evaluacija zdravstvenog sistema -...
TRANSCRIPT
METODOLOGIJA
ZDRAVSTVENOG
OBRAZOVANJA I PROMOCIJA
ZDRAVLJA
(1)
PROF. DR MIRJANA MARTINOV CVEJIN
Promocija zdravlja
Promocija zdravlja je proces koji pomaže
ljudima da povećaju kontrolu nad sopstvenim
zdravljem kako bi ga unapredili;
ostvaruje se interakcijom izmeĎu ljudi i
njihove životne sredine, kombinujući lične
izbore sa društvenom odgovornošću s ciljem
očuvanja zdravlja
Zakon o zdravstvenoj zaštiti RS
II Društvena briga za zdravlje stanovništva
Društvena briga za zdravlje stanovništva ostvaruje se
na nivou Republike, autonomne pokrajine, opštine,
odnosno grada, poslodavca i pojedinca.
ObezbeĎuje se zdravstvena zaštita koja obuhvata:
1) očuvanje i unapreĎenje zdravlja, otkrivanje i
suzbijanje faktora rizika za nastanak oboljenja,
sticanje znanja i navika o zdravom načinu života;
2) sprečavanje, suzbijanje i rano otkrivanje
bolesti;
3) pravovremenu dijagnostiku, blagovremeno
lečenje, rehabilitaciju obolelih i povreĎenih;
4) informacije koje su stanovništvu ili pojedincu
potrebne za odgovorno postupanje i za
ostvarivanje prava na zdravlje.
Društvena briga za zdravlje obuhvata:
1) uspostavljanje prioriteta, planiranje, donošenje
posebnih programa za sprovoĎenje zdravstvene
zaštite, kao i donošenje propisa u ovoj oblasti;
2) sprovoĎenje mera poreske i ekonomske
politike kojima se podstiče razvoj navika o
zdravom načinu života;
3) obezbeĎivanje uslova za vaspitanje za zdravlje
stanovništva
Društvena briga za zdravlje obuhvata i donošenje
republičkog programa u oblasti zaštite zdravlja
od zagaĎene životne sredine što je
prouzrokovano štetnim i opasnim materijama u
vazduhu, vodi i zemljištu, odlaganjem otpadnih
materija, opasnim hemikalijama, izvorima
jonizujućih i nejonizujućih zračenja, bukom i
vibracijama,
kao i vršenje sistematskih ispitivanja životnih
namirnica, predmeta opšte upotrebe, mineralnih
voda za piće, vode za piće i drugih voda koje služe
za proizvodnju i preradu životnih namirnica i
sanitarno-higijenske i rekreativne potrebe, radi
utvrĎivanja njihove zdravstvene i higijenske
ispravnosti i propisanog kvaliteta (monitoring).
Pojedinac je dužan da čuva sopstveno zdravlje,
zdravlje drugih ljudi, kao i životnu i radnu sredinu.
Član 84
Farmaceutska zdravstvena delatnost
obuhvata:
1)sprovoĎenje preventivnih mera za
očuvanje i zaštitu zdravlja stanovništva,
odnosno promociju zdravlja;...
PROMOCIJA ZDRAVLJA
– DEFINICIJE
Promocija zdravlja je proces osposobljavanja ljudi
da povećaju kontrolu nad svojim zdravljem i da
ga unaprede
(Povelja iz Otave)
Po Greenu , promocija zdravlja je kombinacija
zdravstvenog vaspitanja i drugih organizacionih,
političkih i ekonomskih programa, dizajniranih da
potpomognu promene u ponašanju i životnoj
sredini koje vode unapreĎenju zdravlja
Principi promocije zdravlja
1.Odnosi se na stanovništvo u celini, a ne na
osobe sa visokim rizikom
2. Usmerena na determinante zdravlja, a ne
bolesti
3. Odnosi se na konkretno i efikasno učešće
stanovništva
4. Zdravstveni sektor ima veliki značaj, PZZ
5. Kombinuju se različiti pristupi
(komunikacija, obrazovanje, pravne i fiskalne
mere, spontane lokalne aktivnosti u odnosu na
zdravstvene rizike...)
Унапређење
здравља сектор
јавних служби
зд
рав
ств
ен
и
секто
рм
ед
ији
транспорт
Društveni (socijalni) marketing u promociji
zdravlja
Novi pristup u radu sa stanovništvom
Podrazumeva nove metode i tehnike, koje su
bazirane na principima marketinga, a koje
treba da deluju na izmenu stavova i ponašanja
pojedinca
Socijalni marketing – definicija
Proces planiranja programa/projekata u kojem se
primenjuju komercijalni marketinški koncepti i
tehnike kako bi se promovisala željena promena
ponašanja
Olakšava usvajanje pozitivnih promena, ali takoĎe
i odbacivanje štetnih navika te njihovu
modifikaciju, potpuno napuštanje odnosno
zadržavanje odreĎenih poželjnih ponašanja od
strane grupe pojedinaca koju obično nazivamo
ciljana populacija.
