faasino mataupu - ministry of finance

106

Upload: others

Post on 15-Apr-2022

4 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance
Page 2: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

1 | P a g e

FAASINO MATAUPU

MATAUUPU ITULAU

UPU TOMUA A LE PULE SILI 2

VAEGA A: O LE MATAGALUEGA O TUPE

TF1920

6

(I) VAAIGA LAUTELE I LE MATAGALUEGA 6

(II) O LE AUFAIGALUEGA 9

(III) FAAMATALAGA O TUPE MAUA MA TUPE

FAAALU

15

(IV) LIPOTI O FUA FAATATAU MA TULAGA

AUSIA

32

VAEGA E: MATAFAIOI FAATINO

FAATULAFONOINA MO LE MALO O SAMOA

75

(I) AUILIILIGA O FAATINOGA I VAEGA TAU

TUPE

75

(II) VAEGA MOOMIA MO LIPOTI O

AITALAFU

76

(III) LIPOTI O LE TULAGA O FA’ATINOGA MA

LE MATAITUINA O LE TALA O LE TUPE

TF1920

91

(IV) GASOLOGA MA LE ILOILOINA O LE

LA’ASAGA III O LE FUAFUAGA O LE

TOEFUATA’IGA O LE PULEGA O TUPE A

LE MALO

104

Page 3: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

2 | P a g e

UPU TOMUA A LE OFISA SILI

O PULEGA

E ia te a’u le ava tele e tuuina atu ai le Lipoti Faaletausaga

a le Matagaluega o Tupe mo le Tausaga Faaletupe

2019/2020. O lenei lipoti ua mafai ona oto’otoina atu ai nisi

o vaega autu o galuega faatino o le na tausaga ua tuanai

atu, e le gata i matati’a na ausia ae faapea lu’itau tetele sa

feagai ma le Matagaluega.

A o tapena lenei Lipoti, ua manino le tulaga pagatia ua

feagai nei ma le Lalolagi, e pei ona lō fia ai tamaoaiga a

atunu’u uma e aofia ai ma i latou e malolosi tamaoaiga o

lo’o faamoemoe iai gaioiga e toe vave faafo’isia ai ise

tulaga malosi e pei ona iai muamua. Sa iai le faamoemoe

mo Samoa o le tausaga 2019/2020, o se tausaga maoa’e e

siitia maualuga ai le tamaoaiga o le atunu’u pe a fua i le malosi sa faamauina i vaega maoti

tetele e aofia ai le Turisi ona o fonotaga ma taaloga faavaomalo sa usuia i Samoa nei; oloa auina

atu i fafo ua siitia maualuga; faatupulaia o fefaatauaiga o oloa i Samoa nei; faapea isi auaunaga

tetele sa matauina le tulaga lelei sa iai ile kuata muamua o le tausaga faaletupe. Ae peitai, e le’i

taunu’u le faamoemoe ina ua a’afia si o tatou atunu’u i mala soso’o e lua e pei ona iai le faamai

pipisi o le Misela i le faaiuga o le tausaga 2019, faapea le faama’i oti o le Koviti-19 i le amataga

o le 2020.

Ina ua lalata mai le faamai o le Koviti-19 i lo tatou itulagi i le amataga o le tausaga 2020, sa vave

faatino e le Malo ia Mati 2020 gaioiga talafeagai e puipuia ai le atunu’u e pei ona amata

faamamaluina ai tapu ma vavao faatasi ai ma le tapunia o le toe ulufale mai o tagata e ese mai

i tagatanu’u Samoa. E o’o mai i le taimi nei, o lo’o malu puipuia pea Samoa i galuega faatino o

lo’o faamalosia nei ae o le tapunia ai o tagata faimalaga asiasi mai i Samoa nei ua tele lona

aafiaga i le tamaoaiga o le atunu’u aemaise i le vaega o Turisi e pei ona aafia ai Faletalimalo,

Faleaiga ma le tele o isi atina’e o lo’o faamoemoe i Turisi mo a latou tupe maua masani. Sa

faatino fo’i le pitolaau a le Malo e ala i faamama avega e lua e $66.3 miliona ia Aperila 2020 ma

le $83.2 miliona ia Iuni 2020 e faamalosia ai le puipuiga o le atunu’u mai le faama’i pipisi;

Page 4: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

3 | P a g e

fesoasoani ai i tagatanuu Samoa ma pisinisi tumaoti ua aafia; fesoasoani mo e ua leai ni galuega;

una’ia atina’e e maua ai meataumafa; faapea galuega e lagolagosua ai i le toe una’ia o le

tamaoaiga o le atunu’u.

Ona o nei tulaga ua ta’ua i luga, sa faamauina le pa’u maualalo o le tamaoaiga i le 3.5% e fua

faapasene i le tamaoaiga i le Aso 30 o Iuni 2020, faatusa lea i le 3.5% sa siitia ai le tamaoaiga i

le faaiuga o le tausaga faaletupe na tea atu nei, 2018/2019. O le aotelega o galuega faatino a le

Malo mo le tausaga faaletupe 2019/2020, sa faamauina ai se siitaga maualuga e 6.2% e afua i

fesoasoani tuusa’o sa agalelei mai ai Paaga mo Samoa. O nei fesoasoani o le a saga faamalosia

ai lo tatou puipuiga mai le Koviti-19 faatasi ai ma le faatupeina o atina’e e una’ia ai le tamaoaiga

o le atunu’u a’o tatou feagai ma mafatiaga o lenei vaitau.

O le Matagaluega o Tupe o lo’o gafa ma matafaioi autu, faapea mataupu uma e fitoitonu i le

tamaoaiga o Samoa e aofia ai fautuaga i faiga faavae tau tupe ma le faatonufolauina o

polokalame ma atina’e uma ua ma’ea pasia mo le faatinoina i tausaga taitasi.

O nisi nei o galuega tauave o lo’o gafa ma le Matagaluega:

Fautuaga tau faiga faavae ma mataupu tau tupe ma le tamaoaiga e tuuina atu i le

Kapeneta;

Mataituina lelei o tupe ma meatotino uma a le Malo, faapea le faasoasoaina lelei o ana

oa o lo’o aoina mai i tausaga taitasi, faatasi ai ma le vaaia lelei o le aoina mai o seleni e

ala i lafoga ma tupe maua mai isi vaega eseese;

Tapena ma tuuina atu fautuaga i le Komiti o Atina’e a le Kapeneta, saili fesoasoani, ma

mataitu galuega tetele ina ia faatino e tusa o Taiala a le Malo mo Atina’e Faamuamua;

Ia una’ia malosi suiga talafeagai ma taiala tau tupe ua tatau ona faatino e fesoasoani i le

mataituina lelei o tupe ma meatotino a le Malo;

Faamalosia ma faaleleia sootaga ma Paaga mo atina’e faatino o lo’o saili fesoasoani ai i

paaga mo le faatupega.

Ua oto’otoina atu fo’i i lenei Lipoti, matati’a sa mafai ona ausia e aofia ai vaega nei:

Faamae’aina o Faamatalaga o Tupe a le Malo 2019/2020

Aloa’ia Taiala mo Suetusi o le Lotoifale mo Matagaluega a le Malo ia Mati 2020

Page 5: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

4 | P a g e

Faalauiloa ma amata faamamaluina Fuafuaga Mamao mo le Vaega Maoti o Malosiaga

(SESP)

Ma’ea tapena Taiala mo Mataupu Tau Tupe ma Galuega Tau Tausitusi a le Malo

Aloa’ia ma amata faaaogaina Taiala mo le Mataituina o Faatauga o Oloa ma Auaunaga

E faai’u se faamatalaga i la’u faafetai i le Matagaluega, i le Pulega ma le Aufaigaluega mo la

outou auaunaga i le atunu’u. Malo faafetai mo le ofoina atu o le soifua galue e tautuaina ai Samoa

ma ona tagata.

Ia Manuia!

(Leasiosiofa'asisina Muliaumasealii Oscar Malielegaoi)

OFISA SILI O PULEGA

Page 6: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

5 | P a g e

TAIALA MO LE LIPOTI

Ua tapenaina e le Matagaluega lenei lipoti faaletausaga ina ia faailoa ai ana galuega faatino

ma matafaioi mo le tausaga faaletupe 2018/2019. O le vaevaeina lea o lenei lipoti:

VAEGA A:

(i) Faamatalaga o galuega faatino ma matafaioi a le Matagaluega sa faatinoina i

totonu o le Tausaga Faaletupe 2019/20

(ii) Faamatalaga i le aufaigaluega ma tagata faigaluega a le Matagaluega

(iii) Otootoga i le faaaogaina o vaega tupe faamatu’uina mai i le Matagaluega i le

TF2019/20

(iv) Galuega faatino ua mafai ona ausia i totonu o le TF2019/20

VAEGA E:

(i) Auiliiliga o faatinoga i Vaega Tau Tupe

(ii) Vaega moomia mo Lipotiina o Aitalafu a le Malo

(iii) Lipoti faatatau i le Vaega III o le toe faatulagaina o le Puleaina o Tupe (Public

Finance Management)

(iv) Lipoti mo le mataituina o le Tala Faatatau o le Tupe

Page 7: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

6 | P a g e

VAEGA A: O LE MATAGALUEGA O

TUPE

1. VAAIGA LAUTELE I LE

MATAGALUEGA

TULAFONO

Tulafono (Tulafono Autu)

1. Tulafono mo le Puleaina o Tupe a le Malo 2001

2. Tulafono mo Nonogatupe Tau Atinae a Asia 1971

3. Tulafono mo Faaunegatupe mai le Faletupe a Saina mo Oloa Auina atu i Fafo ma Oloa

Faaulufale mai 2008

4. Tulafono mo Faaunegatupe mai le Faletupe Faava o Malo a Iapani mo Galuega

Fesoasoani 2008

5. Tulafono mo Faaunegatupe mai le Faletupe a le Lalolagi 1974

6. Tulafono mo Faaunegatupe mai le Faaputugatupe a le Faalapotopotoga a Atunuu e

Auina Atu i Fafo Penisini 2013

7. Tulafono o Faaunegatupe a le Faaputugatupe Teu Faafaigaluega o Mavaega Tausi a

Samoa 2013

8. Tulafono o le Faletupe o Asia mo Atinae Tetele ma le Faafaigaluegaina o Tupe 2017

9. Tulafono o Tiute o Faailoga Tusi 1932

10. Tulafono o le Penisini 1984

11. Tulafono o Malosiaga Faasaoina 2017

12. Tulafono o le Siitaga Lautele o Totogi (Tagata Ofisa e Umia Tofiga Faalemalo ma Tagata

Faigaluega a le Malo) 2001

13. Tulafono o Faalapotopotoga a le Malo (Faatinoga o Galuega ma le mafai ona tali atu)

2001

14. Faavae o le Malo Tutoatasi o Samoa 1960

15. Tulafono o Galuega a le Malo 2004

Page 8: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

7 | P a g e

16. Tulafono o Faaputugatupe Teu Faafaigaluega o Mavaega Tausi 2008

17. Tulafono o le Inisetiute o Tausitusi a Samoa 2006

Tulafono Laiti ma nisi Tusi po o Pepa Faamaonia Faaletulafono

1. Tulafono Faatonutonu a le Ofisa o Tupe 1965

2. Tulafono Faatonutonu o le Pulega o Tupe a le Malo (Taavale a le Malo) 2015

3. Tulafono Faatonutonu o Malosiaga Faasaoina (Tulaga Faataatitia Faamaonia mo Oloa e

Faaaogaina Malosiaga Faasaoina) 2018

4. Tulafono Faatonutonu o Penisini 1960

5. Tulafono Faatonutonu o Tiute (Atinae o Tagata Tafafao Maimoa mo Oloa Gaosi) 2010

6. Tulafono Faatonutonu o Tiute (Galuega Tau Atinae o Felauaiga i Luga o Vaalele) 2012

7. Taiala mo le Ofisa o Tupe 2013

8. Taiala mo Faatinoga tau Tupe (e.g Accounting & Financial Reporting Division Manual

on funds and accounts, payroll, payments; Procurement Guidelines & Manuals; ma isi)

Faaiuga, Faatonuga, Taiala ma Fuafuaga e Faavaeina e le Malo

1. Fa’aiuga a le Kapeneta

2. Fuafuaga (f.t.Taiala mo le Atinae o Samoa; Fuafuaga a La la ; Fuafuaga Faale Tausaga o

Galuega Faatino; Fuafuaga mo Agavaa o le Aufaigaluega; Fuafuaga Alualu Mamao mo

Suetusi; Fuafuaga a le La la mo Tupe 2012; Fuafuaga Alualu Mamao mo le Puleaina o

Aitalafu 2010; Fuafuaga a le La la mo Malosiaga 2016 - 2020; Tala o Tupe Faale Tausaga

& Fuafuaga Alu Mamao mo Tupe; ma isi)

3. Faiga Faavae (f.t. Faiga Faavae mo Fesoasoani mai Fafo; Faiga Faavae mo Tupe

Totogiina Atu; ma isi.

Page 9: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

8 | P a g e

O LE VAAIGA TAULA’I MA LE MANULAUTI A LE

MATAGALUEGA

VAAIGA TAULA’I “O se fa’alapotopotoga e agava’a e lagolagoina se tamaoaiga mausali ma

tauuluuluola”

MANULAUTI: “O se fa’alapotopotoga e fa’ataua tagata o lo o tu’uina atu iai lana auaunaga, I

ana matafaioi o pulega o tautupe ma le tu’uina atu o le fautuaga tautupe faapea le tamaoaiga,

aua se tamaoaiga mautu ma tumau”

UIGA TAUALOA MA AGATAUSILI

O le tau’aveina ma le fa’atinoga o tiute ma matafaioi a le Matagaluega o loo ta’ialaina ma

limata’ita’iina e talitonuga faavae o loo atagia i amioga tatau i lalo o ana faatulagaga. Ina ia

mautinoa le lelei i ona tulaga aupito moomia, o nisi nei o uiga taualoa ma amioga pulea o loo

tausisia e le aufaigaluega a le Matagaluega o Tupe e aofia ai:

Mafai ona tali atu i soo se itu e fesiligia ai ma le faaalia manino

Faamaoni ma le le fa’aitu’au

‘Ausia tulaga aupito mo’omia ma atoatoa

Faatuatuaina i le fa’atinoina o feuia’iga faapisinisi ma fa’amaumauga

Fa’aaloalo ma tausaafia i le va fealoaloa’i ma tagata ma le aufaigaluega

Fa’aaogaina o tomai faapitoa i le saunia ma le tuuina atu o le auaunaga

Taula mua ma taimua i le faia o fa’ataitaiga lelei

Fa’aaogaina tatau ma le talafeagai o aseta ma alaoa a le Malo.

SINI AUTU

1. Ia mautinoa e mausalī ma fa’aauauina le tulaga maua’a o le tamaoaiga.

2. Ia pulea ma faafoe ma le tatau vaega uma tau tupe.

3. Ia puleaina ma faaaogaina meatotino ma ala’oa a le Malo i ona tulaga aupito lelei.

4. Siitia ma faamalosia auala e lagolagoina ma unaia ai le fa’atinoina o galuega, agava’a o

tagata ta’ito’atasi faapea ma le Matagaluega.

5. Faamuamua le ‘au’aunaga tuuina atu i tagata lautele.

Page 10: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

9 | P a g e

2. O LE AUFAIGALUEGA

FA’ATULAGAGA O LE MATAGALUEGA

O tagata faigaluega a le Matagalue o ana aseta aupito taua ia. O galuega uma e

manaomia ona faatino, e le mafai ona faataunuu e aunoa ma le tomai, agava’a ma le

sogasoga o le aufaigaluega. O le aufaigaluega e faatinoina galuega uma ina ia ausia e

le Matagaluega ana matati’a ma sini autu i le taimi faatapula’aina.

O le lipoti lenei o le aufaigaluega a le Matagaluega i le tausaga faaletupe 2019/2020

AOFAIGA O LE AUFAIGALUEGA

Pusa 1: Aofaiga o le Aufaigaluega i le Aso 30 Iuni 2020

TOTAL WORKFORCE AS AT 30 JUNE 2020

ITUAIGA NUMERA PASENE

Alii 86 46%

Tamaitai 100 54%

Page 11: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

10 | P a g e

Aofaiga 186 100%

I le Aso 30 Iuni 2020, e to’a 186 le aufaigaluega a le Matagaluega. O le 54% o le

aufaigaluega o tamaitai ae o le 46% o alii. E tai tutusa le vaevaga lenei ma isi tausaga

ua mavae. E sili teisi lava le aofai o tamaitai nai lo alii. E ui e le tutusa le numera o alii

ma tamaitai i galuega taitasi ae o lo o tuu avanoa pea le Matagaluega ina ia tutusa

avanoa o alii ma tamaitai. E le toatele ni alii e apalai mai i avanoa faigaluega pe a

faatusatusa i le numera o tamaitai.

O le Pusa 2 o lo o vaevaeina atu ai alii ma tamaitai i vaega faigaluega eseese a le

Matagaluega.

VAEVAEGA O LE AUFAIGALUEGA I VAEGA FAIGALUEGA TAITASI

Pusa 2: Vaevaeina o le Aufaigaluega i vaega faigaluega taitasi

VAEVAEINA O LE AUFAIGALUEGA I VAEGA FAIGALUEGA TAITASI

VAEGA FAIGALUEGA ALII TAMAITAI AOFAIGA

AVANOA KONEKARATE

Pule Sili 1 0 1

Sui Pule Sili 2 0 2

Pule Sili Lagolago 2 11 13

AVANOA FAIGALUEGA TUMAU

Principal 14 19 33

Sinia 19 20 39

Ofisa 19 20 39

Ofisa lagolago, Leoleo fale &

Faamama fale

29 30 59

Page 12: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

11 | P a g e

AOFAIGA 86 100

I lona vaevaega i ituaiga vaega faigaluega, o lo o atagia ai le sili teisi o le aofai o

tamaitai nai lo alii.

FAATUSATUSAINA O LE AUFAIGALUEGA I LE TF1819 MA LE TF1920

Pusa 3: Aofaiga o le Aufaigaluega TF1819 MA LE TF1920

VAEGA FAIGALUEGA TF1819 TF1920

AVANOA KONEKARATE

Pule Sili 1 1

Sui Pule Sili 1 2

Pule Sili Lagolago 11 13

AVANOA FAIGALUEGA TUMAU

Principal 41 33

Sinia 36 39

Ofisa 51 39

Ofisa Lagolago, Leoleo fale &

Faamama fale

41 59

TOTAL 182 186

O le tele o le eseese i fuainumera o le aufaigaluega mai le TF1819 agai le TF1920 na

alia’e ona o le feoaiga o le aufaigaluega nisi o galuega e faamanuiaina ai I isi

matagaluega. O le isi mafuaga o le umi o le taimi e avanoa ai se avanoa faigaluega a’o

faagasoloina le faasalalauga o le avanoa faigaluega.

Page 13: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

12 | P a g e

TAUSAGA O LE SOIFUA O LE AUFAIGALUEGA

Ata 1: Vaevaeina o le aufaigaluega e fua I o latou tausaga

O le toatele o le

aufaigaluega (41%) o lo o i

le va o le 20 tausaga ma le

29 tausaga. E 30% i latou o

lo o i le va o le 30 ma le 39

tausaga. E laiti le

aufaigaluega a le

Matagaluega. E toalaiti lava

i latou o lo o i le va o le 50

ma le 60+ tausaga. O le

tausaga faatapula’aina mo

le penisione o le 60 tausaga.

TAUSAGA GALULUE I TOTONU O LE MATAGALUEGA

Ata 2: Tausaga galue i totonu o le Matagaluega (Alii ma Tamaitai)

E toatele le aufaigaluega e i lalo o le 5 tausaga le latou olaga galulue i totonu o le

Matagaluega o Tupe. E 60% le aufaigaluega e i lalo o le 5 tausaga le aofaiga o tausaga

faigaluega, ae 40% le aufaigaluega ua sili atu i le 5 tausaga. O le toatele o le

aufaigaluega e le umi ona faigaluega i totonu o le Matagaluega ae faamavae ona o

0

10

20

30

40

50

60

70

30+ tausaga va o le 25 - 30tausaga

va o le 20 - 25tausaga

va o le 15 - 20tausaga

va o le 10-15tausaga

va o le 5 - 9tausaga

lalo o le 5tausaga

Alii Tamaitai

41%

30%

18%

8% 3%

(20-29) (30-39) (40-49) (50-59) (61+)

Page 14: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

13 | P a g e

nisi o galuega i fafo o le matagaluega. O le mafuaaga sili lava o le manaomia o le

seleni e tausi ai aiga. O nisi o le aufaigaluega sa galulue muamua i totonu o le

Matagaluega ona toe o ese lea e faaauau aoga, pet alia nisi galuega, ona toe apalai

mai lea i totonu o le matagaluega. O le aufaigaluega lea e o ese ma toe omai e toe

amata faitau le olaga galuega mai le tasi tausaga.

