsjednik Tusk; latvijska premijerka Laimdota Straujuma i predsjednik Tusk na sastanku na vrhu Istočnog partnerstva u Rigi; sastanak na vrhu skupine G7 u Elmauu u Njemačkoj, slijeva nadesno: predsjednik Francuske François

Hollande, premijer Ujedinjene Kraljevine David Cameron, talijanski premijer Matteo Renzi, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Tusk, japanski premijer Shinzo Abe, kanadski premijer Stephen Harper, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama i

njemačka kancelarka Angela Merkel; kineski premijer Li Keqiang i predsjednik Tusk; predsjednica Komisije Afričke unije Nkosazana Dlamini Zuma i predsjednik Tusk; predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Ukrajine Petro Porošenko i predsjednik Tusk; predsjednik Tusk i kralj

Jordana Abdullah II; predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Tusk i predsjednik Slovenije Borut Pahor na sastanku na vrhu Procesa Brdo–Brijuni u Zagrebu, Hrvatska

26

neopozivo rješenje za Ujedinjenu Kraljevinu u EU-u. O tome smo postigli dogovor na način kojim se ne ugrožavaju temeljne vrijednosti Europske unije poput slobode kretanja ili načela nediskriminacije te kojim se ne ugrožava budući razvoj ekonomske i monetarne unije. Dogovorom se prepoznaje, jača i štiti poseban status Britanije u Europskoj uniji. No ne nauštrb drugih.

Iako smo na kraju uspjeli pronaći zajedničko rješenje, stvarni test tek nam predstoji. Samo britanski narod može odlučiti i odlučit će o budućnosti Ujedinjene Kraljevine u Europskoj uniji. Iskreno se nadam da će odlučiti ostati jer EU i Ujedinjena Kraljevina imaju brojne potencijalne koristi od daljnjeg zajedništva, i u pogledu zajedničkog prosperiteta i sigurnosti u svijetu. Duboko se zalažem za to da se taj potencijal ostvari te se radujem suradnji s angažiranom Britanijom u reformiranoj Europskoj uniji.

U studenom prošle godine primio sam pismo premijera Davida Camerona u kojem se navode četiri posebna područja u kojima Ujedinjena Kraljevina traži i predlaže reforme: gospodarsko upravljanje, konkurentnost, suverenitet te socijalne naknade i slobodno kretanje. U odgovoru premijeru, od samog početka procesa jasno sam poručio da ćemo učiniti sve što je u našoj moći da se odgovori na britansku zabrinutost, ali da time ne smijemo ugroziti vrijednosti i temeljna načela Europske unije, što uključuje slobodu kretanja i nediskriminaciju, ali se ne ograničuje na to.

Kroz početne razgovore sa svim drugim državama članicama taj se stav u potpunosti potvrdio, iako je postojalo i puno dobre volje za pronalaženje rješenja kojim bi se osiguralo da Britanija ostane članica EU-a. Nastojao sam to pitanje riješiti na što brži i praktičniji način.

Nakon što sam proveo šira savjetovanja, detalje mogućih uvjeta ponovnih pregovora Ujedinjene Kraljevine iznio sam u pismu čelnicima početkom veljače 2016. Nakon toga obavio sam zahtjevan niz posjeta glavnim gradovima širom Europske unije kako bih poslušao zabrinutosti svake pojedine države članice u pogledu nacrta tog teksta. Čak i uz pomnu pripremu, sastanak Europskog vijeća u veljači koji je uslijedio nakon toga bio je jednako težak kao i svi drugi sastanci u mojem mandatu. Rasprave su bile duge i često burne i u njima smo se pogađali o najsitnijim pojedinostima dogovora. Tu se nije radilo o skladnom prizoru, a osobito ne glamuroznom. Međutim, ono što je važno jest da nijedna država članica nije napustila pregovarački stol.

Šefovi država ili vlada 28 država članica na kraju su se jednoglasno dogovorili i donijeli pravno obvezujuće i

Novo rješenje za Britaniju

„Duboko sam uvjeren da Ujedinjena Kraljevina treba Europu te da Europa treba Ujedinjenu Kraljevinu. Prekinuti tu vezu sada bilo bi u potpunosti protiv naših zajedničkih interesa. Učinili smo sve što smo mogli da do toga ne dođe. Ali konačna odluka u rukama je britanskog naroda.” Iz govora Donalda Tuska u Bruxellesu u veljači 2016.

27

Premijer Ujedinjene Kraljevine David Cameron i predsjednik Tusk prije početka sastanka Europskog vijeća u prosincu 2015.

Predsjednik Tusk u posjetu premijeru Ujedinjene Kraljevine Davidu Cameronu u uredu na adresi Downing Street br. 10.

Predsjednik Tusk, predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, francuski predsjednik François Hollande i premijer Ujedinjene Kraljevine David Cameron.

28

postignuća Unije: Schengena, europodručja i jedinstvenog tržišta. Nastavit ću raditi na postizanju konsenzusa između čelnika EU-a te uspostavljanju jedinstva, bez obzira na to koliko je taj proces težak. U predstojećim mjesecima uvjerenja Europske unije naći će se na testu. Ali ne sumnjam da će Unija dokazati onima koji je kritiziraju da su u krivu.

DONALD TUSK

predsjednik Europskog vijeća

Tijekom svojeg puta u Sloveniju u kolovozu 2015. podsjetio sam sudionike Sigurnosnog foruma na Bledu na djelo Raymonda Arona „U obrani dekadentne Europe”, iz 70-ih godina prošlog stoljeća. I tada je prevladavalo pesimistično raspoloženje te su bile raširene sumnje o budućnosti demokracije i slobodnog tržišta, kao i o budućnosti samog Zapada. Vjersko nasilje bilo je široko rasprostranjeno, a to je imalo geopolitičke posljedice. Nacionalizam je porastao i na lijevo i na desno, energetska kriza poljuljala je europsko gospodarstvo. Ljudi su bili teško razočarani politikom glavnih stranaka. Terorističke skupine sijale su paniku. Moja poruka bila je sljedeća: Europa je uspjela izdržati pritisak u suočavanju s međusobno povezanim krizama te je opstala. I opet će opstati.

Europa sazrijeva u vremenima kriza i teških odluka. Unatoč tomu i drugim neposrednim izazovima za stabilnost Europe, budućnost nas možda i ugodno iznenadi. Iako mnogi vide isključivo negativne ishode, ja sam u razdoblju nestabilnosti usredotočen na nužnost očuvanja glavnih

Zaključak

Predsjednik Tusk daje govor u Berlinu 9. studenoga 2015.

29

Iza kulisa Europskog vijeća

31

Europsko vijeće – 18. prosinca 2014.

Neformalni sastanak šefova država ili vlada – 12. veljače 2015.

Europsko vijeće – 19. i 20. ožujka 2015.

Izvanredni sastanak Europskog vijeća – 23. travnja 2015.

Sastanak na vrhu država europodručja – 22. lipnja 2015.

Europsko vijeće – 25. i 26. lipnja 2015.

Sastanak na vrhu država europodručja – 7. srpnja 2015.

Sastanak na vrhu država europodručja – 12. srpnja 2015.

Neformalni sastanak šefova država ili vlada – 23. rujna 2015.

Europsko vijeće – 15. listopada 2015.

Sastanak šefova država ili vlada EU-a s Turskom – 29. studenoga 2015.

Europsko vijeće – 17. i 18. prosinca 2015.

Europsko vijeće – 18. i 19. veljače 2016.

Sastanak šefova država ili vlada EU-a s Turskom – 7. ožujka 2016.

Europsko vijeće – 17. i 18. ožujka 2016.

Sastanak šefova država ili vlada EU-a s Turskom – 18. ožujka 2016.

Sastanci Europskog vijeća i sastanci na vrhu država europodručja – od prosinca 2014. do travnja 2016.

33

Zaključci Europskog vijeća i izjave šefova država ili vlada

Europsko vijeće – 18. prosinca 2014. 35

Izjava predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska o napadu na časopis Charlie Hebdo – 7. siječnja 2015. 37

Izjava šefova država ili vlada o Ukrajini – 26. siječnja 2015. 38

Neformalni sastanak šefova država ili vlada – 12. veljače 2015. 39

Europsko vijeće – 19. i 20. ožujka 2015. 41

Izjava Europskog vijeća o Tunisu – 20. ožujka 2015. 44

Izvanredni sastanak Europskog vijeća – 23. travnja 2015. 45

Zajednička izjava članova Europskog vijeća povodom Dana Europe – 9. svibnja 2015. 47

Europsko vijeće – 25. i 26. lipnja 2015. 48

Sastanak na vrhu država europodručja – 12. srpnja 2015. 51

Neformalni sastanak šefova država ili vlada – 23. rujna 2015. 54

Europsko vijeće – 15. listopada 2015. 55

Zajednička izjava šefova država ili vlada EU-a i čelnika institucija EU-a o terorističkim napadima u Parizu – 14. studenoga 2015. 57

Sastanak šefova država ili vlada EU-a s Turskom – 29. studenoga 2015. 58

Europsko vijeće – 17. i 18. prosinca 2015. 60

34

Zajednička izjava šefova država ili vlada EU-a i čelnika institucija EU-a o terorističkom napadu u Ankari – 18. veljače 2016. 63

Europsko vijeće – 18. i 19. veljače 2016. 64

Sastanak šefova država ili vlada EU-a s Turskom – 7. ožujka 2016. 75

Europsko vijeće – 17. i 18. ožujka 2016. 77

Sastanak šefova država ili vlada EU-a s Turskom – 18. ožujka 2016. 79

Zajednička izjava šefova država ili vlada EU-a i čelnika institucija EU-a o terorističkim napadima u Bruxellesu – 22. ožujka 2016. 81

35

I. POTICANJE ULAGANJA U EUROPI

1. Poticanje ulaganja i rješavanje tržišnih nedostataka u Europi ključni je izazov politike. Nova usmjerenost na ulaganja, u kombinaciji s predanošću država članica u jačanju strukturnih reformi i ulaganju napora u fiskalnu konsolidaciju koja pogoduje rastu, bit će temelj za rast i stvaranje radnih mjesta u Europi. Europsko vijeće:(a) poziva na uspostavu Europskog fonda za strateška

ulaganja (EFSU) u okviru grupacije  EIB s ciljem mobilizacije 315  milijardi eura za nova ulaganja u razdoblju između 2015. i 2017. Komisija će u siječnju 2015. predstaviti prijedlog, a zakonodavce Unije poziva se da postignu dogovor o tom prijedlogu do lipnja kako bi se nova ulaganja mogla aktivirati već sredinom 2015. Grupaciju EIB poziva se da od siječnja 2015. započne s aktivnostima upotrebom vlastitih sredstava. EFSU će biti otvoren za primanje doprinosa država članica, izravno ili putem nacionalnih razvojnih banaka. Europsko vijeće prima na znanje povoljno stajalište koje je Komisija naznačila u odnosu na takve kapitalne doprinose u kontekstu procjene javnih financija u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, nužno u skladu s f leksibilnošću koja je ugrađena u postojeća pravila;

(b) podupire namjeru Komisije i EIB-a da ojačaju tehničku pomoć projektima na europskoj razini te da stvore savjetodavni centar za ulaganja koji bi trebao biti operativan od sredine 2015.;

(c) naglašava da će se EFSU-om nadograditi i nadopuniti postojeći programi EU-a i tradicionalne aktivnosti EIB-a. U tom kontekstu potrebno je poticati na potpunu upotrebu svih postojećih i dodijeljenih sredstava EU-a. Komisija će blisko surađivati s dotičnim državama članicama kako bi se iznašla rješenja da se u najvećoj mogućoj mjeri iskoriste obveze u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2007. do 2013. te prepoznaje poželjnost realizacije dugoročnih projekata u nadolazećim godinama primjenom f leksibilnosti postojećih pravila;

(d) poziva Komisiju i zakonodavce Unije da ubrzaju rad na ključnim mjerama za povećanje privlačnosti Unije u pogledu proizvodnje, ulaganja i inovacija te da poboljšaju regulatorno okruženje za ulaganja, između ostalog koracima prema postizanju bolje integriranih tržišta kapitala, istovremeno ustrajno ulažući napore u plan za bolju regulativu usmjeren na postizanje transparentne i jednostavne regulative

uz minimalni trošak, u skladu sa zaključcima Vijeća od 4. prosinca 2014.;

(e) poziva na ubrzavanje donošenja, prenošenja i provedbe zakonodavstva Unije u području jedinstvenog tržišta te na ulaganje dodatnih napora u otklanjanje prepreka i dovršetak unutarnjeg tržišta proizvoda i usluga;

(f) poziva Komisiju da predstavi sveobuhvatni prijedlog o energetskoj uniji puno prije sastanka Europskog vijeća u ožujku 2015.;

(g) poziva zakonodavce Unije da daju novi zamah radu na prijedlozima u postupku donošenja u vezi s jedinstvenim digitalnim tržištem te poziva Komisiju da podnese ambicioznu komunikaciju u tom području puno prije sastanka Europskog vijeća u lipnju 2015.;

(h) poziva na daljnje jačanje multilateralnog trgovinskog sustava i sklapanje bilateralnih trgovinskih sporazuma s ključnim partnerima. EU i SAD trebali bi uložiti sve napore u završetak pregovora o ambicioznom, sveobuhvatnom i uzajamno korisnom Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja do kraja 2015.

2. Europsko vijeće redovito će pratiti provedbu prethodno spomenutih smjernica.

3. Potrebno je hitno uložiti dodatne napore u borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza i agresivnog poreznog planiranja, na globalnoj razini i razini EU-a. Europsko vijeće naglašava važnost transparentnosti te iščekuje prijedlog Komisije o automatskoj razmjeni informacija u vezi s odlukama u pogledu poreza u EU-u. Vijeće će raspravljati o tome kako ostvariti napredak u odnosu na sva ta pitanja te će podnijeti izvješće na sastanku Europskog vijeća u lipnju 2015.

4. Bolja koordinacija gospodarskih politika neophodna je kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje ekonomske i monetarne unije. Nakon rasprave o tom pitanju na temelju analitičke bilješke tijekom neslužbenog sastanka šefova država ili vlada u veljači, predsjednik Komisije, u bliskoj suradnji s predsjednikom sastanka na vrhu država europodručja, predsjednikom Euroskupine i predsjednikom Europske središnje banke, podnijet će izvješće najkasnije prilikom sastanka Europskog vijeća u lipnju 2015. Države članice bit će pobliže uključene u pripremni rad.

II. UKRAJINA5. Europsko vijeće čestita Ukrajini na novoj vladi i pozdravlja

njezinu odlučnost u provođenju političkih i gospodarskih

EUROPSKO VIJEĆE – 18. PROSINCA 2014.

Zaključci

36

Krima i Sevastopolja danas je dodatno postrožena. EU će zadržati isti smjer; Europsko vijeće spremno je, prema potrebi, poduzeti daljnje korake. Sve strane, uključujući Rusiju, trebale bi se aktivno uključiti i u potpunosti provesti sporazume iz Minska. Europsko vijeće poziva na nesmetan pristup mjestu nesreće leta MH17 za potrebe tekućih istraga.

reformi. Nakon Komisijine druge isplate 500 milijuna eura makrofinancijske pomoći u prosincu, EU i njegove države članice spremni su dodatno poticati i podupirati proces reforme u Ukrajini, zajedno s drugim donatorima te u skladu s uvjetima MMF-a. Europsko vijeće pozdravlja spremnost Komisije da poveća humanitarnu pomoć pogođenom stanovništvu u Ukrajini.

6. Stanje u istočnoj Ukrajini još je iznimno zabrinjavajuće. Politika Unije kojom se ne priznaje nezakonito pripojenje

37

Uime Europske unije i u svoje ime želim uputiti najdublju sućut obiteljima i rodbini žrtava te izraziti svoju solidarnost s francuskim vlastima i francuskim narodom.

Šokiran sam užasnim napadom na časopis Charlie Hebdo koji se jutros dogodio u Parizu. Europska unija stoji rame uz rame s Francuskom nakon tog strašnog čina. To je brutalan napad na naše temeljne vrijednosti te na slobodu izražavanja koja je stup na kojem počiva naša demokracija. Borba protiv terorizma u svim njegovim oblicima mora se nastaviti nesmanjenim intenzitetom.

IZJAVA PREDSJEDNIKA EUROPSKOG VIJEĆA DONALDA TUSKA O NAPADU NA ČASOPIS

CHARLIE HEBDO – 7. SIJEČNJA 2015.

38

„spremni, prema potrebi, poduzeti daljnje korake”. S obzirom na sve lošiju situaciju, tražimo da nadolazeće Vijeće za vanjske poslove procijeni stanje i da razmotri primjerene mjere, osobito u pogledu daljnjih mjera ograničavanja, s ciljem brze i sveobuhvatne provedbe dogovora iz Minska.Ta će situacija biti tema na našem sljedećem sastanku.

Izražavamo zabrinutost zbog pogoršanja sigurnosne i humanitarne situacije u istočnoj Ukrajini. Osuđujemo ubijanje civila tijekom neselektivnog granatiranja ukrajinskog grada Mariupolja 24.  siječnja 2015. Postoje dokazi kontinuirane i sve veće potpore koju Rusija pruža separatistima, što ističe odgovornost Rusije. Pozivamo Rusiju da osudi djelovanje separatista i da provede dogovore iz Minska.Podsjećamo na zaključke Europskog vijeća od 18. prosinca 2014. u kojima smo izjavili da će „EU zadržati isti smjer” i da smo

IZJAVA ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA O UKRAJINI – 26. SIJEČNJA 2015.

39

Europljani su s dubokom tugom i snažnim jedinstvom reagirali na nedavne terorističke napade u Parizu. Ti napadi bili su usmjereni protiv temeljnih vrijednosti i ljudskih prava koji su u samom središtu Europske unije – solidarnosti, slobode, uključujući slobodu izražavanja, pluralizma, demokracije, tolerancije i ljudskog dostojanstva. Svi građani imaju pravo živjeti bez straha, neovisno o svojim mišljenjima ili uvjerenjima. Čuvat ćemo svoje zajedničke vrijednosti i štititi sve od nasilja koje se temelji na etničkim ili vjerskim motivima i rasizmu.To također znači borbu protiv neprijatelja naših vrijednosti. Dalje ćemo jačati djelovanje protiv terorističkih prijetnji, uz potpuno poštovanje ljudskih prava i vladavine prava. Danas smo se dogovorili da će nas tijekom sljedećih mjeseci u radu voditi sljedeće:

1. Jamčenje sigurnosti građanaSigurnost građana neposredna je nužnost. Moramo se bolje služiti alatima koje imamo i dalje ih razvijati, posebno u cilju otkrivanja i prekidanja putovanja povezanih s terorizmom, osobito kad je riječ o stranim terorističkim borcima. Tražimo:• da zakonodavci EU-a hitno donesu snažnu i učinkovitu

europsku direktivu o evidenciji podataka o putnicima s pouzdanim mehanizmom zaštite podataka;

• da se postojeći schengenski okvir u potpunosti iskoristi za jačanje i modernizaciju kontrole vanjskih granica: slažemo se da se bez odlaganja pokrenu sustavne i koordinirane provjere pojedinaca koji imaju pravo na slobodno kretanje u odnosu na baze podataka relevantne za borbu protiv terorizma na temelju zajedničkih pokazatelja rizika; Komisija bi u tom smislu trebala izdati brzo provedive operativne smjernice; također ćemo razmotriti ciljanu izmjenu Zakonika o schengenskim granicama gdje je to nužno kako bi se predvidjele stalne provjere, na temelju prijedloga Komisije;

• da tijela za izvršavanje zakonodavstva i pravosudna tijela pojačaju razmjenu informacija i operativnu suradnju, između ostaloga i posredstvom Europola i Eurojusta;

• da sva nadležna tijela povećaju suradnju u borbi protiv nezakonitog trgovanja vatrenim oružjem, između ostaloga i brzom prilagodbom relevantnog zakonodavstva;

• da sigurnosne službe država članica prodube svoju suradnju;

• da države članice brzo provedu pojačana pravila za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma te da sva nadležna tijela pojačaju djelovanje kako bi ušla u trag financijskim tokovima i učinkovito zamrznula imovinu koja se upotrebljava za financiranje terorizma;

• brz napredak u radu na donošenju direktive o sigurnosti mreža i podataka s obzirom na važnost kibersigurnosti.

2. Sprečavanje radikalizacije i očuvanje vrijednostiSprečavanje radikalizacije ključan je element borbe protiv terorizma. Potrebno je objediniti instrumente u sveobuhvatnom pristupu za rješavanje te pojave. Pozivamo na:• poduzimanje odgovarajućih mjera, u skladu s nacionalnim

ustavima, za otkrivanje i uklanjanje internetskih sadržaja kojima se promiče terorizam ili ekstremizam, između ostaloga većom suradnjom između tijela javne vlasti i privatnog sektora na razini EU-a, te u suradnji s Europolom na stvaranju sposobnosti rada u vezi s prijavljenim internetskim sadržajima;

• komunikacijske strategije kojima se promiču tolerancija, nediskriminacija, temeljne slobode i solidarnost u cijelom EU-u, između ostaloga jačanjem dijaloga među različitim vjerama i zajednicama, te materijale koji se sadržajem suprotstavljaju terorističkim ideologijama, između ostaloga omogućivanjem da se čuje glas žrtava;

• inicijative u vezi s obrazovanjem, strukovnim osposobljavanjem, mogućnostima zapošljavanja, društvenom integracijom i rehabilitacijom u pravosudnom kontekstu kojima bi se rješavali čimbenici koji doprinose radikalizaciji, između ostaloga u zatvorima.

3. Suradnja s našim međunarodnim partnerimaVanjski odnosi EU-a također moraju doprinijeti borbi protiv terorističke prijetnje, koja eskalira u nekim dijelovima susjedstva EU-a, posebice u Siriji i Libiji. Potrebni su nam:• rješavanje kriza i sukoba, posebno u našem južnom

susjedstvu, ponovnim strateškim promišljanjem našeg pristupa;

• veće angažiranje s trećim zemljama na problemima sigurnosti i u borbi protiv terorizma, osobito na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi te u Sahelu, ali i na zapadnom Balkanu, između ostaloga i novim projektima jačanja kapaciteta (npr. granične kontrole) s partnerima i usmjerenijom pomoći EU-a;

• kontinuiran i usklađen međunarodni angažman s UN-om i Globalnim forumom za borbu protiv terorizma, kao i s relevantnim regionalnim inicijativama;

• dijalog između kultura i civilizacija kako bi se zajednički promicale temeljne slobode.

***

NEFORMALNI SASTANAK ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA – 12. VELJAČE 2015.

Izjava

40

travnju predstaviti prijedlog sveobuhvatnog europskog programa sigurnosti. Vijeće će izvijestiti o detaljnoj provedbi tih smjernica na sastanku Europskog vijeća u lipnju.

Vijeće je u posljednjih nekoliko tjedana pojačalo svoj rad u borbi protiv terorizma. Europska unija žurno će nastaviti taj posao, uz potpuno uključivanje Visokog predstavnika, koordinatora EU-a za borbu protiv terorizma i država članica. Komisija će u

41

I. ENERGETSKA UNIJA1. Europska unija predana je stvaranju energetske unije s

klimatskom politikom usmjerenom prema budućnosti, na temelju okvirne strategije Komisije s pet dimenzija koje su usko povezane i međusobno se osnažuju (energetska sigurnost, solidarnost i povjerenje; u potpunosti integrirano europsko energetsko tržište; energetska učinkovitost koja doprinosi smanjenju potražnje; dekarbonizacija gospodarstva; istraživanje, inovacije i konkurentnost). Institucije EU-a i države članice nastavit će rad u tom području i Vijeće će do prosinca podnijeti izvješće Europskom vijeću. Europsko vijeće i dalje će pružati smjernice.