Socijalni marketing /vs komercijalni marketing
- cilj
- Zdravstvena i socijalna promena, a ne profit
- Usvajanje i zadržavanje pozitivnih ponašanja
- Neusvajanje negativnih ponašanja ili napuštanje
štetnih ponašanja
- Država /lokalna
zajednica/društvo/porodica/pojedinac često imaju
posledičnu finansijsku korist, ali ona nije primarni
cilj
Primeri socijalnog marketinga – lokalni nivo
- Smanjenje motornog prometa
- Promocija hodanja do posla i natrag
- Promocija korišćenja javnog prevoza
- Komunalno redarstvo, npr. u prevenciji
opijanja na javnim mestima
- „Plac kod Vas” usluga – radi povećanja
dostupnosti svežeg voća i povrća
- Sufinanciranje prevoza učenicima
- Izgradnja pešačkih zona i biciklističkih staza
II ADELAIDA (1988)
- izgradnja zdrave javne politike
- oblasti za akciju: podrška zdravlju žene, bezbedna ishrana, kontrola alkohola i duvana, životna sredina
IV JAKARTA (1997)
-razvijanje personalnih veština, edukacija za zdravlje i zdrave stilove života
-”novi igrači za novi vek” - angažovanje novih partnera
I OTTAWA (1986)- definicija promocije zdravlja
- preduslovi za zdravlje
- multidisciplinarni, multisektorski pristup promociji zdravlja
III SUNDSVALL (1991)
- životna sredina – podrška zdravlju
- jačanje aktivnosti u lokalnoj zajednici
V MEXICO CITY
(2000)
-reorjentacija zdravstvene službe ka promociji zdravlja
-premošćavanje problema nejednakosti u zdravlju
VI BANGKOK, THAILAND (2005)
-jaka politička akcija
- široka participacija
- kontinuirano zastupanje
Povelja iz Otave definiše Promociju
zdravlja kao ”Proces osposobljavanja ljudi da
povećaju kontrolu nad svojim zdravljem i
unaprede ga”.
Ključna prioritetna područja hitne akcije prema
zaključcima Konferencije u Adelaidi
1. Podrška zdravlju žena
2. Podrška zdravlju dece
3. Hrana i prehrana
4. Duvan i alkohol
Skupština SZO u Džakarti 1998.god.
APELUJE da sve države članice:
1. promovišu socijalnu odgovornost za zdravlje
2. povećaju investicije usmerene ka razvoju
zdravlja
3. konsoliduju i prošire “partnerstvo za
zdravlje“
4. povećaju društveni kapacitet i „ojačaju“
pojedince u
odnosu na svoje zdravlje
5. ojačaju brigu za zdravstvena pitanja u
svim političkim programima
6. usvoje u politici i praktičnoj primeni
promocije zdravlja adekvatne metodologije
(kvantitativne i kvalitativne)
OKVIR ZA AKTIVNOSTI PROMOCIJE
ZDRAVLJA
AKTIVNOSTI
PROMOCIJE
ZDRAVLJA
Preventivne zdravstvene usluge
(primarne, sekundarne i tercijerne))Zdravstveno
vaspitanje
Ekonomske i
regulatorne
aktivnosti
Mere za zdravlje
okoline
Organizacioni
razvoj
Aktivnosti
zasnovane na
zajednici
OKRUŢENJE U KOJEM SE ODVIJA PROMOCIJA ZDRAVLJA
Participacija zajednice postaje ključni
element za promociju zdravlja i dostizanje
ciljeva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Zasnovan na principima organizacije zajednice
kreiran je i koncept »Zdrava okruţenja«
(»Settings for health«).
Promocija zdravlja u porodici
Porodica kao osnovna ćelija društva svojim
ponašanjem, navikama i odnosima može imati
zdravstveno promotivan ili zdravstveno
destruktivan uticaj na svoje članove.
Uzimajući porodicu kao jedinicu
intervencije u promociji zdravlja preporučuje se
jedna od sledećih strategija:
1. Direktnim delovanjem u porodici putem
zdravstvenog vaspitanja radi povećanja nivoa
znanja sa istovremenom obukom za sticanje
veština.i dr).
2. Unošenjem promena u zajednicu (menjanje
socijalne sredine, socijalne politike, promena
valorizacije vrednosti itd) koje će uticati i na
promene u porodici.
3. Pomoć pri kreiranju i jačanju povezanosti
izmeĎu porodice i drugih socijalnih grupa
(škola, komšiluka, radnog mesta...)