AUFAIGALUEGA FAAFAIGALUEGAINA MA FAAMAVAE I LE TF1920

Ata 3: % o avanoa faatumuina i totonu o le TF1920

Na vaaia le tele o le

feoaiga a le

aufaigaluega i totonu o

le tausaga faaletupe o lo

o iloiloina. E 50 avanoa

faigaluega sa mafai ona

faatumuina. Mai le 50

avanoa, o le 50% o

avanoa sa faatumuina e

aufaigaluega po o tagata

mai fafo atu o le

matagaluega, 42% o

avanoa sa faatumuina e tagata faigaluega a le Matagaluega (promotion), ae 18% o

konekarate na toe faafouina.

I totonu o le tausaga faaletupe o lo o iloiloina, e toluselu (30) tagata sa faamavae mai

le Matagaluega. O nisi o mafuaaga o le faamavae o lo o tuuina atu i le pusa o lo o i

lalo. E toa luasefulu fitu (27) le aofaiga o le aufaigaluega na tuua le galuega ina ia

tauaveina nisi o galuega isi matagaluega, o le isi to’a lua (2) na vavaeeseina ona o

tulaga i le faatinoina o le auaunaga, ae e to’a tasi (1) le konekarate e le’i toe

faaauauina.

50%

8%

42%

Aufaigaluega Fou

Aufaigaluega toe faakonekarateina

Aufaigaluega siitia tulaga faigaluega

Page 15: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

14 | P a g e

Pusa 4: Mafuaaga o le faamavae o le aufaigaluega FY1920

Galuega i le isi

Matagaluega

Faaletonu le faatinoina

o galuega

Mae’a le Konekarate

27 2 1

Page 16: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

15 | P a g e

3. FAAMATALAGA O TUPE MAUA MA TUPE FAAALU

A LE MATAGALUEGA I LE TF2019/20

Pusa 5: Tala o le Tupe

FA'AMATALAGA

2.9

FA'AMATALAGA O TUPE MAUA A MATĀGALUEGA I

VAEGA

MA TUPE FA'AALU I GALUEGA

FA'ATINO

FA'AMATALAGA O TUPE

FA'ATATAU

mo le tausaga fa'a-le-tupe na fa'ai'uina 30

Iuni 2019

Tupe

Fa'atatau

Tupe

Fa'atatau

Fa'amatalaga 2020

Muamua

Mulimuli

(Sili)/Pa'ū

2019

MĀTAGALUEGA O TUPE

$

$

$

$

$

Page 17: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

16 | P a g e

TUPE MAUA

Tupe Maua Māsani

Lāfoga

Tiute

22,862,526

23,858,678

26,258,678

3,396,153

22,720,373

Tupe Maua mai Tupe Fa'avae

Fa'atauga ma Tupe Maua mai Tupe

Fa'avae

147,653

274,230

2,119,127

1,971,474

524,810

Tupe Maua Mai i Tupe Toe Totogi mai o

Nonogatupe a le Malo (On-lending Receipts)

Tupe Toe Totogi mai o Nonogatupe a le

Malo (On-lending Repayments)

21,918,692

14,687,000

20,687,000

(1,231,692)

10,484,527

Tupe Maua mai Tupe Teu

Fa'afaigaluega

Tupe Maua mai Tupe Teu

Fa'afaigaluega

5,155,033

2,843,634

4,843,634

(311,399)

5,318,252

Isi Tupe Maua

Pili Totogi ma Isi Tupe

Totogi

8,774,693

8,214,278

17,165,145

8,390,451

8,183,284

58,858,598

49,877,820

71,073,584

12,214,986

47,231,246

Tupe Maua mai Fafo

Tupe Lagolago i Tupe Fa'atatau

Tupe Lagolago i Tupe

Fa'atatau

15,000,000

15,000,000

15,000,000

(0)

21,985,387

Tupe Fa'ameaalofa

4 69,212,534

22,910,087

63,746,797

(5,465,737)

39,533,230

84,212,534

37,910,087

78,746,797

(5,465,737)

61,518,617

Page 18: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

17 | P a g e

Pili Totogi ma Isi Totogi -

Fa'atonu

1 3,517,834

5,486,188

5,486,188

1,968,354

5,842,345

Tau Fae'e Atu o le Malu Puipuia ma le

Saogalemu (Malo o Samoa)

2 2,039,796

(2,039,796)

12,920,172

AOFA'IGA O TUPE MAUA

145,110,928

87,787,907

149,820,381

4,709,453

121,670,035

TUPE FA'AALU

Galuega Fa'atino e le

Matāgaluega

1.0 Iloiloina o Faiga Fa'avae o le Tamāo'aīga

ma Saunia Fautuaga mo le Kapeneta

759,244 910,578 902,278 143,034 604,804

2.0 Galuega Lagolago i le

Minisitā

559,021 619,159 622,983 63,962 561,974

3.0 Fa'afoeina ma le Toe Iloiloina o Faiga Fa'avae o Tupe a

le Mālō 1,145,771 1,160,607 1,167,212 21,441 1,132,515

4.0 Su'esu'ega ma Galuega

Fa'a-Su'etusi

595,661 581,766 592,245 (3,416) 547,100

5.0 Fuafuaga ma Faiga Fa'avae mo le

Atina'e o le Tamāo'āiga

788,716 802,049 805,524 16,808 729,238

6.0 Vaega Fa'a-Tausi Tusi

1,942,555 1,993,302 1,999,211 56,655 1,836,800

7.0 Va'aia lelei o Fale Tetele

o le Mālō

Page 19: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

18 | P a g e

7.1 Va'aia lelei o le Fale o le Fiamē

Matā'afa Faumuinā Mulinu'ū ll

2,399,581 2,480,748 2,484,224 84,643 2,455,593

7.2 Va'aia lelei o le Fale o le Tui Ātua

Tupua Tamasese 'Efi

3,569,141 3,570,976 3,578,551 9,411 3,564,618

8.0 Fautuaga ma 'Au'aunaga mo

Fa'amatalaga Fa'atekonolosi

442,060 504,970 505,318 63,258 483,882

9.0 Polokalame o le mafai ona tali atu i

Suiga o le Tau (Sa avea ma Galuega

Fa'atino numera 16)

316,920 295,403 317,563 642 284,234

10.0 Fa'afoeina o Fesoasoani

mai Fafo

688,162 744,706 745,053 56,892 689,861

11.0 Fautuaga Fa'aletūlāfono i Matā'upu Tau

Tupe

236,834 244,653 245,348 8,514 236,372

12.0 Au'aunaga mo le mata'itūina o Fautuaga

o 'Oloa ma 'Au'aunaga

296,279 304,101 304,796 8,517 280,306

13.0 Au'aunaga Lagolago mo le Polokalame

Fa'akomepiuta mo Tupe a le Mālō

270,222 264,780 272,284 2,062 270,168

14.0 Faiga Fa'avae mo le

Malosi'aga

349,566 350,002 350,350 784 345,590

15.0 Vaega Tūma'oti o le Tamāo'aīga mo

Tupe ma le Pūleaina lelei o Tupe

218,167 255,387 255,735 37,568 245,895

Aofa'iga o Tupe Alu i Galuega Fa'atino e le

Matagaluega

14,577,899 15,083,188 15,148,674 570,775 14,268,951

Page 20: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

19 | P a g e

Galuega e 'avea ai ma Sui o le

Mālō

Totogi Fuapauina e 'avea ai ma Sui ma Tupe

Fa'ameaalofa

Failautusi 'Aferika Keripiane ma le

Pasefika

50,000 50,000 50,000 0 46,784

Saofaga mo si'itaga o tupe mo'omia mo

galuega atina'e a le Faletupe o Atina'e o

Asia ma le Faletupe o le Lalolagi mo sui

auai

409,314 400,000 400,000 (9,314) 0

Saofaga mo Tupe Teufa'afaigaluegaina

mo Atina'e eseese a le Faletupe o

Atina'e a Asia

208,000 208,000 208,000 (0) 208,000

Vaegatupe mo le faia o Ta'aloga a le

Pasefika i Saute i Samoa

0 810,000

667,314 658,000 658,000 (9,314) 1,064,784

Tupe

Fa'atatau

Tupe

Fa'atatau

Fa'amatalaga 2020

Muamua

Mulimuli

(Sili)/Pa'ū

2019

MĀTAGALUEGA O TUPE

$

$

$

$

$

Aso Fa'amanatu

Aso Fa'amanatu o le

Tuto'atasi

0 300,000 100,000 100,000 250,000

0 300,000 100,000 100,000 250,000

Sao o le Mālō i Atina'e Tetele

Page 21: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

20 | P a g e

OPEC/Nofoaga mo Tane

Suāu'u

1,151,033 2,080,318 2,080,318 929,285 980,025

Polokalame mo le Atina'eina o Fa'alāpotopotoga ma

Nu'u (CSSP) 35,613 140,000 140,000 104,387 13,763

Polōketi mo le Faiga Fa'apisinisi mo Fa'ato'aga mo

Vaega Tūma'oti 102,049 181,150 181,150 79,100 34,745

Poloketi mo le Hai

Komesina I Ueligitone

798,394 1,300,000 800,000 1,606 1,300,000

Polokalame mo Inisiua mo Atunu'u Laiti

o le Pasefika mo taimi o Fa'alavelave

Fa'a-le-natura

0 0 0 0 159,181

Totogiina o le Uaea o Feso'ota'iga ua

ta'ua o le DS3 ASH Cable

1,688,520 2,800,000 2,800,000 1,111,480 2,903,051

Sao a le Fa'alapotopotoga o Va'a a

Samoa (SSS) i le fa'atauina o le va'a o le

Forum

357,458 0 357,458 0 870,000

Polokalame Fa'apitoa mo le Suiga o le

Tau

37,500 144,291 144,291 106,791 60,104

Vaega Ma'oti o le Soifua Maloloina ma

le Poloketi e fa'aaoga ai tulaga o

feso'ota'iga faa-onaponei fa'a-tekonolosi

30,459 100,000 100,000 69,541 98,106

Poloketi mo le Fa'aleleia

o Feso'ota'iga

32,328 108,000 108,000 75,672 97,780

Poloketi mo le Fa'aleleia o le Auala i le

itu i Sisifo

1,033,619 1,000,000 1,100,000 66,381 960,210

Page 22: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

21 | P a g e

Poloketi mo le Atina'e o le Mata'aga i le

Gataifale o Apia

0 0 0 0 10,310

Poloketi mo le fa'aleleia/fa'amalosia o

auala tetele

48,693 100,000 100,000 51,307 0

Lafoga Totogi o le VAGST mo le

polokalame o le SPCRP

23,219 0 0 (23,219) 369,770

Komisi mo le Amepasa o

Iapani

63,798 80,000 80,000 16,202 33,828

Taui o Fanua (Saina i

Malua)

112,615 50,000 150,000 37,385 85,892

Poloketi mo le resitalaina o lafoga mo

oloa

2,342,229 1,000,000 2,393,286 0

Tupe toe fa'aola mo le Faletupe o

Atina'e

2,532,620 2,532,620 2,532,620 0

Fonotaga Lona Fa a Minisita a le

Pasefika

75,777 80,000 80,000 0

Poloketi mo le Fa'aleleia o le Malae

Va'alele

2,513,662 5,467,186 5,467,186 2,953,524 6,471,774

Ala Laupapa i Vaisigano

397,455 438,000 438,000 40,545 163,671

Maliliega ma le UNFPA - MWCSD, MOH

& SBS

43,810 50,000 50,000 0

Polokalame mo le si'itia o le mafai ona

tali atu i suiga o le tau mo le Gataifale

0 0 0 0 21,670

Polokalame mo le Atina'e

o le Uafu

24,835 200,000 200,000 175,165 202,116

A'oga mo Leoleo

0 100,000 100,000 100,000 0

Page 23: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

22 | P a g e

Malae Fa'a-Pa'aga ma le

Mālō o Saina

95,213 100,000 100,000 4,787 119,864

Maota mo Aganu'u a le Matagaluega o

A'oga

5,110 100,000 100,000 94,890 84,262

Fesoasoani mo Samoa i le Tali atu i

suiga o le Tau

17,222 50,000 50,000 32,778 0

Fa'alauiloaina ma le Maketiina o le

atina'e o fua o fa'ato'aga

22,813 50,000 50,000 27,187 0

13,586,043 18,251,565 19,702,309 6,054,796 15,040,122

Faiga Fa'avae a le Mālō

Polokalame o le Penisione mo Tagata

Matutua

19,255,680 19,255,680 19,255,680 0

19,255,630

Tiute o Galuega Fa'atupeina mai

Meaalofa ma Fa'a'unegātupe

5,709,494 6,500,000 6,500,000 790,506

5,599,979

Lāfoga VAGST i Galuega Fa'atupeina mai i Meaalofa

ma Fa'a'unegātupe 8,008,002 8,000,000 8,280,000

271,998 7,464,965

Pamu Penisini a le Mālō

2,111,096 2,650,000 2,650,000 538,904 2,195,549

Inisiua mo 'Āseta a le

Mālō

4,201,551 4,201,551 4,201,551 0

4,201,551

Laisene mo polokalame

Komepiuta

614,832 616,000 616,000 1,168

561,725

Fa'aleleia o ni Fa'afitauli

tau Komepiuta

406,024 410,000 410,000 3,976

381,701

Fa'alapotopotoga mo

Komiti Fa'atonu

50,000 50,000 50,000 0

50,000

Page 24: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

23 | P a g e

Vaegatupe mo Sikolasipi a le Iunivesite

Aoao o Samoa

0 0 250,000 250,000

0

Ta'aloga a le Pasefika

2019

14,818,927 15,000,000 15,000,000 181,073

11,629,581

Polokalame mo le atina'eina o

tamaoaiga i Samoa

0 0 0 0

0

Tupe Faatatauina mo Faalavelave

Tutupu Fa'afuase'i

5 3,560,888 0 11,078,172

7,517,284 0

Polokalame o le Fa'aigoaina ma le Fa'atuatusiina mo

Auala ma Fale 19,133 0 30,000

10,867 0

Fuafuaga mo le tali atu i le Fa'ama'i o le

Koviti 19

5 19,846,159 0 37,370,122

17,523,963 0

Pili Totogi o Galuega Fa'asu'etusi mo

Poloketi

0 0 0 0

93,062

78,601,786 56,683,231 105,691,525 27,089,739 51,433,744

Totogi o Lisi

Totogi o Lisi - Faletupe

Tūtotonu (CBS)

1,000,000 1,000,000 1,000,000 -0

999,955

Totogi o Lisi - Faletupe o

Atina'e (DBS)

20,745 20,745 20,745 0

20,745

Totogi o Lisi - Magele

(Mangere)

1,750,000 1,700,000 1,700,000 -50,000

1,750,000

Totogi o Lisi - Kanipera

(Canberra)

1,056,953 1,056,953 1,056,953 0

1,056,953

3,827,698

3,777,698

3,777,698

-50,000

3,827,653

Page 25: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

24 | P a g e

Tupe

Fa'atatau

Tupe

Fa'atatau

Fa'amatalaga 2020

Muamua

Mulimuli

(Sili)/Pa'ū

2019

MĀTAGALUEGA O TUPE

$

$

$

$

$

Tupe Fa'avae

Vaega o Lafoga mo le Malupuipuia o

Femalagaa'iga i Va'alele e tu'uina atu i

le SAA

1,203,482 1,203,480 1,203,480 -2 1,203,480

Faletupe mo Atina'e o Samoa ma

Faletupe i Atunu'u i Fafo

0 0 0 0

636,747

Fa'alapotopotoga o Esetete Tausi a

Samoa

500,000 500,000 500,000 0

1,500,000

1,703,482 1,703,480 1,703,480 -2 3,340,227

Lāfoga Totogi VAGST

2,365,095 2,004,396 2,004,396

(360,699) 3,747,910

Aofa'iga o Tupe Alu i Galuega e 'avea ai ma

Sui o le Mālō

100,751,418 83,378,370 133,637,408 32,824,520 78,704,440

AOFA'IGA O TUPE FA'AALU -

MATĀGALUEGA O TUPE 115,329,317 98,461,558 148,786,082 33,456,765 92,973,391

Page 26: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

25 | P a g e

FA'ASILIGA O TUPE MAUA I TUPE

FA'AALU

29,781,611

(10,673,651)

1,034,299

(28,747,312)

28,696,644

POLŌKETI MO ATINA'E A LE

MĀLŌ

Fa'amatalaga 2020

Tupe

Fa'atatau

Muamua

Tupe

Maua

Tupe Alu

Paleni Amata

$

$

$

$

$

Foa'i Fa'ameaalofa mai Fafo - Polōketi mo Atina'e a

le Mālō

1

Faiga Fa'a-Pā'aga a Samoa ma Ausetālia

(Ausetālia)

1,481,246

0

157,581

0

1,323,665

2

Polokalame Lagolagosua mo Atina'e o le Turisi

i Samoa (Niu Sila)

3

90,000

0

551

0

89,450

3

Polokalame Toe Fa'aleleia mo Atina'e o le Tūrisi na a'afia i le

Afā (Niu Sila)

187,423 0

9 0

187,414

4

Polōketi e tāpena ai mo Suiga o le Tau - 'Auala

i le Itū i Sisifo o Upolu ma le Fa'alauteleina o

'Auala mo Femalagaa'iga (Faletupe a le

Lalolagi)

3

4,867,452 0

9,241,627

6,418,913 2,044,738

5

Polōketi mo le Fa'amalosia o Tapenaga mo

Suiga o le Tau - 'Auala i le Itū i Sisifo o Upolu

(Faletupe a le Lalolagi)

3

1,949,176

0

15,301,688

17,044,307

4,564,142

Page 27: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

26 | P a g e

6

Tupe Tausi a le Fa'alapotopotoga a le Rosebud - Ā'oga a le

Manumālō (Isi)

(31,437)

0

6 0

(31,443)

7

Tūlāfono Tau-Fa'aofi o Mālosi'aga ma le

Fa'atūmauina o le Mālosi'aga mai ile

Si'osi'omaga i Samoa (Isi)

171,577 0 0

20,986 192,167

8

Fesoasoani mo Polōketi tau Fa'ato'aga a Samoa

(ADB)

(337,987)

1,882,255

448,848

599,261

(192,436)

9

Polōketi mo Uaea tau Feso'ota'iga i Lalo o le

'Ōgāsami a Samoa (Isi)

1,175,374

0

640,278

641,034

1,040,714

10

Fa'aleleia le gaosiaina o taumafa ma fua o

fa'a'ele'eleaga pe 'a māe'a le Seleselega mo

Fiti, Samoa ma Toga (Ausetālia)

3

74,103 0

0

122,394

196,497

11

Faiga fa'a-pā'aga a Samoa ma Niu Sila mo le

Atina'eina o Tūrisi i Samoa (Niu Sila) 3

1,394,225 124,266

21,796

543,232 1,900,056

12

Toe Atina'eina o Pisinisi i

Vaitele (Niu SIla)

3

318,099

0

3,629

559,055

898,525

13

Fesoasoani Muamua mo a'afiaga o le Afā o

Gita (Isi)

5,316,356

0

108

0

5,316,248

14

Fa'amalosia o 'Auala ma le Si'itia o Tomai ma

Agava'a ia fa'aitiitia a'afiaga o le fesuia'iga o le

tau i le vaitafe i Vaisigano (UNDP)

4,338,526 14,378,333

6,220,090 4,058,404 1,629,207

15

Sauniuniga mo le Polokalame Muamua No.IDA V202

(Faletupe a le Lalolagi)

(204,178) 0

738,340 1,031,862 25,752

16

Fuafuaga Fa'atino mo le Faitau Aofa'i o Tagata i Samoa (SPAP

Project)