2. Ističući važnost svih dimenzija energetske unije, Europsko vijeće danas se usredotočilo na neke od njezinih aspekata i pozvalo na:(a) ubrzavanje infrastrukturnih projekata, uključujući

međusobne povezanosti, posebno s rubnim regijama, za električnu energiju i plin1 s ciljem osiguravanja energetske sigurnosti i internog energetskog tržišta koje dobro funkcionira;

(b) potpunu provedbu i strogu primjenu postojećeg zakonodavstva u području energetike;

(c) jačanje zakonodavnog okvira za sigurnost opskrbe električnom energijom i plinom; energetsku sigurnost moguće je ujedno osnažiti stabilnim mrežama, povećanom energetskom učinkovitošću i pribjegavanjem domaćim izvorima energije te sigurnim i održivim tehnologijama s niskom razinom emisije ugljika;

(d) osiguravanje potpune sukladnosti s pravom EU-a svih sporazuma o kupnji plina od vanjskih dobavljača, posebno jačanjem transparentnosti takvih sporazuma i usklađenosti s odredbama EU-a o energetskoj sigurnosti. U pogledu komercijalnih ugovora o

1 Nedavni sporazum koji su postigli Francuska, Portugal, Španjolska, Komisija i EIB dobrodošao je korak u postizanju cilja od 10 % međusobno povezanih elektroenergetskih sustava do 2020.; sporazum između baltičkih država za nastavak rada na ostvarivanju istovremenog djelovanja država članica u okviru europske kontinentalne mreže također doprinosi povećanju energetske sigurnosti, kao i djelovanje Skupine na visokoj razini za povezanost plinom središnje, istočne i južne Europe. U tom kontekstu potiče se uspostava regionalnih skupina na visokoj razini od strane Komisije koje se sastoje od relevantnih ključnih aktera kako bi se osiguralo redovito praćenje napretka u izboru i financiranju projekata od zajedničkog interesa.

opskrbi plinom, mora biti zajamčena povjerljivost poslovno osjetljivih informacija;

(e) ocjenu mogućnosti za dobrovoljne mehanizme za agregaciju potražnje, uz potpunu sukladnost s pravilima WTO-a i EU-a o tržišnom natjecanju;

(f) razvoj učinkovitijeg, f leksibilnog tržišnog modela koji bi trebao pratiti poboljšanu regionalnu suradnju, među ostalim sa susjednim zemljama, i pomoći integraciji obnovljivih izvora energije, osiguravši da je javna intervencija u skladu s unutarnjim tržištem i da se poštuje pravo država članica da same odlučuju o svojoj kombinaciji izvora energije. To će pomoći u osiguravanju energije pristupačne cijene kućanstvima i industriji;

(g) preispitivanje i izradu zakonodavstva u vezi sa smanjivanjem emisija, energetskom učinkovitošću i obnovljivim izvorima energije radi potpore ostvarivanju dogovorenih ciljeva za 2030.; razvoj pouzdanog i transparentnog sustava upravljanja;

(h) razvoj strategije za inovacije i tehnologije koje se odnose na energiju i klimu, uključujući na primjer u vezi sa sljedećom generacijom obnovljivih izvora energije, skladištenjem električne energije te hvatanjem i skladištenjem ugljika, poboljšanjem energetske učinkovitosti u stambenom sektoru, kao i održivim prometom;

(i) primjenu svih instrumenata vanjske politike kako bi se uspostavila strateška energetska partnerstva sa sve važnijim zemljama proizvođačima i tranzitnim zemljama, posebno s ciljem promicanja energetske sigurnosti, pritom osiguravajući zaštitu suverenosti i suverenih prava država članica da istražuju i razvijaju svoje prirodne izvore.

3. Europsko vijeće podržava snažno koordinirano djelovanje putem aktivne europske klimatske diplomacije ususret 21. Konferenciji stranaka u Parizu u skladu s ambicioznim ciljem utvrđenim na Europskom vijeću u listopadu 2014., kako je naveden u doprinosu koji su EU i njegove države članice nedavno podnijele. Poziva sve stranke koje su u mogućnosti to učiniti, uključujući velika gospodarstva, da podnesu svoje doprinose do kraja ožujka. Također je potrebno pojačati rad na iznalaženju rješenja u vezi s financiranjem, prijenosom tehnologije i izgradnjom kapaciteta, što su ključna pitanja s obzirom na ambiciozni sporazum u Parizu.

EUROPSKO VIJEĆE – 19. I 20. OŽUJKA 2015.

Zaključci

42

sposobnost i kapacitete OESS-a da prati i provjerava provedbu sporazumâ iz Minska i uložit će daljnje napore u trilateralne procese o energetici i u provedbu detaljnog i sveobuhvatnog područja slobodne trgovine između EU-a i Ukrajine.

10. Europsko vijeće slaže se da bi trajanje mjera ograničavanja protiv Ruske Federacije koje su usvojene 31. srpnja 2014. i pojačane 8. rujna 2014. trebalo biti jasno povezano s potpunom provedbom sporazumâ iz Minska, pritom imajući na umu da je ona predviđena do 31. prosinca 2015. Potrebne odluke bit će donesene tijekom sljedećih mjeseci. Europsko vijeće spremno je, prema potrebi, poduzeti daljnje mjere.

11. Europsko vijeće ne priznaje te i dalje osuđuje nezakonito pripojenje Krima i Sevastopolja od strane Ruske Federacije i ostaje predano potpunoj provedbi svoje politike nepriznavanja.

12. EU će i dalje podupirati proces reforme u Ukrajini, zajedno s drugim donatorima te u skladu s uvjetima MMF-a. Europsko vijeće pozvalo je na hitno donošenje trećeg paketa makrofinancijske pomoći za Ukrajinu. Primilo je na znanje dosadašnje napore ukrajinske vlade u vezi s reformama i pozvalo je na daljnje jačanje aktivnosti.

13. Europsko vijeće naglasilo je potrebu djelovanja protiv tekućih ruskih kampanja dezinformiranja i pozvalo Visokog predstavnika da, u suradnji s državama članicama i institucijama EU-a, do lipnja pripremi akcijski plan o strateškom komuniciranju. Uspostava tima za komunikaciju prvi je korak u tom smjeru.

Libija14. Kriza u Libiji ozbiljan je izazov za međunarodni mir i

sigurnost koji zahtijeva punu pozornost EU-a. Europsko vijeće pozvalo je na hitan i bezuvjetan prekid vatre te je pozvalo libijske stranke da hitno postignu dogovor o vladi nacionalnog jedinstva. Samo se političkim rješenjem može osigurati održiv napredak prema demokratskoj tranziciji. EU je predan tekućim naporima UN-a i pojačat će svoju trenutačnu potporu UNSMIL-u i procesu postizanja jedinstva. EU pohvaljuje rad posebnog predstavnika glavnog tajnika UN-a.

15. Čim se postigne sporazum o formiranju vlade nacionalnog jedinstva, EU je spreman sa zemljama u regiji i međunarodnim partnerima doprinijeti njegovoj provedbi u potpunosti se koristeći svim svojim instrumentima. Visoki predstavnik predstavit će prijedloge kao što je dogovoreno na sastanku Vijeća 16. ožujka 2015. EU će povećati svoje napore u borbi protiv terorizma u regiji, zajedno s relevantnim partnerima.

16. Europsko vijeće izražava žaljenje zbog neprestane pogibije migranata na moru, koja se uvelike povećala zbog organiziranih krijumčara ljudima i trgovaca ljudima. Provedbu djelovanja, koje je dogovorilo Vijeće u listopadu 2014. radi boljeg upravljanja migracijskim tokovima, sada bi trebalo pojačati, uključujući osnaživanjem Tritona, Frontexove operacije u srednjem Sredozemlju. Potreban

II. EUROPSKI SEMESTAR/RAST I RADNA MJESTA

4. Europsko vijeće održalo je razmjenu stajališta o gospodarskoj situaciji u Europi i o provedbi ključnih strukturnih reformi koje poduzimaju države članice. Potvrdilo je tri glavna stupa Godišnjeg pregleda rasta (ulaganja, strukturne reforme i fiskalna konsolidacija koja pogoduje rastu) i pozvalo države članice da te prioritete uključe u buduće nacionalne programe reformi i programe stabilnosti i konvergencije.

5. Opći pristup koji je Vijeće usuglasilo o Europskom fondu za strateška ulaganja (EFSU) važan je korak prema dogovoru suzakonodavaca o donošenju zakonodavnog akta do lipnja kako bi EFSU bio u potpunosti operativan od sredine 2015. Potrebno je ojačati suradnju između grupe EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka a EFSI bi trebao nadopunjavati aktualne programe EU-a i uobičajena djelovanja grupe EIB-a i biti im dodatak.

6. Europsko vijeće raspravljalo je o trenutačnom stanju pregovora sa SAD-om o TTIP-u. EU i SAD trebali bi uložiti sve moguće napore kako bi se pregovori o ovom ambicioznom, sveobuhvatnom i uzajamno korisnom sporazumu zaključili do kraja godine. Države članice i Komisija trebale bi pojačati napore u izvješćivanju o koristima sporazuma te osnažiti dijalog s civilnim društvom.

III. VANJSKI ODNOSI

Europska politika susjedstva7. Preispitivanjem europske politike susjedstva koje je u

tijeku trebao bi se osigurati trajni predani angažman EU-a s istočnim i južnim partnerima. Europsko vijeće u listopadu će održati širu raspravu o južnom susjedstvu. U tom kontekstu, Europsko vijeće pozdravilo je ministarski sastanak koji će se održati u Barceloni 13. travnja i koji će pružiti jedinstvenu priliku da se saslušaju stajališta južnih partnera.

Sastanak na vrhu Istočnog partnerstva u Rigi8. EU je u potpunosti predan Istočnom partnerstvu. On

će na različite načine ojačati odnose sa svakim od svojih šest partnera. Posebni napori trebali bi se posvetiti naprednoj suradnji u izgradnji države, mobilnosti i međuljudskim kontaktima, tržišnim mogućnostima i međusobnoj povezanosti. Europsko vijeće sa zanimanjem očekuje najraniju moguću ratifikaciju sporazumâ o pridruživanju/o detaljnim i sveobuhvatnim područjima slobodne trgovine s Gruzijom, Republikom Moldovom i Ukrajinom od strane svih država članica.

Rusija/Ukrajina9. Europsko vijeće pozvalo je sve strane na brzu i potpunu

provedbu sporazumâ iz Minska i poštovanje obveza te naglasilo odgovornost ruskih vlasti u tom pogledu. EU je spreman podržati proces, posebno u odnosu na

43

17. Europska unija nastavit će tijekom sljedećih mjeseci pomno pratiti stanje na terenu.

***Šefovi država ili vlada podržali su prijedlog predsjednika Tuska da g. Jeppe TR ANHOLM-MIKKELSEN postane sljedeći glavni tajnik Vijeća te su pozvali Vijeće da ga što je prije moguće formalno imenuje.

je zajednički napor za povećanje potpore EU-a zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama. Potreba za ispravnim upravljanjem migracijama tiče se EU-a u cjelini. Stoga Europsko vijeće pozdravlja inicijativu Komisije da u svibnju podnese Europski program o migraciji koji se temelji na ciljevima učinkovite politike azila, dobrog upravljanja redovitom migracijom te borbe protiv i sprečavanja nezakonite migracije i osiguravanja vanjskih granica.

44

Europska unija i njezine države članice pojačat će suradnju s Tunisom kako bi se suprotstavili toj zajedničkoj terorističkoj prijetnji, ojačali demokraciju u razvoju u Tunisu te pomogli njegovu gospodarskom i društvenom razvoju.

Europsko vijeće osuđuje strašan teroristički napad na Tunis ovog tjedna. Europska unija izražava najdublju sućut žrtvama, njihovim obiteljima i tuniskom narodu.

IZJAVA EUROPSKOG VIJEĆA O TUNISU – 20. OŽUJKA 2015.

45

1. Stanje na Sredozemlju je tragično. Europska unija uložit će sve moguće napore kako bi spriječila nove pogibije na moru te kako bi se u suradnji sa zemljama porijekla i tranzita uhvatila u koštac s temeljnim razlozima ljudske tragedije koja zahtijeva hitno djelovanje, a koje smo svjedoci. Naš je neposredni prioritet spriječiti nove pogibije na moru.

2. Stoga smo, s ciljem borbe protiv trgovaca ljudima, sprečavanja nezakonitih migracijskih tokova te jačanja unutarnje solidarnosti i odgovornosti, odlučili ojačati svoju prisutnost na moru. S obzirom na to da se zbog nestabilnosti u Libiji stvara idealno okružje za kriminalne radnje trgovaca ljudima, aktivno ćemo poduprijeti sva nastojanja predvođena UN-om u svrhu ponovne uspostave autoriteta državnih vlasti u Libiji. Također ćemo pojačati napore u cilju rješavanja sukoba i nestabilnosti kao ključnih čimbenika koji potiču migracije, između ostalog u Siriji.

3. Danas se obvezujemo na:

jačanje svoje prisutnosti na moru(a) ubrzano osnaživanje operacija EU-a Triton i Poseidon

u najmanju ruku utrostručenjem financijskih sredstava namijenjenih u tu svrhu za 2015. i 2016. godinu te povećanjem resursâ, čime će se omogućiti povećanje kapaciteta za potragu i spašavanje u okviru mandata FRONTEX-a. Pozdravljamo obveze koje su države članice već preuzele, a koje će omogućiti postizanje tog cilja u nadolazećim tjednima;

borbu protiv trgovaca ljudima u skladu s međunarodnim pravom(b) onemogućavanje mreža za trgovinu ljudima, izvođenje

počinitelja pred sud te oduzimanje njihove imovine, putem brzog djelovanja nadležnih tijela država članica u suradnji s EUROPOL-om, FRONTEX-om, Europskim potpornim uredom za azil (EASO) te EUROJUST-om, kao i pomoću pojačane suradnje s trećim zemljama u području obavještajnog i policijskog rada;

(c) ulaganje sustavnih napora u svrhu identifikacije, zapljene i uništavanja plovila prije nego što ih upotrijebe trgovci ljudima;

(d) u isto se vrijeme poziva Visoki predstavnik da u tu svrhu odmah započne pripreme za moguću operaciju ZSOP-a;

(e) pronalaženje, uz pomoć EUROPOL-a, internetskih sadržaja kojima se trgovci ljudima koriste za privlačenje migranata i izbjeglica te zahtijevanje uklanjanja takvih sadržaja u skladu s nacionalnim ustavima;

sprečavanje nezakonitih migracijskih tokova(f) povećanje potpore Tunisu, Egiptu, Sudanu, Maliju

i Nigeru, između ostalih, s ciljem praćenja i kontrole kopnenih granica i ruta, na temelju trenutačnih operacija ZSOP-a u toj regiji, kao i na temelju regionalnih okvira suradnje (Rabatskog i Khartoumskog procesa); jačanje dijaloga o tim pitanjima s Afričkom unijom na svim razinama;

(g) jačanje političke suradnje s afričkim partnerima na svim razinama u svrhu rješavanja uzroka nezakonitih migracija te borbe protiv krijumčarenja ljudi, kao i trgovine ljudima. EU će o tim pitanjima raspravljati s Afričkom unijom i zemljama na koje se ta pitanja najviše odnose te će s njima predložiti održavanje sastanka na vrhu na Malti u nadolazećim mjesecima;

(h) jačanje suradnje s Turskom s obzirom na stanje u Siriji i Iraku;

(i) raspoređivanje europskih migracijskih časnika za veze u ključnim zemljama kako bi prikupljali informacije o migracijskim tokovima, koordinirali rad s nacionalnim časnicima za veze te izravno surađivali s lokalnim vlastima;

(j) suradnju s regionalnim partnerima u svrhu izgradnje kapaciteta za upravljanje morskim granicama te za operacije za potragu i spašavanje;

(k) pokretanje regionalnih programâ razvoja i zaštite za sjevernu Afriku i Rog Afrike;

(l) upućivanje poziva Komisiji i Visokom predstavniku da mobiliziraju sve alate, između ostalog putem razvojne suradnje i provedbe sporazumâ o ponovnom prihvatu koje su EU i države članice potpisale s trećim zemljama, u svrhu promicanja ponovnog prihvata nezakonitih ekonomskih migranata u zemljama porijekla i tranzita, u uskoj suradnji s Međunarodnom organizacijom za migracije;

(m) uspostavu, uz istovremeno poštovanje prava na traženje azila, novog programa vraćanja za ubrzano vraćanje nezakonitih migranata iz država članica pod najvećim pritiskom, čije bi djelovanje koordinirao FRONTEX;

jačanje unutarnje solidarnosti i odgovornosti(n) brzo i cjelovito prenošenje te učinkovitu provedbu

zajedničkog europskog sustava azila od strane svih država članica sudionica, čime će se osigurati zajedničke europske norme u okviru postojećeg zakonodavstva;

(o) povećanje pomoći u slučaju nužde državama članicama pod najvećim pritiskom te razmatranje mogućnosti za

IZVANREDNI SASTANAK EUROPSKOG VIJEĆA – 23. TRAVNJA 2015.

Izjava

46

i Komisija predstavit će sljedeći tjedan plan rada za razdoblje do lipnja.

5. Europsko vijeće sa zanimanjem očekuje Komunikaciju Komisije o Europskom programu za migracije kako bi se razvio sustavniji i geografski obuhvatniji pristup migracijama. Europsko vijeće ostat će u toku s razvojem događaja te će pomno pratiti provedbu tih smjernica. Vijeće i Komisija u lipnju će podnijeti izvješće Europskom vijeću.

dobrovoljno organiziranje hitnih premještanja među svim državama članicama;

(p) raspoređivanje timova EASO-a u državama članicama pod najvećim pritiskom u svrhu zajedničke obrade zahtjevâ za azil, uključujući registraciju i uzimanje otisaka prstiju;

(q) uspostavu prvog dobrovoljnog pilot-projekta za ponovno naseljavanje širem EU-a, kojim bi se osigurala mjesta za osobe koje ispunjavaju uvjete za zaštitu.

4. Institucije EU-a i države članice smjesta će započeti s radom na cjelovitoj provedbi tih smjernica. Predsjedništvo

47

Dužnost nam je promicati mir, slobodu, demokraciju, solidarnost i blagostanje u Europi i šire. Ujedinjeni u Europskoj uniji, uz našu raznolikost kao našu snagu, nastavit ćemo s tom zadaćom.

Donald Tusk, Jean-Claude Juncker, Dalia Grybauskaitė, François Hollande, Nikos Anastasiades, Klaus Iohannis, Angela Merkel, Werner Faymann, David Cameron, Viktor Orban, Mark Rutte, Enda Kenny, Pedro Passos Coelho, Helle Thorning-Schmidt, Mariano Rajoy, Zoran Milanović, Robert Fico, Joseph Muscat, Xavier Bettel, Bohuslav Sobotka, Laimdota Straujuma, Matteo Renzi, Taavi Röivas, Alexander Stubb, Ewa Kopacz, Miro Cerar, Stefan Löfven, Charles Michel, Bojko Borisov, Aleksis Cipras

Danas slavimo ujedinjenu Europu koja je nastala na zgarištu Drugog svjetskog rata.Prije šezdeset i pet godina Schumanovom deklaracijom utvrđeno je da samo prekidom ciklusa nasilja i osvete naša društva mogu zajedno ostvariti trajnu sigurnost i blagostanje. Europa može očuvati mir samo putem jedinstva. Bio je to početak procesa europske integracije, ali još uvijek mnoge europske nacije morale su se boriti za slobodu od totalitarnih i autoritarnih režima.Nikada nećemo zaboraviti tragediju Drugog svjetskog rata čiji je pokretač bio prijezir spram ljudi i nacija. Još je živo sjećanje na to kako su prije sedamdeset godina naši narodi bili suprotstavljeni na bojnim poljima. Danas smo najbliži partneri, saveznici i prijatelji.

ZAJEDNIČKA IZJAVA ČLANOVA EUROPSKOG VIJEĆA POVODOM DANA EUROPE –

9. SVIBNJA 2015.

48

I. MIGRACIJE1. Europi je potreban uravnotežen i zemljopisno

sveobuhvatan pristup migracijama koji se temelji na solidarnosti i odgovornosti. Nakon odluka koje je Europsko vijeće donijelo prošlog travnja poduzete su konkretne mjere kako bi se spriječile daljnje pogibije na moru, pronašli novi načini borbe protiv krijumčara i pojačala suradnja sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama, uz poštovanje prava na traženje azila. Pokretanje misije EUNAVFOR MED, o kojem je Vijeće donijelo odluku 22.  lipnja, važan je doprinos u tom pogledu. Operativno djelovanje za borbu protiv trgovaca i krijumčara ljudima u skladu s međunarodnim pravom ključan je dio našeg sveobuhvatnog pristupa.

2. Nastavljajući se na Komisijin europski migracijski program, potrebno je unaprijediti rad na svim dimenzijama sveobuhvatnog i sustavnog pristupa.

3. Potrebni su veći napori, među ostalim jačanje upravljanja vanjskim granicama Unije, kako bi se bolje ograničili sve veći nezakoniti migracijski tokovi. Europsko vijeće danas se usredotočilo na tri ključne dimenzije na kojima se mora usporedno raditi: premještanje/ponovno naseljavanje, vraćanje/ponovni prihvat/reintegracija i suradnja sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama. Vijeće će redovito procjenjivati napredak u sva tri područja te izvješćivati o tome kasnije tijekom godine.

Premještanje/ponovno naseljavanje4. S obzirom na trenutačnu kriznu situaciju i našu predanost

u jačanju solidarnosti i odgovornosti te u skladu sa svim aspektima odluke koju je donijelo u travnju, uključujući točku 3., Europsko vijeće složilo se u vezi sa sljedećim međusobno povezanim mjerama za pomoć 60 000 osoba:

(a) privremenim i iznimnim premještanjem 40 000 osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita iz država članica pod najvećim pritiskom, Italije i Grčke, u druge države članice tijekom razdoblja od dvije godine, u kojem će sudjelovati sve države članice2;

(b) da Vijeće brzo donese odluku za ostvarivanje te zadaće; u tu će svrhu sve države članice do kraja srpnja konsenzusom postići dogovor o raspodjeli tih osoba, odražavajući posebne položaje država članica2;

2 Ne dovodeći u pitanje poseban položaj Ujedinjene Kraljevine, Irske i Danske u skladu s protokolima br. 21 i br. 22 priloženima Ugovorima. Ujedinjena Kraljevina neće sudjelovati.

(c) uspostavljanjem objekata za prihvat i prvi prihvat u državama članicama koje su pod najvećim pritiskom uz aktivnu potporu stručnjaka iz država članica te EASO-a, Frontexa i Europola kako bi se osigurala brza identifikacija, registracija i uzimanje otisaka prstiju migranata („centri za prihvat i registraciju”). To će omogućiti da se utvrdi kome je međunarodna zaštita potrebna, a kome nije. Komisija će do srpnja 2015. u bliskoj suradnji s državama članicama domaćinima koje prihvaćaju migrante sastaviti plan o pravnim, financijskim i operativnim aspektima tih objekata;

(d) neposrednim pružanjem pojačane financijske pomoći državama članicama koje su pod najvećim pritiskom kako bi se smanjili troškovi zaprimanja i obrade zahtjeva za međunarodnu zaštitu;

(e) dogovorom da će sve države članice sudjelovati u preseljenju 20 000 raseljenih osoba kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita, među ostalim putem multilateralnih i nacionalnih programa, odražavajući posebne položaje država članica.

Vraćanje/ponovni prihvat/reintegracija5. Djelotvorne politike vraćanja, ponovnog prihvata i

reintegracije za one koji ne ispunjavaju uvjete za zaštitu ključan su dio borbe protiv nezakonitih migracija i njima će se pomoći odvratiti ljude od ugrožavanja vlastitih života. Mobilizirat će se svi alati za promicanje ponovnog prihvata neregularnih migranata u zemlje podrijetla i tranzitne zemlje, oslanjajući se na ideje koje je Komisija predstavila u Vijeću 16. lipnja3. Posebice:

(a) Visoki predstavnik, uz blisku suradnju s državama članicama, trebao bi čim prije započeti dijaloge na visokoj razini s glavnim zemljama podrijetla nezakonitih migranata. Vijeće će, zajedno s Komisijom, pripremiti globalni paket kako bi podržalo pregovore s dotičnim trećim zemljama;

(b) Komisija će osigurati da obveze ponovnog prihvata budu djelotvorno provedene što je prije moguće, posebno one u okviru Sporazuma iz Cotonoua, i da se ubrzaju tekući pregovori o sporazumima o ponovnom prihvatu, a istovremeno će se pokrenuti novi pregovori s ostalim trećim zemljama;

(c) oslanjanje na načelo „više za više”, pomoć EU-a i politike upotrijebit će se za stvaranje poticaja za provedbu postojećih sporazumâ o ponovnom prihvatu te za

3 Dok. 10170/15.

EUROPSKO VIJEĆE – 25. I 26. LIPNJA 2015.