Promocija zdravlja u školi
Mnogi mladi su ugroženi takozvanim
»socijalnim morbiditetom« uključujući
zloupotrebu supstanci, nasilje, opasno okruženje,
neplanirane trudnoće, seksualno prenosive bolesti i
siromaštvo.
Pored toga, deca i adolescenti mogu razviti
nezdrave i uporne obrasce ponašanja poput
nepravilne ishrane, nedovoljne fizičke aktivnosti i
pušenja a koji mogu predstavljati rizik za nastanak
hroničnih bolesti kasnije u životu.
Promocija zdravlja na radnom mestu
Determinante zdravlja na radnom mestu
pored fizičkih i toksičnih faktora su i drugi koji
mogu i utiču na zdravlje radnika, poput
socijalnih faktora i komunikacija izmeĎu
radnika, meĎuljudski odnosi, način stimulacije...
Dobro poznavanje faktora koji utiču na zdravlje
je osnov za definisanje strategija, mera i
aktivnosti
Promocija zdravlja u zdravstvenim
ustanovama
Vizija bolnice koja promoviše zdravlje
uključuje nekoliko aspekata:
- Bolnicu kao zdravo radno mesto koja
obezbeĎuje ne samo usluge nego i fizičke i
psiho-socijalne uslove za osoblje koje tu radi.
- Bolnica koja obezbeĎuje primenu savremene
medicinske tehnologije koja je prihvatljiva za
pacijente kao saradnike u zdravlju.
Bolnice kao partneri u sveobuhvatnoj zaštiti
koja uzima u obzir ne samo tretman akutnih
somatskih bolesti nego i psihološke i socijalne
aspekte svojih usluga
KLJUČNE STRATEGIJE PROMOCIJE
ZDRAVLJA
Zastupati:
Zdravlje je preduslov socio - ekonomskog i
ličnog razvoja
Uticaj političkih, ekonomski, kulturalnih,
bioloških, bihevioralnih, faktora sredine (- ili +)
Osposobiti - omogućiti
jednakost u zdravlju – pristup
informacijama, veštinama za zdrav život,
mogućnostima za zdrav izbor
Posredovati – multisektroski,
multidisciplinarno
u svim sferama života – ljudi – pojedinci,
porodice, zajednice,
eksperti, organizacije i udruženja,
predstavnici zdravstva –
posrednici izmeĎu različitih interesa – za
zdravlje
Aktuelna pitanja povezana sa zdravljem
(kontrola potrošnje duvana, konzumacije
alkohola, adekvatna ishrana, regulacija telesne
težine, popularizacija fizičke aktivnosti,
unapreĎenje mentalnog zdravlja, sprečavanje
KVB, osteoporoze...)
Životna sredina
(škole, radna mesta, urbane i seoske sredine,
zdravstvene ustanove)
Odabrane populacione grupe
(bilo koje, za koje se proceni potreba: radnici,
školska deca, žene, stari)
Jedinstvena uloga porodičnog lekara,
patronažne sestre kao i drugih
stručnjaka: psiholozi, socijalni radnici,
nutricionisti i dr.
U mnogim zemljama oko 75%
stanovnika konsultuju jednog člana tima
PZZ bar jednom godišnje,
a 90% njih bar jednom u 5 godina.
Većini stanovnika, u slučaju potrebe, u
rešavanju socijalnih ili medicinskih potreba
obraćanje PZZ predstavlja prvi korak.
Osobe koje traže pomoć u slučaju bolesti često
su prijemčivije i za savet u vezi promene u
svom načinu života (promene u ishrani, veća
fizička aktivnost, prestanak pušenja...).
Ako socijalna sredina ne podrži
ove napore pojedinaca, vrlo brzo posle
ozdravljenja, osobe napuštaju novostečene
navike.
Zdravlje je kao motiv prisutno samo kod
obolelih, dok su druge vrste motiva mnogo
snažnije kod zdravih, kao što je estetski,
takmičarski, ekonomski, edukativni,
kompenzacioni itd.
Značajna dokumenta:
- Zakon o zdravstvenoj zaštiti Republike Srbije
- Nacionalni program promocije zdravlja –
finasira se iz budžeta
koordinacija, stručno metodološka pomoć i
praćenje sprovoĎenja
Institut za javno zdravlje Srbije “Dr Milan
Jovanović –Batut”
Regionlani instituti i zavodi za javno zdravlje
Min. Zdravlja RS2003. godine
“Bolje zdravlje za sve u trećem milenijumu”- Zdravstvena politika
- Vizija sistema zdravstevne zaštite u Srbiji- Strategija i akcioni plan reforme sistema
zdravstvene zaštite- Promocija zdravlja i zdravi stilovi
života.....
- Strategija javnog zdravlja u RS – avgust 2003.
za srednjoročni period 2003 – 2015.