(21,393) 0

352,455 411,780 -3,311

Page 28: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

27 | P a g e

17

Fausiaina o 'Auala Laupapa Lē Tūmau mo Fa'alavelave

Fa'afuase'i (Ausetālia)

317,109

0

0 1,609,566

1,840,139

18

Polōketi mo le Ta'ita'iga a Tinā ma Tama'ita'i i

Samoa-NUS

6,351 0 0 81,885 88,236

19

Fesoasoani a Saina mo Tapenaga mo le Fa'ama'o le Koviti 19

(Saina)

679,101 0

679,101 0 0

20

CSSP- PPCR Faletupe a le

Lalolagi

482,905 0

482,905 0 0

21

CSSP- UNDP Adaptation Fund

UNDP

11,800 0

11,800 0 0

22 CSSP- Iuni a Europa

2,276,821 0

2,276,821 0 0

23

CSSP- GCF Enhanced Climate Resilince of the Vaisigano

Project UNDP

5,462,093 0

5,462,093 0 0

24 CSSP Phase 2- DFAT

902,626 2,568,082

902,626 0 0

25

11th EDF Technical Coorperation Facility

(TCF) EU

1,195,778 422,696

1,195,778 0 0

26

Polokalame Tu'ufa'atasi mo Fa'alāpotopotoga

Tūma'oti Vaega II (Ausetālia/Iuni a Europa)

a

10,607 0 0 0 10,607

27 Samoa's EPC 400

a

(142,893)

0

0

0

(142,893)

28 PALS (SPC)

a

26,986

0

0 0

26,986

29

Polōketi o le Uaina mai Fuala'au

'Aina

a + 3

7

0

0

0

7

Page 29: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

28 | P a g e

30

Fesoasoani mo le Fa'atinoga o Galuega ma le

Fa'atupeina o le Tūlāfono Tau-Fa'aofi o

Mālosi'aga ma le Fa'atūmauina o le Mālosi'aga

mai le Si'osi'omaga (Isi)

a

(49,773) 0 0

0 (49,773)

31

Fonotaga i le Fa'atūmauina o le Matagōfie ma

le Lanu Lau'ava o Laufanua o Samoa auā Tagata

Tafafao mai Fafo (UNESCO)

a + 3

2,152 0 0 0 2,152

32

Fesoasoani Lagolago (Iuni a

Europa)

a 1,587 0

0 0

1,587

33

Mālō o Take - Polōketi mo 'Ulu

(Isi)

a

14 0

0 0 14

POLŌKETI MO ATINA'E A LE

MĀLŌ

Fa'amatalaga 2020

Tupe

Fa'atatau

Muamua

Tupe

Maua

Tupe Alu

Paleni Amata

$

$

$

$

$

34

Fesoasoani 'Ese'ese a le Mālō o

Saina (Saina)

i

788,736

0

0

0

788,736

35

Polokalame mo Fo'ai Fa'a-maeaalofa Lāiti a

Ausetālia (Ausetālia)

o 118,266

0

0

0

118,266

36

Iloiloga o le Kamupanī Va'alele So'o Fa'atasi a

le Virgin Samoa

o

(67,336)

0

0

0

(67,336)

37

Polōketi mo le Vāega o

A'oa'oga Vāega II

o

2,520,029 0

0

0

2,520,029

Page 30: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

29 | P a g e

38

Polokalame mo le Suāvai

(EU/GCCA)

u 0

12,035,107

0

0

0

39 PFM - Vāega o Tupe

f

(2,195,399)

0

0

0

(2,195,399)

40

Fa'alauteleina o le Mālamalama i 'Auala e

Ātina'e ai le Tūlaga Mamā (EU/GCCA)

l

188 0

0 0

188

33,116,318

31,410,739

44,138,130

33,142,680

22,122,931

Fa'a'unegātupe - Polōketi mo Atina'e

a le Mālō

Polōketi mo Nofoaga e Teumalu ai le Suāu'u -

Vāega Lona IV (Isi)

(4,076)

0

763,959

367,918

(400,117)

(4,076)

0

763,959

367,918

(400,117)

AOFA'IGA O POLŌKETI MO ATINA'E A LE

MĀLŌ

33,112,242

31,410,739

44,902,089 33,510,597 21,722,814

Fa'amatalaga

1

Pili Totogi ma Isi Totogi - 'Ōfisa o le Pule

Fa'atonu

O Pili mo Laisene o Feso'ota'iga o lo'o fa'arisiti i le Matāgaluega o Tupe mo le 'Ōfisa o le Pule Fa'atonu o lo o lipotiina i lalo o le Fa'amatalaga 2.9 ae e lē o

aofia i totonu o le aofa'iga o Tupe Maua a le Matāgaluega o Tupe.

2

Lāfoga mo le Malupuipuia o Femalagaa'iga

i Va'alele (Malo o Samoa)

Page 31: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

30 | P a g e

O nei Tupe o lo'o fa'amauina i Fa'amaumauga o Polōketi e tusa ai o tulaga fa'a-tausi tusi mo Tau Fa'ae'e Atu o le Malu Puipuia & Saogalēmū o lo'o aoina e le

Mālō o Samoa ma, e lē o aofia i le pāleni o Polōketi o Atina'e a le Mālō.

3

Polōketi o lo o fa'atinoina e

Fa'alāpotopotoga a le Mālō

O nei polōketi o lo o fa'atinoina e Fa'alāpotopotoga a le Mālō ma o lo o lipotiina i lalo o lenei Fa'amatalaga mo le Matāgaluega o Tupe o lo o va'ava'aia le

fa'asoaina o tupe mo nei polōketi (fautuaina e le Vāega o lo o Fa'afoeina Fesoasoani mai Fafo a le Matāgaluega

o Tupe)

4

Tala Fa'atatau Muamua - Vaegatupe Fesoasoani Fa'ameaalofa mai Pā'aga i Atun'u i Fafo (Vaegatupe Lagolago mo le

Tala Fa'atatau o Tupe)

O Vaegātupe Lagolago mo le Tala Fa'atatau o Tupe mai i Fesoasoani Fa'ameaalofa mai Pā'aga i Atunu'u i Fafo e tusa ai ma le Tusi o le Tala Fa'atatau o Tupe

Maua ma Tupe Totogi a le Mālō o Samoa (itulau XIII).

5 O vāegatupe e le'i fa'aaogāina i lona aofa'iga e $23,318,092.30 sa tu'uina atu i totonu o ni teugātupe fa'apitoa o lo'o lipotiina i lalo o le Fa'amatalaga 12, e

fa'aaogāina i totonu o le tausaga fa'a-le-tupe fou 2021.

Tupe Faatatauina mo Faalavelave

Tutupu Fa'afuase'i

5,794,129.63

Fuafuaga mo le tali atu i le Fa'ama'i o le

Koviti 19

17,523,962.67

23,318,092.30

Poloketi mo Atina'e a le Malo

a E le'i iai ni tupe na maua mai pe fa'aaluina i totonu o lenei tausaga fa'aletupe -

2020

Page 32: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

31 | P a g e

i E le'i iai ni tupe na maua mai pe fa'aaluina i totonu o le tolu tausaga fa'aletupe

talu ai

o E le'i iai ni tupe na maua mai pe fa'aaluina i totonu o le fa tausaga fa'aletupe

talu ai

u E lē o iai nei polōketi i luga o le polokalame fa'akomepiuta mo tupe a le Mālō (Finance One). O Tupe Fa'atatau sa fa'ailoa mai e pā'aga mai fafo o lo o i

totonu o le tusi mo le Tala Fa'atatau o Tupe Maua ma Tupe Totogi a le Mālō o Samoa mo le tausaga fa'a-le-tupe

2019.

f E le'i iai ni tupe na maua mai pe fa'aaluina i totonu o le lima tausaga

fa'aletupe talu ai

l E le'i iai ni tupe na maua mai pe fa'aaluina i totonu o le fitu tausaga fa'aletupe

talu ai

Page 33: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

32 | P a g e

4. LIPOTI O FUA FAATATAU MA TULAGA AUSIA

Pusa 6: Lipoti o Fua faatatau ma Tulaga ausia

AUILIILIGA O TULAGA AUSIA O FUA FAATATAU O GALUEGA FAATINO

VAEGA GALUEGA FAATINO % TUPE

FAAAOGAINA

# GALUEGA

FAATINO

# GALUEGA

FAATINO AUSIA

% GALUEGA

FAATINO AUSIA

1 Iloiloina o Faiga Faavae o le Tamaoaiga ma Sauni Fautuaga

mo le Kapeneta

100% 10 10 100%

2 Galuega Lagolago i le Minisita 100%

3 Faafoeina ma le toe iloiloina o Faiga Faavae o Tupe a le Malo 100% 6 4 67%

4 Suesuega ma Galuega Faa-Suetusi 101% 10 8 80%

5 Fuafuaga ma Faiga Faavae mo le Atinae o le Tamaoaiga 100% 8 6 75%

6 Vaega Faa-Tausi Tusi 100% 10 10 100%

7.1 Vaaia lelei o le Maota FMFMII 100% 3 3 100%

7.2 Vaaia lelei o le Maota TATTE 100% 3 3 100%

8 Fautuaga ma Auaunaga mo Faamatalaga Faa-Tekonalosi 100% 5 5 100%

9 Vaega mo le Atinae ma le tali atu i suiga o le tau 100% 3 3 100%

10 Faafoeina o fesoasoani mai Fafo ma le puleaina lelei o

Nonogatupe a le Malo o Samoa

100% 5 3 60%

11 Fautuaga Faatulafono i mataupu tau tupe 100% 5 5 100%

12 Auaunaga mo le mataituina o Faatauga o Oloa ma Auaunaga 99% 7 7 100%

13 Auaunaga lagolago mo polokalame faakomipiuta (Finance

One) MO Tupe a le Malo

100% 6 6 100%

14 Faiga Faavae mo Malosiaga 100% 11 4 37%

Page 34: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

33 | P a g e

15 Vaega mo le Atinae ma le Tali atu I Suiga o le Tau 100% 4 2 50%

AOFAI O TULAGA AUSIA 96 76 80%

Pusa 7: Lipoti i Fua Faatatau ma Galuega ausia

Faailoilo o galuega ua ausia ma tulaga ua ausia (%)

MAEA/AUSIA

(100%)

80% UA MAEA FAATINO 50% UA MAEA FAATINO 30% UA MAEA ONA

FAATINO

E LE’I MAEA/AUSIA

(0%)

VAEGA 1: Iloiloina o Faiga Faavae o le Tamaoaiga ma Saunia fautuaga mo le Kapeneta

Fua faatatau o galuega faatino, tapulaa faatulagaina

Fua faatatau o Galuega faatino Tapulaa

Faatulagaina

Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga o Vaega i le

Tulaga alualu i luma o tulaga ausia o

Tapulaa Faatulagaina, e aofia ai ma tulaga

e tatau ona faatino mo le faaleleia atili o

galuega faatino taitasi.

Aso e faamaeaina ai le Lipoti Faale tausaga

TF2019/20

Novema 2020 Ausia Ua maea ona tuuina atu lenei Lipoti i le

Kapeneta faapea le Palemene ina ia pasia.

Aso e faamaonia ai le Tala Faatatau Autu o le Tupe e

tusa ma aiaiga o le Tulafono o Pulega o Tupe a le

Malo 2001

Faamaonia e le

Kapeneta ma tuuina

atu ile Palemene ae

Ausia O le Tala Faatatau Autu o le Tupe 2020/2021 sa

faamaonia e le Kapeneta I le Aso 21 Me 20 I

lana FK(20)20 ma tuuina atu ai i le Palemene i

le Aso 26 Me 2020

Page 35: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

34 | P a g e

lei pasia le aso 31

Me

O le aso e faamaeaina ai Fuafuaga Aoao Tetele o le

Tala Faatatau o le Tupe Tausaga taitasi

Me 2020 Ausia

O le aso e tu’uina atu ai I le Suetusi Sili Faamatalaga

o Tala o Tupe a le Malo (o le aso 31 Oketopa e pei

ona faatulafonoina)

31 Oketopa Ausia E tusa ai ma le Vaega XIV Mataupu 107 (1) o le

Tulafono Tau Tupe 2001, na mafai ona tuuina

atu faamatalaga o le Tala o le Tupe a le Malo ile

Suetusi Sili, i le aso e pei ona atofaina; 31

Oketopa 2020.

Pasene o nonogatupe fou faapea ma nonogatupe e

faamaonia e le Malo e usitaia atoa faiga Faavae mo

nonogatupe fou ma nonogatupe e faamaonia e le

Malo

100% Ausia E leai se nonogatupe fou faapea ma

nonogatupe sa faia ma fa’amaonia ele Malo i

totonu ole tausaga.

Aso e faamaeaina ai Tulafono Taufaaofi ma isi

manaoga faale tulafono e faatino ai Tala Faatatau

Autu o le Tupe faapea polokalame faaauau mo le

toe fuataina o tupe

30 Iuni 20 Ausia O tulafono maea ona tapenaina ma faamaonia I

le faaiuga o le tausaga faaletupe mai le

Matagaluega o Tupe e aofia ai: (i) Tulafono

Faatonutonu mo le Pulega o Tupe a le Malo

(Sueina Faalotoifale o Tusi); (ii) Tulafono

Taufaaofi o le Faafoega o Malosiaga; (iii) Tusi

Taiala (Faatauga a le Malo); (iv) Teuteuga o le

Tulafono Faatonutonu o le Pulega o Tupe a le

Malo (Taavale a le Malo); (v) Tusi Taiala

(Suesuega o Faaletonu); (vi) Teuteuga o le

Faatonuga tau Tupe (Vaega K – Faatauga a le

Malo); (vii) Teuteuga o le Tulafono Faatonutonu

o Malosiaga Faasaoina (Tulaga Faataatitia e

Page 36: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

35 | P a g e

Faamaonia mo Oloa e Faaaogaina Malosiaga

Faaeletise); (viii) Tulafono Taufaaofi o le Tala o

le Tupe Autu 2020-2021; (ix) Tulafono Taufaaofi

o le Tala o Tupe Faaopoopo (Nu.1) 2019/2020;

Tulafono Taufaaofi o le Tala o Tupe Faaopoopo

(Nu.3) 2019/2020

Pasene o Matagaluega ma Faalapotopotoga a le

Malo e usitaia Faiga Faavae ma le Tusi Taiala mo le

Faatauga o Oloa ma Auaunaga

95% Ausia O loo ausia le pasene faatulagaina ma o loo

agai lava i luma le tausisia e Matagaluega ma

Faalapotopotoga ale Malo faiga faavae o

Faatauga Oloa, Galuega ma Auaunaga ale Malo

pe a fatusa atu i tausaga ua mavae. O loo

faamauina lea tulaga ona o le siitia ole numera

o ripoti o loo tuuina mai ile Komiti o Tauofoga

mo se finagalo.Ma o le isi vaeag o loo fua agai

iai ole mulimulitaia lea o pulega o loo maioio i

lalo ole B4 Schedule.

Aso e pasia ma faalauiloaina ai le Tulafono mo le

Vaega tumaoti o le Malosiaga (Samoa Energy

Sector Plan (SESP)) 2017 – 2021.

Iuni 2020 Ausia Fuafuaga Alualu Mamao mo le Vaega Maoti o

Malosiaga a Samoa pasiaina ma faalauiloaina

Pasene o galuega ua maea ona faatinoina i le Vaega

III o le Polokalame mo le Toe-fuataina o Tupe (PFM

Phase III)

90% Ausia E 68 galuega fa’atino na fuafuaina mo le

iloiloga o le La’asaga III o le Fuafuaga o le

Toefuata’iga o le Pulega o Tupe a le Ma lo. O le

Lipoti Fa’aletausaga ile TF 17/18 na

fa’ataunu’uina ai le ausia o galuega fa’atino e

56 fa’apea e aofia ai ma galuega olo’o

fa’aa ua uina pea lona fa’atinoga. E 12 galuega

Page 37: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

36 | P a g e

fa’atino na totoe mai e le’i ausia, ma e 7 o nei

galuega na fa’aopopo I fuafuaga o le

Toefuata’iga o le Pulega o Tupe a le Ma lo. E

a ofia ai le (1) Aotelega o Fa’amatalaga I

numera fuafuaina mo le Paketi I tausaga

fa’aletupe oi luma (Forward Estimates) (2)

Fa’amautū ina o le tofia o le sui ofisa tutoatasi e

na te iloiloina faitioga mai tagata lautele (3)

Fa’amalosia le fa’atinoga o galuega a Komiti

fa’asu’esu’e tusi (4) Fa’aauauina galuega

fa’aleleia I faiga fa’avae o la foga (tax policies)

ile Matagaluega o Tiute ma Lafoga (5)

Fa’aleleia fa’agasologa o tiute ma auaunaga tau

a o la foga (6) Fa’amalosia auala ile lipotia ma le

va’aiga o lafoga tu’ua (tax arrears) ma

fa’aleleia o le a oina o aitalafu (debt collection)

(7) Fuafuaina ma mata’itu lelei le su’esu’eina ai

o lafoga (tax audits) ia fa’aleleia atili ai le

iloiloga e fa’afo’ia ai le solitulafono mai lafoga

le totogiina. O le aofa’I o galuega fa’atino ua

ausia nei e 63 (92.6%) mai le 68 galuega sa

fuafuaina.

Siitia pea o atina’e e agai i le puleaina lelei o

faalavelave faafuasei ma auala e faaitiitia ai suiga o

le Tau

70% Ausia O lo o faamalosia i le Taiala mo le Atinae o

Samoa 2016-2020 ma taiala mo vaega tumaoti o

le tamaoaiga le mataituina o aafiaga o le suiga

o le tau ma faalavelave matuia faalenatura ma

Page 38: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

37 | P a g e

ia avea ma galuega masani I totonu o atinae

faatino a vaega tumaoti. Na tapenaina foi se

taiala ina ia taitaiina ai vaega tumaoti i le

faatinoina o lea galuega

VAEGA 3: Faafoeina ma le toe iloiloina o Faiga Faavae o Tupe a le Malo

Fua Faatatau o galuega faatino, tapulaa faatulagaina

Fua Faatatau o Galuega Faatino Tapulaa

Faatulagaina

Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga i le tulaga

alualu i luma o tulaga ausia o Tapulaa

Faatulagaina, e aofia ai ma tulaga e tatau ona

faatino mo le faaleleia atili o galuega faatino

taitasi

Tautuana le vave faamaonia o le Tala Faatatau Autu o le

Tupe e tusa ai ma aiaiga o le Tulafono o Pulega o Tupe

a le Malo 2001;

Faamaonia e le

Kapeneta ma

tuuina atu ile

Palemene ae lei

pasia le aso 31 Me;

Ausia O le Tala Faatatau Autu o le Tupe 2020/2021 sa

faamaonia e le Kapeneta I le Aso 21 Me 20 I lana

FK(20)20 ma tuuina atu ai i le Palemene i le Aso

26 Me 2020

Faamatuuina atu fautuaga tau tupe ma aafiaga I luga o

faiga faavae mo talosaga uma e tuuina atu ile Kapeneta

a ala lea I Lipoti a le Matagaluega o Tupe I se tulaga

vave;

Ia ausia le 98% o

talosaga uma mo

lipoti a le

Matagaluega o

Tupe e mafai ona

tapena ma toe

Ausia Ua maea ona tuufaatasia ripoti mo kuata uma e

lua e pei ona moomia ae peitai e le’i faamaonia

e le Kapeneta mamalu.

Page 39: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

38 | P a g e

tuuina atu I

Matagaluega a o

lei oo atu ile Aso

Faraile o le vaiaso

na faatalosagaina

ai;

Ia lava le silafia o le mamalu o le Kapeneta I tulaga o

lo'o iai le faaaogaina o vaegatupe a Matagaluega uma

a le Malo faatasi ai ma taunuuga o galuega faatino i

Kuata taitasi o le tausaga faaletupe aua le fautuaina o a

latou faaiuga;

2 Lipoti o le

faaaogaina o

vaegatupe (Kuata 1

ma le Kuata 3) ma 2

lipoti o taunuuga o

galuega faatino

(Kuata 2 ma le

Kuata 4). Ia tuuina

atu nei lipoti ile

Kapeneta a o lei

mae'a le masina

lua o le kuata e

soso'o ai;

80% ua maea ona

fa’atino

O Lipoti mo Kuata uma ua maea tuufaatasia ae

pei tai e lei auina atu ile Kapeneta mo se latou

iloiloga talu ai le ave o le faamuamua i tapenaga

ma tulaga mo’omia talu ai le Fa’ama’i o le Misela

fa’atasi ai ma le Koviti19.