Zaključci

49

9. Organizirat će se konferencija na visokoj razini kako bi se riješili izazovi zapadnobalkanske rute.

II. SIGURNOST I OBRANA10. Sigurnosno okruženje u Europi drastično se promijenilo.

To zahtijeva djelovanje u tri međusobno povezana područja:

(a) nastavljajući se na „Europski program o sigurnosti” koji je donijela Komisija te na zaključke Vijeća od 16. lipnja 2015. unaprijedit će se rad na obnovljenoj strategiji Europske unije o unutarnjoj sigurnosti; prioritet ostaje puna provedba smjernica o borbi protiv terorizma dogovorenih na sastanku u veljači 2015.;

(b) Visoki predstavnik nastavit će proces strateškog promišljanja s ciljem da se, u bliskoj suradnji s državama članicama, pripremi globalna strategija EU-a o vanjskoj i sigurnosnoj politici koja bi se podnijela Europskom vijeću do lipnja 2016.;

(c) u skladu sa zaključcima Europskog vijeća iz prosinca 2013. i zaključcima Vijeća od 18. svibnja 2015. nastavit će raditi na učinkovitijem i prepoznatljivijem ZSOP-u, koji bi bio usmjereniji na ostvarivanje rezultata, na daljnjem razvoju civilnih i vojnih sposobnosti te na jačanju europske obrambene industrije, među ostalim i malih i srednjih poduzeća. Europsko vijeće ponovno podsjeća na potrebu:

• da države članice osiguraju dostatna sredstva u pogledu rashoda za obranu, kao i na potrebu najučinkovitije upotrebe sredstava;

• osiguravanja odgovarajućih sredstava iz proračuna EU-a za pripremno djelovanje u vezi s istraživanjima povezanima sa ZSOP-om čime bi se utro put mogućem budućem programu istraživanja i tehnologije u području obrane;

• poticanja šire i sustavnije europske suradnje u području obrane u svrhu osiguravanja ključnih kapaciteta, među ostalim i putem fondova EU-a;

• mobiliziranja instrumenata EU-a za borbu protiv hibridnih prijetnji;

• intenziviranja partnerstava, posebice s UN-om, NATO-om, OESS-om i AU-om;

• da se partneri osnaže za sprečavanje kriza i upravljanje krizama, među ostalim konkretnim projektima izgradnje kapaciteta f leksibilnog geografskog dosega.

Europsko vijeće redovito će u okviru svojeg dnevnog reda raspravljati o sigurnosnoj i obrambenoj politici.

III. RADNA MJESTA, RAST I KONKURENTNOST

11. Europsko vijeće zaključilo je europski semestar za 2015. općim odobrenjem preporuka za pojedinu zemlju te pozivom na njihovu provedbu. Europsko vijeće pozdravilo je dogovor postignut u vezi s Europskim fondom za strateška ulaganja (EFSU) i pozvalo na njegovu brzu provedbu.

sklapanje novih. Obveze utvrđene u trgovinskim sporazumima povezane s privremenom prisutnošću osoba radi pružanja usluga trebale bi se iskoristiti kao poticaj za sklapanje sporazumâ o ponovnom prihvatu; alatima razvojne politike trebalo bi ojačati izgradnju lokalnih kapaciteta, među ostalim za graničnu kontrolu, azil, borbu protiv krijumčarenja i reintegraciju;

(d) države članice u potpunosti će provesti Direktivu o vraćanju uz punu primjenu svih mjera koje su u njoj predviđene kako bi se osiguralo brzo vraćanje nezakonitih migranata; odluke o vraćanju koje su donijele države članice bit će unesene u Schengenski informacijski sustav;

(e) Komisija će do srpnja  2015. utvrditi kako će Frontex pružiti neposrednu potporu državama članicama koje su pod najvećim pritiskom u pogledu vraćanja migranata. Komisija je najavila da namjerava predložiti izmjenu Uredbe o Frontexu kako bi se ojačala uloga Frontexa, posebno kako bi se moglo započeti s misijama vraćanja;

(f) kako bi se ubrzala obrada zahtjeva za azil, Komisija će do srpnja 2015. utvrditi mjere koje treba poduzeti kako bi se EASO upotrijebio za koordinaciju provedbe odredaba o „sigurnoj zemlji podrijetla” u Direktivi o postupcima azila. Komisija je izjavila da namjerava ojačati odredbe o „sigurnoj zemlji podrijetla” u Direktivi o postupcima azila, što uključuje i moguću uspostavu zajedničkog popisa EU-a sigurnih zemalja podrijetla;

(g) brzo će se staviti na raspolaganje primjerena sredstva kako bi se pružila potpora djelotvornoj politici vraćanja EU-a; nadalje, Komisija je pozvana da dostavi prijedloge u tom pogledu u kontekstu proračuna EU-a za 2016. te da u tu svrhu uspostavi europski program vraćanja.

Suradnja sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama6. Ključno je pojačati našu cjelokupnu suradnju sa zemljama

podrijetla i tranzitnim zemljama, i u iskorjenjivanju tokova neregularnih migranata i u rješavanju temeljnih uzroka migracija, kako bi se smanjilo poticanje nezakonitih migracija te borilo protiv mreža krijumčara. Razvojna pomoć u tom će smislu igrati važnu ulogu.

7. Nužno je istinsko partnerstvo europskih i afričkih zemalja koje surađuju u borbi protiv nezakonitih migracija na integrirani način. U okviru sastanka na vrhu u Valletti posebice će se, zajedno s afričkim partnerima, nastojati:

(a) pružiti pomoć partnerskim zemljama u njihovoj borbi protiv krijumčara;

(b) pojačati suradnju u vezi s učinkovitom politikom vraćanja;(c) bolje usmjeriti razvojnu suradnju i jačati ulaganja u Afriku

kako bi se riješili temeljni uzroci migracija, kao i osigurati gospodarske i socijalne mogućnosti.

Vijeće će za sastanak na vrhu u Valletti pripremiti prijedloge za područja suradnje sa zemljama podrijetla i tranzitnim zemljama.8. EU će ujedno pojačati suradnju s Turskom i relevantnim

zemljama na Bliskom istoku (posebice s Irakom, Jordanom i Libanonom).

50

raznolikost, te pomoći kreativnim industrijama da napreduju u digitalnom kontekstu;

• osigurati učinkovite instrumente ulaganja i poboljšati ozračje za inovacije, pri čemu se posebice mora usredotočiti na mala i srednja poduzeća te na nova poduzeća;

• utvrditi i brzo odgovoriti na glavne prioritete u području normizacije ICT-a;

• osigurati slobodan protok podataka;• procijeniti ulogu internetskih platformi i posrednika;• poboljšati digitalne vještine;• poticati e-upravu.13. Europsko vijeće primilo je na znanje izvješće o ekonomskoj

i monetarnoj uniji koje je zatraženo na sastanku Europskog vijeća u prosincu 2014. te je zatražilo od Vijeća da ga hitno razmotri.

IV. UJEDINJENA KRALJEVINA14. Premijer Ujedinjene Kraljevine iznio je svoje planove

o referendumu (o ostanku u EUu/izlasku iz EUa) u Ujedinjenoj Kraljevini. Europsko vijeće dogovorilo se da će se vratiti na to pitanje u prosincu.

***Europsko vijeće zahvalilo je bivšem predsjedniku Europske komisije Jacquesu Delorsu na njegovu izuzetnom doprinosu razvoju europskog projekta i odlučilo mu dodijeliti naslov „Počasnog građanina Europe”.

12. Digitalne tehnologije pružaju nebrojene mogućnosti za inovacije, rast i stvaranje radnih mjesta. Da bi se potpuno iskoristile prednosti koje pruža tehnološka revolucija, trebamo riješiti fragmentaciju tržišta, osigurati dugoročno održive propise, izgraditi prateću infrastrukturu, pružiti pomoć u pogledu digitalizacije industrije, stvoriti uvjete za poticanje rasta u svim sektorima te zaštititi svoje građane. Jedinstveno digitalno tržište trebalo bi se upotrijebiti kao poticaj uključivom rastu u svim regijama unutar EU-a. Naglašavajući važnost svih dimenzija Komisijine strategije i provodeći ambicioznu reformu okvira za telekomunikacije, što uključuje djelotvorniju koordinaciju radiofrekvencijskog spektra, uz istodobno poštovanje nacionalnih nadležnosti, Europsko vijeće složilo se sa sljedećim:

(a) nužno je hitno donijeti Uredbu o jedinstvenom tržištu telekomunikacijskih usluga, što uključuje roaming, kao i Direktivu o sigurnosti mreža i informacija; paket o zaštiti podataka mora se donijeti do kraja ove godine;

(b) moraju se poduzeti mjere u vezi s ključnim sastavnicama komunikacije Komisije, posebno:

• ukloniti preostale prepreke slobodnom kretanju robe i usluga koje se prodaju putem interneta i riješiti pitanje neopravdane diskriminacije na temelju zemljopisne lokacije;

• zajamčiti prenosivost i olakšati prekogranični pristup internetskim materijalima koji su zaštićeni autorskim pravom, uz osiguravanje visoke razine zaštite prava intelektualnog vlasništva i uzimajući u obzir kulturnu

51

Sudionici sastanka na vrhu država europodručja naglašavaju ključnu potrebu obnove povjerenja u grčke vlasti kao preduvjeta mogućeg budućeg dogovora o novom programu Europskog stabilizacijskog mehanizma. U tom je kontekstu ključno preuzimanje odgovornosti od strane grčkih vlasti, a uspješna provedba trebala bi slijediti preuzete obveze u području politika.Od države članice europodručja koja traži financijsku pomoć iz Europskog stabilizacijskog mehanizma očekuje se da, kad god je to moguće, uputi sličan zahtjev Međunarodnom monetarnom fondu4. To je preduvjet da Euroskupina odobri novi program ESM-a. Prema tome, Grčka će zatražiti kontinuiranu potporu MMF-a (praćenje i financiranje) od ožujka 2016.S obzirom da je potrebno obnoviti povjerenje u Grčku, sudionici sastanka na vrhu država europodručja pozdravljaju obveze koje su grčke vlasti preuzele u pogledu zakonskog određivanja prvog paketa mjera, bez odgode. Te će mjere, donesene u potpunosti u prethodnom dogovoru s Institucijama, uključivati:

do 15. srpnja• racionalizaciju sustava PDV-a i proširenje porezne

osnovice kako bi se povećali prihodi;• unaprijed donesene mjere kojima je cilj poboljšanje

dugoročne održivosti mirovinskog sustava kao dio sveobuhvatnog programa mirovinske reforme;

• očuvanje potpune pravne neovisnosti ELSTAT-a;• cjelovitu provedbu odgovarajućih odredbi Ugovora

o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, osobito putem operacionalizacije Fiskalnog vijeća prije finalizacije memoranduma o razumijevanju i uvođenja kvaziautomatskog smanjenja potrošnje u slučaju odstupanja od ambicioznih ciljeva primarnog suficita nakon savjetovanja s Fiskalnim vijećem te podložno prethodnom odobrenju Institucija;

do 22. srpnja• donošenje zakona o parničnom postupku, koji predstavlja

temeljito preispitivanje postupaka i aranžmana u sustavu građanskog pravosuđa te može značajno ubrzati pravosudne postupke i smanjiti troškove;

• prijenos Direktive o oporavku i sanaciji banaka uz potporu Europske komisije.

Odluka o davanju mandata Institucijama za pregovore o memorandumu o razumijevanju može se donijeti odmah i samo nakon pravne provedbe prvih četiriju gore navedenih

4 Ugovor o ESM-u, uvodna izjava 8.

mjera te nakon odobrenja svih preuzetih obveza sadržanih u ovom dokumentu od strane grčkog parlamenta i nakon provjere od strane Institucija i Euroskupine. Ta bi odluka bila donesena pod uvjetom da nacionalni postupci budu dovršeni i da budu ispunjeni preduvjeti iz članka 13. Ugovora o ESM-u na temelju procjene iz članka 13. stavka 1.Kako bi se uspostavila osnova za uspješno sklapanje memoranduma o razumijevanju, potrebno je ozbiljno ojačati grčku ponudu mjera reforme kako bi se uzela u obzir jako pogoršana gospodarska i fiskalna pozicija zemlje tijekom protekle godine. Grčka vlada treba se formalno obvezati na jačanje svojih prijedloga u nizu područja koja su utvrdile Institucije, sa zadovoljavajućim jasnim vremenskim planom za zakonodavstvo i provedbu, što uključuje strukturne referentne vrijednosti, ključne etape i kvantitativne referentne vrijednosti kako bi politike u srednjoročnom razdoblju bile jasno usmjerene. Osobito je potrebno da u dogovoru s Institucijama učini sljedeće:• provede ambiciozne mirovinske reforme i pobliže odredi

politike s ciljem potpune kompenzacije fiskalnog učinka presude Ustavnog suda o mirovinskoj reformi iz 2012. te da provede klauzulu o nultom deficitu ili uzajamno prihvatljive alternativne mjere do listopada 2015.;

• donese ambicioznije reforme tržišta proizvoda s jasnim vremenskim planom za provedbu preporuka iz OECD-ova paketa alata  I (OECD toolkit I), što uključuje trgovanje nedjeljom, razdoblja rasprodaja, vlasništvo nad ljekarnama, mlijeko i pekarnice, osim lijekova koji se kupuju bez recepta, što će se provesti u sljedećem koraku, kao i za otvaranje makrokritičnih zatvorenih profesija (npr. trajektnog prijevoza). U daljnjem postupanju nakon OECD-ova paketa alata II (OECD toolkit II) u prethodne aktivnosti potrebno je uključiti proizvodnju;

• u području energetskog tržišta nastavi s privatizacijom operatora mreže za prijenos električne energije (ADMIE), osim ako se mogu pronaći zamjenske mjere s istovrsnim učinkom na tržišnu utakmicu, sukladno dogovoru Institucija;

• u području tržišta rada rigorozno preispita i modernizira kolektivno pregovaranje, industrijsku akciju te, u skladu s relevantnom direktivom EU-a i najboljom praksom, kolektivno otpuštanje u skladu s vremenskim planom i pristupom dogovorenim s Institucijama. Politike tržišta rada trebalo bi na temelju tog preispitivanja uskladiti s najboljom međunarodnom i europskom najboljom praksom te one ne bi trebale uključivati povratak na prijašnje politike koje nisu kompatibilne s ciljevima promicanja održivog i uključivog rasta;

SASTANAK NA VRHU DRŽAVA EUROPODRUČJA – 12. SRPNJA 2015.

Izjava

52

koji će se morati temeljiti na odluci o cijelom paketu (što uključuje financijske potrebe, održivost duga i moguća financijska sredstva za premošćivanje).Sudionici sastanka na vrhu država europodručja primili su na znanje financijske potrebe mogućeg programa u iznosu od 82 do 86 milijardi EUR, kako su procijenile Institucije. Pozvali su Institucije da istraže mogućnosti smanjenja financijske omotnice putem alternativnih fiskalnih programa ili većih prihoda od privatizacije. Vraćanjem pristupa tržištu, što je cilj bilo kojeg programa financijske pomoći, snižava se potreba za posezanjem za ukupnom financijskom omotnicom. Na sastanku na vrhu država europodručja primljene su na znanje hitne financijske potrebe Grčke čime je naglašena potreba za iznimno brzim napretkom u donošenju odluke o novom memorandumu o razumijevanju: one se procjenjuju na iznos od 7 milijardi EUR do 20. srpnja te dodatnih 5 milijardi EUR do sredine kolovoza.Sudionici sastanka na vrhu država europodručja potvrđuju važnost osiguranja da grčka država može riješiti svoje zaostatke MMF-u i središnjoj banci Bank of Greece te poštovati svoje dužničke obveze u sljedećim tjednima kako bi se stvorili uvjeti kojima bi se omogućilo uredno zaključenje pregovora. Rizik nepravovremenog zaključenja pregovora u potpunosti snosi Grčka. Sudionici sastanka na vrhu država europodručja pozivaju Euroskupinu da hitno raspravi o tim pitanjima.S obzirom na teške izazove grčkog financijskog sektora ukupna omotnica mogućeg novog programa ESM-a trebala bi uključivati uspostavljanje rezerve od 10 do 25 milijardi EUR za bankarski sektor kako bi se riješile moguće potrebe za dokapitalizacijom banaka i troškovi sanacije, od kojih bi 10 milijardi EUR bilo odmah dostupno na odvojenom računu u okviru ESM-a.Sudionici sastanka na vrhu država europodručja svjesni su da je brza odluka o novom programu uvjet za omogućavanje ponovnog otvaranja banaka te da se na taj način izbjegava povećanje ukupne financijske omotnice. ESB/SSM će nakon ljeta provesti sveobuhvatnu procjenu. Ukupnom rezervom sanirat će se mogući manjak kapitala nakon sveobuhvatne procjene koja će uslijediti nakon primjene pravnog okvira.Postoje ozbiljne bojazni u odnosu na održivost grčkog duga. Razlog za to jest popuštanje u politikama tijekom posljednjih dvanaest mjeseci što je za posljedicu imalo nedavno pogoršanje domaćeg makroekonomskog i financijskog okruženja. Sudionici sastanka na vrhu država europodručja podsjećaju da su države članice europodručja u posljednjih nekoliko godina donijele izuzetan niz mjera kojima se daje potpora održivosti grčkog duga, kojima je olakšan program grčke otplate duga i kojima su značajno smanjeni troškovi.U toj situaciji, u kontekstu mogućeg budućeg programa ESM-a te u skladu s tonom izjave Euroskupine iz studenoga 2012., Euroskupina spremna je razmotriti, ako je potrebno, moguće dodatne mjere (moguća dulja razdoblja odgode početka otplate i dulje rokove otplate) čiji je cilj osigurati da bruto potrebe za financiranjem ostanu na održivoj razini. Te će mjere biti uvjetovane punom provedbom mjera koje treba dogovoriti u okviru mogućeg novog programa te će se razmotriti nakon prvog pozitivnog dovršetka preispitivanja.

• poduzme korake potrebne za ojačavanje financijskog sektora, među ostalim odlučno djelovanje u pogledu neprihodujućih kredita te mjere za jačanje upravljanja Grčkim fondom za financijsku stabilnost (HFSF) i bankama, pogotovo uklanjanjem svake mogućnosti za politički utjecaj, posebno u postupcima imenovanja.

Grčke vlasti povrh toga moraju poduzeti sljedeće mjere:• razviti znatno opsežniji program privatizacije s

poboljšanim upravljanjem;vrijedna grčka imovina prenijet će se u neovisni fond u okviru kojeg će se imovina monetizirati privatizacijom i na druge načine. Monetizacija imovine bit će jedan izvor iz kojeg će se provesti predviđena otplata novog kredita ESM-a te tijekom trajanja novog kredita ostvariti ciljani ukupni iznos od 50 milijardi EUR od čega će se 25 milijardi EUR upotrijebiti za otplatu dokapitalizacije banaka i druge imovine, a 50 % od svakog preostalog eura (tj. 50 % od 25 milijardi EUR) upotrijebiti za smanjenje udjela duga u BDP-u, dok će se preostalih 50 % upotrijebiti za ulaganja.Taj bi se fond uspostavio u Grčkoj te bi njime upravljale grčke vlasti pod nadzorom relevantnih europskih institucija. U dogovoru s Institucijama te oslanjajući se na najbolju međunarodnu praksu, trebalo bi usvojiti zakonodavni okvir kako bi se osigurali transparentni postupci i odgovarajuće utvrđivanje cijene pri prodaji imovine, prema načelima OECD-a i standardima upravljanja poduzećima u vlasništvu države;• u skladu s ambicijama grčke vlade modernizirati i znatno

ojačati grčku administraciju te pod pokroviteljstvom Europske komisije uspostaviti program za jačanje kapaciteta i depolitizaciju grčke administracije. Prvi prijedlog trebalo bi dostaviti do 20. srpnja nakon rasprava s Institucijama. Grčka vlada obvezuje se dodatno smanjiti troškove grčke administracije u skladu s rasporedom dogovorenim s Institucijama;

• u potpunosti normalizirati metode rada s Institucijama, među ostalim potreban rad na terenu u Ateni, radi poboljšanja provedbe i praćenja programa. Vlada se treba savjetovati i dogovoriti s Institucijama u pogledu svih nacrta zakonodavnih tekstova u relevantnim područjima u odgovarajućem razdoblju prije javne rasprave ili podnošenja parlamentu. Sudionici sastanka na vrhu država europodručja ponovno naglašavaju da je provedba ključna. U tom kontekstu pozdravljaju namjeru grčkih vlasti da do 20. srpnja zatraže podršku i tehničku pomoć Institucija i država članica te od Europske komisije traže da koordinira tu podršku iz Europe;

• Uz iznimku zakona o humanitarnoj krizi, grčka vlada ponovno će preispitati zakonodavstvo koje je doneseno protivno dogovoru od 20. veljače i koje je predstavljalo zaokret u odnosu na prijašnje preuzete obveze u okviru programa kako bi navedeno zakonodavstvo izmijenila ili će utvrditi jasne i istovjetne mjere u pogledu kompenzacije stečenih prava koja su naknadno stvorena.

Navedene obveze minimalni su uvjeti za početak pregovora s grčkim vlastima. No sudionici sastanka na vrhu država europodručja jasno su dali do znanja da početak pregovora ne isključuje mogući konačni dogovor o novom programu ESM-a,

53

Kako bi se poduprlo ostvarivanje rasta i stvaranje radnih mjesta u Grčkoj (u sljedećih 3 do 5 godina) Komisija će usko surađivati s grčkim vlastima na mobilizaciji do 35 milijardi EUR (u okviru različitih programa EU-a) za financiranje ulaganja i ekonomske aktivnosti, među ostalim u malim i srednjim poduzećima. Kao izvanrednu mjeru i s obzirom na jedinstvenu situaciju u kojoj se nalazi Grčka, Komisija će predložiti povećanje razine pretfinanciranja za 1 milijardu EUR kako bi se odmah potaknulo ulaganje, čime će se pozabaviti (o čemu će se pobrinuti) suzakonodavci EU-a. Grčkoj će se u okviru Plana ulaganja za Europu također pružiti mogućnosti financiranja.

Sudionici sastanka na vrhu europodručja istaknuli su da se nominalno smanjenje duga ne može ostvariti.

Grčke vlasti ponavljaju svoju nedvojbenu posvećenost potpunom i pravovremenom poštovanju svojih financijskih obveza prema svim svojim vjerovnicima.

Ispune li se svi potrebni uvjeti iz ovog dokumenta, Euroskupina i Vijeće guvernera ESM-a mogu, u skladu s člankom 13. stavkom 2. Ugovora o ESM-u, Institucijama dodijeliti mandat za pregovore o novom programu ESM-a, ako su na temelju procjene iz članka 13. stavka 1. ispunjeni uvjeti iz članka 13.