- Nacionalni plan akcije za decu - februar 2004.
Savet za prava deteta Vlade RS
- Nacionala strategija za razvoj i zdravlje
mladih
- Nacionalni program zaštite životne sredine, jun
2005.
ZDRAVSTVENO OBRAZOVANJE -
VASPITANJE
METODOLOGIJA
ZDRAVLJE – INDIKATOR RAZVOJA
DRUŠTVA
ZADATAK ZDRAVSTVENOG VASPITANJA –
RAZVIJANJE ODGOVORNOSTI ZA
ZDRAVLJE
zdravstvena propaganda
(širenje svesti o značaju
zdravlja i informacija o zdravlju)
zdravstveno prosvećivanje (informacije u
vezi sa ponašanjem
koje vodi zdravlju)
zdravstveno vaspitanje
(vaspitanje za zdravlje)
Zdravstvena propaganda ima za cilj povećanje
svesti o problemu i informisanje
Zdravstveno prosvećivanje ima za cilj
povećanje nivoa znanja o problemu
DEFINICIJE
» zdravstveno vaspitanje je prevoĎenje znanja
o zdravlju u željeni oblik ponašanja
pojedinca i zajednice putem vaspitnog procesa»
(R. Grout).
«zdravstveno vaspitanje je svaka kombinacija
iskustava u učenju koja omogućava
dobrovoljne promene ponašanja koje vode
zdravlju» (Green).
« Zdravstveno vaspitanje je ne samo širenje
informacija o zdravlju već aktivni proces
učenja kroz iskustva» (szo).
opšti
1. Učiniti zdravlje cenjenom društvenom
vrednošću
Ciljevi
2. Pomoći pojedincima da postanu odgovorni
za svoje zdravlje i da sprovode
one mere koje je potrebno da bi kao pojedinci
ili grupa ostvarili puno
zdravlje, u smislu definicije koja je data
Ustavom SZO
3. UnapreĎivati razvoj i pravilno korišćenje
zdravstvene službe
Specifični
1. Kognitivni zdravstveno vaspitni ciljevi –
usmereni na povećanje osetljivosti na odreĎene
probleme (senzibilizacija), informisanje i
povećanje nivoa znanja koja doprinose
zdravlju;
2. Afektivni zdravstveno vaspitni ciljevi – teže
da formiraju adekvatne stavove u vezi sa
zdravljem ili dovedu do promene
neadekvatnog stava, kao i da razviju svest o
uticaju sopstvenog ponašanja i ponašanja
zajednice na zdravlje putem motivacije;
3. Bihejvioralni zdravstveno vaspitni ciljevi –
počivaju na pripremi i donošenju odluke za
promenu ponašanja u vezi sa zdravljem i
sprovoĎenju te odluke kroz učenje potrebnih
veština da bi se promenjeno ponašanje održalo;
4. Socijalni zdravstveno vaspitni ciljevi – teže
da podstaknu učešće grupa koje su dostigle
odgovarajući nivo zdravstveno vaspitnog cilja,
kao partnere u zdravstveno vaspitnom procesu
(edukacija edukatora, uloga modela, vršnjačka
edukacija itd.).
Zdravstveno vaspitni ciljevi – svest o problemu
(senzibilizacija) – informisanje – zdravstveno
prosvećivanje – podizanje nivoa znanja – stav
– motivisanje – učenje veštinama – akcija –
USVAJANJE PONAŠANJA –
ODRŢAVANJE PONAŠANJA –
učešće - partnerstvo
Planiranje zdravstveno vaspitnih programa
faze:
procena potreba: normativne, opažene,
izražene, komparativne
Izvori: popisni podaci, rutinska statistika,
naučna istraživanja i studije, vitalna statistika,
registri oboljenja, literatura, ad-hoc istraživanja
definisanje ciljeva
- opšti (na koga i šta)
- Specifični = šta (ishod)+ko (ciljna
populacija)+ kada (uslovi i vremenski okvir) +
koliko (kriterijum)
Intervencija (efektivna, efikasna)
jedna ili više
- da li odgovaraju ciljevima
- na kom nivou
- da li su bazirane na dokazima
- da li su prilagoĎene ciljnoj grupi
- da li su dostupni resursi
Definisati edukativnu ili zdravstveno-vaspitnu
strategiju:
1. Metode komuniciranja: predavanja,
diskusija,individualna savetovanja, mass-
mediji, edukativna TV..
2. Strategija sticanja veština: grupni rad,
simulacija i igre, mala grupa..
3. Organizacione metode: društvene akcije
(kampanje, rad sa udruženjima..)
Evaluacija – sistematski proces merenja
postignutih ciljeva
Metode: zapisi sa sastanaka, informacije od
onih koji su uključeni u intervenciju, eksterna
percepcija