E fa’amoemoe o le a tu’ufa’atasia uma nei lipoti i

totonu o le Lipoti o le Tausaga Atoa 2019/20.

Tautuana le nofo silafia o le mamalu o le atunu'u I

taunuuga o galuega faatino a Matagaluega uma o lo'o

faatupeina mai lalo o le Tala Faatatau Autu o le Tupe;

Ia tuuina atu I luga

o le upega tafailagi

a le Matagaluega o

Tupe le Lipoti o le

Afa Tausaga a o lei

maea Me ma le

80% ua maea ona

ausia

Page 40: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

39 | P a g e

Lipoti o le tausaga

atoa a o lei mae'a

Oketopa;

Tautuana se tulaga gafataulimaina o tupe maua aua

galuega faatino a Matagaluega e ala lea ile iloiloina o

ni alatupe fou mo tausaga taitasi;

Tasi le alatupe e

iloiloina mo le

tausaga faaletupe

fou ina ia

fesoasoani lea e

faatupulaia ai

vaegatupe maua a

le Malo;

Ausia

Tautuana le nofo silafia o le mamalu o le atunu'u I

tulaga o le a ave iai le faamuamua a le Malo i lalo o le

Tala Faatatau Autu o le Tupe mo tausaga faaletupe o

lumanai;

Faatinoina se

faatalatalanoaga

ma le mamalu o le

atunuu I luga o se

otootoga o le Tala

Faatatau o le Tupe

fou i totonu o le

vaiaso talu ona

tuuina mai ai se

faamaoniga a le

Kapeneta mamalu.

Ausia O lenei faailo o lo’o fa’atinoina lea i

fa’atalatalanoaga ma le Samoa Chamber of

Commerce (SCCI). E 3 fonotaga o kuata sa

mafai ona faatinoina ma le SCCI (Aso 3 Oketopa

2019, Aso 20 Fepuari 2020 ma le Aso 17 Aperila

2020. O le fonotaga ia Aperila sa tu’uina mai ai

se talosaga a le SCCI e avea ai ma sui o le

mamalu o le aufaipisinisi ma le atunu’u lautele e

faaleo mai ai a latou manatu i ni faiga faavae e

tatau ona silasila iai le Malo a o tapena le Tala ile

Tupe mo le Tausaga 2020/21 ma o lenei talosaga

fo’i sa fautuaina ai nei galuega.

Page 41: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

40 | P a g e

VAEGA 4: Suesuega ma Galuega Suetusi - Faalotoifale

Fua Faatatau o galuega faatino, tapulaa faatulagaina

Fua Faatatau o Galuega Faatino Tapulaa

Faatulagaina

Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga i le tulaga

alualu i luma o tulaga ausia o Tapulaa

Faatulagaina, e aofia ai ma tulaga e tatau ona

faatino mo le faaleleia atili o galuega faatino

taitasi

Pasene o galuega faasuetusi na iloiloina I le iloiloga

ma Suesuega o Aafiaga le Mautinoa (Risk Assessment)

e ao ona faatino e tuuina i totonu o Fuafuaga Faatino

Faaletausaga (Annual Work Plan)

50% Ausia E tusa ai ma le iloiloga (Risk Assessment), o

aafiaga maululuga (High Risks) e ono le ausia ai

fuafuaga faataatitia a le Matagaluega ua maea ona

tuuina i le Polokalame Faataatia mo Galuega

Suetusi-Faalotoifale ma Suesuega mo le tausaga

Faaletupe 2019/2020

Pasene o galuega faafuetusi e maea ona faatino e tusa

ai ma Fuafuaga Faatino Faaletausaga (Annual Work

Plan)

60% Ausia Maea ona faatino galuega na fuafuaina e aofia ai

le Risk Based Audit o procurement faatasi ai ma

suesuega sa tuuina mai e Matagaluega o aseta

faaleagaina ma leiloloa

Pasene o aoaoga faaauau e maea ona faatino mole

aufaigaluega Faasuetusi Faalotoifale ma Suesuega e

tusa ma Aoaoga Fuafuaina Faaletausaga (Training

Plan)

50% Ausia Maea ona faatinoina aoaoga mo suetusi faa-

lotoifale a le Matagaluega faatasi ai ma suetusi

faa-lotoifale uma o Matagaluega ma

Faalapotopotoga a le Malo, e pei o le aoaoga mo

le faatinoga o Risk Based Audits

Page 42: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

41 | P a g e

O le aso e maea ona tapena ai le tulafono faasuetusi

faalotoifale e aiaia ai le faatinoga o le auaunaga

faasuetusi faalotoifale

Setema 2019 Ausia Ua maea ma pasiaina nei le Tulafono Faatonutonu

o le Pulega o Tupe a le Malo (Sueina Faalotoifale

o Tusi) 2020 i le masina o Mati 2020

Aso e faaaogaina uma ai e Ofisa Suesue le Tusi Taiala o

auaunaga Faasuesuega (Investigation Manual)

Tesema 2019 Ausia Ua faaaogaina nei e suetusi faa-lotoifale a le

Matagaluega Tupe le Tusi Taiala (Investigation

Manual)

Siitia le tulaga o le faatinoga o suesuega o Meatotino

ma Tupe leiloloa ma faaleagaina a le Malo ua

faatulagaina o aafiaga maulalo (Low risk Irregularities)

10 aso faigaluega Ausia Faamaeaina uma vagana ai lava nai lipoti mo

suesuega e lei mafia ona faamaea lelei I totonu o

aso e 10 ona o le le mafia ona tuuina uma mai

lipoti ma faamaumauga mai I Matagaluega e ona

lipoti I le taimi faatulagaina. O lape nei e mafua

mai I tua I Matagaluega.

Faatinoga o le siaki ma suesuega faalotoifale (pre-

audit) o pepa talosaga (Requisition Order) mo le

faatauina o taavale ma vaega o taavale

5 aso faigaluega Ausia O loo ausia aso faatulagaina

Aso e maea faatino ai le Galuega faaauau (followup)

mo matafaioi o Suesuega (investigation)

Oketopa 2019 E le’i ausia Le mafia lava ona faatino ona o le leai o ni vaega-

tupe ua maua e faatino ai ma totogiina ia galuega.

E faalagolago foi le galuega lenei I le maea ai ona

faatino o se faatalatalanoaga ma isi Ofisa o loo

faatinoina Suesuega I lalo lava o a latou Tulafono.

Aso e maea ai ona faatino galuega na fuafua ma

faataatitia mo galuega faasuetusi ma suesuega mo le

2018/2019 (Annual Work Plan activties & work)

Iuni 2020 E le’i ausia Le mafai ona faatino ona ole lelava o le

aufaigaluega o loo galulue I isi galuega e pei o

Suesuega

Page 43: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

42 | P a g e

Aso e maea ai ona tapena le lipoti faaletausaga o se

tulaga ua ausia e le auaunaga faasuetusi faalotoifale

(aofia uma ai Matagaluega ma Faalapotopotoga

Tumaoti a le Malo e iai suetusi faalotoifale)

Aukuso 2019 Ausia Maea tapenaina

VAEGA 5: Fuafuaga ma Faiga Faavae mo le Atinae o le Tamaoaiga

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a Fa’atulagaina

Fua Fa’atatau o Galuega Faatino Tapula’a

Faatulagaina

Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga i le tulaga

alualu i luma o tulaga ausia o Tapulaa

Faatulagaina, e aofia ai ma tulaga e

tatau ona faatino mo le faaleleia atili o

galuega faatino taitasi

Aofaiga o lipoti o faamaumauga ma fuafuaga mamao o

le Tamaoaiga ma Tupe maua i le tausaga mai le (SERF)

Model i totonu o le Tausaga Faaletupe.

2 Lipoti (Tesema

2019 ma Aperila

2020)

Ausia O lipoti uma e lua sa mafai ona

faamaoopoopoina ma faatumuina i

faamatalaga lata mai, sa faatinoina uma i le

taimi faatulagaina. Sa mafai foi ona

faaaogaina mo le lipoti a le IMF Article IV ia

Fepuari. E tele foi ni isi o lipoti sa

tuufaatasia ia Tesema 2019 ona o le

taumafaiga e iloilo le aafiaga o le Misela mo

le IMF Article IV ia Fepuari 2020 ma fausia

ai ma le aafiaga i le Tamaoaiga ona o le

Koviti19, ma o vaega nei sa tuuina i totonu o

Page 44: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

43 | P a g e

le Faamatalaga o Fuafuaga mo Tupe a le

Malo ia Me 2020.

Aso e mae'a ai le faamautuina o le Faamatalaga o

Fuafuaga mo Tupe a le Malo i Tausaga Taitasi.

Me 2020 Ausia O le Faamatalaga o Fuafuaga mo Tupe a le

Malo mo le TF2019-20 sa lolomiina faatasi

ma le Tala o le Tupe na tuuina atu i le

Palemene ia Me 2020.

Pasene o Lipoti o le Iloiloga o le Tamaoaiga i kuata

taistasi e faamaeaina ma lolomi, i le 4 masina e maea ai

se Kuata.

100% Ausia O le tulaga na ausia mo lipoti faa-le-kuata

mo le Iloiloina o le Tamaoaiga TF2019-20 e

oo mai le taimi nei, e 75%, ona o le kuata

mulimuli (Iuni 2020) o lea e lei maea ona

fausiaina ona fuainumera. O ni isi o

faamatalaga e le o mafai ona mauaina i le

taimi nei e aofia ai le GDP, GFS, BOP ma le

tulaga i galuega, e le i maea ona faatino ai

le auiliiliina e le Ofisa o Fuainumera

Faamauina ma le Faletupe Tutotonu o

Samoa. O se luitau lava lenei i tausaga

taitasi, ao se auala foi mo matagaluega ma

ofisa o loo nafa ma le tuufaatasiga o nei

fuainumera ina ia mafai ona vaai se auala e

mafai ona faaleleia atili ai lenei auaunaga. O

le naunautaiga lava, o le lomiaina lea o le

lipoti mulimuli lenei i le maea ai o le fa(4)

masina o muamua.

Page 45: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

44 | P a g e

Aso e faamaeaina ai le faamautuina o faamatagala o

Poloketi ma Polokalame faagasolo a le Malo

Setema 2019 Ausia na o se vaega

(30%)

O le faamaumauga o Poloketi ma

Polokalame a le Malo ua maea ona tuuina i

totonu faamaumauga lata mai (updated) ma

sa taumafai le tatou vaega e galulue mo le

tuuina i totonu o le Faamatalaga o Fuafuaga

mo Tupe a le Malo, ae peitai, e le i mafai

ona ausia lea vaega. O le suiga lenei, o le

tali atu lea o le Matagaluega o Tupe i le

manaoga i le mae’a ai o le iloiloga o le PEFA

ina ia mafai ona tuuina atu lenei

faamatalaga i tatou Taitai i le Palemene e

iloa ai Poloketi ma Polokalame o loo

faatinoina e le Malo.

O lea, ua taumafai ai le tatou vaega nei, ina

ia mafai ona faataunuuina lenei galuega ma

tuuina i totonu o le Faamatagaluega o

Fuafuaga mo Tupe a le Malo mo le

TF2020/21.

Aofaiga o Poloketi (Project Identification Briefs) ma

Faiga faavae (Policy Papers) e faamaonia e le Komiti a

le Kapeneta mo Atina’e (KKA)

2 PIBs, 3 PPs Ausia E tolu lipoti mo Poloketi fou sa mafai ona

tuuina le TF2019-20: (i)Lipoti mai le SROS –

Faaaogaina o Laau mo Vaifofo ma le

(ii)Fausiaina o Tagapepa/ma isi e mafai ona

vave pala [Taliaina i lona tulaga aoaotetele],

ma le (iii)Matagaluega o Faatoaga ma

Page 46: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

45 | P a g e

Faigafaiva – Lipoti mo le faatinoina o le E-

Phytosanitary Certification mo Samoa

[Taliaina]. Sa asia foi le tele o Poloketi a le

SROS sa faatinoina mo le itu i Sasae o Upolu

ia Me 2020.

Aofaiga o Lipoti o gasologa o galuega a Vaega Maoti

(Sector Status Reports) ma Poloketi (Project Progress

Report) e mataituina e le Komiti a le Kapeneta mo

Atina’e (KKA) i le tausaga.

6 SSRs, 10PPRs Ausia Lipoti mo le gasologa o galuega a Vaega

Maoti: e aofia ai le Vaega Maoti o Aoaoga –

Novema 2019, Faatoaga – Tesema 2019,

Fesootaiga – Tesema 2019, Tulafono ma le

Amiotonu – Fepuari 2020, Suavai ma Suavai

Lafoai – Me 2020.

Mataituina o Poloketi a le Malo: 1.Faaleleia o

le auala i le itu i Sasae o Upolu (ECRWCR);

2.Falepuipui i Tanumalala; 3.Atiina’e o

Malosiaga Faafouina ma le Toe Faaleleia o

le Malosiaga o le Eletise; 4.Poloketi a le

Malae-vaalele; 5.Poloketi o le IMPRESS;

6.Polokalame mo le Lagolagoina o le Vaega

Maoti o Aoaoga; 7.Aoaoga e uunaia ai le

Auai o Vaega uma; 8.Poloketi e fesoasoani ai

i Tina ma Tamaitai; 9.Poloketi mo le

Faaleleia o Auala Galue; 10.Poloketi mo le

Auala Sima i Vaisigano; 11.Poloketi mo le

Faaleleia o le Taulaga o Apia; 12.Poloketi

mo le Siitia pea o le Tali atu i Suiga o le Tau.

Page 47: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

46 | P a g e

Aofaiga o iloiloga mo vaega maoti o le tamaoaiga e

faatinoina ma faamaeaina

8 Ausia O le iloiloga o Vaega Maoti sa faatinoina i le

TF2019-20 e aofia ai Vaega Maoti nei: Nuu,

Afioga ma Agafesootai, Tagata Tafafao

Maimoa mai Fafo, Aoaoga, Soifua Maloloina,

Puleaina o le Aufaigaluega a le Malo,

Faatoaga, Suavai Mama ma Suavai Lafoa’i

ma le Siosiomaga.

Aso e faamaonia ai ma faalauiloa le Taiala Fou mo le

Atina’e o Samoa tasga 2020/2021 i le 2023/2024

Iuni 2020 Ausia na o se vaega

(30%)

A silasila i le Tapulaa sa faatulagaina mo le

aso o lenei faamoemoe, ua faamauina ai ua

le ausia. Ae e ao pea ona faailoa ni isi o

mafuaaga tatau ua mafua ai lenei tulaga. Sa

iai le fuafuaga e faatinoina le

faatalatalanoaga mo le tapenaina o le Taiala

fou i le Kuata o Tesema (Oketopa – Tesema)

2019, ae afatia loa le tatou atunuu i le faamai

o le Misela, ma faaauau atu ai pea le

tolopoina o lenei galuega ona o le Koviti 19

i le tausisiaina pea o poloaiga. I le taimi nei,

o loo iai le fuafuaga o le a faamaeaina lenei

galuega ma faatautaia faatalatalanoaga ma

Vaega Maoti ma le mamalu o le Atunuu, ae

le i mae’a le tausaga 2020 i totonu o le

TF2020/21

Page 48: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

47 | P a g e

VAEGA 6: Vaega Faa-Tausi Tusi

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a Fa’atulagaina

Fua Fa’atatau o Galuega Faatino Tapula’a Fa’atulagaina Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga i le tulaga

alualu i luma o tulaga ausia o Tapulaa

Faatulagaina, e aofia ai ma tulaga e tatau

ona faatino mo le faaleleia atili o galuega

faatino taitasi

Tu’ufa’atasia ai ni suiga o le Tusi Fa’atonutonu e

tusa ai ma suiga o ni Taiala ma Aiaiga fou

100% Ausia O lo o fa’agasolo pea le iloiloina o taiala ina ia

õ gatasi fa’atinoga ma suiga. E fa’amoemoe foi

lenei galuega i le mae’a ai ona iloiloina e le

Vaega o le Tulafono, fa’atasi ai ma le ioega a le

Kapeneta ini suiga ua iai.

Aso e tuuina atu ai i le Suetusi Sili faamatalaga o

le Tala o Tupe a le Malo (o le asp 31 Oketopa e

pei ona faatulafonoina).

31 Oketopa 2019 Ausia E tusa ai ma le Vaega XIV Mataupu 107 (1) o le

Tulafono Tau Tupe 2001, na mafai ona tuuina

atu faamatalaga o le Tala o le Tupe a le Malo ile

Suetusi Sili, i le aso e pei ona atofaina; 31

Oketopa 2020.

Finagalo aloaia a le Ofisa o le Suetusi Sili i le

Faamatalaga o Tupe a le Malo sa su’esu’eina, e

tusa ai ma le Tulafono ma aiaiga faatausi tusi

Fa’a-va-o-Malo

Tulaga Lelei Ausia O le Tala o le Tupe mo le tausaga fa’aletupe

2019 na fa’amauina ai le finagalo o le Suetusi

Sili, o lo o Tulaga Lelei.

Page 49: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

48 | P a g e

O lo o talia suesuega ma le iloiloga a le Suetusi

Sili mo le Tala o le Tupe mo le tausaga

fa’aletupe 2020.

Pasene o Teuga Tupe a le Malo (e le aofia ai

teugatupe a Ofisa i fafo) e fa’apaleniina i totonu

o le 15 aso i le maea ai o le piliota

90% (i le 15 aso talu ona

maea le masina )

Ausia O lo o mataituina pea le faatinoga o lenei

vaega taua, ma o lo o mafai pea ona faapaleni

tusi tupe uma a le Malo I totonu o le 15 aso o

masina fou taitasi, e pei ona faamaonia I le

polokalame fa’akomepiuta a Tausi Tusi

(Finance One)

Lelei atoatoa le totogiina o tupe alu a

Matagaluega e tusa ai ma aiaiga o le Tusi

Fa’atonutonu ma le Tulafono

90% (ae le’i maea le

masina)

Ausia O le ripoti fa’asu’etusi mo tupe fa’alu (pre

audit report) na fa’amauina ai e 95% na mafai

ona fa’atinoina ma totogiina e fua i ta’iala ma

ãlafua ua uma ona fa’atulafonoina (TI & PFM

Act)

Faatinoina o totogi a le aufaigaluega a le Malo e

tusa ai ma kalena o totogi, faapea faigafaavae o

toto i lalo o le PSC, Leoleo, Falepuipui, Su’etusi

ma le Ofisa o le Fono

95% le sa’o Ausia O le ripoti fa’asu’etusi mo tupe fa’alu (pre

audit report) ma totogi o tagata faigaluega a le

Malo, na fa’amauina ai e 90% na mafai ona

fa’atinoina ma totogiina e fua i ta’iala ma ãlafua

ua uma ona fa’atulafonoina (TI, PFM Act, PSC

Working Conditions)

Le faatinoina o fonotaga e le lalo a’e i le 10, a le

Komiti o Tinoitupe Maua, e mataitu ai gasologa o

tinoitupe o l o o maua faavaitaimi ma tupe alu, e

fautuaina ai ni gaioiga vave e faatino pe afai o lo

6 fonotaga sa faatinoina Ausia E iai taimi na le mafai ai ona fono le Komiti o

Tupe Fegasoloa’i, peitai o ripoti o fa’amatalaga

o tupe maua ma tupe fa’aalu, na mafai ona

Page 50: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

49 | P a g e

o i ai ni aafiaga i tupe. Iuga o nei fonotaga e

tuuina atu i le Pulega i fonotaga taimasina

tu’uina atu i fonotaga a le Pulega mo lo latou

silafia ma fa’atalanoaga:

1. Iulai-Aukuso 2019

2. Iulai-Oketopa 2019

3. Iulai-Ianuari 2020

4. Iulai-Fepuari 2020

5. Iulai-Mati 2020

6. Iulai-Aperila 2020

7. Iulai-Me 2020

8. Iulai-Iuni 2020

Aso e amata ai faatalatalanoaga ma Matagaluega

e le o usiataia le Faiga Faavae mo Peimeni a le

Malo

Iuni 2020 Ausia O lo o mataituina pea lenei vaega taua o le

galuega i fonotaga a Tausi Tusi uma a

Matagaluega ta’itasi. O lo o mafai foi ona

tu’uina atu ripoti ta’i kuata, mo le silafia e

Matagaluega. O lo o fesoasoani malosi foi le

ripoti a le Ofisa Suetusi mo peimeni I masina

ta’itasi, e fa’ailoa ai vaega o lo o manaomia le

fa’aleleia ina ia tali atu ai i manaoga o tulafono

ma ta’iala.