54

Večeras smo se sastali kako bismo riješili dosad neviđenu migracijsku i izbjegličku krizu s kojom smo suočeni. Donijeli smo odluku u vezi s nizom neodgodivih prioriteta i detaljno smo raspravljali o tome kako postići dugoročno održiva rješenja. Svi smo se složili da nema jednostavnih rješenja i da se s tim izazovom možemo suočiti samo zajedničkim radom u duhu solidarnosti i odgovornosti. U međuvremenu svi moramo poštovati, primjenjivati i provoditi naša postojeća pravila, među ostalim Dublinsku uredbu i schengensku pravnu stečevinu.Od institucija EU-a i vlada tražimo brz rad na prioritetnim mjerama koje je predložila Komisija. Želimo operativne odluke o najhitnijim pitanjima prije sastanka Europskog vijeća u listopadu u skladu sa sljedećim smjernicama:• odgovoriti na hitne potrebe izbjeglica u regiji pružanjem

pomoći visokom povjereniku Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Svjetskom programu za hranu i drugim agencijama s dodatnim iznosom od najmanje 1 milijarde eura;

• pomoći Libanonu, Jordanu, Turskoj i drugim zemljama u rješavanju sirijske izbjegličke krize, među ostalim putem znatnog povećanja regionalnog fonda zaklade EU-a osnovanog kao odgovor na reakciju na sirijsku krizu („Fond Madad”);

• ojačati dijalog s Turskom na svim razinama, među ostalim prilikom predstojećeg posjeta turskog predsjednika (5.  listopada), kako bismo ojačali našu suradnju u zaustavljanju migracijskih tokova i upravljanju njima;

• pomoći zemljama zapadnog Balkana u upravljanju izbjegličkim tokovima, među ostalim putem pretpristupnih instrumenata, kao i osigurati brzu i dobru pripremu konferencije o zapadnobalkanskoj ruti (8. listopada);

• povećati financiranje Kriznog uzajamnog fonda za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonitih

migracija i raseljenih osoba u Africi putem dodatnih doprinosa država članica te osigurati optimalnu pripremu sastanka na vrhu u Valletti (11. i 12. studenoga) kako bi se postigao najveći mogući napredak;

• riješiti dramatično stanje na našim vanjskim granicama i ojačati kontrole na tim granicama, među ostalim putem dodatnih sredstava za Frontex, EASO i Europol te uz pomoć osoblja i opreme iz država članica;

• ispuniti zahtjeve najizloženijih država članica za pomoć institucija, agencija i drugih država članica kako bi se osigurala identifikacija i registracija migranata te uzimanje njihovih otisaka prstiju (centri za prihvat i registraciju – hotspots) i istovremeno osigurati premještanje i vraćanje najkasnije do studenoga 2015.;

• povećati financiranje Kriznog fonda za azil, integraciju i migracije te Fonda za unutarnju sigurnost – Granice.

U pogledu Sirije, pozivamo na ponovno ulaganje međunarodnih napora pod vodstvom UN-a kako bi se okončao rat koji je uzrokovao toliko patnje i prisilio, prema procjenama, 12 milijuna ljudi da napuste svoje domove; EU se obvezuje dati svoj doprinos u vezi s time, kao i u vezi s formiranjem vlade nacionalnog jedinstva u Libiji.Države članice moraju upotpuniti smjernice koje su danas dogovorene prenošenjem pravila zajedničkog sustava azila u nacionalno pravo i njihovom primjenom. U tom kontekstu važno je stvoriti uvjete u kojima sve države članice u potpunosti sudjeluju u dublinskom sustavu.Pozivamo institucije, agencije i države članice da ubrzaju rad na svim aspektima migracijske krize. Komisija će predstaviti prijedloge o mobilizaciji proračuna EU-a kako bi se pružila potpora tim smjernicama. Države članice će ih uskladiti sa svojim doprinosima.Ponovno ćemo se baviti izazovom koji predstavljaju migracije na sastanku Europskog vijeća u listopadu.

NEFORMALNI SASTANAK ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA – 23. RUJNA 2015.

Izjava

55

MIGRACIJE1. Rješavanje migracijske i izbjegličke krize zajednička

je obveza koja zahtijeva sveobuhvatnu strategiju i odlučne napore tijekom vremena, u duhu solidarnosti i odgovornosti. Težište smjernica o kojima su šefovi država ili vlada postigli dogovor 23. rujna bilo je na najhitnijim pitanjima. Njihova provedba brzo napreduje o čemu svjedoče rad ostvaren unutar Vijeća te izvješće Komisije od 14. listopada. Navedeno će se pozorno pratiti, među ostalim u pogledu financijskih obveza i mogućih budućih potreba.

2. Europsko vijeće danas je utvrdilo sljedeće smjernice:

Suradnja s trećim zemljama kako bi se zaustavili tokovi(a) pozdravlja zajednički akcijski plan s Turskom kao

dio sveobuhvatnog plana suradnje koji se temelji na zajedničkoj odgovornosti, međusobnim obvezama i rezultatima. Uspješna provedba doprinijet će ubrzanju ostvarenja plana za liberalizaciju viznog režima prema svim državama članicama koje sudjeluju i potpunoj provedbi sporazuma o ponovnom prihvatu. Napredak će se ocijeniti u proljeće 2016. EU i njegove države članice spremni su pojačati suradnju s Turskom te znatno povećati svoj politički i financijski angažman unutar uspostavljenog okvira. Procesu pristupanja treba udahnuti novu energiju s ciljem ostvarivanja napretka u pregovorima u skladu s pregovaračkim okvirom i relevantnim zaključcima Vijeća.Europsko vijeće izrazilo je sućut turskom narodu nakon bombaškog napada u Ankari i obećalo svoju potporu borbi protiv terorizma;

(b) osigurati djelotvorno i operativno daljnje djelovanje u odnosu na Konferenciju na visokoj razini o istočnosredozemnoj/zapadnobalkanskoj ruti, s posebnim naglaskom na upravljanju migracijskim tokovima i borbi protiv kriminalnih mreža;

(c) na predstojećem sastanku na vrhu s afričkim šefovima država ili vlada u Valletti ostvariti konkretne operativne mjere, s težištem, na pravedan i uravnotežen način, na djelotvornom vraćanju i ponovnom prihvatu, razbijanju kriminalnih mreža i sprečavanju nezakonitih migracija, uz stvarne napore na rješavanju temeljnih uzroka i podupiranju afričkog društveno-gospodarskog razvoja te uz obvezu u pogledu trajnih mogućnosti za legalne migracije;

(d) istražiti mogućnosti za razvoj sigurnih i održivih kapaciteta za prihvat u pogođenim regijama te osiguravanje trajnih rezultata i odgovarajućih postupaka za izbjeglice i njihove

obitelji, među ostalim pristupom obrazovanju i radnim mjestima, dok ne bude moguć njihov povratak u zemlju podrijetla;

(e) od država članica zatražiti da dalje doprinose naporima poduzetima na podupiranju UNHCR-a, Svjetskog programa za hranu i drugih agencija te da podupru regionalni fond zaklade EU-a za odgovor na krizu u Siriji te uzajamni fond EU-a za Afriku.

Jačanje zaštite vanjskih granica EU-a (na temelju schengenske pravne stečevine)(f) raditi na postupnom uspostavljanju integriranog sustava

za upravljanje vanjskim granicama;(g) u potpunosti iskoristiti postojeći mandat Frontexa, među

ostalim u pogledu raspoređivanja skupina za brze granične intervencije;

(h) u skladu s raspodjelom nadležnosti iz Ugovora, uz potpuno poštovanje nacionalne nadležnosti država članica, proširiti mandat Frontexa s obzirom na rasprave o razvoju sustava za europsku graničnu i obalnu stražu, među ostalim u pogledu raspoređivanja skupina za brze granične intervencije u slučajevima u kojima ocjene Schengena ili analiza rizika ukažu na potrebu za snažnim djelovanjem bez odgađanja, u suradnji s dotičnom državom članicom;

(i) osmisliti tehnička rješenja za jačanje kontrole vanjskih granica EU-a kako bi se ostvarili i migracijski i sigurnosni ciljevi, bez ometanja protoka kretanja;

(j) pozdraviti Komisijinu namjeru da brzo predstavi paket mjera s ciljem unapređivanja upravljanja našim vanjskim granicama.

Odgovor na priljev izbjeglica u Europu i osiguravanje vraćanja(k) u skladu s dosad donesenim odlukama, nastaviti s

uspostavom daljnjih centara za prihvat i registraciju (hotspots) u dogovorenom vremenskom roku kako bi se osigurala identifikacija, registracija, uzimanje otisaka prstiju i prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i drugih migranata, a istodobno i premještanje i vraćanje. Države članice u potpunosti će poduprijeti te napore, u prvom redu ispunjavanjem zahtjeva Frontexa i EASO-a za stručnim znanjem za timove za potporu pri upravljanju migracijama kako bi radili u područjima s centrima za prihvat i registraciju (hotspot areas) te pružanjem potrebnih resursa;

(l) nakon prvih uspješnih premještanja brzo nastaviti s potpunom provedbom dosad donesenih odluka o

EUROPSKO VIJEĆE – 15. LISTOPADA 2015.

Zaključci

56

premještanju te naših obveza u pogledu ponovnog naseljavanja i rada centara za prihvat i registraciju;

(m) istovremeno pojačati provedbu Direktive o vraćanju u državama članicama te unutar Frontexa do kraja godine osnovati ured posvećen vraćanju kako bi se povećala potpora državama članicama;

(n) proširiti mandat Frontexa u vezi s vraćanjem tako da se u njega uključi pravo na organizaciju zajedničkih operacija vraćanja na vlastitu inicijativu te povećati njegovu ulogu u pogledu pribavljanja putnih isprava za povratnike;

(o) promicati prihvaćanje u trećim zemljama poboljšane europske propusnice (laissez-passer) za vraćanje kao referentnog dokumenta za potrebe vraćanja;

(p) djelotvorno provesti sve obveze u pogledu ponovnog naseljavanja, bez obzira na to jesu li preuzete službenim sporazumima o ponovnom prihvatu, Sporazumom iz Cotonoua ili drugim aranžmanima;

(q) dalje povećati sredstva utjecaja u području vraćanja i ponovnog prihvata, primjenjujući, prema potrebi, načelo „više za više”. U tom će pogledu Komisija i visoka predstavnica u roku od šest mjeseci predložiti sveobuhvatne i prilagođene poticaje za primjenu u odnosu na treće zemlje.

3. Navedene smjernice važan su daljnji korak prema našoj sveobuhvatnoj strategiji, u skladu s pravom na traženje azila, temeljnim pravima i međunarodnim obvezama. Međutim, postoje druga važna prioritetna djelovanja za koja su potrebne daljnje rasprave u relevantnim forumima te, među ostalim, prijedlozi Komisije. Potrebno je također nastaviti s razmatranjima opće migracijske politike i politike azila EU-a. Europsko vijeće nastavit će redovito preispitivati razvoj događaja.

Sirija i Libija4. Europsko vijeće raspravljalo je o političkim i vojnim

događajima u Siriji, među ostalim i o njihovu utjecaju na migracije. Assadov režim snosi najveću odgovornost za 250 000 poginulih u sukobu te za milijune raseljenih

osoba. Europsko vijeće složilo se o potrebi usredotočenja na borbu protiv Daiša i drugih terorističkih skupina koje je kao takve označio UN u okviru ujedinjene i koordinirane strategije i političkog procesa na temelju Priopćenja iz Ženeve iz 2012. EU je u potpunosti angažiran u traženju političkog rješenja sukoba, u bliskoj suradnji s UN-om i zemljama regije, te sve uključene strane poziva da rade na tom cilju. Sve dok je u Siriji na vlasti sadašnje vodstvo i dok se ne rješavaju legitimne pritužbe i težnje svih sastavnica sirijskog društva, u toj zemlji ne može biti trajnog mira. Europsko vijeće izrazilo je zabrinutost zbog ruskih napada na sirijsku oporbu i civile te zbog opasnosti od daljnje vojne eskalacije.

5. U pogledu Libije, Europsko vijeće pozdravilo je objavu UN-a i sve stranke pozvalo da je brzo potvrde. EU ponovno ističe svoju ponudu znatne političke i financijske potpore vladi nacionalnog jedinstva čim ona preuzme vlast.

DRUGE TOČKE6. Europsko vijeće pregledalo je rasprave o izvješću

predsjednikâ o dovršenju europske ekonomske i monetarne unije. Europsko vijeće ponovno ističe da se proces dovršenja ekonomske i monetarne unije mora nastaviti na otvoren i transparentan način i uz potpuno poštovanje jedinstvenog tržišta. Europsko vijeće te će teme ponovno razmatrati na sastanku u prosincu.

7. Europsko vijeće upoznalo se s predstojećim postupkom u vezi s planovima Ujedinjene Kraljevine za referendum (o izlasku iz EU-a ili ostanku u njemu). Europsko vijeće to će pitanje ponovno razmatrati u prosincu.

8. Europsko vijeće pozdravlja međunarodno i neovisno izvješće Nizozemskog odbora za sigurnost objavljeno 13.  listopada o rušenju zrakoplova na letu  MH17 i podupire tekuće napore u vezi s utvrđivanjem odgovornosti krivaca za rušenje zrakoplova na letu MH17, u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a 2166.

57

Dobro je snažnije od zla. Sve što se na europskoj razini može učiniti kako bi Francuska bila sigurna, bit će učinjeno. Učinit ćemo što god je potrebno kako bismo porazili ekstremizam, terorizam i mržnju.Svi mi, Europljani, sjećat ćemo se 13.  studenoga  2015. kao europskog dana žalosti. Svi Europljani pozvani su pridružiti se minuti šutnje u spomen na žrtve u ponedjeljak 16. studenoga u podne.

Europska unija duboko je potresena i oplakuje žrtve nakon terorističkih napada u Parizu. To je napad na sve nas. S ovom ćemo se prijetnjom suočiti zajedno te ćemo upotrijebiti sva potrebna sredstva i pokazati nemilosrdnu odlučnost.Francuska je velika i snažna nacija. Njezine vrijednosti slobode, jednakosti i bratstva nadahnjivale su Europsku uniju u prošlosti kao i sada. Danas stojimo zajedno s francuskim narodom i francuskom vladom. Ovim sramotnim terorističkim činom postići će se upravo suprotno od onoga što mu je bila namjera, a to je podijeliti, zastrašiti i posijati mržnju.

ZAJEDNIČKA IZJAVA ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA EU-a I ČELNIKA INSTITUCIJA EU-a

O TERORISTIČKIM NAPADIMA U PARIZU – 14. STUDENOGA 2015.

58

će se sporazum EU-a i Turske o ponovnom prihvatu u potpunosti početi primjenjivati od lipnja 2016. kako bi Komisija mogla u jesen 2016. predstaviti svoje treće izvješće o napretku s ciljem dovršetka procesa liberalizacije viznog režima, odnosno ukidanja viza za turske državljane u schengenskom području do listopada 2016. nakon što se ispune uvjeti iz viznog plana.

6. EU će pružati hitnu i kontinuiranu humanitarnu pomoć u Turskoj. Također će znatno povećati svoju ukupnu financijsku potporu. Komisija je uspostavila Instrument za izbjeglice za Tursku kako bi uskladila i pojednostavnila aktivnosti koje se financiraju kako bi se pružila učinkovita i dodatna potpora Sirijcima pod privremenom zaštitom i zajednicama domaćinima u Turskoj. EU je predan osiguravanju početnog iznosa od 3 milijarde eura dodatnih sredstava. Potrebu za tim financiranjem i njegovu prirodu preispitat će se u svjetlu razvoja situacije. Budući da je Turska primila više od 2,2 milijuna Sirijaca te da je potrošila 8 milijardi američkih dolara, EU je istaknuo važnost raspodjele opterećenja u okviru suradnje Turske i EU-a. U tom su kontekstu istaknuli doprinos programa država članica za preseljenje i postojećih programa EU-a za preseljenje.

7. Turska i EU odlučili su aktivirati Zajednički akcijski plan dogovoren 15. listopada 2015., koji je dosad čekao potvrdu, kako bi pojačali svoju suradnju u pogledu potpore Sirijcima koji su pod privremenom zaštitom te upravljanja migracijama kako bi se razriješila kriza nastala zbog situacije u Siriji. Rezultati moraju biti ostvareni, osobito u pogledu sprečavanja priljeva nezakonitih migranata. EU i Turska dogovorili su se da će provesti Zajednički akcijski plan kojim će se uvesti red u migracijske tokove i doprinijeti sprečavanju nezakonitih migracija. Kao rezultat toga, obje će strane, kako je dogovoreno i s učinkom bez odgode, pojačati svoju aktivnu suradnju u pogledu migranata kojima nije potrebna međunarodna zaštita sprečavanjem putovanja u Tursku i EU, osiguravanjem primjene uspostavljenih bilateralnih odredbi za ponovni prihvat i brzo vraćanje migranata kojima nije potrebna međunarodna zaštita u njihove zemlje podrijetla. Također su pozdravili namjeru Turske da usvoji hitne mjere za daljnje poboljšanje socioekonomskog položaja Sirijaca pod privremenom zaštitom. Obje strane naglasile su svoju zajedničku predanost da poduzmu odlučno i brzo djelovanje kako bi unaprijedile borbu protiv zločinačkih krijumčarskih mreža.

8. Kako je navedeno u zaključcima Europskog vijeća o proširenju iz prosinca 2014., Turska i EU surađuju na

1. Danas su se čelnici Europske unije sastali u Bruxellesu sa svojim turskim kolegama. Turska je kandidat od 1999., a o pristupanju pregovara od 2005.

2. Turska i EU raspravljali su o važnosti nadilaženja zajedničkih izazova u budućnosti. U skladu sa zaključcima Europskog vijeća od 15.  listopada složili su se da je potrebno revitalizirati proces pristupanja. Predani su daljnjem učvršćivanju svojih postojećih veza i solidarnosti te poduzimanju djelovanja usmjerenog na rezultate kako bi oblikovali svoju zajedničku budućnost. Odlučni su suočiti se na usklađen način s postojećim rizicima i prijetnjama te ih nadići kako bi se ojačao europski projekt. Podsjećajući na završnu izjavu s posljednjeg sastanka skupine G20 u Antalyji, kao i na Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 2249, Turska i EU ponovno potvrđuju da borba protiv terorizma ostaje prioritet.

3. S tim su se ciljem usuglasili o tome da je strukturiran i redovitiji dijalog na visokoj razini od iznimne važnosti za istraživanje golemog potencijala odnosa EU-a i Turske, koji još nije u potpunosti ostvaren. U tom su se okviru obje strane složile da će dvaput godišnje održavati redovite sastanke na vrhu u prikladnom formatu. Redoviti sastanci na vrhu poslužit će kao platforma za procjenu razvoja odnosa EU-a i Turske te za raspravu o međunarodnim pitanjima. Trebalo bi poboljšati redovite rasprave o vanjskoj i sigurnosnoj politici te suradnju u tom području, među ostalim o borbi protiv terorizma s obzirom na ozbiljne sigurnosne izazove, posebno rastuću prijetnju terorizma u svim njegovim oblicima i pojavama. U tom su se kontekstu obje strane složile da će održavati sveobuhvatne redovite sastanke političkog dijaloga na razini ministara/Visokog predstavnika/povjerenika. Ti sastanci održavat će se uz redovite sastanke Vijeća za pridruživanje. O ključnim tematskim pitanjima trebali bi se voditi i dijalozi na visokoj razini.

4. Obje strane pozdravile su najavu održavanja međuvladine konferencije 14. prosinca 2015. na kojoj će se otvoriti poglavlje 17. Nadalje, primile su na znanje predanost Europske komisije da se u prvom tromjesečju 2016. dovrši pripremni rad za otvaranje niza poglavlja, ne dovodeći u pitanje stajališta država članica. Nakon toga trebao bi započeti pripremni rad na daljnjim poglavljima.

5. EU je pozdravio predanost Turske bržem ostvarivanju referentnih mjerila iz viznog plana u pogledu svih sudjelujućih država članica. Europska komisija predstavit će do početka ožujka 2016. drugo izvješće o napretku u provedbi plana za liberalizaciju viznog režima od strane Turske. Obje strane usuglasile su se o tome da

SASTANAK ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA EU-a S TURSKOM – 29. STUDENOGA 2015.

Izjava

59

se da će održati drugi takav sastanak u prvom tromjesečju 2016.

10. Primili su na znanje poduzimanje pripremih koraka za unapređenje carinske unije. Nakon što obje strane dovrše taj pripremni rad, očekuje se da bi službeni pregovori mogli započeti krajem 2016.

11. Na svim se tim elementima treba raditi usporedno te ih treba pozorno pratiti. Turska i EU odlučni su zajedno postići napredak u širokom spektru svojih trenutačnih planova kako bi osigurali da će se ovim najnovijim zamahom polučiti konkretni rezultati.

uspostavi mehanizma za gospodarski dijalog na visokoj razini kojim će se doprinijeti daljnjem poboljšanju gospodarskih odnosa te stvoriti poslovna platforma koja će okupiti poslovne krugove. Usuglasili su se da će ga pokrenuti u prvom tromjesečju 2016.

9. Pozdravili su uspostavu dijaloga na visokoj razini o energetici i strateške suradnje u području energetike koji su pokrenuti u Ankari 16. ožujka 2015. Redovita razmjena informacija o suradnji u području energetike na svjetskoj i regionalnoj razini u interesu su obiju strana. Dogovorili su

60

I. MIGRACIJE

1. Proteklih mjeseci Europsko vijeće razvilo je strategiju usmjerenu na zaustavljanje dosad nezabilježenih migracijskih tokova s kojima se Europa suočava. Međutim, razina provedbe nije dostatna i potrebno ju je ubrzati. Kako bi se zaštitila cjelovitost Schengena, prijeko je potrebno ponovno preuzeti kontrolu nad vanjskim granicama. Nužno je brzo se uhvatiti ukoštac s nedostacima, poglavito u vezi s centrima za prihvat i registraciju, premještanjem i vraćanjem. Institucije EU-a i države članice hitno moraju:

(a) riješiti nedostatke na schengenskim vanjskim granicama, ponajprije osiguravanjem sustavnih sigurnosnih provjera koristeći se relevantnim bazama podataka, i spriječiti krivotvorenje isprava;

(b) uhvatiti se ukoštac s nedostacima u radu centara za prihvat i registraciju, među ostalim uspostavom nužnih kapaciteta za prihvat kako bi se ostvarili njihovi ciljevi; brzo dogovoriti precizan raspored prema kojem bi dodatni centri za prihvat i registraciju postali operativni; osigurati da Frontex i EASO imaju nužno stručno znanje i opremu;

(c) osigurati sustavnu i potpunu identifikaciju, registraciju i uzimanje otisaka prstiju te poduzeti mjere za rješavanje odbijanja registracije i zaustavljanje neregularnih sekundarnih tokova;

(d) provoditi odluke o premještanju i razmotriti uključivanje drugih država članica pod velikim pritiskom koje su to zatražile među korisnike postojećih odluka;

(e) poduzeti konkretne mjere kako bi se osiguralo stvarno vraćanje i ponovni prihvat osoba kojima boravak nije odobren i pružiti potporu državama članicama u vezi s operacijama vraćanja;

(f) pojačati mjere za borbu protiv krijumčarenja i trgovanja ljudima;

(g) osigurati provedbu i operativno daljnje djelovanje u pogledu:• Konferencije na visokoj razini o istočnosredozemnoj

i zapadnobalkanskoj ruti; u tom kontekstu važno je pomoći državama uz zapadnobalkansku rutu koje nisu članice EU-a kako bi obavile registraciju u skladu sa standardima EU-a;

• sastanka na vrhu u Valletti što se tiče vraćanja i ponovnih prihvata te

• izjave EU-a i Turske od 29. studenoga 2015. i akcijskog plana EU-a i Turske; u tom kontekstu od COREPER-a se traži da brzo dovrši rad na načinima mobilizacije 3 milijarde eura za Instrument za izbjeglice u Turskoj;

(h) nastaviti s provedbom dogovorenog programa preseljenja;(i) nastaviti s pomnim praćenjem tokova na migracijskim

rutama kako bi se moglo brzo reagirati na nove događaje.2. Vijeće bi trebalo nastaviti s radom na mehanizmu

premještanja u krizama, uzimajući u obzir stečeno iskustvo, i brzo odlučiti o svojem stajalištu o popisu sigurnih zemalja podrijetla. Vijeće se poziva da brzo ispita stanje u vezi s Afganistanom. Vijeće bi trebalo brzo ispitati prijedloge Komisije od 15. prosinca o europskoj graničnoj i obalnoj straži, Zakoniku o schengenskim granicama, dobrovoljnom humanitarnom programu prihvata te putnim ispravama za vraćanje. Vijeće bi za vrijeme nizozemskog predsjedanja trebalo donijeti stajalište o europskoj graničnoj i obalnoj straži. Komisija će brzo predstaviti reviziju dublinskog sustava; u međuvremenu se moraju provoditi postojeća pravila. Također će uskoro predstaviti revidirani prijedlog o pametnim granicama.

3. Predsjedništvo, Komisija i visoka predstavnica izvijestit će o napretku prije sastanka Europskog vijeća u veljači.

II. BORBA PROTIV TERORIZMA4. Teroristički napadi u Parizu 13. studenoga 2015. samo su

učvrstili našu odlučnost da nastavimo beskompromisnu borbu protiv terorizma i u potpunosti iskoristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju, uključujući blisku suradnju s ključnim partnerima kao što su Sjedinjene Države. Mjere utvrđene u izjavi šefova država ili vlada od 12. veljače 2015., uključujući one koje su razrađene u zaključcima Vijeća od 20. studenoga 2015., moraju se hitno provesti. Europsko vijeće i dalje će redovito preispitivati stanje.

5. Zbog nedavnih terorističkih napada posebno je jasno koliko je hitno poboljšati razmjenu relevantnih informacija, ponajprije u pogledu:

(a) osiguranja sustavnog unošenja podataka o stranim terorističkim borcima u Schengenski informacijski sustav II;

(b) osiguranja sustavne razmjene podataka iz kaznene evidencije o osobama povezanima s terorizmom (i teškim i organiziranim kriminalom) te proširenja Europskog informacijskog sustava kaznene evidencije (ECRIS) na državljane trećih zemalja;

(c) osiguranja interoperabilnosti relevantnih baza podataka s obzirom na sigurnosne provjere;

(d) poboljšanja razmjene informacija među tijelima država članica za borbu protiv terorizma, podupiranja rada Europolova centra za borbu protiv terorizma; te

EUROPSKO VIJEĆE – 17. I 18. PROSINCA 2015.

Zaključci

61

postupanja nakon izvješća. Posebno bi se brzo trebalo raditi u pogledu:

(a) veće učinkovitosti gospodarskog i fiskalnog upravljanja radi poticanja konkurentnosti, konvergencije i održivosti;

(b) vanjskog zastupanja europodručja kako bi se bolje odrazila njegova važnost u svjetskom gospodarstvu;

(c) bankovne unije kako bi se ojačala financijska stabilnost u europodručju.Vijeće će izvijestiti o napretku postignutom do lipnja 2016.

15. Potrebno je dodatno istražiti pravne, gospodarske i političke aspekte dugoročnijih mjera sadržanih u izvješću. Nadovezujući se na dodatne napore koje Komisija i Vijeće trebaju uložiti, Europsko vijeće opet će se baviti tim mjerama najkasnije do kraja 2017.

IV. UNUTARNJE TRŽIŠTE16. Unutarnje tržište glavni je europski pokretač rasta i

stvaranja radnih mjesta te je ključan čimbenik za ulaganja i povećanje europske konkurentnosti. Kako bi se iskoristile sve njegove prednosti, presudno je da zakonodavstvo koje se na njega odnosi bude transparentno i jednostavno te da se temelji na najučinkovitijim alatima kao što su usklađivanje i međusobno priznavanje. Također bi se trebalo učinkovito i ujednačeno primjenjivati i provoditi u praksi te se istodobno prilagođavati novim izazovima, uz svođenje opterećenja gospodarskih subjekata na najmanju moguću mjeru. Polazeći od inicijativa Komisije za jačanje i produbljenje jedinstvenog tržišta, Europsko vijeće:

(a) poziva na ambicioznost u provedbi plana za provođenje strategije jedinstvenog tržišta kako bi se postigla bolja i pravednija povezanost jedinstvenog tržišta robe i usluga u svim ključnim područjima;

(b) u interesu potrošača i poslovnog sektora poziva institucije EU-a da ubrzaju provedbu strategije jedinstvenog digitalnog tržišta; pozdravlja dogovor postignut u vezi s paketom o zaštiti podataka kao veliki korak naprijed;

(c) nadovezujući se na akcijski plan za uniju tržišta kapitala poziva Parlament i Vijeće na brzo postizanje dogovora o ranom djelovanju, uključujući sekuritizaciju.

17. Europsko vijeće naglašava važnost koju pridaje uspješnom završetku pregovora o TTIP-u. Potiče sve strane da udvostruče svoje napore s ciljem sklapanja ambiciozna, sveobuhvatna i uzajamno korisna sporazuma što je prije moguće kako bi se iskoristio sav potencijal transatlantskog gospodarstva.

V. ENERGETSKA UNIJA S NAPREDNOM KLIMATSKOM POLITIKOM

18. Europsko vijeće pozdravlja povijesni dogovor postignut u Parizu gdje je svijet prvi put donio globalni i pravno obvezujući sporazum o klimi s ciljem zadržavanja globalnog zatopljenja na razini znatno ispod 2 °C i ulaganja napora u njegovo ograničavanje na 1,5 °C. Poziva Komisiju i Vijeće da do ožujka 2016. procijene rezultate konferencije

(e) povećanja doprinosa država članica bazama podataka Europola, kao i omogućivanje pristupa Europola i Frontexa relevantnim bazama podataka.

6. Dogovor suzakonodavaca u vezi s prijedlogom direktive o uporabi podataka iz evidencije podataka o putnicima (PNR) u svrhu sprečavanja, otkrivanja, istrage i kaznenog progona kaznenih djela terorizma i teških kaznenih djela utire put njegovu brzom donošenju i provedbi, što će biti presudan korak u borbi protiv terorizma. Europsko vijeće podsjeća na obvezu svih država članica da primjenjuju PNR na letove unutar EU-a, kao i na subjekte koji nisu zračni prijevoznici poput putničkih agencija i organizatora turističkih putovanja.

7. Trebalo bi se dodatno posvetiti obvezi u vezi sa snažnijom suradnjom među sigurnosnim službama koju su šefovi država ili vlada preuzeli prošle veljače, uz potpuno poštovanje isključive odgovornosti država članica za nacionalnu sigurnost, ponajprije daljnjim ustrojenjem njihove razmjene informacija kako bi se zainteresirane države članice mogle uključiti u poboljšanu zajedničku operativnu analizu prijetnji.

8. Također je ključno da države članice provedu sustavne i usklađene provjere na vanjskim granicama, među ostalim osoba koje uživaju pravo na slobodno kretanje.

9. Vijeće će brzo ispitati prijedloge Komisije o borbi protiv terorizma i o vatrenom oružju, posebno o snažnom poluautomatskom oružju. Države članice trebale bi u potpunosti provesti Uredbu o prekursorima eksploziva.

10. Vijeće i Komisija brzo će poduzeti daljnje mjere protiv financiranja terorizma u svim područjima koje je Vijeće utvrdilo 20. studenoga; posebno što se tiče zamrzavanja imovine i drugih mjera ograničavanja, trebalo bi dati prednost jačanju i, prema potrebi, proširenju postojećih mjera kako bi se riješio problem aktivnosti povezanih s ISIL-om/Daišem.

11. EU će hitno ojačati suradnju u borbi protiv terorizma s partnerima u sjevernoj Africi i Turskoj, na Bliskom istoku i zapadnom Balkanu.

12. Kako bi se poduprle kaznene istrage, nastavit će se s radom na pribavljanju elektroničkih dokaza, posebno kad se nalaze u inozemstvu. To će uključivati dodatnu suradnju s internetskim sektorom.

13. Komisija, Visoki predstavnik i koordinator EU-a za borbu protiv terorizma pomno će pratiti stanje i izvješćivati Vijeće.

III. EKONOMSKA I MONETARNA UNIJA

14. Nastavljajući se na izvješće petorice predsjednika o dovršenju europske ekonomske i monetarne unije koje je zatražilo u prosincu 2014., Europsko vijeće potvrđuje svoju predanost radu s ciljem dovršenja ekonomske i monetarne unije uz puno poštovanje unutarnjeg tržišta te na otvoren i transparentan način. Traži od Vijeća da brzo razmotri prijedloge koje je podnijela Komisija u sklopu daljnjeg

62

sastanku Europskog vijeća 18. i 19. veljače 2016. pronašli uzajamno prihvatljiva rješenja za sva četiri područja.

VII. VANJSKI ODNOSI21. Europsko vijeće u potpunosti podupire napore

Međunarodne skupine za potporu Siriji za okončanje sukoba u Siriji političkim procesom u skladu s Priopćenjem iz Ženeve iz 2012. te napore Globalne koalicije za suzbijanje regionalne i globalne prijetnje koju predstavlja skupina ISIL/Daiš. Sve dok je sadašnji režim na vlasti u Siriji ne može biti trajnog mira. EU je predan nastavku svojeg aktivnog sudjelovanja u Međunarodnoj skupini za potporu Siriji i Globalnoj koaliciji protiv skupine ISIL/Daiš. Europsko vijeće sa zanimanjem očekuje konferenciju za Siriju koja se treba održati 4. veljače 2016. pod sudomaćinstvom Njemačke, Norveške, Kuvajta, Ujedinjene Kraljevine i UN-a.

22. Europsko vijeće napominje da je cilj osiguravanja dodatne milijarde eura visokom povjereniku Ujedinjenih naroda za izbjeglice, Svjetskom programu za hranu i drugim agencijama kako bi se odgovorilo na hitne potrebe izbjeglica u regiji premašen te da će i dalje pozorno pratiti potrebe zemalja u regiji.

23. EU pozdravlja potpisivanje libijskog političkog sporazuma u Skhiratu kao vrlo važan korak te je spreman podržati vladu nacionalnog jedinstva čim se formira. Potiče sve druge strane koje se još nisu uključile u proces da to učine.

COP21, posebno s obzirom na klimatski i energetski okvir do 2030., te da pripreme sljedeće korake.

19. Europsko vijeće procijenilo je napredak u stvaranju energetske unije s naprednom klimatskom politikom u svim njezinim dimenzijama. U tom kontekstu poziva na:

(a) brzo podnošenje odgovarajućih zakonodavnih prijedloga u skladu s njegovim prethodnim smjernicama;

(b) potpunu provedbu zakonodavstva o obnovljivoj energiji, energetskoj učinkovitosti i drugih mjera, kao što su poboljšane prilike za ulaganje, kako bi se ostvario cilj za 2020.;

(c) pripremu integrirane strategije za istraživanje, inovacije i konkurentnost;

(d) brzu provedbu projekata od zajedničkog interesa i optimalnu uporabu infrastrukture u korist potpuno funkcionalnog i međusobno povezanog tržišta i energetske sigurnosti. Nova infrastruktura trebala bi biti potpuno usklađena s trećim energetskim paketom i drugim primjenjivim zakonodavstvom EU-a, kao i s ciljevima energetske unije.

VI. UJEDINJENA KRALJEVINA

20. Europsko vijeće održalo je političku razmjenu mišljenja o planovima Ujedinjene Kraljevine o referendumu (o ostanku u EU-u/izlasku iz EU-a). Nakon današnje sadržajne i konstruktivne rasprave članovi Europskog vijeća složili su se da će blisko surađivati kako bi na

63

Teroristička djela uvijek su neprihvatljiva, bez obzira na to tko ih počini i gdje se dogode. Europska unija i njezine države članice pojačat će sve napore kako bi u suradnji s partnerima suzbile tu pošast.

Mi, čelnici Europske unije, oštro osuđujemo jučerašnji teroristički napad u Ankari.Upućujemo iskrenu sućut obiteljima i prijateljima žrtava te izražavamo solidarnost s građanima Turske.

ZAJEDNIČKA IZJAVA ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA EU-a I ČELNIKA INSTITUCIJA EU-a

O TERORISTIČKOM NAPADU U ANKARI – 18. VELJAČE 2016.

64

I. UJEDINJENA KRALJEVINA I EUROPSKA UNIJA

1. Članovi Europskog vijeća na sastanku u prosincu složili su se da će blisko surađivati kako bi pronašli uzajamno prihvatljiva rješenja za sva četiri područja koja je britanski predsjednik vlade naveo u pismu od 10. studenoga 2015.

2. Danas se Europsko vijeće složilo da sljedeći aranžmani, koji su u potpunosti u skladu s Ugovorima i koji će početi proizvoditi učinke na dan kada vlada Ujedinjene Kraljevine obavijesti glavnog tajnika Vijeća da je Ujedinjena Kraljevina odlučila ostati članicom Europske unije, predstavljaju prikladan odgovor na pitanja koja zabrinjavaju Ujedinjenu Kraljevinu:

(a) Odluka šefova država ili vlada, koji su se sastali u okviru Europskog vijeća, u vezi s novim rješenjem za Ujedinjenu Kraljevinu unutar Europske unije (Prilog 1.);

(b) Izjava koja sadrži Nacrt odluke Vijeća o posebnim odredbama koje se odnose na učinkovito upravljanje bankovnom unijom i posljedicama daljnje integracije europodručja, koja će se donijeti na dan kada Odluka iz točke (a) proizvede učinke (Prilog 2.);

(c) Izjava Europskog vijeća o konkurentnosti (Prilog 3.);(d) Izjava Komisije o mehanizmu provedbe supsidijarnosti i

mehanizmu provedbe smanjenja opterećenja (Prilog 4.);(e) Izjava Europske komisije o indeksaciji doplataka za djecu

koji se izvoze u državu članicu koja nije država članica u kojoj radnik boravi (Prilog 5.);

(f) Izjava Komisije o zaštitnom mehanizmu iz odjeljka D stavka 2. točke (b) Odluke šefova država ili vlada (Prilog 6.);

(g) Izjava Komisije o pitanjima koja se odnose na zlouporabu prava na slobodno kretanje osoba (Prilog 7.).

3. U vezi s Odlukom iz Priloga 1. šefovi država ili vlada izjavili su:

i. Odlukom se pruža pravno jamstvo da su se riješila pitanja koja su izazivala zabrinutost Ujedinjene Kraljevine kako je izneseno u pismu od 10. studenoga 2015.;

ii. sadržaj Odluke u potpunosti je u skladu s Ugovorima;iii. Odluka je pravno obvezujuća i može biti izmijenjena ili

stavljena izvan snage samo zajedničkim dogovorom šefova država ili vlada država članica Europske unije;

iv. Odluka će proizvoditi učinke od dana obavijesti vlade Ujedinjene Kraljevine glavnom tajniku Vijeća o tome da je Ujedinjena Kraljevina odlučila ostati članicom Europske unije.

4. Ako bi rezultat referenduma u Ujedinjenoj Kraljevini pokazao da ona želi izići iz Europske unije, podrazumijeva se da će aranžmani iz gore navedenoga stavka 2. prestati postojati.

II. MIGRACIJE5. Kao odgovor na migracijsku krizu s kojom je Europska

unija suočena, cilj mora biti brzo zaustavljanje migracijskih tokova, zaštita naših vanjskih granica, smanjenje nezakonitih migracija i zaštita integriteta schengenskog područja. U sklopu tog sveobuhvatnog pristupa Europsko vijeće ocijenilo je na temelju detaljnih izvješća predsjedništva i Komisije stanje provedbe smjernica o kojima je postignut dogovor u prosincu.

6. Europsko vijeće pozdravlja odluku NATO-a da pomogne u provođenju izviđanja, praćenja i nadzora nezakonitih prelazaka u Egejskom moru te poziva sve članove NATO-a da aktivno podrže tu mjeru. EU, a posebice FRONTEX, trebao bi blisko surađivati s NATO-om.

7. Prioritet je i dalje potpuna i brza provedba akcijskog plana EU-a i Turske kako bi se zaustavili migracijski tokovi i kako bi se riješilo pitanje mreža trgovaca ljudima i krijumčara. Turska je poduzela korake u provedbi akcijskog plana posebno u odnosu na pristup sirijskih izbjeglica turskom tržištu rada i razmjenu podataka s EU-om. Međutim, i dalje je prevelik priljev migranata koji iz Turske stižu u Grčku. Mora doći do znatnog i održivog smanjenja broja nezakonitih ulazaka iz Turske u EU. U vezi s tim potrebni su daljnji, odlučni napori i na turskoj strani kako bi se osigurala učinkovita provedba akcijskog plana. Europsko vijeće pozdravlja dogovor postignut o Instrumentu za izbjeglice u Turskoj te poziva Komisiju i države članice na brzu provedbu prioritetnih projekata. Također pozdravlja napredak u pripremi vjerodostojnog dobrovoljnog humanitarnog programa prihvata s Turskom.

8. Osim toga,(a) u vezi s odnosima s relevantnim trećim zemljama za izradu

sveobuhvatnih i prilagođenih paketa poticaja, koja je u tijeku za određene zemlje kako bi se osiguralo učinkovito vraćanje i ponovni prihvat, potrebna je puna potpora EU-a i država članica. Europsko vijeće također poziva Komisiju, Visokog predstavnika i države članice da prate i rješavaju sve čimbenike koji mogu potaknuti migracijske tokove;

(b) trebalo bi nastaviti i pojačati provedbu i operativne aktivnosti koje se nadovezuju na sastanak na vrhu u Valletti, posebno dogovoreni popis 16 prioritetnih djelovanja;

EUROPSKO VIJEĆE – 18. I 19. VELJAČE 2016.

Zaključci

65

(c) i dalje bi trebalo pružati humanitarnu pomoć sirijskim izbjeglicama i zemljama koje graniče sa Sirijom. Radi se o hitnoj i globalnoj odgovornosti. U tom kontekstu Europsko vijeće pozdravlja ishod konferencije o potpori Siriji i regiji održane u Londonu 4.  veljače te poziva Komisiju, države članice i sve druge zemlje koje sudjeluju na brzu provedbu svojih obveza;

(d) neprestani priljev nezakonitih migranata uzduž zapadnobalkanske rute i dalje je ozbiljno pitanje za koje je potrebno daljnje usklađeno djelovanje te je potrebno prekinuti pristup propuštanja i nekoordinirane mjere duž rute, uzimajući u obzir humanitarne posljedice za pogođene države članice. Također je važna daljnja opreznost u odnosu na mogući razvoj događaja na drugim rutama kako bi se moglo brzo i usklađeno djelovati;

(e) Vijeće je 12. veljače 2016. donijelo Preporuku. Važno je zajednički ponovno uspostaviti normalno funkcioniranje schengenskog područja uz odgovarajuću potporu državama članicama koje su suočene s teškom situacijom. Trebamo ponovno uspostaviti stanje u kojem sve članice schengenskog područja u potpunosti primjenjuju Zakonik o schengenskim granicama i na vanjskim granicama zabraniti ulazak državljanima trećih zemalja koji ne ispunjavaju uvjete ulaska ili koji nisu podnijeli zahtjev za azil, iako su imali mogućnost to učiniti, uzimajući pritom u obzir specifičnosti morskih granica, među ostalim provedbom plana EU-a i Turske;

(f) uz pomoć EU-a, uspostava i rad centara za prihvat i registraciju postupno napreduju u odnosu na identifikaciju, registraciju, uzimanje otisaka prstiju i sigurnosne provjere osoba i putnih isprava; preostaje međutim još mnogo toga za napraviti, posebno je potrebno omogućiti potpuno funkcioniranje centara za prihvat i registraciju kako bi se osigurala stopostotna identifikacija i registracija svih ulazaka (uključujući sustavne sigurnosne provjere u odnosu na europske baze podataka, posebno u odnosu na Schengenski informacijski sustav, kako se zahtijeva u okviru prava EU-a), kako bi se u potpunosti proveo proces premještanja, zaustavili sekundarni tokovi nezakonitih migranata i tražitelja azila te omogućili znatni prihvatni objekti potrebni za smještaj migranata u humanim uvjetima dok se njihova situacija ne razjasni. Tražitelji azila nemaju pravo birati državu članicu u kojoj traže azil;

(g) za olakšavanje humanitarnog stanja migranata duž zapadnobalkanske rute potrebno je hitno djelovanje upotrebom svih dostupnih sredstava EU-a i nacionalnih sredstava. S tim ciljem Europsko vijeće smatra da je sada EU-u potrebno dati mogućnost pružanja humanitarne pomoći unutar EU-a, u suradnji s organizacijama kao što je UNHCR, s ciljem podupiranja zemalja koje se suočavaju s velikim brojem izbjeglica i migranta, a koristeći se iskustvom Odjela za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu EU-a. Europsko vijeće pozdravlja namjeru Komisije da što prije iznese konkretne prijedloge;

(h) potrebna je brza provedba svih elemenata o kojima je u prosincu postignut dogovor, uključujući odluke o premještanju i mjere kojima se osigurava vraćanje i ponovni prihvat. U odnosu na „europsku graničnu i obalnu stražu” rad na prijedlogu trebao bi se ubrzati s ciljem postizanja političkog dogovora u okviru nizozemskog predsjedništva te kako bi novi sustav čim je prije moguće postao operativan;

(i) Europsko vijeće poziva Europsku investicijsku banku da u suradnji s Europskom komisijom brzo razradi ideje o tome kako može doprinijeti odgovoru EU-a.

9. Sveobuhvatna strategija dogovorena u prosincu ostvarit će rezultate samo ako se zajednički provode svi njezini elementi i ako institucije i države članice djeluju zajedno i u potpunosti usklađeno. Istodobno je potrebno ostvariti napredak u smjeru reformiranja postojećeg okvira EU-a kako bi se osigurala humana i učinkovita politika azila. U tu svrhu nakon današnje detaljne rasprave pojačat će se pripreme kako bi se omogućila sveobuhvatna rasprava na sljedećem sastanku Europskog vijeća u ožujku na kojem se na temelju jasnije procjene moraju utvrditi dodatne smjernice i donijeti odluke.

III. VANJSKI ODNOSI

Sirija10. Podsjećajući na Rezoluciju VSUN-a 2254 Europsko

vijeće pozdravlja obveze koje je Međunarodna skupina za potporu Siriji preuzela na sastanku u Münchenu 11. i 12. veljače te poziva sve stranke da brzo i u potpunosti provedu te obveze. Potrebno je hitno provesti prekid sukoba na razini cijele zemlje koji bi se primjenjivao na bilo koju stranu koja trenutačno sudjeluje u vojnim ili paravojnim sukobima, osim na skupine koje je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda uvrstilo na popis terorističkih organizacija.Europsko vijeće poziva sirijski režim i njegove saveznike da odmah prestanu napadati neterorističke oporbene skupine, što ugrožava izglede za mir, koristi Daišu i potiče izbjegličku krizu. Europsko vijeće zabrinuto je zbog rizika daljnje vojne eskalacije i osuđuje opetovano bombardiranje civilne infrastrukture te poziva na hitan prekid bombardiranja civilnih područja, posebno na području koridora između Alepa i tursko-sirijske granice. Provedbu bi trebale zajednički provjeriti relevantne stranke. Europsko vijeće pozdravlja početak dostave humanitarne pomoći civilima u opkoljenim područjima u roku od jednog tjedna i potiče sve strane da osiguraju da se s dostavom nastavi te da se to iskoristi kao prvi korak prema potpunom, neprekidnom i neometanom pristupu humanitarnoj pomoći diljem Sirije, kao što je dogovoreno u Münchenu, među ostalim Alepu te u potpunoj sukladnosti s međunarodnim humanitarnim pravom.

66

obrane, provedba nadzora granice u odnosu na osobe, kao i mjera u području slobode, sigurnosti i pravde. Odredbama Ugovorâ također se omogućuje nesudjelovanje jedne ili više država članica u djelovanjima namijenjenima unapređivanju ciljeva Unije, posebno uspostavom pojačane suradnje. Stoga se takvim procesima omogućuju različiti putevi integracije za različite države članice, čime se omogućuje onim državama članicama koje žele produbiti integraciju da to i učine, poštujući pritom prava onih država članica koje ne žele krenuti tim putem,Podsjećajući posebice da Ujedinjena Kraljevina prema Ugovorima ima pravo:– ne usvojiti euro i stoga kao valutu zadržati funtu sterlinga

(Protokol br. 15),– ne sudjelovati u schengenskoj pravnoj stečevini (Protokol

br. 19),– provoditi nadzor granice u odnosu na osobe te stoga

ne sudjelovati u schengenskom području u odnosu na unutarnje i vanjske granice (Protokol br. 20),

– odabrati hoće li sudjelovati u mjerama u području slobode, sigurnosti i pravde (Protokol br. 21),

– od 1. prosinca 2014. prestati primjenjivati veliku većinu akata i odredaba Unije u području policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima koji su doneseni prije stupanja na snagu Ugovora iz Lisabona, te istovremeno odabrati da nastavi sudjelovati u njih 35 (Protokol br. 36, članak 10. stavci 4. i 5.),

Podsjećajući također da Poveljom Europske unije o temeljnim pravima nije proširena nadležnost Suda Europske unije ili bilo kojeg suda Ujedinjene Kraljevine da odlučuje o usklađenosti zakonâ i praksi Ujedinjene Kraljevine s temeljnim pravima koja se ponovno potvrđuju Poveljom (Protokol br. 30),Odlučni u potpunosti iskoristiti potencijal unutarnjeg tržišta u svim njegovim aspektima, ojačati globalnu privlačnost Unije kao mjesta proizvodnje i ulaganja te poticati međunarodnu trgovinu i pristup tržištu, među ostalim dogovaranjem trgovinskih sporazuma u pregovorima i sklapanjem tih sporazuma, u duhu uzajamne i recipročne koristi i transparentnosti,Odlučni također olakšati i podupirati pravilno funkcioniranje europodručja i njegovu dugoročnu budućnost u korist svih država članica,Poštujući ovlasti institucija Unije, između ostalog cijelim tijekom zakonodavnih i proračunskih postupaka, te ne utječući na odnose institucija i tijela Unije s nadležnim nacionalnim tijelima,Poštujući ovlasti središnjih banaka pri obavljanju njihovih zadaća, uključujući osiguravanje likvidnosti središnjih banaka u okviru njihovih odgovarajućih nadležnosti,Uzimajući u obzir Izjavu koja sadrži Nacrt odluke Vijeća o posebnim odredbama koje se odnose na učinkovito upravljanje bankovnom unijom i posljedicama daljnje integracije europodručja,Uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća od 26. i 27. lipnja 2014. te od 18. i 19. veljače 2016.,S obzirom na Izjavu Europskog vijeća o konkurentnosti,

Libija11. Stabilizacija Libije i dalje je visok prioritet za regionalnu

i europsku sigurnost te za upravljanje migracijskim tokovima na središnjem Sredozemlju. Europsko vijeće potiče sve stranke na provedbu libijskog političkog sporazuma, uspostavu vlade nacionalnog jedinstva te usmjeravanje napora na oporavak gospodarstva i borbu protiv terorizma. EU će podupirati te napore u suradnji s UN-om.