Pasene o le a aoina o aitalafu sa faatinoina i le isi

masina

90% Ausia O lo o fa’aauauina pea le faatinoina o le aoina

mai o aitalafu tu’ua, ma o lo o galulue fa’atasi ai

ma le SNPF ma le Ofisa o Pepa Fanau, e tau

sailia ai nisi ua leva na tu’ua auaunaga i le

Malo.

Page 51: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

50 | P a g e

Ua mafai foi ona tusi esea aitalafu a i latou ua

fa’amaonia ua maliliu.

Faamauina uma aseta ma meatotino a

Matagaluega uma a le Malo i totonu o

Faamatalaga o Tupe a le Malo

Oketopa 2019 Ausia Na mafai ona tu’ufa’atasia le ripoti o Aseta ma

Meatotino ile Fa’amatalaga 9 - “Fa’amatalaga o

Mea Totino Tumau” i le Fa’amatalaga o Tupe a

le Malo mo le tausaga fa’aletupe 2019.

O lea foi na maua uma lisi o mea totino mai

Matagaluega uma a le Malo, mo le

Fa’amatalaga o Tupe a le Malo mo le tausaga

fa’aletupe 2020.

O lo o fa’aauauina pea le iloiloina o le Taiala

ma Fuafuaga mo le Puleaina o Aseta ma Mea

Totino, mo le mataituina o Aseta uma a le Malo.

VAEGA 7.1: Vaaia lelei o le Maota Fiame Mataafa Faumuina Mulinuu II

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a Fa’aulagaina

Fua Fa’atatau o Galuega Faatino Tapula’a Faatulagaina Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga i le tulaga

alualu i luma o tulaga ausia o Tapulaa

Faatulagaina, e aofia ai ma tulaga e tatau ona

faatino mo le faaleleia atili o galuega faatino

taitasi

Page 52: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

51 | P a g e

Aso e faataunuuina ai le toe iloiloina o le lipoti o

galuega toe faaleleia a le konekarate o loo gafa ma

le toe faaleleia o galuega a le FMFMII.

Setema 19 Ausia O iloiloga o le faatinoina o galuega a Konekarate

e faatinoina i taimi uma e maea ai se galuega a’o

le’i faatinoina le totogiina o le pili mo galuega sa

faatinoina.

Pasene o le faamalieina o tagata mau totogi i le

auaunaga e fua i suesuega tai tausaga.

90% Ausia I totonu o le tausaga faaletupe o lo o iloiloina, sa

faamauina ai le aofaiga o faasea sa i lalo o le 10.

Pasene ole taimi e ola uma ai sisitema. 99% Ausia E ui ina le atoatoa le ola o le Ea Faamalulu fale

(Air Conditioning Cooling System) ae ua maea

ona tuuina atu i matagluega taitasi Ea Faamalulu

e faaaogaina ao taumafai le Matagaluega e

faatino se galuega i lana Ea Faamalulu Fale

(Central Cooling System). E le i iai se faaletonu

o le suavai. Na o le weekend e ono overflow ai

ae ua maea ona faaleleia lea tulaga. O lo o

atoatoa le ola o le eletise o le fale. Vagana taimi

e tape ai e le EPC ona fiki lea o le Generator

faaleoleo ua maea ona fausiaina ma faapipii.

VAEGA 7.2: Vaaia lelei o le Maota Tu Atua Tamasese Efi

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a Fa’atulagaina

Fua Fa’atatau o Galuega Faatino Taapula’a

Fa’atulagaina

Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga i le tulaga

alualu i luma o tulaga ausia o Tapulaa

Faatulagaina, e aofia ai ma tulaga e tatau

Page 53: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

52 | P a g e

ona faatino mo le faaleleia atili o galuega

faatino taitasi

Aso e faataunuuina ai le toe iloiloina o le lipoti o

galuega toe faaleleia a le konekarate o loo gafa

ma le toe faaleleia o galuega a le TATTE.

Setema 2019 Ausia Ua maea le Konekarate a le Matagaluega sa

faia ma le Kooline Refrigeration Limited. Sa

faatinoina e lenei kamupani galuega uma i le

vaaia lelei o le TATTE. O Setema 2019 sa

maea ai le konekarate. Sa iloiloina foi e le

Pule Sili ma le Pulega lenei konekarate ma

talia ai loa le vaevaeina o le konekarate ina ia

maua se fesoasoani mo kamupani laiti i

totonu o samoa.

O lo o faagasoloina nei konekarate Faamama

fale (cleaners), Faa-sekulaki (security) am isi

galuega. O le aso 19 Me 2020, na taliaina ai e

le PSC le faatuina o ni avanoa faigaluega mo

le TATTE ina ia faatinoina galuega sekulaki. O

lea e faagasolo fuafuaga a le Matagaluega

aua le faatumuina o nei avanoa.

Pasene o le faamalieina o tagata mau totogi i le

auaunaga e fua i suesuega tai tausaga.

90% Ausia E le sili atu i le 1% faasea na tuuina mai

Matagaluega o lo o faaaogaina le TATTE

Pasene ole taimi e ola uma ai sisitema. 99% Ausia Lelei uma sisitema a le TATTE. Vagana nisi o

galuega e tatau ona faatinoina e maatautuina

ai le lelei atoatoa o auaunaga (maintenance

Page 54: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

53 | P a g e

and service works) ona o le KOVITI19 ua le

faatinoina ia galuega ona o lo o poloka i fafo

nisi o matou konekarate o lo o faatinoina ia

galuega.

A iai se faafitauli o lo o fofo lava i taimi e tupu

ai.

VAEGA 8: Fautuaga ma Auaunaga mo Faamatalaga Faatekonolosi

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a Fa’atulagaina

Fua Fa’atatau o Galuega Faatino Tapula’a Fa’atulagaina Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga i le tulaga

alualu i luma o tulaga ausia o Tapulaa

Faatulagaina, e aofia ai ma tulaga e tatau ona

faatino mo le faaleleia atili o galuega faatino

taitasi

Pasene o le taimi e ola ai sisitema faakomepiuta. 95% Ausia Ua maea ona faatinoina lenei galuega i le tulaga

e tatau ona iai

Pasene o le taimi e faaleleia ai se faafitauli

(Helpdesk).

95% Ausia Atoatoa le galuega lea. O lo o lelei atoatoa le tali

mai o tatou sisitema eseese o le MOF LAN (Local

Ara Network) & GWAN (Govt Wide Area

Network)

Pasene o tagata e faafiafiaina I le auaunaga

faatekonolosi.

90% Ausia Ausia ma lelei le auaunaga sa mafai ona tuuina

atu i tagata

Page 55: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

54 | P a g e

Faiga Faavae ma Fautuaga e taliaina. 100% Ausia Lelei atoatoa

Pasene o tagata e faaaogaina le auala o

fesootaiga faatekonolosi faale-loto-i-fale.

100% Ausia O lo o faatinoina pea galuega backup I aso uma i

le Fale o lo o i Motootua o lo o tuuina ai le tatou

off-site system storage ma le CBS NAS local

storage.

VAEGA 9: Polokalame mo le tali atu i suiga o le tau

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a Fa’atulagaina

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a

Fa’atulagaina

Tapula’a Fa’atulagaina Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga i le tulaga

alualu i luma o tulaga ausia o Tapulaa

Faatulagaina, e aofia ai ma tulaga e tatau ona

faatino mo le faaleleia atili o galuega faatino

taitasi

Aofaiga o Fuafuaga Maoti ole Tamaoaiga e aofia

ai mataupu tau suiga ole tau ma le puleaina lelei

o faalavelave faafuasei.

60% Ausia O faamaumauga ma suesuega o se vaega taua i

fuafuaga ma le fausia o taiala e puipuia ma tali ai i

aafiaga o le suiga o le tau ma faalavelave

faalenatura matuia . O vaega maoti o le tamaoaiga

e tele le lamatia i aafiaga o le suiga o le tau ma

faalavelave matuia ua silafia ia aafiaga ia latou

atinae ma ua lava tapena a latou faiga faavae ma

atinae e aofia ai nei luitau. O lenei ala fua e

faatinoina le iloiloga faaletausaga ma vaega maoti

Page 56: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

55 | P a g e

o le Suavai ma Vai Lafoai, Faatoaga, Felauaiga,

Siosiomaga ma le Vaega o Atinae o Nuu ma

Alalafaga. O loo faaaogaina metotia sa faatino i le

isi atinae a Samoa mo le tali atu i aafiaga o le

suiga o le tau, ma sa faaaogaina foi i le tapenaina

o le taiala e lima taitaiina ai vaega tumaoti mo le

tau aofia i a latou fuafuaga ma faiga faavae luitau

mai aafiaga o faalavelave faalenatura. Sa

tapenaina foi se pepa faapipii mo le Taiala mo

Fuafuaga a Vaega Maoti o le Tamaoaiga, e

faamalosia atili ai le faatinoga o le aofia o nei

ituaiga luitau i fuafuaga ma faiga faavaem aemaise

atinae, ma ia Iloilo faatasi I tausaga uma i iloiloga

a vaega tumaoti, faapea le mataituina o galuega

faatino i le Taiala mo le Atinae o Samoa.

Taimi/Aso e maea ai le Lipoti faale-tausaga Iuni 2020 Ausia O le ripoti mo lenei tausaga ua toe suia ia Mati

2021 ina ia o gatasi ma suiga a le Strategic

Climate Fund, faapea ai le aafia o galuega faatino

ona o aafiaga mai le faama’i o le misela ma le

koviti 19.

E ta’i lua masina ma tapena le ripoti e galulue

soosoo tauau ai ma isi paaga ma le Matagaluega o

Punaoa Faalenatura ma le Siosiomaga i le ripoti o

suiga o le tau ma atinae faatino aua le tali atu i

Page 57: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

56 | P a g e

aafiaga o suiga o le tau mo le Komiti a le Kapeneta

mo Atinae.

% ole siitia pea o atinae e agai I le puleaina lelei

o faalavelave faafuasei ma auala e faaititia ai

suiga ole Tau.

30% Ausia O lo o siitia pea le pasene o fesoasoani i tausaga

taitasi mo atinae e siitia ai le gafatia o le tali atu i

aafiaga o le suiga o le tau ma faalavelave

faalenatura. Ua atili siitia lenei tulaga ona ua i ai isi

fesoasoani fou ua mafai ona maua e le Malo e

faamalosia ai faiga faavae ma le faatinoina o

atinae mo le gafatia o le tali atu i aafiaga o le suiga

o le tau ma faalavelave faalenatura.

VAEGA 10: Faafoeina o fesoasoani mai falo

Fua o le Faatinoga o Galuega, Taula’a Faatulagaina

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a

F’atulagaina

Tapula’a Fa’atulagaina Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga i le tulaga

alualu i luma o tulaga ausia o Tapulaa

Faatulagaina, e aofia ai ma tulaga e tatau ona

faatino mo le faaleleia atili o galuega faatino

taitasi

Ia faaaogaina uma fesoasoani atofaina mo le

tausaga - pasene o fesoasoani e faaaogaina

85% Le’i Ausia O a’afiaga ole Koviti 19 sa le mafai ona fa’aaoga

tupe maua sa fa’atatau o moe tausaga.

Page 58: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

57 | P a g e

95% o tupe mo poloketi sa mafai ona fa’aaogaina.

100% o tupe mo vaega maoti sa mafai ona

fa’aaogaina.

100% o tupe fesoasoani ile paketi sa mafai ona

faaaogaina (JPAM)

Na o se vaega o tupe fesoasoani ile paketi mo le

Koviti 19 sa mafai ona fa’aaogaina, o lo’o

fa’agasolo galuega fa’atino ile tausaga 2020/2021

0% mo vaega tupe fesoasoani ile paketi mo le

Koviti e fa’atoa fa’aaogaina ia 2020/2021

Pasene o paaga e faaaogaina le sisitema a le

Malo o Samoa

85% 80% ua ausia 1. O paaga autu sa fa’aaogaina sisitema a le

Malo e fa’amatu’uina mai ai tupe

fesoasoani e pei o Malo Niu Sila,

Ausetalia, Faletupe ole Lalolagi, Faletupe

Atinae o Asia, Iuni Europa, lala ole Malo

Aufaatasi, faalapotopotoga ole pasefika,

faapea foi Malo Saina ma Iapani – mo

fesoasoani ole misela ma le Koviti 19.

2. E 36.3 % o tupe fesoasoani tu’uina sa’o ile

paketi pe a fa’atusa ile aofai o tupe

fesoasoani sa maua mai paaga ile tausaga.

E 39.9% (ST15.8m) e si’itia ai le aofa’i o

tupe fesoansoani tuuina sa’o ile paketi ile

Page 59: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

58 | P a g e

tausaga 2020 (ST55.3m) pe a fa’atusatusa

ile tausaga 2019 (ST39.5m)

3. E 22%e siitia ai le aofai o tupe fesoasoani

fa’ameaalofa sa maua ile 2020 (ST152.3m)

pe a faatusatusa ile tausaga 2019

(ST124.7m)

Note: O le aofai o fesoasoani fa’ameaalofa sa

maua ile tausaga 2020, e le o aofai ai tupe

fesoasoani faameaalofa mole tausaga Faaletupe

2021 e ST27.2m sa faapea ona fa’amatu’u mai e

paaga i totonu ole 2020.

Ia faamausaliina le numera o taimi mo fono ma

paaga e soalaupule polokalame o fesoasoani e 4

fono I le tausaga.

4 Ausia 1 fono ma paaga uma faatinoina ia Me 2020

Faatino fonotaga o vaega maoti e aofia ai ma

poloketi sa faatinoina, o lo’o aofia ai paaga

aemaise le taimi ole misela ma le Koviti 19

Fonotaga ma paaga ole JPAM mo fesoasoani ile

paketi

Atagia uma tupe fesoasoani mai fafo ile Tala

Faatatau Autu ole Tupe - Pasene o le aofai atoa o

tupe fesoasoani mai fafo e tuuina i totonu ole

Tala Faatatau Autu ole Tupe.

100% 50% ua ausia 55% ausia

45% le aofai o poloketi o lo’o fa’agasolo e lei

mafai ona iai ni tupe fuafuaina I luga o lel Tala

Faatatau Autu ole Tupe. O nei poloketi sa iai

paleni sa tauave mai I tausaga faaletupe 1819 e

fa’apea ai ma poloketi laiti e I lalo ifo ole ST100,

Page 60: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

59 | P a g e

000 le tau aofai. Sa ave le fa’amuamua I poloketi e

ST100,000 ma sili atu I luga le aofai, ina ia mafai

ona atagia I tala faatatatau o tupe.

Pasene o nonogatupe e faamaonia ua ausia

vaega tupe faameaalofa ia le I lalo ifo ole 35%.

100% Ausia E leai se nonogatupe moomia ma faia ile tausaga

VAEGA 11: Vaega mo auaunaga tau Tulafono

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a Fa’atulagaina

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a

Faatulagaina

Tapula’a Fa’atulagaina Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga i le tulaga alualu i

luma o tulaga ausia o Tapulaa Faatulagaina, e

aofia ai ma tulaga e tatau ona faatino mo le

faaleleia atili o galuega faatino taitasi

Numera o fautuaga fa’aletulafono poo

faiga faavae (e aofia ai suesuega ma ripoti

ma faiga faavae e puleaina ai le Komiti o

Inivesi ma le Komiti o Faiga Faavae o

Taavale a le Malo)

400 fautuaga ae le’i maea

Iuni 2020

Ausia Silia i le 400 fautuaga ma fautuaga aloaia e tuuina atu

e faatatau i tulafono ma faiga faavae o le Komiti o

Faiga Faavae o Taavale a le Malo, le Komiti Faatino o

Tupe Maua a le Atunuu, Komiti o Tauofoga ,

Komiti/Laulau o SOE ma isi galuega fesootai I le

Matagaluega o Tupe (aofia ai iloiloga ma tulaga

faaleonu o lipoti ave I totonu a le Matagaluega o

Tupe).

Numera o tulafono taufaaofi, tulafono ma

fautuaga fa’aletulafono iloiloina ma

tapenaina (aofia ai iloiloga o tulafono mo

20 fautuaga e iloilo i le

tausaga

Ausia Silia i le 20 tulafono na iloiloina ma tapenaina: (i)

Tulafono Faatonutonu o le Pulega o Tupe a le Malo

(Suesueina Faalotoifale o Tusi); Pepa Faaletulafono o

Page 61: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

60 | P a g e

faiga faavae ma le Komiti (Non-Tax

Revenue Project ma le iloiloina o Fautuaga

a le Teutupe 2013 (Treasury Instructions

2013).

Tofiga mo le Kovana Le Tumau (AIIB); (iii) Pepa

Faaletulafono o Tofiga mo le Sui Kovana ma le Ofisa

Tau Tupe (IMF); (vi) Tulafono Taufaaofi o le Faafoega

o Malosiaga; (v) Tusi Taiala (Faatauga a le Malo); (vi)

Tulafono Taufaaofi mo le Teuteuga o le Tulafono o

Tiute o Faailoga Tusi; (vi) Pepa Faaletulafono mo le

Faamaonia o le Maliega mo le Faamalosiau ma le

Puipuiina o Inivesi i le va o Samoa ma OFID; (vii) Pepa

Tofiga ma tulaga o Suesuega (i lalo o le Tulafono o

Pulega o Tupe a le Malo); (viii) Pepa Faaletulafono mo

le pule faasoa ma matafaioi o le Pule Sili (i lalo o le

Tulafono o Pulega o Tupe a le Malo); (ix) Faasilasilaga

o mafuaaga o le totogi faaopoopo (i lalo o le Tulafono

o Pulega o Tupe a le Malo); Faasilasilaga i Leoleo

Aafia, Suesuega ua alagatatau ma le Taofia le Tumau o

le Pule (i lalo o le Tulafono o Pulega o Tupe a le

Malo); (xi) Teuteuga o le Tulafono Faatonutonu o le

Pulega o Tupe a le Malo (Taavale a le Malo); Teuteuga

o Tulafono o le Pulega o Tupe a le Malo (tuufaatasiga

o le NRB/ Komiti Faatino o Tupe Maua a le Atunuu);

(xiii) Tulafono Taufaaofi mo le Ulufale mai o Tagata,

Tusi Taiala o Gaioiga (Suesuega o Faaletonu); (xiv)

Teuteuga o le Tulafono a le Ofisa o Tupe (Vaega K

Mauaina a le Malo); (xvi) Teuteuga o Tulafono a le

Ofisa o Tupe (Tuegatupe ma Lipoti Faaletupe ma

Sueina Faalotoifale o Tusi); (xvii) Tulafono

Page 62: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

61 | P a g e

Faatonutonu o Puipuiga mai Aafiaga o le Tapaa

(Laisene); (xviii) Poloaiga e faatagaina ai le

faamatuuina atu o Tupe Faaopoopo (Nu.2) mo le

FY2019-2020; (xix) Tulafono Taufaaofi o le Tala o Tupe

Faaopoopo (Nu.1) 2019/2020; Tulafono Taufaaofi o

Pulega o Tupe a le Malo (Faaleleia o La la ); (xxi) Pepa

Faaletulafono o lesitala (GCI ma le SCI); (xxii)

Teuteuga o le Tulafono o Pulega o Tupe a le Malo

(Taavale a le Malo) (taavale a le Fofoga a le Palemene

ma isi); (xxiii) Tulafono Taufaaofi o le Tala o Tupe Autu

a le Malo 2020-2021; (xxiv) Poloaiga e faatagaina ai le

faamatuuina atu o Tupe Faatatau Autu mo le FY2020-

2021; Tulafono Taufaaofi mo le Tala Faaopoopo o le

Tupe (nu.3) 2019-2020; Poloaiga e faatagaina ai le

faamatuuina atu o Tupe Faatatau Autu mo le FY2019-

2020.