IV. EUROPSKI SEMESTAR12. Europsko vijeće potvrdilo je preporuke o ekonomskoj

politici europodručja.

PRILOG I.

ODLUKA ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA, KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU EUROPSKOG VIJEĆA, U VEZI S NOVIM RJEŠENJEM ZA UJEDINJENU KRALJEVINU UNUTAR EUROPSKE UNIJEŠefovi država ili vlada 28 država članica Europske unije koji su se sastali u okviru Europskog vijeća, čije su vlade potpisnice Ugovora na kojima se temelji Unija,Želeći riješiti, u skladu s Ugovorima, određena pitanja koja je Ujedinjena Kraljevina postavila u pismu od 10. studenoga 2015.,Namjeravajući u ovoj Odluci razjasniti određena pitanja od osobite važnosti za države članice na način da će se takvo razjašnjenje morati uzeti u obzir kao instrument za tumačenje Ugovorâ; namjeravajući također postići dogovor o aranžmanima za određena pitanja, uključujući ulogu nacionalnih parlamenata u Uniji, kao i učinkovito upravljanje bankovnom unijom i posljedicama daljnje integracije europodručja,Podsjećajući na cilj Unije da u skladu s Ugovorima uspostavi ekonomsku i monetarnu uniju čija je valuta euro i važnost koju europodručje koje pravilno funkcionira ima za Europsku uniju u cjelini. Devetnaest država članica već je usvojilo jedinstvenu valutu, a na druge se države članice primjenjuje odstupanje dok Vijeće ne odluči da su ispunjeni uvjeti za njegovo ukidanje; na temelju protokola br. 15 i br. 16 priloženih Ugovorima dvije države članice nemaju obvezu usvajanja eura, odnosno imaju izuzeće u tom smislu. U skladu s time, dok god navedena odstupanja nisu ukinuta ili se navedeni protokoli nisu prestali primjenjivati slijedom obavijesti ili zahtjeva dotične države članice, euro kao valutu nemaju sve države članice. Podsjećajući da je proces koji vodi prema uspostavi bankovne unije i integriranijem upravljanju europodručjem otvoren državama članicama čija valuta nije euro,Podsjećajući da Ugovori, zajedno s upućivanjima na proces europske integracije i proces stvaranja sve tješnje povezane unije među narodima Europe, sadrže i posebne odredbe prema kojima pojedine države članice imaju pravo ne sudjelovati u primjeni određenih odredaba ili poglavlja Ugovorâ i prava Unije ili su izuzete od njihove primjene u odnosu na pitanja kao što su usvajanje eura, odluke koje imaju implikacije u području

67

Države članice čija valuta nije euro ne smiju sprečavati provedbu pravnih akata koji su izravno povezani s funkcioniranjem europodručja te se suzdržavaju od mjera koje bi mogle ugroziti postizanje ciljeva ekonomske i monetarne unije.

2. Pravo Unije o bankovnoj uniji kojim se Europskoj središnjoj banci, Jedinstvenom sanacijskom odboru ili tijelima Unije koja izvršavaju slične funkcije dodjeljuje nadležnost nad kreditnim institucijama primjenjuje se samo na kreditne institucije koje se nalaze u državama članicama čija je valuta euro ili u državama članicama koje su s Europskom središnjom bankom sklopile sporazum o bliskoj suradnji u području bonitetnog nadzora, u skladu s relevantnim pravilima EU-a i podložno zahtjevima za grupni i konsolidirani nadzor te grupnu i konsolidiranu sanaciju.Jedinstveni pravilnik moraju primjenjivati sve kreditne institucije i ostale financijske institucije kako bi se osigurali jednaki uvjeti poslovanja na unutarnjem tržištu. Materijalno pravo Unije koje je Europska središnja banka dužna primjenjivati pri izvršavanju svojih zadaća jedinstvenog nadzornika ili koje moraju primjenjivati Jedinstveni sanacijski odbor ili tijela Unije koja izvršavaju slične funkcije, uključujući jedinstveni pravilnik u pogledu zahtjevâ u vezi s bonitetnim nadzorom kreditnih institucija ili druge zakonodavne mjere koje se moraju donijeti u svrhu očuvanja financijske stabilnosti, možda je potrebno koncipirati na jedinstveniji način nego odgovarajuća pravila koja moraju primjenjivati nacionalna tijela država članica koje ne sudjeluju u bankovnoj uniji. U tu svrhu mogu biti potrebne posebne odredbe u okviru jedinstvenog pravilnika i drugih relevantnih instrumenata uz istodobno očuvanje jednakih uvjeta poslovanja i doprinošenje financijskoj stabilnosti.

3. Hitne i krizne mjere osmišljene za očuvanje financijske stabilnosti europodručja neće podrazumijevati proračunsku odgovornost za države članice čija valuta nije euro, ili, ovisno o slučaju, za one države članice koje ne sudjeluju u bankovnoj uniji.Uspostavit će se odgovarajući mehanizmi kako bi se osigurala puna nadoknada u slučajevima kada se općim proračunom Unije snose troškovi, osim administrativnih troškova, koji proizlaze iz hitnih i kriznih mjera iz prvog podstavka.

4. Provedba mjera, uključujući nadzor ili sanaciju financijskih institucija i tržišta, i makrobonitetne odgovornosti, koje se moraju poduzeti s ciljem očuvanja financijske stabilnosti država članica čija valuta nije euro, podložno zahtjevima za grupni i konsolidirani nadzor te grupnu i konsolidiranu sanaciju, u nadležnosti je njihovih vlastitih tijela i njihova je vlastita proračunska odgovornost osim ako se te države članice žele pridružiti zajedničkim mehanizmima koji su otvoreni za njihovo sudjelovanje.Time se ne dovodi u pitanje razvoj jedinstvenog pravilnika i mehanizama Unije za makrobonitetni nadzor radi sprečavanja i ublažavanja sistemskih financijskih rizika u

S obzirom na Izjavu Komisije o mehanizmu provedbe supsidijarnosti i mehanizmu provedbe smanjenja opterećenja,S obzirom na Izjavu Komisije o zaštitnom mehanizmu iz odjeljka D stavka 2. točke (b) Odluke,S obzirom na Izjavu Komisije o pitanjima u vezi sa zlouporabom prava na slobodno kretanje osoba,Uzevši u obzir stavove koje su iznijeli predsjednik i članovi Europskog parlamenta,Postigli su dogovor o sljedećoj odluci:

ODJELJAK A GOSPODARSKO UPR AVLJANJEKako bi se ispunili ciljevi Ugovorâ o uspostavi ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro, potrebno je daljnje produbljivanje. Mjere čija je svrha daljnje produbljivanje ekonomske i monetarne unije bit će dobrovoljne za države članice čija valuta nije euro i bit će otvorene za njihovo sudjelovanje kad god je to izvedivo. Time se ne dovodi u pitanje činjenica da su države članice čija valuta nije euro, osim onih koje nemaju obvezu usvajanja eura ili su izuzete od te obveze, prema Ugovorima dužne napredovati prema ispunjenju uvjeta koji su potrebni za usvajanje jedinstvene valute.Potvrđuje se da države članice koje ne sudjeluju u daljnjem produbljivanju ekonomske i monetarne unije neće ometati, nego će olakšavati takvo daljnje produbljivanje, a tim će se procesom, s druge strane, poštovati prava i nadležnosti država članica koje u tome ne sudjeluju. Institucije Unije, zajedno s državama članicama, olakšat će supostojanje različitih perspektiva unutar jedinstvenog institucijskog okvira, osiguravajući dosljednost, učinkovitu operativnost mehanizama Unije i jednakost država članica pred Ugovorima, kao i jednake uvjete poslovanja te cjelovitost unutarnjeg tržišta.Uzajamno poštovanje i iskrena suradnja među državama članicama, bilo da one sudjeluju u funkcioniranju europodručja ili ne, osigurat će se načelima na koje se podsjeća u ovom odjeljku i čija je zaštita zajamčena posebice Odlukom Vijeća5 u kojoj se na njih upućuje.1. Zabranjuje se diskriminacija fizičkih ili pravnih osoba

na temelju službene valute države članice, ili, ovisno o slučaju, valute koja je zakonsko sredstvo plaćanja u državi članici u kojoj one imaju poslovni nastan. Svaka razlika u postupanju mora se zasnivati na objektivnim razlozima.Pravnim aktima, uključujući međuvladine sporazume među državama članicama, koji su izravno povezani s funkcioniranjem europodručja, poštuje se unutarnje tržište, kao i gospodarska i socijalna i teritorijalna kohezija te oni ne predstavljaju prepreku ili diskriminaciju u trgovini među državama članicama. Tim aktima poštuju se nadležnosti, prava i obveze država članica čija valuta nije euro.

5 Odluka Vijeća o posebnim odredbama koje se odnose na učinkovito upravljanje bankovnom unijom i posljedicama daljnje integracije europodručja.

68

članica kako bi se pojasnilo da se upućivanja na sve tješnje povezanu uniju ne primjenjuju na Ujedinjenu Kraljevinu.Upućivanja u Ugovorima i njihovim preambulama na proces stvaranja sve tješnje povezane unije među narodima Europe ne predstavljaju pravnu osnovu za proširenje područja primjene odredaba Ugovorâ ili sekundarnog zakonodavstva EU-a. Ona se ne bi trebala koristiti ni u potporu ekstenzivnom tumačenju nadležnosti Unije ili ovlasti njezinih institucija kako su utvrđene u Ugovorima.Tim se upućivanjima ne mijenjaju granice nadležnosti Unije uređene načelom dodjele ovlasti kao ni izvršavanje nadležnosti Unije uređeno načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti. Ona ne iziskuju dodjeljivanje dodatnih nadležnosti Europskoj uniji, njima se ne utvrđuje da Europska unija mora izvršavati svoje postojeće nadležnosti niti se njima onemogućuje smanjivanje nadležnosti dodijeljenih Uniji i time njihovo vraćanje državama članicama.Nadležnosti koje su države članice dodijelile Uniji mogu se izmijeniti, bilo da se radi o njihovu povećanju ili smanjenju, isključivo revizijom Ugovorâ uz suglasnost svih država članica. Ugovori već sadrže posebne odredbe prema kojima pojedine države članice imaju pravo nesudjelovanja u primjeni određenih odredaba prava Unije ili su izuzete od njihove primjene. Upućivanja na sve tješnje povezanu uniju među narodima stoga su spojiva s različitim putevima integracije koji su dostupni različitim državama članicama te se njima ne obvezuje sve države članice da nastoje ostvariti zajednički cilj.Ugovorima se omogućuje postupno napredovanje prema višem stupnju integracije među državama članicama koje dijele takvu viziju svoje zajedničke budućnosti, a da se to ne primjenjuje na ostale države članice.

2. Svrha načela supsidijarnosti jest osigurati da se odluke donose na razini koja je što je moguće bliža građanima. Odabir odgovarajuće razine djelovanja stoga ovisi, među ostalim, o tome sadržava li pitanje koje se razmatra transnacionalne aspekte koje nije moguće zadovoljavajuće urediti djelovanjem država članica te bi li se djelovanjem na razini Unije zbog njegova opsega ili učinaka ostvarile očite prednosti u usporedbi s djelovanjem na razini država članica.Sve institucije uključene u proces donošenja odluka Unije dužne su na odgovarajući način uzeti u obzir obrazložena mišljenja koja su donijeli nacionalni parlamenti u skladu s člankom 7. stavkom 1. Protokola br. 2 o primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Odgovarajuće mjere poduzet će se u svrhu osiguravanja navedenoga.

3. Kada obrazložena mišljenja o nepoštovanju načela supsidijarnosti u nekom nacrtu zakonodavnog akta Unije, a koja su upućena u roku od 12 tjedana od dostave tog nacrta, čine više od 55 % glasova dodijeljenih nacionalnim parlamentima, predsjedništvo Vijeća uključit će tu točku u dnevni red Vijeća u svrhu sveobuhvatne rasprave o tim mišljenjima i posljedicama koje iz njih treba izvući.

Uniji ni postojeće ovlasti Unije za poduzimanje djelovanja koja su potrebna kao odgovor na prijetnje financijskoj stabilnosti.

5. Na neformalnim sastancima ministara država članica čija je valuta euro, kako je navedeno u Protokolu (br. 14) o Euroskupini, poštuju se ovlasti Vijeća kao institucije kojoj su Ugovorima dodijeljene zakonodavne funkcije i u okviru koje države članice koordiniraju svoje ekonomske politike.U skladu s Ugovorima svi članovi Vijeća sudjeluju u njegovim vijećanjima, čak i kada svi članovi nemaju pravo glasa. U neformalnim raspravama skupine država članica poštuju se ovlasti Vijeća, kao i isključiva prava ostalih institucija EU-a.

6. Ako se o pitanju povezanom s primjenom ovog odjeljka treba raspraviti na sastanku Europskog vijeća kako je predviđeno u stavku  1. odjeljka  E, uzet će se u obzir moguća žurnost tog pitanja.

7. Suština tog odjeljka uključit će se u Ugovore prilikom njihove sljedeće revizije u skladu s relevantnim odredbama Ugovorâ i odgovarajućim ustavnim zahtjevima država članica.

ODJELJAK B KONKURENTNOSTUspostava unutarnjeg tržišta na kojem je osigurano slobodno kretanje robe, osoba, usluga i kapitala ključni je cilj Unije. Kako bi se ostvario taj cilj te kako bi došlo do rasta i zapošljavanja, EU mora povećati konkurentnost, u skladu s elementima utvrđenima u Izjavi Europskog vijeća o konkurentnosti.S tim će ciljem relevantne institucije EU-a i države članice poduzeti sve što je u njihovoj moći kako bi u potpunosti provele i ojačale unutarnje tržište te kako bi ga prilagodile da bi ono držalo korak s okruženjem koje se mijenja. Relevantne institucije EU-a i države članice istodobno će poduzeti konkretne korake prema boljoj izradi propisa, što je ključan pokretač za ostvarivanje gore navedenih ciljeva. To znači smanjenje administrativnog opterećenja i troškova usklađivanja za gospodarske subjekte, posebno za mala i srednja poduzeća, kao i stavljanje izvan snage nepotrebnog zakonodavstva kako je predviđeno u Izjavi Komisije o mehanizmu provedbe supsidijarnosti i mehanizmu provedbe smanjenja opterećenja, uz nastavljanje osiguranja visokih standarda zaštite potrošača, zaposlenika, zdravlja i okoliša. Europska unija također će nastaviti aktivnu i ambicioznu trgovinsku politiku.Napredak u svim navedenim elementima dosljedne politike za konkurentnost pozorno će se pratiti i prema potrebi preispitati.

ODJELJAK C SUVERENITET1. Ujedinjenu Kraljevinu se, s obzirom na njezinu specifičnu

situaciju u okviru Ugovorâ, prepoznaje kao državu članicu koja nije predana daljnjoj političkoj integraciji u Europsku uniju. Suština navedenog uključit će se u Ugovore prilikom njihove sljedeće revizije u skladu s relevantnim odredbama Ugovorâ i odgovarajućim ustavnim zahtjevima država

69

Zabrinutost koju je u vezi s time izrazila Ujedinjena Kraljevina prima se na znanje na odgovarajući način u smislu daljnjeg razvoja zakonodavstva Unije i relevantnog nacionalnog prava.

Tumačenje postojećih pravila EU-a1. Mjerama navedenima u uvodnom stavku trebalo bi uzeti

u obzir pravo država članica da utvrde temeljna načela svojih sustava socijalne zaštite i da raspolažu širokom diskrecijom pri utvrđivanju i provedbi svoje socijalne politike i politike zapošljavanja, uključujući određivanje uvjeta za pristup socijalnim naknadama.

(a) Iako slobodno kretanje radnika na temelju članka 45. UFEU-a podrazumijeva ukidanje svake diskriminacije na temelju državljanstva u vezi sa zapošljavanjem, primicima od rada i ostalim uvjetima rada i zapošljavanja, to pravo može podlijegati ograničenjima koja su opravdana razlozima javnog poretka, javne sigurnosti ili javnog zdravlja. Osim toga, ako je to potrebno zbog prevladavajućih razloga javnog interesa, slobodno kretanje radnika moguće je ograničiti mjerama koje su razmjerne legitimnom cilju koji se želi postići. Poticanje zapošljavanja, smanjenje nezaposlenosti, zaštita ranjivih radnika i prevencija rizika od ozbiljnog ugrožavanja održivosti sustavâ socijalne zaštite razlozi su javnog interesa priznati u sudskoj praksi Suda Europske unije u tu svrhu, na temelju analize pojedinačnih slučajeva.Na temelju objektivnih razmatranja koja nisu povezana s državljanstvom dotičnih osoba te razmjerno legitimnom cilju koji se želi postići, moguće je utvrditi uvjete u vezi s određenim naknadama radi osiguranja stvarnog i učinkovitog stupnja povezanosti između dotične osobe i tržišta rada države članice domaćina.

(b) Slobodno kretanje građana EU-a na temelju članka 21. UFEU-a mora se ostvarivati podložno ograničenjima i uvjetima utvrđenima u Ugovorima i mjerama usvojenima radi njihove provedbe.Pravo ekonomski neaktivnih osoba da borave u državi članici domaćinu prema pravu EU-a ovisi o tome imaju li takve osobe dostatna sredstva za sebe i članove svojih obitelji kako ne bi postale teret za sustav socijalne pomoći države članice domaćina te imaju li te osobe sveobuhvatno zdravstveno osiguranje.Države članice mogu odbiti dodjelu socijalne naknade osobama koje ostvaruju svoje pravo na slobodu kretanja samo kako bi primile socijalnu pomoć druge države članice premda ne raspolažu dostatnim sredstvima da bi zatražile pravo boravka.Države članice mogu odbiti zahtjeve za socijalnu pomoć građana EU-a iz drugih država članica koji ne ostvaruju pravo na boravak ili imaju pravo boraviti na njihovu državnom području samo radi traženja posla. To uključuje zahtjeve građana EU-a iz drugih država članica u vezi s naknadama koje su primarno namijenjene pokrivanju minimalnih troškova života, čak i ako su te naknade također namijenjene za olakšavanje pristupa tržištu rada država članica domaćina.

Slijedom takve rasprave te uz poštovanje postupovnih zahtjeva sadržanih u Ugovorima predstavnici država članica koji djeluju u svojstvu članova Vijeća prekinut će razmatranje dotičnog nacrta zakonodavnog akta osim ako je nacrt izmijenjen tako da se rješavaju bojazni iznesene u obrazloženim mišljenjima.Za potrebe ovog stavka glasovi koji su dodijeljeni nacionalnim parlamentima računaju se u skladu s člankom 7. stavkom 1. Protokola br. 2. Pritom se ne računaju glasovi nacionalnih parlamenata država članica koje ne sudjeluju u donošenju dotičnog zakonodavnog akta.

4. Prava i obveze država članica predviđene u okviru protokola koji su priloženi Ugovorima moraju se u cijelosti priznavati te im se ne može dodijeliti niži status nego ostalim odredbama Ugovorâ čiji su navedeni protokoli sastavni dio.Posebice, mjerom donesenom u skladu s glavom V. trećeg dijela Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) o području slobode, sigurnosti i pravde ne obvezuju se države članice obuhvaćene protokolima br. 21 i br. 22 osim ako je dotična država članica, uz uvjet da je takvo što dopušteno relevantnim protokolom, obavijestila da želi da je navedena mjera obvezuje.Predstavnici država članica koji djeluju u svojstvu članova Vijeća pobrinut će se da se protokoli br. 21 i br. 22 primjenjuju na mjeru Unije kada ona, s obzirom na njezin cilj i sadržaj, pripada u područje primjene glave V. trećeg dijela UFEU-a, među ostalim i onda kada to podrazumijeva razdvajanje mjere na dva akta.

5. Člankom 4. stavkom  2. Ugovora o Europskoj uniji potvrđuje se da nacionalna sigurnost ostaje isključiva odgovornost svake države članice. Ta odredba ne predstavlja odstupanje od prava Unije te je stoga ne bi trebalo tumačiti restriktivno. Institucije Unije pri izvršavanju svojih ovlasti u potpunosti poštuju odgovornost država članica za nacionalnu sigurnost.Priznaju se prednosti kolektivnog djelovanja u pitanjima koja utječu na sigurnost svih država članica.

ODJELJAK D SOCIJALNE NAKNADE I SLOBODNO KRETANJESlobodno kretanje radnika unutar Unije sastavni je dio unutarnjeg tržišta te, među ostalim, podrazumijeva pravo radnika država članica da prihvate ponude za zaposlenje bilo gdje u Uniji. Različite razine primitaka od rada među državama članicama čine pojedine ponude za zaposlenje privlačnijima od drugih što rezultira posljedičnim premještanjima koja su izravan rezultat slobode tržišta. Međutim, sustavi socijalne zaštite država članica, koji se pravom Unije koordiniraju no ne i usklađuju, različito su strukturirani i to može, samo po sebi, privući radnike u određene države članice. Takvo je stanje legitimno uzeti u obzir te, i na razini Unije i na nacionalnoj razini, predvidjeti mjere kojima se, bez izazivanja neopravdane izravne ili neizravne diskriminacije, ograničavaju tokovi radnika koji zbog svojeg opsega dovode do negativnih učinaka i u državama članicama podrijetla i u državama članicama odredišta.

70

Europskog parlamenta i Vijeća7 o slobodi kretanja radnika u Uniji kojim će se predvidjeti mehanizam upozoravanja i zaštite kao odgovor na situacije iznimno velikog priljeva radnika iz drugih država članica tijekom duljeg razdoblja, među ostalim uslijed mjera politika u prošlosti nakon ranijih proširenja EU-a. Država članica koja želi iskoristiti mehanizam obavijestila bi Komisiju i Vijeće da takva iznimna situacija postoji u opsegu koji utječe na temeljne aspekte njezina sustava socijalne zaštite, uključujući primarnu svrhu njezina sustava naknada za zaposlene, ili koji rezultira ozbiljnim i moguće trajnim poteškoćama na njezinu tržištu rada ili koji izlaže pravilno funkcioniranje njezinih javnih službi prekomjernom pritisku. Na temelju prijedloga Komisije koja je ispitala tu obavijest i u njoj sadržana obrazloženja, Vijeće bi moglo ovlastiti dotičnu državu članicu da u potrebnoj mjeri ograniči pristup nedoprinosnim naknadama za zaposlene. Vijeće bi tu državu članicu ovlastilo da radnicima iz EU-a koji su tek stigli ograniči pristup nedoprinosnim naknadama za zaposlene tijekom ukupnog razdoblja do najviše četiri godine od početka zaposlenja. Ograničenje bi trebalo biti stupnjevano te bi se trebalo kretati od početnog potpunog isključenja prema postupnom povećanju pristupa takvim naknadama kako bi se uzela u obzir rastuća povezanost radnika s tržištem rada države članice domaćina. Ovlaštenje bi bilo ograničenog trajanja te bi se primjenjivalo na radnike iz EU-a koji su tek stigli tijekom razdoblja od 7 godina.