Numera o fonotaga na auai ma avea ma sui

o le Matagaluega o Tupe/Pule Sili i le

80 fonotaga i le tausaga Ausia Silia i le 80 fonotaga na auai ai. O fonotaga ia e aofia

ai fonotaga a le Komiti o Puipuiga mai Tupe Faaofi mai

Faasolitulafono (Money Laundering Prevention

Taskforce Meetings), Komiti Faapalemene ma

Folasaga Faalauiloa i luma o le Palemene

(Parliamentary Select Committee Meetings and

Briefings), Komiti o Faiga Faavae o Taavale a le Malo

(Vehicle Policy Taskforce Meetings), Komiti o Tupe

Page 63: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

62 | P a g e

Maua a le Atunuu (National Revenue Board Meetings),

Komiti o Tauofoga (Tenders Board Meetings). Faapea

foi fonotaga ma isi ofisa o le Malo, o tagata tauofo mai

poo faakonnekarateina mo galuega tauofo a le Malo,

fonotaga e ala i fesootaiga faaneionapo ma paaga a le

Malo ma isi ofisa i atunuu i fafo (teleconference

meetings with international agencies/partners.

Fonotaga mo le fetuunaiga o aiaiga o maliega poo

konekarate (negotiations), ma isi fonotaga e tele

Numera o fonotaga sa auai ma avea ma sui

o le Pule Sili ma le Matagaluega o Tupe ma

isi teuteeuga I tulafono faatautaia e le

Minisita o Tupe.

8 fonotaga/ faatalatalanoaga

I le faaiuga o Iuni 2020 (mo

le Matagaluega o Tupe ma

isi Matagaluega a le Malo

ma isi ofisa.

Ausia Avea fonotaga/faalapotopotoga ma tapu mulimuli ane

I le tausaga faaletupe (ona o tapu o le misela ma le

koviti19), ma isi fautuaga ma le faatalatalanoaga/

faalauiloa polokalame mo le Matagaluega o Tupe ma

isi matagaluega a le malo pei ona muai faatulagaina i

le afa o le tausaga faaletupe 2019-2020 tatau ona toe

faatulagaina I le tausaga faaletupe 2020-2021. Pei o

toleniga ma faatalatalanoaga/ faalauiloa fonotaga pei

ona toe faaatulagaina ma fetaui mo tulaga ma sili atu I

le 8 fonotaga faapitoa sa faataunuuina pei ona iai: (i)

Iloiloiga mo aoga uma i Upolu mo le One

Government Grant Scheme (Ianuari 2020); (ii)

Iloiloga ma aoga uma i Savaii mo le One Government

Grant Scheme (Ianuari 2020); (iii) Iloiloga mo le

Seuina Faalotoifale o Tusi i luga o le Tulafono

Faatonutonu mo le Pulega o Tupe a le Malo (Sueina

Faalotoifale o Tusi) (Iuni 2020); (iv) Iliiloga/Faalauiloa

Page 64: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

63 | P a g e

mo le Fonotaga a Pule Sili o Matagaluega/Ofisa a le

Malo mo Teuteuga o le Tulafono mo le Pulega o Tupe

a le Malo (Taavale a le Malo) (Novema 2019); (vi)

Iloiloga ma le Matagaluega o le Siosiomaga ma

Punaoa Faalenatura mo le Tulafono Taufaaofi mo le

Faafoega o Malosiaga (Mati 2020); (vii) Faatamilo

iloiloga ma ofisa loia uma mo Teuteuga o le Tulafono

o Tiute o Faailoga Tusi (Setema 2019); Iloiloga

Faapitoa ma le Pulega mo Teuteuga o le Tulafono mo

le Pulega o Tupe a le Malo (Taavale a le Malo)

(Oketopa 2019); Iloiloga ma le Komiti o Faiga Faavae

o Taavale a le Malo mo Teuteuga o le Tulafono mo le

Pulega o Tupe a le Malo (Taavale a le Malo) (Novema

2019).

Numera o konekarate, poloketi, maliega,

MOU’s, maliega nonogatupe ma isi

maliega iloiloina,tapenaina ma kilia mo le

faasainiina.

180 konekarate iloiloina/

tapenaina ma kilia eseina i

le tausaga.

Ausia Silia i le 180 konekarate ma isi maliega sa tusiaina,

iloiloina poo le famaoniaina. O nei fonotaga ma

maliega nei e aofia ai maliega faaletulafono mo

galuega faakonesale (consultancy contracts), galuega

faakamuta (construction contracts), o le tuuina maia o

oloa poo auaunaga talafeagai (contracts for goods

and related services), konekarate mo auaunaga

lautele (contracts for general services), konekarate

mo le faafaigaluegaina o tagata (employment

contracts, maliega mo le faatupeina o se atinae

(funding agreements), maliega mo le nonogatupe

(loan agreements), maliega e faia i lalo o maliega

Page 65: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

64 | P a g e

autu (subsidiary agreement), maliega mo inisiua

(insurance agreements), maliega mo le nofo totogi

(tenancy agreements), konekarate mo auaunaga

(contracts for services), konekarate mo le tuuina mai

o oloa (contracts for provision of goods), maliega mo

le tali malo poo le faatuina o se ofisa mai fafo I totonu

o Samoa (host agreements), maliega e patino ia i

latou e iai o latou agavaa ma faamanuiaga ona o tofiga

faavaomalo (agreements for diplomatic immunities

and privileges), maliega o le faamatuuina atu o tupe i

faalapotopotoga (on-lending agreements), maliega o

le faatinoga o auaunaga (service agreements),

konekaratee mo le faatauina mai o oloa (contracts for

shopping for purchase of goods), maliega faalisi mo

le faatupeina o se atinae (finance lease agreements),

maliega e patino i atinae a le Malo (project

agreements), maliega mo le faamauina e le Malo o se

nonogatupe a se faalapotopotoga (deeds of

guarantee), ma isi lava konekarate ma maliega.

VAEGA 12: Auaunaga mo le mataituina o faatauga o oloa ma auaunaga

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a Faatulagaina

Fua o le Faatinoga o Galuega,

Tapula’a Faatulagaina

Tapula’a Faatulagaina Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga i le tulaga alualu i

luma o tulaga ausia o Tapulaa Faatulagaina, e aofia

Page 66: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

65 | P a g e

ai ma tulaga e tatau ona faatino mo le faaleleia atili o

galuega faatino taitasi

Aso e faaaogaina ai Tusi Taiala fou mo

Fatuaga o oloa ma auaunaga

Totonu o le Tausaga

Faaletupe 2019/20

Ausia O le vasega o tusi tauofo o loo avea ma vaega o le Tusi

Faagaioia mo le Faatauga o Oloa ma Auaunaga

(Procurement Operating Manual) 2020. O lenei aoaoga na

faatinoina ia Novema 2019 (20-22) mo Matagaluega ma

Faalapotopotoga uma a le Malo.

O le vaeag C.4.3 o le Tusi Faagaioia mo le Faatauga o Oloa

ma Auaunaga 2020 o loo faamalamalamaina ai le

faaoagina o Tusi Tauofo ale Malo.

O le vaega C.4.3.2.1 – C.4.3.2.4 ole Tusi Faagaioia mo le

Faatauga o Oloa ma Auaunaga 2020 o loo faamatalian ai

tusi tauofo taitasi e e pei o le tusi mo (i) Oloa, (ii)

Galuega, (iii) Auaunaga Lautele & (iv) Auaunaga

Faakonesale

Aso e tuuina atu ai le Lipoti mo

Fautuaga o oloa ma auaunaga ile

Komiti o Tauofoga mo le pasiaina

Tai Kuata Ausia O lipoti mo kuata taitasi ua maea ona

faamauina/faamaonia e le Komiti o Tauofoga ma faapea

ona tuuina mai Faaiuga Kapeneta (FK) ile maea ia ona

pasiaina

Pasene o o faaiuga o le Komiti o

Tauafoga e tuuina atu I totonu ole lua

aso ile maea ai ole fonotaga.

98% Ausia This has been achieved with most of the decisions by the

Tenders Board being issued the following day or

immediately after the Tenders Board meeting based on

its urgency.

Page 67: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

66 | P a g e

Pasene o konekarate e silia atu ma le

$500,000 e tuuina ile upega o tafailagi

ale Matagaluega o Tupe I totonu ole lua

vaiaso ile maea ai ole sainiina ole

konekarate.

95% Ausia O le tele o faaiuga ale Komiti o Tauofoga o loo tuuina atu

i Mataaluega ma Faalapotopotoga ale Malo e ana

talosaga I totonu ole lua aso ile maea ai ole fonotaga poo

aso lava lea ile maea ai ole fonoatag ona o lona tulaga

faanatinati

Pasene o konekarate e silia atu ma le

$100,000 e tuuina ile upega o tafailagi

ale Matagaluega o Tupe I totonu ole lua

vaiaso ile maea ai ole sainiina ole

konekarate.

95% Ausia O konekarate uma e sili atu ma le vaegatupe fatapulaa

ua maea ona faamaonia e le Kapeneta ma ua faalauiloa

ma faasalalauina ile upega tafailagi ale Matagluega o

Tupe

(https://www.mof.gov.ws/services/procurement/tender-

awards/)

Aso e faatinio ai le aoaoga mo le Auivi

o Maliega mo Faatauga Faifaipea

(Framework Agreement)

Setema 2019 Ausia O le Auivi o Maliega mo Faatauga Faifaipea o loo avea

ma Vaega 6 K.3 ole Tusi Faatonutonu e Pulea Tupe ale

Malo 2020 (Amended Section 6 Part K.3 2020) sa faapea

ona faamaonia ia Aperila 2020.

Ole Vaega C.2.2.7 ole Tusi Faagaioia mo le Faatauga o

Oloa ma Auaunaga 2020 o loo faamatala auiliili ai lea

faiga faavae ma lona faaaogaina.

O lea foi vaega sa aofia ile aoaoga na faatinoina ia

Novema 2019

Iloiloina o Tusi Tauofo ina ia ogatasi ma

suiga ma aafiga e ono tulai mai i

Galuega faaauau Ausia O le iloiloina o Tusi Tauofo ua maea (100%) ma na

faamaonia ia Aperila 2020 o se vaega o le Tusi Faagaioia

mo le Faatauga o Oloa ma Auaunaga 2020.

Page 68: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

67 | P a g e

galuega, oloa ma auaunaga faatauofo

ale Malo.

O nei Tusi Tauofo o ni tusi e mafai ona lauliliuina (living

document) i ona taulaga ole iai o faiga faavae fou mo le

faatauga o oloa ma auaunaga ale Malo.

VAEGA 13: Auaunaga lagolago mo le Poloketi Faakomipiuta mo Tupe a le Malo

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a Faatulagaina

Fua o i Faatinoga o Galuega,

Tapulaa Faatulagaina

Tapula’a Faatulaganina Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga i le tulaga alualu i luma

o tulaga ausia o Tapulaa Faatulagaina, e aofia ai ma

tulaga e tatau ona faatino mo le faaleleia atili o

galuega faatino taitasi

Pasene o tagata o loo faaagaoina le

(Finance One) e faafiafiana i lea

auaunaga.

80% Ausia Faamalieina e na faailoa mai ni faafitauli i le auaunaga, i

se taimi talafeagai. Taimi nei o loo tatamau pea le

auaunaga ini faafitauli e faailoa mai.

Pasene o faafitauli tau le Finance One e

maua fofo ma foia.

100% Ausia E le o iai se aleu i le faafitiga, o loo o tatou aleaga faatasi i

le faamausali o le auaunaga

Numera o polokalame faale-aoaoga

toe faamanatu e faatinoina.

60% Ausia O Aoaoga toe Faamanatu o lo faailo i le numera o vasega

sa faatinoina, ae le o se pasene. Sa faatino nei vasega ia

Aperila 2019, e toa limasefulu ma le lima (55) e sa auai. O

Aoaoga sa faatino o le; Vaega o Tupe Totogi, Vaega o Tupe

Maua, Faamautuina o Meatotino/Aseta a le Malo, Vaega o

Page 69: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

68 | P a g e

le totogi o tagata faigaluega a le Malo ma le Tuufaatasiga

o Lipoti aua faaiuga fai a Matagaluega

Numera o polokalame faale-aoaoga e

faatinoina mo tagata fou uma

24 Ausia E 42 aoaoga sa faatino mo sui fou o loo faaaogaina le

Sistema (Finance One System) mai le Tausaga Faaletupe

19/20

Aso e faamaeaina ai Taiala mo Aoaoga

ma Tusi Taiala.

Iulai 2019 Ausia O loo faaauau pea Polokalame mo Aoaoga, faapea foi le

toe faafou o Taiala o loo lima taitaina ai Aoaoga faale

tausaga

Aso e faatinoina ai le polokalame fou

ole Finance One e le toe faaaogaina ai

pepa (paperless system) mo peimeni

Iulai 2019 Ausia Ua ausia lenei alafua. O tupe totogi ua faasafua I tua I

Faletupe i auala faatekenolosi. Ua faaitiitia ai le faaogaina

o api lisiti ma api siaki faapea le vave ona maua o le tupe.

O se vaaiga alofa foi a le Malo I le sioasiomaga.

VAEGA 14: Faiga Faavae mo le Malosiaga

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a Fa’atulagaina

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a

Fa’atulagaina

Tapula’a Fa’atulagaina Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga i le tulaga

alualu i luma o tulaga ausia o Tapulaa

Faatulagaina, e aofia ai ma tulaga e

tatau ona faatino mo le faaleleia atili o

galuega faatino taitasi

Page 70: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

69 | P a g e

Numera o iloiloga ma le suiga o le tau ole

penisini e faalauiloaina ma tuuina atu i le

tausaga atoa.

12 Ausia Faalauiloaina o le tau o le suauu i masina

taitasi i le Aso 1 o le masina.

Numera o asiasiga faalilolilo tai masina i pamu

penisini e mataituina le suiga o le tau o le suauu

i masina taitasi.

12 Ausia E faatautaia i masina taitasi asiasiga

faalilolilo ina ia mautinoa le suia o le tau o

le suauu i le taimi e tatau ai ma mautinoa o

loo usitaia tulaga faatonuina mo le Soifua

Maloloina, Saogalemu, Puipuia ma le

Siosiomaga(SSPS)

Numera o asiasiga i pamu penisini e mataituina

ai le mulimulitaia o Tulaga moomia mo le

faatautaia o pamu penisini i le taiala mo le Soifua

Maloloina, saogalemu, Puipuiga ma le

siosiomaga mo le faafouina o Laisene e

faatautaia ai se pamu penisini.

2 Ausia E faatautaia asiasiga mo le toe faafouina o

laisene mo le faatauina o le suauu i amataga

o le tausaga ina ia mautinoa le ausia o

tulaga faatonuina i totonu o le SSPS.

Numera o Laisene mo Pamu Penisini e faafouina

i le tausaga.

27 80% ua ausia E 26 pamu penisini na faafou laisene ae tasi

na

Numera o talosaga tau malosiaga e taliaina e le

Komiti mo Malosiaga mo le faatonutonuina o

mataupu tau Malosiaga i Samoa (NECC).

5 30% ua ausia E manaomia le toe iloiloina ona o loo ua

faatauofoina e le EPC talosaga tau

malosiaga faafouina mo le gaosia o le

Eletise ma e le o tuuina sao mai le le Komiti

mo Mataupu tau Malosiaga. E ripoti mai le

Page 71: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

70 | P a g e

EPC I le Komiti mo Mataupu tau Malosiaga I

le faagasologa o le tauofoga ma le iloiloga.

Numera o poloketi (projects) tau le malosiaga

(Malosiaga faafouina, faaaoga tatau o Malosiaga,

malosiaga tau suauu, ma isi) e fuafuaina ma

faatinoina.

3 80% ua ausia E tatau ona toe iloiloina lenei faailoilo ona o

loo i ai nisi o poloketi ua amata ona faaiuiu.

Pasene e siitia ai le saofaga ale Malosi

Faafouina.

5% 80% ua ausia Talu ai o se tasi o luitau o le aoina o

faamatalaga, ua le mafai ai ona iloa le

pasene o le Malosiaga Faafouina seia maea

ona iloiloina faamatalaga ua aoina mai mo

le tausaga 2017-2019. O loo I ai le

faamoemoe e maea ona tapena lea ripoti ae

lei maea Tesema 2020.

Numera o Polokalame Faalauiloa tau Malosiaga i

Samoa e faatinoina mo Upolu ma Savaii

2 50% ua ausia Ua toe tolopoina polokalame faalauiloa ona

o le Poloaiga o Faalavelave Tutupu

Faafuasei i le faama’i o le Misela ma le

Koviti 19

Numera o aoaoga tau i le saogalemu e faatautaia

a ;e Komiti o Mataupu Tau Pamu Penisini mo le

au fai pamu penisini ina ia tausisia ai aiaiga mo

le saogalemu (1 mo Upolu ma le 1 mo Savaii)

2 50% ua ausia E tasi le aoaoga sa faatautaia but o le isi o

loo ua tolopoina seia faaleaogaina le

Poloaiga o Faalavelave Tutupu Faafuasei ma

o loo fuafua e faia I se taimi o le Tausaga

Faaletupe 20-21.

Page 72: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

71 | P a g e

Numera po o le aofaiga o asiasiga i faleoloa ma

le mataituina o le tausisia o le Malosiaga

Faasaoina mo oloa e faaaogaina le Eletise ina ia

ogatasi ma le Tulafono o le Malosiaga Faasaoina

2017

12 80% ua ausia E le’i faataunuuina nisi o asiasiga faaliloilo

ona o le usitaia o le Poloaiga o Faalavelave

Faafuasei.

Aofaiga o oloa e faasaoina ai le malosiaga ma o

lo o tausisia le Tulafono ua resitaraina i le

tausaga

150 Ausia O loo faaauau pea le resitaraina o oloa ma o

loo tele lava oloa fou o loo auina mai ma

resitara.

VAEGA 15: Vaega Maoti Tau Tupe ma le Puleaina Lelei o Tupe a le Malo

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a Fa’atulagaina

Fua o le Faatinoga o Galuega, Tapula’a

Faatulagaina

Tapula’a Faatulagaina Faailoilo Faamatalaga a le Faauluuluga i le tulaga

alualu i luma o tulaga ausia o Tapulaa

Faatulagaina, e aofia ai ma tulaga e

tatau ona faatino mo le faaleleia atili o

galuega faatino taitasi

Faatinoina le iloiloga faa-le-tausaga a le vaega

Maoti tau Tamaoaiga

November 2019 E le’i ausia Sa leai se iloiloga na faatautaia mo le

Tausag Fa’aletupe 2018/19 ona o le to'alaiti

o le aufaigaluega faapea ma le fa’atoa

amata o le Ta’ita’i fou. O le vaitaimi foi lea

na tupu ai le faamai pipisi o le misela ma sa

aafia ai foi fuafuaga a le vaega ona o sa o le

SOE (SOE Restrictions)

Page 73: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

72 | P a g e

Faatinoina o taiala tau Pulega lelei o tupe (Sini

Autu 1: Taiala mo le Vaega Maoti tau Tamaoaiga)

– Pasene o taiala faatino/ausia

15% Ausia O lo’o tuufatasia se Fuafuaga ina ia mata’itu

ai le Pulea lelea o Tupe e afua mai ise ripot

na faia ia ua ma’ea se misiona a le PFTAC i

le amataga o le 2020 a o lei tapunia le tuaoi.

Sa faia Fa'atalatalanoaga mo le Sini Muamua

(Goal 1) o le Fuafuaga mo le Vaega Maoti

Tau Tupe (FSP) ma ofisa/pisinisi o lo’o i lalo

o lenei Vaega Maoti (Sector Stakeholders).