Predstavnici država članica koji djeluju kao u svojstvu članova Vijeća prioritetno će nastaviti rad na tim zakonodavnim prijedlozima te će poduzeti sve što je u njihovoj moći kako bi osigurali njihovo brzo donošenje.Buduće mjere iz ovog stavka ne bi trebale rezultirati time da radnici iz EU-a imaju nepovoljniji tretman od državljana trećih zemalja u usporedivoj situaciji.

Izmjene primarnog prava EU-a3. U pogledu budućih proširenja Europske unije napominje

se da će se primjerene prijelazne mjere u vezi sa slobodnim kretanjem osoba predvidjeti u okviru relevantnih akata o pristupanju o kojima se moraju dogovoriti sve države članice u skladu s Ugovorima. U tom kontekstu prima se na znanje pozitivno stajalište koje je Ujedinjena Kraljevina iznijela u odnosu na takve prijelazne mjere.

ODJELJAK E PRIMJENA I ZAVRŠNE ODREDBE1. Svaka država članica može od predsjednika Europskog

vijeća zatražiti da se u okviru Europskog vijeća raspravi o pitanju koje se odnosi na primjenu ove Odluke.

2. Ova Odluka proizvodi učinke od dana kada Vlada Ujedinjene Kraljevine glavnog tajnika Vijeća obavijesti o

7 Uredba (EU) br. 492/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2011. o slobodi kretanja radnika u Uniji (SL L 141, 27.5.2011., str. 1.).

(c) Osobe koje ostvaruju pravo na slobodno kretanje moraju poštovati zakone države članice domaćina.

U skladu s pravom Unije države članice mogu djelovati kako bi spriječile zlouporabe prava ili prevare, kao što je podnošenje krivotvorenih dokumenata, te kako bi riješile slučajeve sklapanja ili održavanja fiktivnih brakova s državljanima trećih zemalja u svrhu iskorištavanja prava na slobodno kretanje kao načina za reguliranje nezakonitog boravka u državi članici ili riješile slučajeve korištenja slobodom kretanja kao načinom za zaobilaženje nacionalnih imigracijskih pravila koja se primjenjuju na državljane trećih zemalja.

Države članice domaćini također mogu poduzeti potrebne restriktivne mjere kako bi se zaštitile od pojedinaca čije bi ponašanje moglo predstavljati stvarnu i ozbiljnu opasnost za javni poredak ili javnu sigurnost. Pri utvrđivanju predstavlja li ponašanje pojedinca aktualnu opasnost za javni poredak ili javnu sigurnost države članice mogu uzeti u obzir ranije ponašanje dotičnog pojedinca, a opasnost ne mora uvijek biti neposredna. Čak i kada ne postoji ranija osuđujuća kaznena presuda, države članice mogu djelovati iz preventivnih razloga sve dok se oni specifično odnose na dotičnog pojedinca.

Zajedno s Komisijom razvit će se dodatna razmjena informacija i administrativna suradnja među državama članicama u svrhu učinkovitije borbe protiv zlouporaba prava i prevara.

Izmjene sekundarnog zakonodavstva EU-a2. Napominje se da će Komisija, nakon što ova Odluka

počne proizvoditi učinke, podnijeti prijedloge za izmjenu postojećeg sekundarnog zakonodavstva EU-a kako slijedi:

(a) prijedlog izmjene Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća6 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti kako bi se, u pogledu izvoza doplataka za djecu u državu članicu koja nije država članica u kojoj radnik boravi, državama članicama omogućilo da te doplatke indeksiraju prema uvjetima u državi članici u kojoj dijete boravi. To bi se trebalo primjenjivati samo na nove zahtjeve radnika iz EU-a u državi članici domaćinu. Međutim, od 1. siječnja 2020. sve države članice mogu proširiti indeksiranje na postojeće zahtjeve za doplatke za djecu koje su radnici iz EU-a već izvezli. Komisija ne namjerava predložiti proširenje budućeg sustava fakultativnog indeksiranja doplataka za djecu na druge vrste naknada koje je moguće izvesti, kao što su starosne mirovine;

(b) u svrhu uzimanja u obzir čimbenika privlačnosti koji proizlazi iz sustava države članice u vezi s naknadama za zaposlene, prijedlog izmjene Uredbe (EU) br. 492/2011

6 Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30.4.2004., str. 1.).

71

članica koji su se 18.  prosinca  2013.10 sastali u okviru Vijeća, a koji se odnose na donošenje odluka od strane Vijeća na temelju članka 18. Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća11.

(5) Prilikom primjene ove Odluke, a posebno u vezi s primjerenim vremenom koje je Vijeću potrebno da raspravi o dotičnom pitanju, u obzir je potrebno uzeti, na odgovarajući način, moguću žurnost situacije,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.1. Ako, u odnosu na zakonodavne akte na koje se primjenjuje

odjeljak A Odluke šefova država ili vlada, za čije je donošenje potrebno glasovanje svih članova Vijeća, najmanje jedan član Vijeća koji ne sudjeluje u bankovnoj uniji iznese svoj obrazložen prigovor protiv donošenja takva akta od strane Vijeća kvalificiranom većinom, Vijeće će raspraviti o tom pitanju. Dotična država članica obrazlaže svoj prigovor navođenjem načina na koji se nacrtom akta ne poštuju načela utvrđena u odjeljku A te Odluke.

2. Vijeće tijekom tih rasprava čini sve što je u njegovoj moći da u primjerenom vremenu i ne dovodeći u pitanje obvezujuće rokove utvrđene pravom Unije postigne zadovoljavajuće rješenje kako bi se odgovorilo na zabrinutosti iz stavka 1. koje su istaknuli član ili članovi Vijeća.

3. U tu svrhu predsjednik Vijeća, uz pomoć Komisije i u skladu s Poslovnikom Vijeća12, poduzima svaku inicijativu koja je potrebna da se omogući šira osnova za postizanje sporazuma u Vijeću. Članovi Vijeća pomažu predsjedniku.Uzimajući na odgovarajući način u obzir moguću žurnost pitanja i na temelju razloga prigovora kako je navedeno u stavku 1., takvu inicijativu može predstavljati zahtjev za raspravu u Europskom vijeću o tom pitanju prije nego se ono vrati Vijeću na donošenje odluke. Bilo kojim takvim upućivanjem pitanja ne dovodi se u pitanje uobičajeni tijek zakonodavnog postupka Unije te ono ne može rezultirati situacijom koja bi dovela do toga da se državi članici omogući veto.

Članak 2.Ova Odluka kojom se dopunjuje Odluka 2009/857/EZ stupa na snagu na dan na koji Odluka šefova država ili vlada, koji su se sastali u okviru Europskog vijeća, u vezi s novim rješenjem za Ujedinjenu Kraljevinu unutar Europske unije počne proizvoditi

10 Izjava predstavnika 28 država članica koji su se sastali u okviru Vijeća od 18. prosinca 2013., dok. br. 18137/13.

11 Uredba (EU) br. 806/2104 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju jedinstvenih pravila i jedinstvenog postupka za sanaciju kreditnih institucija i određenih investicijskih društava u okviru jedinstvenog sanacijskog mehanizma i jedinstvenog fonda za sanaciju te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010 (SL L 225, 30.7.2014., str. 1.).

12 Odluka Vijeća 2009/937/EU od 1. prosinca 2009. o donošenju Poslovnika Vijeća (SL L 325, 11.12.2009., str. 35.).

tome da je Ujedinjena Kraljevina odlučila ostati članicom Europske unije.

PRILOG II.

IZJAVA O ODJELJKU A ODLUKE ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA, KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU EUROPSKOG VIJEĆA, U VEZI S NOVIM RJEŠENJEM ZA UJEDINJENU KRALJEVINU UNUTAR EUROPSKE UNIJEŠefovi država ili vlada izjavljuju da će Vijeće donijeti Odluku Vijeća o posebnim odredbama koje se odnose na učinkovito upravljanje bankovnom unijom i posljedicama daljnje integracije europodručja na dan na koji Odluka šefova država ili vlada, koji su se sastali u okviru Europskog vijeća, u vezi s novim rješenjem za Ujedinjenu Kraljevinu unutar Europske unije, počne proizvoditi učinke te će ona isti taj dan stupiti na snagu.Nacrt odluke naveden je u nastavku:

Nacrt odluke Vijećao posebnim odredbama koje se odnose na učinkovito upravljanje bankovnom unijom i posljedicama daljnje integracije europodručjaVIJEĆE EUROPSKE UNIJE,budući da:(1) Kao dopunu Odluke 2009/857/EZ od 13. prosinca 2007.8

trebalo bi donijeti odredbe kako bi se omogućilo učinkovito upravljanje bankovnom unijom i posljedicama daljnje integracije europodručja.

(2) Mehanizmom u ovoj Odluci doprinosi se poštovanju načela utvrđenih u odjeljku A Odluke šefova država ili vlada u pogledu zakonodavnih akata koji se odnose na učinkovito upravljanje bankovnom unijom i posljedicama daljnje integracije europodručja, za čije je donošenje potrebno glasovanje svih članova Vijeća.

(3) U skladu s stavkom 1. odjeljka E Odluke šefova država ili vlada, koji su se sastali u okviru Europskog vijeća, u vezi s novim rješenjem za Ujedinjenu Kraljevinu unutar Europske unije9 svaka država članica može od predsjednika Europskog vijeća zatražiti da se o pitanju povezanom s primjenom te Odluke raspravi na Europskom vijeću.

(4) Ovom se Odlukom ne dovode u pitanje posebni modaliteti glasovanja koje su dogovorili predstavnici 28 država

8 Odluka Vijeća 2009/857/EZ od 13. prosinca 2007. o provedbi članka 9.c stavka 4. Ugovora o Europskoj uniji i članka 205. stavka 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije između 1. studenoga 2014. i 31. ožujka 2017. s jedne strane, te od 1. travnja 2017. s druge strane (SL L 314, 1.12.2009., str. 73.).

9 Odluka šefova država ili vlada, koji su se sastali u okviru Europskog vijeća, u vezi s novim rješenjem za Ujedinjenu Kraljevinu unutar Europske unije (SL C …, … 2016., str. …).

72

• ulaganju više napora za smanjenje ukupnog opterećenja propisima EU-a, osobito malih i srednjih poduzeća te mikropoduzeća;

• uspostavi izvedivih ciljeva smanjenja opterećenja u ključnim sektorima, uz obveze institucija EU-a i država članica.

Europsko vijeće pozdravlja predanost Komisije da svake godine ocjenjuje uspjeh naporâ Unije u pojednostavnjenju zakonodavstva, izbjegavanju prekomjernih propisa i smanjenju opterećenjâ za poslovne subjekte. Taj godišnji pregled koji se sastavlja radi potpore Komisijinu programu REFIT uključivat će godišnji pregled opterećenja i razmatranje građe postojećeg prava EU-a.Europsko vijeće također poziva Vijeće da ispita godišnje preglede koje provodi Komisija u okviru svoje Izjave o supsidijarnosti s ciljem osiguravanja odgovarajućeg daljnjeg postupanja u različitim područjima aktivnosti Unije. Poziva Komisiju da predloži ukidanje mjera koje nisu u skladu s načelom supsidijarnosti ili kojima se nameće nerazmjerno regulatorno opterećenje.Europsko vijeće naglašava važnost snažnog multilateralnog trgovinskog sustava temeljenog na pravilima te potrebu za sklapanjem ambicioznih bilateralnih trgovinskih i ulagačkih sporazuma s trećim zemljama u duhu načela uzajamnosti i obostrane koristi. U tom kontekstu pozdravlja nedavno postignuti sporazum na sastanku Svjetske trgovinske organizacije u Nairobiju. Mora se postići napredak i u pregovorima sa SAD-om, Japanom te ključnim partnerima u Latinskoj Americi, posebno Mercosurom, i u azijsko-pacifičkoj regiji. Od trgovine koristi moraju imati svi – potrošači, radnici i gospodarski subjekti. Nova trgovinska strategija („Trgovina za sve: prema odgovornijoj trgovinskoj i ulagačkoj politici”) ključan je dio.Europsko vijeće i dalje će preispitivati razvoj događaja te poziva Vijeće za opće poslove i Vijeće za konkurentnost da redovito ocjenjuju napredak ostvaren u različitim elementima utvrđenima u ovoj izjavi.

PRILOG IV.

IZJAVA EUROPSKE KOMISIJEo mehanizmu provedbe supsidijarnosti i mehanizmu provedbe smanjenja opterećenjaKomisija će uspostaviti mehanizam za preispitivanje sukladnosti teksta postojećeg zakonodavstva EU-a s načelom supsidijarnosti i proporcionalnosti, na temelju postojećih postupaka i s ciljem osiguravanja pune provedbe tog načela.Komisija će odrediti prioritete za to preispitivanje uzimajući u obzir stajališta Europskog parlamenta, Vijeća i nacionalnih parlamenata.Komisija će predložiti program rada do kraja 2016. te potom na godišnjoj osnovi podnositi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću.

učinke. Prestaje se primjenjivati ako se potonja prestane primjenjivati.Sastavljeno u … [datum]

Za VijećePredsjednik

[ime]

PRILOG III.

IZJAVA EUROPSKOG VIJEĆA O KONKURENTNOSTIEuropa mora postati konkurentnija ako želimo ostvariti rast i stvoriti radna mjesta. Iako je taj cilj posljednjih godina u središtu aktivnosti EU-a, Europsko vijeće vjeruje da se može učiniti više kako bi se potpuno iskoristio potencijal svih elemenata unutarnjeg tržišta, promicalo okruženje povoljno za poduzetništvo i stvaranje radnih mjesta, ulagalo u gospodarstva te ih se opremilo za budućnost, olakšalo međunarodnu trgovinu te Uniju učinilo privlačnijim partnerom.Europsko vijeće ističe golemu vrijednost unutarnjeg tržišta kao područja bez granica unutar kojeg se roba, osobe, usluge i kapital neometano kreću. To predstavlja jedno od najvećih postignuća Unije. U ovim vremenima gospodarskih i socijalnih izazova moramo udahnuti novi život unutarnjem tržištu i prilagoditi ga kako bi ono moglo držati korak s promjenama u našem okruženju. Europa mora povećati svoju međunarodnu konkurentnost na svim razinama u pogledu usluga i proizvoda te u ključnim područjima poput energije i jedinstvenog digitalnog tržišta.Europsko vijeće poziva sve institucije EU-a i države članice da teže boljoj izradi propisa te da stave izvan snage nepotrebno zakonodavstvo radi povećanja konkurentnosti EU-a, uzimajući istodobno u obzir potrebu za očuvanjem visokih standarda zaštite potrošača, zaposlenika, zdravlja i okoliša. To je ključni pokretač za ostvarenje gospodarskog rasta, poticanje konkurentnosti i stvaranje radnih mjesta.Kako bi doprinijeli tom cilju, Europski parlament, Vijeće i Komisija postigli su dogovor o Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva. Učinkovita suradnja u tom okviru potrebna je kako bi se zakonodavstvo Unije pojednostavnilo i kako bi se izbjegli prekomjerni propisi i administrativna opterećenja za građane, uprave i poduzeća, uključujući mala i srednja poduzeća, istodobno osiguravajući da su ispunjeni ciljevi zakonodavstva.Naglasak mora biti na:• snažnoj predanosti pojednostavnjenju propisa i smanjenju

opterećenja, među ostalim povlačenjem ili stavljanjem izvan snage zakonodavstva kada je to primjereno, te boljem iskorištavanju procjene učinka i ex post evaluacije tijekom cjelokupnog zakonodavnog ciklusa na razini EU-a i na nacionalnim razinama. Taj rad trebao bi se nadovezivati na napredak ostvaren u okviru Programa za primjerenost propisa (REFIT);

73

radnika iz drugih dijelova Europske unije u tu zemlju tijekom posljednjih godina.Europska komisija smatra da informacije koje joj je dostavila Ujedinjena Kraljevina, pogotovo s obzirom na to da nije u potpunosti iskoristila prijelazna razdoblja u vezi sa slobodnim kretanjem radnika koja joj omogućuju najnoviji akti o pristupanju, pokazuju da je danas u Ujedinjenoj Kraljevini na snazi iznimna situacija za čije je rješavanje namijenjen predloženi zaštitni mehanizam. U skladu s tim Ujedinjena Kraljevina mogla bi opravdano pokrenuti taj mehanizam, za što u potpunosti može očekivati dobivanje odobrenja.

PRILOG VII.

IZJAVA EUROPSKE KOMISIJEo pitanjima u vezi sa zlouporabom prava na slobodno kretanje osobaKomisija prima na znanje Odluku šefova država ili vlada, koji su se sastali u okviru Europskog vijeća, u vezi s novim rješenjem za Ujedinjenu Kraljevinu unutar Europske unije, a posebno njezin odjeljak D.Komisija namjerava donijeti prijedlog za nadopunu Direktive 2004/38 o pravu građana Unije na slobodno kretanje kako bi se iz područja primjene prava na slobodno kretanje isključili državljani trećih zemalja koji prethodno nisu imali zakonito boravište u jednoj od država članica prije stupanja u brak s građaninom Unije ili koji su stupili u brak s građaninom Unije tek nakon što je građanin Unije prijavio boravište u državi članici domaćinu. Sukladno tome u takvim će se slučajevima na državljane treće zemlje primjenjivati imigracijsko pravo države članice domaćina. Taj prijedlog bit će podnesen nakon što gore navedena Odluka počne proizvoditi učinke.U pogledu slučajeva zlouporabe u kontekstu ulaska i boravišta članova obitelji mobilnih građana Unije koji nisu državljani EU-a Komisija će pojasniti da:• Države članice mogu rješavati posebne slučajeve

zlouporabe prava na slobodno kretanje građana Unije koji se vraćaju u državu članicu čiji su državljani s članovima obitelji koji nisu državljani EU-a, ako nije dovoljno vjerodostojno da je svrha boravišta u državi članici stvaranje ili ojačavanje obiteljskog života, već ako je njegova svrha izbjegavanje primjene nacionalnih imigracijskih pravila.

• Konceptom fiktivnog braka, koji nije zaštićen prema zakonu Unije, također je obuhvaćen brak koji se održava za potrebe iskorištavanja prava na boravište člana obitelji koji nije državljanin države članice.

Komisija će također pojasniti da države članice mogu uzeti u obzir prijašnje ponašanje pojedinca prilikom određivanja predstavlja li ponašanje građanina Unije „neposrednu” prijetnju javnom poretku ili sigurnosti. Države članice mogu djelovati radi javnog poretka ili javne sigurnosti, čak i ako nema prethodne kaznene presude, iz preventivnih razloga specifičnih za dotičnog pojedinca. Komisija će također razjasniti pojmove „ozbiljni razlozi

Komisija je potpuno predana pojednostavnjivanju prava EU-a i smanjenju regulatornog opterećenja za poslovne subjekte EU-a, a da se pritom ne ugrožavaju ciljevi politike primjenom Agende za bolju izradu propisa iz 2015., među ostalim posebno primjenom Komisijina Programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT), te će u to nastaviti ulagati napore. Smanjenje birokracije za poduzetnike, posebno za mala i srednja poduzeća, i dalje je naš glavni cilj u ostvarivanju rasta i stvaranju novih radnih mjesta.Komisija će u okviru platforme REFIT s državama članicama i dionicima raditi na postavljanju posebnih ciljeva za smanjenje opterećenja poduzetništva na razini EU-a i nacionalnoj razini, a osobito u najzahtjevnijim područjima za poduzeća, posebno mala i srednja poduzeća. Kada ti ciljevi budu postavljeni, Komisija će pratiti napredak u njihovu ispunjavanju i jednom godišnje podnositi izvješće Europskom vijeću.

PRILOG V.

IZJAVA EUROPSKE KOMISIJEo indeksaciji doplataka za djecu koji se izvoze u državu članicu koja nije država članica u kojoj radnik boravi

Komisija će izraditi prijedlog izmjene Uredbe (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća13 o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti kako bi se, u pogledu izvoza doplataka za djecu u državu članicu koja nije država članica u kojoj radnik boravi, državama članicama omogućilo da te doplatke indeksiraju prema uvjetima u državi članici u kojoj dijete boravi.Komisija smatra da ti uvjeti uključuju životni standard i razinu doplataka za djecu primjenjivu u toj državi članici.

PRILOG VI.

IZJAVA EUROPSKE KOMISIJEo zaštitnom mehanizmu iz odjeljka D stavka 2. točke (b) Odluke šefova država ili vlada, koji su se sastali u okviru Europskog vijeća, u vezi s novim rješenjem za Ujedinjenu Kraljevinu unutar Europske unije

S obzirom na odjeljak D stavak 2. točku (b) Odluke šefova država ili vlada, koji su se sastali u okviru Europskog vijeća, u vezi s novim rješenjem za Ujedinjenu Kraljevinu unutar Europske unije, Europska Komisija podnijet će prijedlog izmjene Uredbe 492/2011 o slobodi kretanja radnika u Uniji kako bi se osigurao zaštitni mehanizam, pri čemu treba imati na umu da ga se može i hoće upotrebljavati te da će stoga djelovati kao odgovor na zabrinutost Ujedinjene Kraljevine u vezi s iznimnim priljevom

13 Uredba (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (SL L 166, 30.4.2004., str. 1.).

74

Ta će pojašnjenja biti predstavljena u Komunikaciji sa smjernicama o primjeni prava Unije na pravo građana Unije na slobodno kretanje.

zaštite javnog poretka ili javne sigurnosti” i „nužni razlozi javne sigurnosti”. Osim toga, pri budućoj reviziji Direktive 2004/38 o pravu građana Unije na slobodno kretanje Komisija će preispitati pragove s kojima su ti pojmovi povezani.

75

Šefovi država ili vlada EU-a s turskim su premijerom raspravljali i o stanju medija u Turskoj.

2. Šefovi država ili vlada dodatno su podsjetili da je Europsko vijeće na sastanku 18. i 19.  veljače odlučilo ponovno uspostaviti stanje u kojemu sve članice schengenskog područja u potpunosti primjenjuju Zakonik o schengenskim granicama, uzimajući u obzir posebnosti morskih granica, te prestati s primjenom pristupa neselektivnog propuštanja. Nezakoniti tokovi migranata zapadnobalkanskom rutom sada su prestali.