E ui lava ina tuai ona fausia le FSP, ae peitai

e le’I taofia ai le faatinoina pea o galuega a

sui o loo aofia i le faamautinoaina o le lelei

o le tamaoaiga ina ia ausia ai Taunuuga

Moomia e Fitu o lo’o fuafuaina mo lenei Sini

(Goal). Mai faatinoga e 44 ua faailoa mai i le

asō , e 9 ua faatinoina ile taimi nei. O nei

vaega e aofia ai le;

Faatinoina o taiala o lo o i lalo o le Sini Autu 2 & 3

o le taiala mo le Vaega Maoti tau Tamaoaiga –

pasene o taiala faatino/ausia

20% Ausia E pei o le Sini Muamua, na faatinoina fo’I

faatalatalanoaga ma ofisa uma e pei o le

Faletupe Tuototnu o Samoa (CBS) ma isi o

loo patino iai galuega ma faiga faavae mo le

Sini 2 ma le 3 o le Fuafuaga mo leVaega

Maoti Tau Tupe (Finance Sector Plan). E

moni e le’I mautu lelei lenei Fuafuaga ae

peitati o nisi o galuega sa fuafuaina na

mafai ona faatinoina ona o le aoga o nei

galuega i le tali atu I aafiaga o le Tamaoiaga

Page 74: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

73 | P a g e

I le Koviti19. I le 37 o galuega fuafuaina, e 8

galuega o lea ua amata fa’atinoina ma o nei

vaega e aofia ai le;

(1) iloiloga masani o faiga faʻavae tau tupe

(monetary policy) ma mataitu lelei le faiga

faʻavae o fesuiaiga o tupe (exchange rate

policy); (2) Faamalosia galuega e fuafuaina

ai galuega faamalosia mo le tamaoaiga

(Forecasting Models); (3) Faatonutonu ma

pulea lelei vaega e fua iai tupe

(management and forecasting financial

systeme liquidity); (4) faʻamalosia le usitaia

e faletupe o faʻatonuga lelei (prudential

guidelines); (5) Faatino AML Standards; (6)

toe Iloilo tulafono ina ia iai le vaaia o vaega

e le’o ni Faletupe (review legislative

framework to include non-banks

supervisory); (7.) Faamalosia le galulue

faatasi ma unaia le Financial Inclusion &

Financial literacy; (8) faʻatautaia o

suʻesuʻega i avanoa fesoasoani tau tupe mo

Micro, Small and Medium Eenterprises

(MSME) ma siitia ai se iloa I vaega uma tau

MSME

Page 75: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

74 | P a g e

Faamautuina o galuega mo le JPAM 90% 50% ua maea E 14 galuega faatino sa fuafua e ausia i lalo

ole JPAM i le faaiuga o Iuni 2020. Na’o le 10

galuega na mae’a ona faatino i totonu o le

piriota faatulagaina ae o lo’o faaauau pea

faatinoga o galuega o totoe ai.

Sa faamauina e tatou pa’aga mai fafo

a’afiaga o le Misela (Oketopa-Tesema) ma

le Koviti-19 (Mati-e oo mai i le asō ) i le

faatinoga o galuega e 4 o lo’o totoe ma

malilie ai e faamatu’u mai tupe fesoasoani

ma le aiaiga i le Malo e faatino ma faama’ea

galuega totoe i le faaiuga o Tesema 2020.

Page 76: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

75 | P a g e

VAEGA E: MATAFAIOI FAATINO

FAATULAFONOINA MO LE MALO O

SAMOA

1. AOTELEGA I TULAGA O TUPE A LE MALO

O le Fuafuaga mo Tupe a le Malo FY2019/20 ua tusia ai le naunauta’iga a le Malo i le ausiaina o

tulaga fuafuaina tau tupe ma fa’ailoilo o lo o i lalo:

FAAILOILO I FUAFUAGA MO TUPE A LE

MALO

TULAGA I TUPE A LE

MALO

TF1819

TULAGA I TUPE A LE

MALO TF1920

Tupe Faaalu mo Galuega faatino 35%-

38% o le Tamaoaiga

25.8% 28.8%

Nonogatupe a le Malo – lalo ifo o le 50% o

le Tamaoaiga

47.7% 46.8%

Totogi o Tagata Faigaluega faatusatusa i

le aofaiga o tupe faaaluina i le va o le 40%

- 45%

40.0% 41.9%

Paleni o le Faasiliga o Tupe Faaalu i Tupe

Maua ia le sili atu ma le -3.5% o le

Tamaoaiga

2.7% 6.2%

Siitia lelei o le aoina o Tupe Maua $707.3m $794.8m

Faatupulaia o le Tamaoaiga 3.5% -3.5%

Page 77: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

76 | P a g e

2. LIPOTI MO AITALAFU A LE MALO

O le Vaega lea ua tu'uina atu ai se auiliiliga o aitalafu a le Malo ma le fa’atinoga o le fuafuaga

o nonō ga tupe e pei ona atagia i lalo o le fuaiupu 86B(4) o le Tū la fono o le Pulega o Tupe a le

Malo 2001. O le ripoti lona lima lea o le auiliiliga o nonō ga tupe mo le tausaga faaletupe 30

Iuni 2020.

SINI AUTU O LE PULEAINA O AITALAFU

“Ia mautinoa e fa’amalieina uma manaoga tau tupe i so’o se taimi fa’atulagaina, ma ia

mautinoa nonōgatupe e fa’amatu’uina atu i se tau maualalo i totonu o se taimi fa’atulagaina, e

ono le ‘alofia ai ni a’afiaga e tula’i mai”, Tulafono o le Pulega o Tupe a le Malo 2001 (teuteuga

numera 9).

TAIALA MO LE PULEA LELEI O AITALAFU A LE MALO (MTDS) 2016-2020

Sa fa’amaonia e le Kapeneta le Ta’iala mo le Pulea Lelei o Aitalafu ale Malo 2016-2020, o lo’o

taula’i ia ausia le sini autu o le puleaina o aitalafu a le Malo, e ala i le fa’amautinoaina o

fuafuaga alualu mamao ma fa’atinoga mo le fa’afoega o nonōgātupe, ina ia pulea lelei ma

mata’ituina tau aofa’i ma a’afiaga o lo’o aofia i totonu o ‘aitalafu a le Malo. O lenei Fuafuaga o

lo’o o gatasi ma le ta’iala mo le puleaina o tupe i lalo o le Fuaiupu 15 o le Tulafono mo le

Pulega o Tupe a le Malo 2001.

ILOILOGA FA’ALE TAUSAGA O LE FUAFUAGA MO PULEGA O NONŌGĀTUPE MO LE

TAUSAGA 2019-2020

O lo’o atagia mai i le iloiloga fa’alet ausaga o le Ta’iala mo le Pulea Lelei o ‘Aitalafu a le Malo

le alualu i luma o le ausia o le sini autu o le puleaina o aitalafu pei ona tu’uina atu i totonu o le

Page 78: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

77 | P a g e

Pusa 5.1. Ua fa’amauina ai fo’i ma fautuaga autu e fesoasoani i le matagaluega ma le Malo e

fo’ia ai lu’itau ma fa’afitauli i le puleaina o le aitalafu a le Malo.

Fuafuaga Alualu Mamao mo Nonōgātupe

Faia na’o nonōgātupe tului totogi māmā: O le lona lima lenei o tausaga talu ona fa’aaogaina

ta’iala mo le pulea lelei o aitalafu a le Malo, ma o lo’o fa’aauau ai pea ona ave le fa’amuamua

i nonōgātupe tului māmā e nonō mai i fa’alapotopotoga tetele mai fafo, ma le tu’uina atu o

Feagaiga Tupe (Treasury Bonds) e fa’atupe ai mana’oga mo le tausaga. E leai ni nonōgātupe

fou ma ni feagaiga tupe ale Malo sa faia i totonu o le tausaga fa’aletupe lenei e pei ona sa

fuafuaina, ona o le tulaga ma’ale’ale o lo’o iai pea aitalafu tu’ufa’atasi a Samoa, ma sa gafatia

lava i tupe maua mai i le lotoifale ona fa’atupeina ana fuafuaga tautupe o le tausaga fa’aletupe.

Fa’atinoga ma le Fa’afoeina o Nonōgātupe

Mata’ituina ma Ripoti: Ua fa’aopoopo i se vaega o le ripoti le aofa’i o nonōgātupe a

fa’alapotopotoga tumaoti a le Malo, e le’o iai se fa’amaoniga a le Malo (Non-Government

guarantees), ma o le puletini o Iuni 2020 lea na amataina ai le ripotiina o lea vaega fa’aopoopo.

Sa fa’aauau pea ona fa’asoa atu lomiga o le puletini o le aitalafu a le Malo olo’o tapenaina i

kuata ta’itasi i luga o upega tafa’ilagi a le Matagaluega, fa’atasi ai ma le lipoti fa’ale tausaga a

le Faletupe o le Lalolagi, (Debtor Reporting System -DRS), e pei ona fa’agataina ia Mati i

tausaga ta’itasi. O le sisitema fou o lo’o fa’atautaia e le Failautusi o Malo o le Taupulega

(Commonwealth Secretariat) o le ‘Meridian system’ lea sa faalauiloa i le amataga o le tausaga

2019 sa iai nisi suiga lelei ma maualuga atu e fa’aleleia ai nisi vaega ole galuega fesoasoani i

le puleaina ma le mata’ituina o nonōgātupe, e aofia ai le fa’amaumauina o fa’amaoniga o

nonōgātupe (guarantees) ma nonōgātupe toe nonō atu e le Malo (on-lending). Sa fa’aauau pea

le fa’aaogaina e le Matagaluega o le sisitema o lo’o iai ile taimi nei ole Commonwealth

Secretariat Debt Recording and Management system (CS-DRMS) se’ia oo lava i le taimi o lo’o

fuafuaina e suia i na’o le Meridian sisitema ma le toe fa’aogaina ai le CS-DRMS.

Mata’ituina ma le puleaina o a’afiaga o aulatafu lē fuafuaina (contingent liabilities): Sa amata

tapenaina e le Matagaluega fa’amaumauga ma le tu’ufa’atasia o nonōgātupe a

fa’alapotopotoga tumaoti e le’o iai se fa’amaoniga a le Malo ina ia mata’ituina ai ni a’afiaga o

Page 79: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

78 | P a g e

nei nonōgātupe. Sa fa’atino foi fa’atalanoaga e toe iloilo ai le faigafa’avae o tupe toe nonō atu

i fa’alapotopotoga i le fa’ai’uga o le tausaga fa’aletupe, e fa’atapena ai le Pepa mo le

fa’amaoniga a le Kapeneta i lea faigafa’avae i le masina o Oketopa 2020. Sa amata fa’asolo foi

iloiloga o le pepa ta’iala mo le fa’amatu’u atu ole fa’amalumaluga a le Malo mo nonōgātupe,

ma o le a fa’amautu ai se faiga fa’avae mo fa’amaoniga o nonōgātupe a le Malo. O nei galuega

o lo’o galulue fa’atasi ai ma le Matagaluega o Faalapotoptogoa a le Malo.

Si’itia le puleaina o Tupe: Na fa’aauau pea le fa’atinoina o fonotaga a le komiti o tupe (cash

management committee) a le Matagaluega, e iloilo ma mata’itū paleni o tupe ma le tulaga

alualu i luma o lo’o iai i le tausaga. Na fa’ailoa foi i le pulega a le Matagaluega paleni o tupe i

aso ta’itasi mo le silafia, fa’apea fa’ai’uga fai. O tala fa’atatau o tupe fa’ameaalofa mai fafo ma

tupe totogi o nonōgātupe o lo’o tu’uina atu i le Faletupe Tutotonu o Samoa e fesoasoani ai i le

fa’agasologa o tinoitupe maua fa’apea ai ma le puleaina o tupe fa’aagaga.

Fesoasoani fa’amāmāavega mo le totogiina o Nonōgātupe: Ua fa’amaonia ma fa’atino foi e

atunu’u e malolosi o latou tamāoāiga (G20) se fa’amāmāavega i tupe totogi o nonōgātupe mo

na’o se vaitaimi, po’o le toe tolopōina lea o le totogiina o nonōgātupe mai ia Me 2020 – Tesema

2020, e fesoasoani ai i le tele o atunu’u ona o a’afiaga o le tamāoāiga i le fa’ama’i KOVITI 19,

aemaise i tulaga o le fa’asoasoaina o tupe a le Malo. Ua mafai foi ona agava’a ai Samoa i lea

polokalame, ma ua fuafua e fa’atino i le tausaga faletupe 20/21 mo tupe totogi o nonōgātupe

o lo’o agava’a i lalo ole polokalame.

Unaia ma Si’itia Agava’a: E ui i le a’afia ai o Samoa i le fa’amai o le Misela i le 2019 aemaise o

le fa’amai o le Koviti-19, sa mafai pea ona fa’atino nisi o a’oa’oga e fa’alautele ai tomai ma

agava’a o le aufaigaluega ma auai atu ai i se a’oa’oga mo nisi o suiga i taiala ma faigafa’avae

o loo limata’ita’i ai le fa’atinoga o nonōgātupe a atunu’u e maualalo o latou tamāoāiga, faapea

fo’i fonotaga ale Faletupe o le lalolagi ,Faletupe o Asia ma le Fa’alapotopotoga o Tupe a le

lalolagi . O iloiloga ma le ripoti sa faia ele konesale faufautua sa galulue i se polokalame

fesoasoani a le Faletupe o le Lalolagi, o lo’o fautuaina ai le toe fa’atulagaina o matāfaioi

aemaise o le Vaega patino i le Mata’ituina lelei o tulaga tau Nonōgātupe a le Malo (Debt

Management Unit) ina ia avea ma vaega ma’oti i lalo o le Matagaluega o Tupe (Debt

Management Division) ma o lo’o tumau pea i fuafuaaga fa’ataatia a le Matagaluega.

Page 80: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

79 | P a g e

Lu’itau:

Fa’afitauli i le Fesuia’iga o Tupe: O le a’afiaga o tupe mai fafo o lo’o tumau pea ma lu’itau

maualuga ona o le 99.2% o nonōgātupe a le Malo olo’o fa’atulaga mai i tupe mai fafo. Sa pa’ū

le Talā Samoa pe a fa’atusatusa i le tupe Iapani (JPY) , o le talā Amerika (USD) ma le talā Europa

(EUR), ae na maualuga atu i lo le tupe Saina (CNY) ae tumau pea le SDR pe’a fa’atusatusa Iuni

2020 ia Iuni 2019; USD – 1.8%, CNY 1.1%, JPY – 1.8%, EUR – 0.6%.

Fua fa’atatau fa’atulagaina e le’i ausia: E le’i mafai ona ‘ausiaina nisi o fua fa’atatau o le

puleaina o a’afiaga o tupe toe totogi, a’afiaga o tupe mai fafo ma tau o nonōgātupe a le Malo.

Mo fa’ailoilo o tau ma a’afiaga o le fesuia’iga o aiaiga o nonōgātupe (refinancing risk),

o le umi fa’atulagaina e ono toe iai ni fesuia’iga e 13 tausaga, ae na’o le 10 tausaga na

ausia. E 6.9% le aofa’i o nonōgātupe o le a totogi i totonu o le tasi tausaga i luma atu

(20/21) pe’a fa’atusatusa i le tapula’a fa’atulagaina o le 5%. O le lē ausiaina o nei

tapula’a ona o nisi o vaega nei. E tolu nonōgātupe mai i le Faletupe ole Lalolagi (IDA)

o lo’o fuafuaina e amatalia le totogiina o tupe autu i le tausaga fa’aletupe 20/21 ma o le

tausaga fa’aletupe fo’i lea e totogiina ai le tupe autu atoa ma fa’amae’aina ai le feagaiga

tupe i le SLAC (SLAC Treasury bond). O le tau aofa’i o le totogi o tului (average interest

rate) mo nonōgātupe a le Malo e 1.46% ma o lo’o maualuga atu o le tapula’a

fa’atulagaina e ≤1.4%.

Mo a’afiaga o fesuia’iga o tupe mai fafo, e 99.2% le aofa’i o nonōgātupe a le Malo e fai

mai atunu’u i fafo ma o lo’o maualuga atu i lo le tapula’a fa’atulagaina e <98%. Ua mafua

lea tulaga ona o le fa’aitiitia lea o ‘aitalafu i totonu lava o le atunu’u ina ua mae’a ona

totogiina o le tasi o nonōgātupe i totonu o lea tausaga fa’aletupe ae olo’o si’itia ai pea

tupe fa’asoasoa (disbursements) mai nonōgātupe mai faletupe i fafo mo le fa’atupeina

lea o atina’e tetele a le Malo i totonu o le tausaga.

E utiuti auala mo nonōgātupe totogi māmā, fa’atasi ai ma le ma’ale’ale o tulaga o aitalafu mai

fafo. O lo’o iai pea i se tulaga maualuga ma le ma’ale’ale (high risk of debt distress) le

fa’atulagana o lo’o iai nonōgātupe a le Malo mo le taimi nei, e pei ona fa’amaonia mai ai ile lē

ausiaina o nisi o fua fa’atatau o nonōgātupe a le Malo pe a fa’atusatusa i le tamāoāiga (debt to

Page 81: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

80 | P a g e

GDP ratio) fa’apea ai ma fua fa’atatau o nonōgātupe a le Malo pe’ā fa’atusatusa i oloa auina atu

i fafo (debt to export ratio). E mafua lea tulaga ona o iloiloga o nonōgātupe, e aofia ai le

iloiloina o le iai o le avanoa e ono a’afia ai le atunu’u i ni fa’alavelave fa’a le natura, o aafiaga

ole tamaoaiga ona ole Koviti 19, fa’apea ai le telē o le avanoa e ono a’afia ai mai aitalafu ma

fa’amaoniga o nonōgātupe ua tu’uina atu mo fa’alapotopotoga a le Malo (contingent

liabilities). E mo’omia ai le fuafuaina lelei o ni ta’iala ina ia folasia ai fuafuaga tau tupe aua

fa’alavelave e ono tutupu i le lumanai e le’i fuafuaina, ae e ono a’afia ai le tulaga fa’atatau o

tupe maua ma tupe totogi a le Malo. O fa’alapotopotoga ma faletupe Fa’ava o malo o lo’o

fesoasoani mai pea i nonōgātupe e ala mai i le nonōgātupe e māmā tului ae o feagaiga tupe

(Treasury bonds) e maualuga tului ma taugata fo’i.

Fa’aauau Agavaa Mo’omia: E fa’atupulaia matāfaioi ma tiute i le puleaina o aitalafu, ma o lo’o

fa’aauau pea ona feagai le Matagaluega ma lu’itau i le tulaga tau tomai fa’apitoa aua le

mata’ituina ma le puleaina lelei o nonōgātupe a le Malo. O le tausaga fa’aletupe nei sa feagai

ai ma lu’itau fa’aopopo fa’atatau i le fa’atapula’a ole aufaigaluega ma a’oa’oga fa’alautele ai le

tomai ona o a’afiaga o fa’amai o le misela ma le Koviti-19. E mo’omia pea le si’itia o le tomai

ole aufaigaluega ona ole fa’atupulaia o nisi o itūāiga nonōgātupe ma fuafuaga e ono a’afia ai

le Malo (contingent liabilities) e pei o le maitauina fo’i o aitalafu a fa’alapotopotoga tuma’oti

ale Malo, o nonōgātupe mai i faiga fa’apa’aga a le Malo ma vaega tuma’oti (PPP), o le faia lea

o iloiloga o tulaga o aitalafu ale Malo (DSA), fa’agalueina ole Meridian sisitema, ole fausiaina

o nisi Fuafuaga ma Tapula’a Fa’atulagaina mo Nonōgātupe i le lumanai fa’apea ai ma faiga

fa’avae o nonōgātupe talafeagai.

Fautuaga

Ia fa’atumauina pea le talafeagai o fa’ailoilo ma fua fa’atatau mo le mata’ituina o le

ta’iala mo le pulea lelei o ‘aitalafu ale Malo o lo’o iai nei. O le isi ta’iala fou mo le pulea

lelei o Aitalafu a le Malo ile isi 5 tausaga o lumanai, ia iloilo ma toe fetu’unai fa’ailoilo

ma fua fa’atatau talafeagai mo le mata’ituina o a’afiaga o nonōgātupe o lo’o fa’amaonia

e le Malo ma nonōgātupe e toe nonō atu e le Malo, o le mata’ituina o tului ma tau totogi

mo nonōgātupe, ma le toe iloiloina lea o nisi auala fa’aopoopo e mafai ona fa’atupeina

Page 82: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

81 | P a g e

ai atina’e tetele a le Malo e pei o polokalame o feagaiga tupe (Government T-bills ma

Government T-bonds).

Toe iloilo ma fa’afou ta’iala mo le faia lea o nonōgātupe fou ma le tu’uina atu o le

maliega a le Malo e fa’amaonia ai se nonōgātupe (updated procedures and guidelines

for contracting new loans and issuance of Government guarantees), ina ia fa’ailoa

manino ai le sao ma le pitolā’au a le Matagaluega mo Faalapotopotoga a le Malo i lona

fa’agasologa.