3. Kako bi to bilo održivo, potrebno je djelovati u skladu sa sljedećim smjernicama:

(a) u ovim teškim trenucima biti uz Grčku i učiniti sve što je u našoj moći kako bi se pomoglo pri upravljanju situacijom koja je nastala kao posljedica takva razvoja događaja. To je kolektivna odgovornost EU-a koja zahtijeva brzu i učinkovitu mobilizaciju svih dostupnih sredstava i resursa EU-a te doprinosa država članica;

(b) hitno i učinkovito reagirati na vrlo tešku humanitarnu situaciju na terenu koja se razvija velikom brzinom. Komisija će u bliskoj suradnji s Grčkom, ostalim državama članicama i nevladinim organizacijama pružiti hitnu potporu na temelju procjene potreba, koju će provesti Komisija i Grčka, te kriznog i akcijskog plana. U tom kontekstu šefovi država ili vlada pozdravljaju prijedlog Komisije o pružanju hitne potpore unutar EU-a te pozivaju Vijeće da taj prijedlog donese prije sastanka Europskog vijeća u ožujku, šireći na taj način raspon financijskih instrumenata koji se mogu iskoristiti; šefovi država ili vlada pozivaju proračunsko tijelo da poduzme sve potrebne mjere u okviru daljnjeg postupanja;

(c) pružiti daljnju pomoć Grčkoj pri upravljanju vanjskim granicama, uključujući granice s bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom i Albanijom, te pri osiguravanju odgovarajućeg funkcioniranja centara za prihvat i registraciju, sa stopostotnom identifikacijom, registracijom i sigurnosnim provjerama, kao i dostatnih kapaciteta za prihvat. Frontex će u najkraćem mogućem roku uputiti dodatan poziv za nacionalne gostujuće službenike, a sve bi države članice na njega u potpunosti trebale odgovoriti najkasnije do 1. travnja. Europol će brzo razmjestiti gostujuće službenike u sve centre za prihvat i registraciju kako bi se pojačale sigurnosne provjere, a grčkim vlastima pružila potpora u borbi protiv krijumčara;

(d) pomoći Grčkoj u osiguravanju sveobuhvatnog, opsežnog i ubrzanog vraćanja svih nezakonitih migranata kojima nije potrebna međunarodna zaštita u Tursku, oslanjajući se pritom na sporazum o ponovnom prihvatu između Grčke

1. Nakon sastanka s premijerom Davutoğluom šefovi država ili vlada EU-a raspravljali su o situaciji u vezi s migracijama, osobito u pogledu zapadnobalkanske rute. Pozdravili su raspravu s turskim premijerom o odnosima EU-a i Turske i o postignutom napretku u provedbi zajedničkog akcijskog plana. Turska je potvrdila predanost provedbi bilateralnog sporazuma o ponovnom prihvatu između Grčke i Turske kako bi se prihvatio brz povratak svih migranata koji iz Turske prelaze u Grčku, a kojima nije potrebna međunarodna zaštita i kako bi se nazad primili svi nezakoniti migranti uhvaćeni u turskim vodama.Šefovi država ili vlada EU-a složili su se da su potrebni odvažni koraci kako bi se zatvorile rute za krijumčarenje ljudi, prekinuo poslovni model krijumčara, zaštitile naše vanjske granice i okončala migracijska kriza u Europi. Moramo prekinuti vezu između ukrcavanja na brod i nastana u Europi.Stoga su naglasili važnost aktivnosti NATO-a u Egejskome moru koja je danas postala operativna. Pozvali su sve članice NATO-a da je aktivno podupru. Srdačno su pozdravili dodatne prijedloge koje je Turska danas iznijela s ciljem rješavanja pitanja migracija. Dogovorili su se raditi na temelju načela koja oni sadrže:

• vratiti sve nove nezakonite migrante koji iz Turske prelaze na grčke otoke pri čemu će troškove pokriti EU;

• za svakog Sirijca kojeg Turska ponovno prihvati s grčkih otoka, preseliti jednog Sirijca iz Turske u države članice EU-a u okviru postojećih obveza;

• ubrzati provedbu plana za liberalizaciju viznog režima sa svim državama članicama s ciljem ukidanja viza za turske državljane najkasnije do kraja lipnja 2016.;

• ubrzati isplatu početno dodijeljenih 3 milijarde eura radi osiguravanja financiranja prvog niza projekata do kraja ožujka i odlučiti o dodatnom financiranju Instrumenta za sirijske izbjeglice;

• pripremiti se čim prije za odluku o otvaranju novih poglavlja u pristupnim pregovorima na temelju zaključaka Europskog vijeća iz listopada 2015.;

• raditi s Turskom na svakom zajedničkom naporu za poboljšanje humanitarnih uvjeta u Siriji čime bi se lokalnom stanovništvu i izbjeglicama omogućilo da žive u područjima koja će biti sigurnija.Predsjednik Europskog vijeća nastavit će raditi na ovim prijedlozima i razradit će pojedinosti s turskom stranom prije sastanka Europskog vijeća u ožujku. U tim aktivnostima poštovat će se europsko i međunarodno pravo.

SASTANAK ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA EU-a S TURSKOM – 7. OŽUJKA 2016.

Izjava

76

(h) odmah poduzeti sve potrebne mjere u pogledu otvaranja mogućih novih ruta i pojačati borbu protiv krijumčara;

(i) prioritetno postići napredak u pogledu svih elemenata plana Komisije o „povratku Schengenu” kako bi se okončale privremene kontrole na unutarnjim granicama te do kraja godine ponovno uspostavilo normalno funkcioniranje schengenskog područja.Ovaj dokument ne uvodi nikakve nove obveze za države članice u pogledu premještanja i preseljenja.

4. To su hitne mjere koje se moraju poduzeti s obzirom na postojeće stanje na terenu i koje bi trebalo stalno preispitivati. Europsko vijeće na svojem će sastanku u ožujku ponovno razmotriti sve aspekte pitanja migracija kako bi se dodatno učvrstila zajednička europska provedba naše sveobuhvatne strategije u pogledu migracija.

i Turske te, od 1. lipnja, na sporazum o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske;

(e) znatno ubrzati provedbu premještanja kako bi se olakšalo veliko opterećenje kojem je trenutačno izložena Grčka. EASO će uputiti dodatan poziv da se u svrhu potpore grčkom sustavu azila stave na raspolaganje nacionalna stručna znanja i sve bi države članice na njega trebale odgovoriti brzo i u potpunosti. Države članice ujedno se poziva da hitno osiguraju više mjesta za premještanje. Komisija će svaki mjesec Vijeće izvješćivati o provedbi obveza u vezi s premještanjem;

(f) nastaviti blisko surađivati sa zemljama zapadnog Balkana koje nisu članice EU-a i pružiti svu potrebnu pomoć;

(g) provesti postojeće obveze u vezi s preseljenjem i nastaviti raditi na vjerodostojnom programu dobrovoljnog humanitarnog prihvata s Turskom;

77

području migracija”, posebno u pogledu načina na koji se zahtjevi za azil migranata koji prelaze iz Turske u Grčku mogu proglasiti neprihvatljivima na temelju koncepta „prve zemlje azila” ili „sigurne treće zemlje”, u skladu s europskim i međunarodnim pravom.

4. Europsko vijeće ponovno ističe da se Izjavom EU-a i Turske ne uspostavljaju nove obveze država članica u pogledu premještanja i preseljenja.

5. EU ponovno ističe da od Turske očekuje da poštuje najviše standarde u pogledu demokracije, vladavine prava, poštovanja temeljnih sloboda, uključujući slobodu izražavanja.

6. Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoju potporu Jordanu i Libanonu. Poziva na brzu isplatu obveza i paktove EU-a koje treba finalizirati kako bi se poboljšala potpora izbjeglicama i zajednicama domaćinima u obje zemlje.

7. Europsko vijeće poziva na jačanje suradnje sa zemljama zapadnog Balkana na rješavanju migracijske krize i doprinošenju ciljevima Europskog vijeća.

8. Slijedom zaključaka iz veljače 2016. Europsko vijeće poziva Europsku investicijsku banku da na njegovu sastanku u lipnju predstavi posebnu inicijativu usmjerenu na brzo mobiliziranje dodatnih financijskih sredstava za potporu održivom rastu, ključnoj infrastrukturi te socijalnoj koheziji u zemljama južnom susjedstvu i zemljama zapadnog Balkana.

9. Europsko vijeće izuzetno budno pazi na moguće nove rute za nezakonite migrante i poziva na poduzimanje svih mjera koje bi s obzirom na to mogle postati potrebne. U tom kontekstu ključna ostaje borba protiv krijumčara ljudi posvuda i svim odgovarajućim sredstvima. EU je spreman poduprijeti vladu nacionalnog jedinstva kao jedinu legitimnu vladu Libije, među ostalim, na njezin zahtjev, ponovno uspostaviti stabilnost, boriti se protiv terorizma i upravljati migracijama na središnjem Sredozemlju.

10. Europsko vijeće ponovno potvrđuje svoje prethodne zaključke o različitim elementima sveobuhvatne strategije i zadovoljno je napretkom u vezi s prijedlogom o europskoj graničnoj i obalnoj straži, koji bi što prije trebalo usvojiti. Nastavit će se i s radom na budućem ustroju migracijske politike EU-a, uključujući Uredbu iz Dublina.

II. RADNA MJESTA, RAST I KONKURENTNOST

11. Kako bi usmjerilo rasprave Vijeća o europskom semestru 2016., Europsko vijeće podržalo je prioritetna područja

I. MIGRACIJE

1. Europsko vijeće potvrđuje svoju sveobuhvatnu strategiju za rješavanje migracijske krize. Danas je na snazi nekoliko elemenata našeg zajedničkog europskog pristupa i oni daju rezultate. Rad na drugim elementima marljivo se nastavlja kako bi ih se što prije moglo provesti. Ponovno stjecanje kontrole nad našim vanjskim granicama i dalje će ostati prioritet.

2. Slijedom odluka šefova država ili vlada od 7. ožujka i u kontekstu zajedničkog akcijskog plana s Turskom i njegova širenja Europsko vijeće poziva na:

• pojačani rad na centrima za prihvat i registraciju; ostvaren je znatan napredak kako bi svi centri za prihvat i registraciju bili potpuno operativni i kako bi se povećali kapaciteti prihvata; s tim bi se naporom trebalo nastaviti uz punu pomoć EU-a, uključujući potporu grčkim strukturama za azil;

• upotrebu svih sredstava za potporu grčkim kapacitetima za vraćanje nezakonitih migranata u Tursku u kontekstu grčko-turskog protokola o ponovnom prihvatu i sporazuma EU-a i Turske o ponovnom prihvatu od 1. lipnja 2016. Države članice izražavaju svoju spremnost da Grčkoj u kratkom roku osiguraju potrebne resurse, uključujući graničnu stražu, stručnjake za azil i usmene prevoditelje. Europsko vijeće traži od Komisije da koordinira svu potrebnu potporu za Grčku s ciljem potpune provedbe Izjave EU-a i Turske te da razvije operativni plan. Komisija će zajedno s državama članicama i agencijama koordinirati i organizirati potrebne strukture potpore s ciljem njegove učinkovite provedbe. Komisija će redovito izvješćivati Vijeće o njegovoj provedbi;

• hitnu potporu koju treba osigurati s ciljem pomoći Grčkoj kako bi se uhvatila ukoštac s humanitarnim stanjem. Brzo donošenje uredbe o hitnoj potpori važan je korak u tom pogledu. Prijedlog izmjene proračuna koji je podnijela Komisija trebao bi se donijeti bez odgode. Države članice pozivaju se da odmah daju doprinose u okviru Mehanizma za civilnu zaštitu te da pruže bilateralnu humanitarnu pomoć;

• ubrzanje premještanja iz Grčke, što uključuje obavljanje potrebnih sigurnosnih provjera; s obzirom da je prema izvješću Komisije od 16. ožujka broj podnesenih zahtjeva sada veći od broja ponuđenih mjesta, države članice trebale bi brzo ponuditi više mjesta, u skladu s postojećim obvezama.

3. Europsko vijeće prima na znanje komunikaciju Komisije „Sljedeći operativni koraci u suradnji EU-a i Turske u

EUROPSKO VIJEĆE – 17. I 18. OŽUJKA 2016.

Zaključci

78

15. Europsko vijeće prima na znanje namjeru Komisije da uskoro objavi komunikaciju o akcijskom planu o PDV-u. Pozdravlja namjeru Komisije da uključi prijedloge za povećanu f leksibilnost za države članice u odnosu na smanjene stope PDV-a, čime bi se državama članicama pružila mogućnost uvođenja nulte stope PDV-a za higijenske proizvode.

III. KLIMA I ENERGETIKA16. Europsko vijeće pozdravlja Komisijino podnošenje paketa

o energetskoj sigurnosti, kao i komunikacije „Razdoblje nakon Pariza”. Europsko vijeće potiče zakonodavce da prioritet daju nastavku rada na prijedlozima za pojačavanje energetske sigurnosti EU-a na temelju svojih prethodnih zaključaka i relevantnih strategija koje je odobrilo Europsko vijeće. Ujedno je podsjetilo na važnost potpuno funkcionalnog i međupovezanog energetskog tržišta. Na temelju komunikacije o klimi naglašava predanost EU-a smanjenju domaćih emisija stakleničkih plinova, povećanju udjela energije iz obnovljivih izvora i poboljšanju energetske učinkovitosti, kako je dogovoreno na sastanku Europskog vijeća u listopadu 2014. Prilagodba zakonodavstva kako bi se proveo taj okvir i dalje je prioritet. Europsko vijeće poziva Komisiju da brzo predstavi sve preostale relevantne prijedloge u tu svrhu radi hitrog pokretanja zakonodavnog procesa. Europsko vijeće sa zadovoljstvom očekuje potpisivanje Pariškog sporazuma u New Yorku 22. travnja te ističe potrebu da Europska unija i njezine države članice mogu što prije i na vrijeme ratificirati Pariški sporazum kako bi bile ugovorne stranke odmah od njegova stupanja na snagu.

politika Godišnjeg pregleda rasta: ponovno pokretanje ulaganja, provedbu strukturnih reformi radi modernizacije naših gospodarstava i vođenje odgovornih fiskalnih politika. Države članice te će prioritete ugraditi u svoje predstojeće nacionalne programe reformi i programe stabilnosti ili konvergencije. Takve će politike doprinijeti postavljanju stabilnijih temelja za tekući gospodarski oporavak i poticanju rasta i zapošljavanja. Europsko vijeće prima na znanje savjetovanje Komisije o socijalnim pitanjima te naglašava važnost tržištâ rada i sustavâ socijalne pomoći koji dobro funkcioniraju.

12. Europsko vijeće raspravljat će o postignutom napretku u radu na dovršetku ekonomske i monetarne unije na sastanku u lipnju. Usvojit će i Program za provedbu svih aspekata jedinstvenog tržišta, među ostalim o ostvarivanju strategija Komisije za jedinstveno tržište, jedinstveno digitalno tržište i tržišta kapitala, s ciljem potpunog iskorištavanja njegova neiskorištenog potencijala za rast i produktivnost.

13. U svjetlu teške situacije u kojoj se nalazi europski sektor čelika, u kontekstu viška kapaciteta na globalnoj razini, Europsko vijeće poziva Vijeće da brzo preispita Komunikaciju Komisije s ciljem odgovaranja na taj izazov snažnim mjerama.

14. Europsko vijeće prima na znanje položaj poljoprivrednika, osobito u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda te sektoru svinja, koji su teško pogođeni padom cijena. Poziva Komisiju da brzo djeluje slijedom rezultata sastanka Vijeća (poljoprivreda) 14. ožujka. Pomno će pratiti razvoj u tom tako važnom sektoru za Europu.

79

agencija EU-a, poduzet će potrebne korake te dogovoriti sve potrebne bilateralne aranžmane, među ostalim prisutnost turskih službenika na grčkim otocima i grčkih službenika u Turskoj od 20.  ožujka  2016., kako bi se osigurala veza i time olakšalo nesmetano funkcioniranje tih aranžmana. Troškove operacija vraćanja nezakonitih migranata snosit će EU.

2. Za svakog Sirijca kojeg se s grčkih otoka vrati u Tursku, preselit će se jednog Sirijca iz Turske u EU, uzimajući u obzir UN-ove kriterije ranjivosti. Uz pomoć Komisije, agencija EU-a i drugih država članica, kao i UNHCR-a, uspostavit će se mehanizam za osiguranje provedbe tog načela od dana na koji se započne s vraćanjima. Prioritet će imati migranti koji prethodno u EU nisu ušli niti pokušali ući nezakonito. Preseljenje u okviru tog mehanizma sa strane EU-a prvo će se provesti u skladu s obvezama koje su države članice preuzele u zaključcima predstavnika vlada država članica, koji su se sastali u okviru Vijeća 20.  srpnja  2015., u sklopu kojih je preostalo 18  000 mjesta za preseljenje. Dodatne potrebe za preseljenjem zadovoljit će se putem sličnog dobrovoljnog aranžmana do najviše 54 000 dodatnih osoba. Članovi Europskog vijeća pozdravljaju namjeru Komisije da predloži izmjenu odluke o premještanju od 22.  rujna  2015. kako bi se omogućilo da se sve obveze u pogledu preseljenja preuzete u okviru tog aranžmana oduzmu od nedodijeljenih mjesta iz te odluke. Ako se tim aranžmanima ne ispuni cilj zaustavljanja nezakonitih migracija, a broj vraćanja približi gore predviđenim vrijednostima, taj će se mehanizam preispitati. Ako broj vraćanja premaši gore predviđene vrijednosti, taj će se mehanizam obustaviti.

3. Turska će poduzeti sve potrebne mjere za sprečavanje otvaranja novih pomorskih ili kopnenih ruta za nezakonitu migraciju koje bi vodile iz Turske u EU te će u tu svrhu surađivati sa susjednim državama, kao i s EU-om.

4. Kada nezakoniti prelasci granice između Turske i EU-a budu pri kraju ili barem kada se znatno i održivo smanje, aktivirat će se dobrovoljni humanitarni plan prihvata. Države članice EU-a dobrovoljno će doprinositi tom planu.

5. Ispunjenje plana za liberalizaciju viznog režima ubrzat će se u odnosu na sve države članice sudionice s ciljem ukidanja viza za turske državljane najkasnije do kraja lipnja 2016., pod uvjetom da budu ispunjena sva mjerila. Turska će u tu svrhu poduzeti potrebne korake za ispunjenje preostalih uvjeta kako bi Komisiji omogućila da nakon potrebne ocjene usklađenosti s mjerilima do kraja travnja podnese

Članovi Europskog vijeća danas su se sastali s turskim sugovornicima. Bio je to treći sastanak od studenoga  2015. posvećen produbljivanju odnosa Turske i EU-a, kao i rješavanju migracijske krize.Članovi Europskog vijeća građanima Turske izrazili su iskrenu sućut nakon bombaškog napada u Ankari u nedjelju. Snažno su osudili taj stravičan čin te su ponovili da trajno podupiru borbu protiv terorizma u svim oblicima.Turska i Europska unija ponovno su potvrdile svoju predanost provedbi svojeg zajedničkog akcijskog plana pokrenutog 29. studenoga 2015. Dosad je postignut velik napredak; među ostalim Turska je otvorila svoje tržište rada Sirijcima pod privremenom zaštitom, uvedeni su novi zahtjevi za vize za Sirijce i pripadnike drugih nacionalnosti, turska obalna straža i policija povećale su napore u vezi sa sigurnošću i poboljšana je razmjena informacija. Osim toga, Europska unija počela je s isplatom triju milijardi eura iz Instrumenta za izbjeglice u Turskoj za konkretne projekte, postignut je napredak u radu na liberalizaciji viznog režima te na pristupnim pregovorima, uključujući otvaranje poglavlja 17. prošloga prosinca. Nadalje, Turska je 7. ožujka 2016. pristala na brzo vraćanje svih migranata koji iz Turske prelaze u Grčku, a kojima nije potrebna međunarodna zaštita, i primanje natrag svih nezakonitih migranata uhvaćenih u turskim vodama. Turska i EU dogovorili su se i da će nastaviti pojačavati mjere protiv krijumčara migranata te pozdravili uspostavu aktivnosti NATO-a u Egejskom moru. Turska i EU istovremeno prepoznaju da su potrebne dodatne, brze i odlučne mjere.Kako bi se prekinuo poslovni model krijumčara, a migrantima ponudila alternativa ugrožavanju vlastitih života, EU i Turska danas su odlučili zaustaviti nezakonite migracije iz Turske u EU. Kako bi ostvarili taj cilj, dogovorili su se o sljedećim dodatnim mjerama:1. Svi novi nezakoniti migranti koji iz Turske prelaze na grčke

otoke od 20. ožujka 2016. bit će vraćeni u Tursku. To će se odvijati potpuno u skladu s pravom EU-a i međunarodnim pravom, čime će se isključiti bilo koja vrsta kolektivnog protjerivanja. Svi migranti bit će zaštićeni u skladu s relevantnim međunarodnim standardima i poštujući načelo zabrane prisilnog udaljavanja ili vraćanja. To će biti privremena i izvanredna mjera koja je potrebna da bi se prekinula ljudska patnja i ponovno uspostavio javni red. Migranti koji pristižu na grčke otoke bit će propisno registrirani, a grčke vlasti pojedinačno će obraditi svaki zahtjev za azil u skladu s Direktivom o postupcima azila, u suradnji s UNHCR-om. Migranti koji ne podnesu zahtjev za azil ili za čiji se zahtjev za azil utvrdi da je neosnovan ili nedopušten u skladu s navedenom direktivom bit će vraćeni u Tursku. Turska i Grčka, uz pomoć institucija i

SASTANAK ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA EU-a S TURSKOM – 18. OŽUJKA 2016.

Izjava

80

8. EU i Turska ponovno su potvrdile svoju predanost revitalizaciji procesa pristupanja, kako je navedeno u njihovoj zajedničkoj izjavi od 29.  studenoga  2015. Pozdravili su otvaranje poglavlja 17. od 14. prosinca 2015. i odlučili da tijekom nizozemskog predsjedanja kao sljedeći korak otvore poglavlje 33. Pozdravili su činjenicu da će Komisija u tu svrhu u travnju iznijeti prijedlog. Pripremni rad na otvaranju ostalih poglavlja nastavit će se ubrzanim tempom, ne dovodeći u pitanje stajališta država članica u skladu s postojećim pravilima.

9. EU i njegove države članice radit će s Turskom na svim zajedničkim projektima za poboljšanje humanitarnih uvjeta u Siriji, posebno u određenim područjima blizu turske granice, čime bi se lokalnom stanovništvu i izbjeglicama omogućio život na sigurnijim prostorima.Svi će se ti elementi razvijati usporedno i zajednički pratiti svakog mjeseca.EU i Turska odlučili su se ponovno sastati prema potrebi, u skladu sa zajedničkom izjavom od 29. studenoga 2015.

odgovarajući prijedlog, na temelju kojega će Europski parlament i Vijeće donijeti konačnu odluku.

6. EU će u bliskoj suradnji s Turskom dodatno ubrzati isplatu prvotno dodijeljenih triju milijardi eura iz Instrumenta za izbjeglice u Turskoj te će osigurati financiranje za dodatne projekte za osobe pod privremenom zaštitom identificirane zahvaljujući brzim informacijama iz Turske prije kraja ožujka. Prvi popis konkretnih projekata za izbjeglice, osobito u području zdravstva, obrazovanja, infrastrukture, prehrane i drugih troškova života, koje se može brzo financirati iz tog Instrumenta, bit će zajednički utvrđen u roku od tjedan dana. Kada ta sredstva budu gotovo u potpunosti iskorištena te ako se ispune gore navedene obveze, EU će mobilizirati dodatna sredstva za Instrument u iznosu od dodatne tri milijarde eura do kraja 2018.

7. EU i Turska pozdravile su tekući rad na unapređivanju carinske unije.

81

Ovaj posljednji napad samo učvršćuje našu odlučnost za obranu europskih vrijednosti i tolerancije od napada pristaša netolerancije. Bit ćemo ujedinjeni i nepokolebljivi u borbi protiv mržnje, nasilnog ekstremizma i terorizma.

Europska unija oplakuje žrtve današnjih terorističkih napada u Bruxellesu. Napadnuto je naše otvoreno demokratsko društvo.Zahvaljujući velikodušnosti belgijske vlade i belgijskog naroda Bruxelles je sjedište naših zajedničkih europskih institucija. Europska unija i njezine države članice stoje čvrsto uz Belgiju u solidarnosti i odlučne su u namjeri da na ovu prijetnju odgovore svim potrebnim sredstvima.

ZAJEDNIČKA IZJAVA ŠEFOVA DRŽAVA ILI VLADA EU-a I ČELNIKA INSTITUCIJA EU-a

O TERORISTIČKIM NAPADIMA U BRUXELLESU – 22. OŽUJKA 2016.

Slike na naslovnici:

Gore lijevo: Čelnici EU-a na sastanku Europskog vijeća u ožujku 2016.Dolje lijevo: Svjetski čelnici na sastanku skupine G7 u Elmauu u Njemačkoj u lipnju 2015.Desno: Donald Tusk u Gruziji u lipnju 2015.

Fotografije

© Europska unija

Stranica 7.: Spašavanje na moru: © Francesco Malavolta, Frontex

Stranica 16.: Postrojenje za preradu: © Cobalt / Fotolia.com Tanker za plin: © Carabay / Fotolia.com

Stranica 17.: Eiffelov toranj: © Patrick Kovarik / AFP Turbina na vjetar: © Pixinoo / Fotolia.com

Stranica 20.: Reli u Rennesu (Francuska): © Jean-Francois Monier / AFP

Rue de la Loi/Wetstraat 1751048 Bruxelles/BrusselBELGIQUE/BELGIËTel. +32 (0)2 281 61 11www.consilium.europa.eu

Print PDFISBN 978-92-824-5621-7 ISBN 978-92-824-5615-6ISSN 2315-182X ISSN 2363-3042doi:10.2860/74803 doi:10.2860/474315QC-AO-15-001-HR-C QC-AO-15-001-HR-N