Ia fausia se faiga fa’avae mo fa’amaoniga o nonōgātupe a le Malo (Government

guarantees Policy)

Fa’amaeaina ma fa’amautu le faiga fa’avae mo nonōgātupe toe nonō atu (On-lending

Policy) ma tu’uina atu i le Kapeneta mo le pasiaina i totonu ole tausaga faaletupe 20/21.

Fa’atinoina loa fautuaga na tu’uina mai e le lipoti ma le iloiloga a le TA mo nonōgātupe,

ina ia fesoasoani ile Matagaluega ile mata’ituina o ‘aitalafu ale Malo, ona o lo’o

fa’atupulaia tiute tau’ave o le puleaina o nonōgātupe a le Malo fa’apea ai ma le fuafuaga

mo le fa’alaua’iteleina o tomai fa’apitoa e fa’atino ai galuega.

Ina ia fa’alauteleina matāfaioi o le puleaina ma le mata’ituina o nonōgātupe i ‘aitalafu

uma a fa’alapotopotoga a le Malo, fa’apea ai ma fetu’una’iga i le va o faiga pa’aga a le

Malo ma vaega tuma’oti.

Ia tapenaina se tusi fa’atonutonu mo le mata’ituina lea o le fa’atinoga o galuega o le

puleaina o nonōgātupe ina ia fesoasoani ai e tu’uitiitia aafiaga e ono a’afia ai le

fa’agaoioiga o galuega.

Pusa9: Fua Faatatau ma Tapula’a Ausia

A’afiaga Fua Fa’atatau Tapula’a Tulaga

Ausia

Tulaga

Ausia

Tulaga

Ausia

Fa’amatalaga

(Fa’aletausaga) 1718 1819 1920

Page 83: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

82 | P a g e

Puleaina o

Tau

Fa’aaogaina pasene

o tupe fa’asili

(weighted average)

≤1.4% 1.58% 1.54% 1.46% Fa’aitiitia le pasene

pe’a fa’atusa i le

tausaga fa’aletupe

18/19 ae o lo’o

fa’atumauina pea i

luga atu o le tapula’a

fa’atulagaina.

Aofa’i o nonō ga tupe

fou fa’amaonia i lalo

ifo o le tau aofa’i

fa’autulagaina.

0 0 0 0 Leai ni nonō ga tupe

fou na faia i le

tausaga fa’aletupe

19/20

Aofa’i o nonō ga tupe

fou fa’amaonia e

aunoa ma le tausisia

o ta’iala ma faiga

fa’avae.

0 0 0 0

A’afiaga o le

Tala mai fafo

Pasene o Fesuia’iga

o tupe mo

nonō ga tupe i totonu

o le aofa’i o

nonō ga tupe a le

Malo.

≤98% 98.20% 98.60% 99.20% Na fa’aitiitia le

pasene o

nonō ga tupe

fa’alotoifale i le 50%

pe fa’atusa atu i le

tausaga faaletupe

18/19, ae si’itia ai le

vaega (%) o

nonō ga tupe i atunu’u

i fafo.

Pasene o fesuia’iga

o tupe mo

nonō ga tupe I se

taimi pu’upu’u I

totonu o le aofa’iga

o tupe fa’aagaga mo

fefa’ataua’iga.

<15% 15.30% 13.20% 11.60% Na siitia tupe

fa’aagaga mo

fefa’atauaiga i le

24% (SAT$110m) pe

a faatusa i le tausaga

faaletupe 18/19.

Page 84: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

83 | P a g e

A’afiaga o

Tupe Toe

totogi

Pasene o

nonō ga tupe a le

Malo fa’amae’aina

ona totogi i totonu o

le tausaga e tasi.

<5% 5.80% 6.40% 6.90% 1. Siitia o vaega

moomia mo le

totogiina o

nonō ga tupe i le

tausaga faaletupe

20/21 e mafua mai i

le

amatalia ona

totogiina o tupe autu

a nonō ga tupe e tolu

mai i le IDA ma le

fa’amae’aina ai le

feagaiga tupe a le

SLAC

2. Fa’aauau le tupe e

fa’amatu’u mai

(disbursement) o

nonō ga tupe

Aofa’iga o le ATR >13 tausaga 10 tausaga 10 tausaga 10 tausaga

A’afiaga o

Tupe Fa’asili

Pasene o

nonō ga tupe i totonu

o le aotelega o

pasene o tupe

fa’asili (interest

rates)

<2% 0% 0% 0% E leai ni nonō ga tupe

e nono mai aiaiga e

mafai ona fesuia’i tau

o tului (variable

interest rates)

A’afiaga o

Tupe

Totogiina

mai

Pasene o

Fa’amaoniaga o

Nonō ga tupe % i

totonu o le aotelega

o le tamao’aiga

(GDP)

≤10% 7% 7% 7% Fa’aauau le tupe e

fa’amatu’u atu o le

faamaoniga o le

nonō ga tupe a le SAL

Page 85: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

84 | P a g e

Aofa’iga o maliega

tu’uina atu e aunoa

ma le tausisia o

ta’iala ma faiga

fa’avae.

0 0 0 0 E leai ni faamaoniga

o nonō ga tupe na

faamatu'u atu i le

tausaga faaletupe

NONŌGĀTUPE A LE MALO:

O le aofa’i o nonōgātupe a le Malo ile fa’ai’uga o Iuni 2020 e tusa lea ma le SAT$1.01 piliona,

o le 99.2% (SAT$1.00 piliona) o ia nonōgātupe e nonō mai i pa’aga i atunu’u i fafo ma le 0.8%

(SAT$ 0.01 piliona) e faia mai lava i totonu o Samoa nei. E 4.4% na fa’aitiitia ai le aofa’iga o

nonōgātupe a le Malo ile tausaga faaletupe 2019/20 pea fa’atusatusa ia Iuni 2019 (SAT $1.06

piliona). O le 99.98% o le aofa’i o nonōgātupe a le Malo mo nonōgātupe ae o le 0.02% o

Fegaiga Tupe (Government Bonds).

Na fa’amauina ole 46.8% o nonōgātupe a le Malo pe a fa’atusa ile tamāoāiga ia Iuni 2020 e ua

fa’ailoa mai ai le fa’aitiitia pe a faatusa atu ile 47.6% sa fa’amauina ia Iuni 2019.

Ata 4: Pasene O Nonōgātupe vaevaeina I Faletupe 30 Iuni 2020

O le vaevaeina o pa’aga olo’o nonō mai ai tupe a le Malo i le fa’ai’uga o Iuni 2020 e fa’apea:

EXIM Bank o PRC (37%), Faletupe o le Lalolagi (29%), Faletupe o Atina’e o Asia (22%) – o

pa’aga ‘autu ia o lo’o nono mai ai le Malo, fa’apea le Malo o Iapani: 9%, OPEC: 2%, UTOS :

1%, ma isi e i lalo ifo o le 1% (EIB 0.32%, IFAD 0.30%, SLAC 0.02%). O lo’o fa’ailo mai le

fa’aitiitia o pasene o nonogatupe ile EXIM Bank of PRC (39% ile 37%) ae siitia le pasene ole

Faletupe ole lalolagi (26% ile 29%) pe’a fa’atusatusa i fa’amaumauga o Iuni 2019.

Page 86: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

85 | P a g e

Ata 5: Pasene o Nonōgātupe vaevaeina i Tupe mai Fafo (%) 30 Iuni 2020

O le fa’atulagaina o tupe ‘ese’ese olo’o nonō mai ai nonōgātupe i le fa’ai’uga o Iuni 2020 olo’o

atagia mai ai o le SDR (50%) ma le CNY (37%) o tupe ‘autu ia olo’o vaevae iai le aofa’iga atoa

o le nonōgātupe a le Malo. O le 99.2% o le aofa’iga o nonōgātupe a le Malo olo’o fa’amauina i

tupe mai i atunu’u i fafo ae 0.8% olo’o fa’amauina i le Tala Samoa.

Pusa 9: Tu’utu’uga o Nonōgātupe a le Malo

O tu’utu’uga o Nonōgātupe a le Malo o lo’o mafuli lea i nonōgātupe e totogi māmā tului (highly

concessional terms) mai i Malo ma fa’alapotopotoga mai fafo.

Page 87: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

86 | P a g e

Creditor

Interest

rate (per

annum)

Maturity Grace

Period

Management

Fees (one-off)

Commitment

fees (per

annum)

Service/Admin

fees

ADB 1.5% av 30 Tausaga 10

Tausaga - - -

EIB 0.75% 30 Tausaga 10

Tausaga - - -

Exim

Bank PRC 2.00% 15 Tausaga 5 Tausaga 0.71%av 0.58% av -

IDA 0.75% 30 Tausaga 10

Tausaga - - -

IFAD 1.00% 30 Tausaga 10

Tausaga - - -

JICA 0.45% 20 Tausaga 10

Tausaga - 0.10% -

OPEC 3.98% 14 Tausaga 5 Tausaga - - 1%

UTOS 8.17% 8 Tausaga - - - 0.01% av

SLAC 7.00% 15 Tausaga 14

Tausaga - - -

Ata 6: Aofa’iga o Tupe Totogi mo Nonōgātupe

O le aofa’i o le tupe totogi mo nonōgātupe i le fa’ai’uga o Iuni 2020 e tusa lea ma le SAT$

85.6 miliona, ua si’itia lea i le 4.8% pe’ā fa’atusatusa i le fa’ai’uga o Iuni 2019 lea sa

fa’amauina ai le SAT$81.7 miliona. E tusa ma le 91% olo’o totogi ai nonōgātupe mai fafo ae

9% olo’o totogi ai nonōgātupe i totonu lava o le atunu’u

Page 88: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

87 | P a g e

NONŌGĀTUPE A FA’ALAPOTOPOTOGA ALE MALO

O le aofa’i o nonogatupe a fa’alapotopotoga a le Malo ile faaiuga o Iuni 2020 e SAT$185.2

miliona, ma e si’itia ile 1.7% pe a fa’atusatusa ile fa’aiuga o Iuni 2019 (SAT$182.1milion). O lea

aofa’i o lo’o aofia ai nonogatupe a Faalapotopotoga o lo’o iai le fa’amaoniga a le Malo, ma

nonogatupe a faalapotopotoga e nono sa’o mai lava e latou mai faletupe eseese. E fa’apea foi

ona iai nonogatupe toe nono atu ele Malo i nisi o fa’alapotopotoga, e tusa ma le

SAT$126.4miliona ile faaiuga o Iune 2020.

Fa’amaoniga (Guarantees) Mo Nonōgātupe

O le aofa’i o Fa’amaoniga a le Malo mo nonō ga tupe a nisi o fa’alapotopotoga tuma’oti ma

fa’amauina i le fa’ai’uga o Iuni 2020 e tusa lea ma le SAT$160.5 miliona, e 1.2% ua fa’aitiitia ai

pe’a fa’atusatusa atu i le SAT$162.5 miliona ia Iuni 2019.

O le vaevaega lenei i pasene o fa’amaoniaga tu’uina atu i Fa’alapotopotoga a le Malo: DBS –

64.4%, PAL/SAL -22.3%, SHC – 6.3%, UTOS – 6.2% ma SSS 0.7%.

Page 89: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

88 | P a g e

Ata 7: Olo’o fa’aalia manino mai ai le vaevaega o fa’amaoniga tu’uina atu fa’alapotopotoga a

le Malo ua fa’amauina i le fa’ai’uga o Iuni 2020.

Nisi o Nonōgātupe a Fa’alapotopotoga a le Malo

Ole aofa’I o nisi o nonōgātupe a fa’alapotopotoga a le Malo e faia sa’o mai lava e latou (direct

borrowing) mai faletupe eseese e tusa ma le SAT$24.7miliona. E fa’amauina le si’itia o lea

aofa’I ile 26.5% pe a fa’atusatua atu ia Iuni 2019 (SAT$19.6miliona. O le vaevaega nei

nonōgātupe e 48% le Fa’alapotopotoga o Fale o Samoa (SHC), 37% ole Fa’alapotopotoga o

Fanua o Samoa (SLC) ma le 15% o ole Fa’alapotopotoga o Va’a a Samoa (SSC).

Nonōgātupe Toe Nonō Atu e Le Malo

O le aofa’i o nonōgātupe toe nonō atu e le Malo i le fa’ai’uga o Iuni 2020 e tusa lea ma le

SAT$186.4 miliona, ua fa’aitiitia mai i le 7.6% pe’a fa’atusa ia Iuni 2019 (SAT$201.7 miliona).

O lenei aofa’i, e 64.1% sa tu’uina atu i le EPC mo le poloketi o le Power Sector Expansion,

32.1% sa tu’uina atu i le kamupanī a le Samoa Submarine Cable, o le UTOS e 2.5% ma le DBS

e 1.2%.

ILOILOGA AU’ILI’ILI O NONŌGĀTUPE (DSA)

O lo’o fa’atumauina pea le iai o Samoa i tulaga ma’ale’ale i ana nonōgātupe mai fafo, e tusa ai

ma fa’amaumauga o le ripoti a le Faletupe Tutotonu ole Lalolagi (IMF) Article IV ia Aperila

2020, ona o le maualuga ole tulaga e aafia ai Samoa i faalavelave faalenatura ma le aafiaga ole

Page 90: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

89 | P a g e

vaega maoti o turisi ona o le Koviti 19. O le iloiloga ua tuufa’atasi ai ma a’afiaga o le Koviti-

19, ua faamauina ai le si’itia o le tulaga ma’ale’ale e ono a’afia ai le vaega amata o tulaga o le

tamāoāiga (baseline macro framework), pe a fa’atusa i le tulaga na iai ia Me i le 2019. E aofia

ai fo’i ma a’afiaga ogaoga e mafai ona a’afia ai mai suiga o le tau ma fa’alavelave fa’alenatura

i se taimi umi, na iloiloina e fa’aaogaina ai le Low Income Countries Debt Sustainability

Framework (LICs DSF). Sa fa’apea foi ona fa’aaogaina ai le fuafuaga e ono tutupu

(assumptions) mo le isi 20 tausaga, e pei ole fa’aitiitia ai le fa’atupulaia o le tamāoāiga, o

a’afiaga o tulaga o tupe maua ma tupe totogi a le Malo.

O le iloiloga ale Faletupe ole Lalolagi i fa’atinoga a atunu’u i ana faigafa’avae ma fa’atulagaina

o ana galuega (Country Policy and Institutional Assessment (CPIA), e tu’ufa’atasi ma isi vaega

autu o le tamāoāiga lautele e pei o le fa’atupulaia o le tamāoāiga (GDP growth rate), o tupe

fa’aagaga mo le totogiina o oloa auina mai totonu o le atunu’u, fa’apea ai ma tupe fa’amomoli

mai fafo ma le si’itia ai o le tamāoāiga o le lalolagi, sa fa’aaogaina e fuafua ai tapula’a

fa’atulagaina e iloiloina ai le fa’ailoilo Composite Indicator (CI) Index i lalo o le LICs DSF mo

Samoa.

O le maualuga o le CI, o le malosi ma le gafatia foi lena ona tau’ave nonōgātupe, o lea ua

maualuga ai tapula’a fa’atulagaina e pei o na fa’ailoa mai i le Pusa 5.3.

O le CI mo Samoa e 3.29, ma o lo ‘o iai i vaega maualuga ma gafatiaina (strong), ma e

maualuga foi tapula’a fa’atulagaina o lo’o faaaogaina (thresholds and benchmarks)

Pusa 10: Tapula’a Fa’atulagaina o Nonōgātupe mai Fafo

Composite

Indicator

(CI)

Debt

carrying

capacity

(CI

classification

PV of PPG

external debt in

percent of

PPG external debt

service in percent

of

PV of

total

public

debt

GDP Exports Exports Revenue GDP

≤2.69 Weak 30 140 10 14 35

Page 91: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

90 | P a g e

>2.69

<3.05

Medium 40 180 15 18 55

≥3.05 Strong 55 240 21 23 70

Afai foi e sili atu fa’atinoga (breach) nai lo tu’utu’uga ma tapula’a fa’atulagaina o lo’o ta’ua mai

i totonu o le tala fa’atusa amata ole a fa’ailoa mai ai foi le maualuga o le avanoa e ono aafia ai

o nonōgātupe a le Malo.

I lalo o le iloiloga vaega amata (baseline scenario), o nonōgātupe i fafo pe a fa’atusa i

le tau o le tamāoāiga (PV PPG External debt to GDP ratio) e 56% ile tausaga e 2035; e

fa’apea foi pe a fa’atusa le aofa’i o nonōgātupe ile tamāoāiga (PV of total public debt) e

72% ile tausaga 2028, ma fa’aailoa mai ai ua sili (breach) atu ile tapula’a fa’atulagaina.

I lalo o le iloiloga vaega maea o a’afiaga (stress test scenario), e telē ma maualuga

a’afiaga o mala fa’alenatura i luga o nonōgātupe i fafo pe a fa’atusa i le tau aofai o le

tamāoāiga (PV PPG External debt to GDP ratio) e tusa ma le 57% ile tausaga 2026,

fa’apea foi ma nonōgātupe i fafo pe a fa’atusa i oloa auina atu i fafo (PV external debt to

Exports ratio) ile 248% ile tausaga 2033. E iai foi a’afiaga o aitalafu lē fuafuaina

(contingent liabilities) i luga o nei vaega e lua. O lo’o fa’atumauina pea le

gafataulimaina o ‘aitalafu a Samoa e ui ai i le maualuga o le avanoa e ono a’afia ai le

atunu’u i fa’alavelave fa’a-le-natura.

O fautuaga na tu’uina mai e le iloiloga ua o gatasi lea ma le Ta’iala o le Puleaina o Nonogatupe

a le Malo fa’apea le fuafuaga o tala o tupe ua fa’ata’atia a le Malo. O le tapula’a ua fa’atulagaina

mai le tulaga o nonōgātupe fa’atusa ile tamāoāiga (debt to GDP ratio) ile aga’i i luma e 40%,

fa’apea foi ni nonōgātupe e moomia ona fai, e tatau ona faia nonōgātupe tului māmā, (highly

concessional borrowing), ina ia fa’amautinoa ai le iai o nonōgātupe a le Malo ise tulaga

gafataulimaina (capacity to repayment) ma ia ausia uma sini ‘autu ma ta’iala o le puleaina o

nonōgātupe a le Malo.

Page 92: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

91 | P a g e

3. LIPOTI O LE MATAITUINA O LE

TALA O LE TUPE

ILOILOGA I LUGA O LE FA’ATINOINA O LE TALA O LE TUPE 2019/20

OTOOTOGA

Aotelega

O lenei lipoti o se galuega e tu’ufa’atasia e le Matagaluega o Tupe i tausaga ta’itasi e iloilo

ai le fa’atinoina o galuega a Matagaluega ma Fa’alapotopotoga a le Malo lea o lo’o

fa’atupeina i lalo o le Tala Faatatau Autu o le Tupe e pei ona va’ava’aia e le Matagaluega o

Tupe. O le sini autu o lenei lipoti ina ia mafai ona auina atu i lona tulaga aoao tetele taunu’uga

sa mafai ona ausia e Matagaluega ma Fa’alapotopotga ta’itasi pe a fua lea i luga o tupe

fa’atatauina sa fa’amatu’uina atu iai i tausaga ta’itasi fa’atasi ai ma fa’ailo sa auina atu ile

laulauafono a le Palemene ile masina o Iuni ile amataga o tausaga faaletupe.

Iloiloga o le tausaga faaletupe atoa (12 masina) 2019/20 e pei ona mataituina ile Aso 30

o Iuni 2020

O se otootoga lenei o tulaga ausia ile tausaga 2019/20 pe a fa’atusa i tupe sa fa’atatauina:

E 97% le fa’aaogaina o Tupe Alu ile Taimi nei a le Malo sa fa’amauina ile aso 30 o Iuni

2020. O Tupe Alu Faatulafono sa fa’amauina ile 97% fa’atasi ai fo’i ma Tupe Alu mo

Polokalame a Matagaluega e aofia ai ma vaegatupe sa fa’ase’e ese i teugatupe

fa’apitoa ina ia mafai ona fa’aauau pea ona fa’aaoga e fa’amae’a ai galuega i totonu o

le tausaga faaletupe. Fou. O Tupe Le Fuafuaina sa fa’amauina lona fa’aaogaina ile 76%

e aofia ai ma polokalame se fa’aauauina i le isi tausaga faaletupe fou;

O le aotelega o Tupe Maua a le Malo sa fa’amauina ile 96% le aoina ma o le tu’uitiitiga

sa fa’amauina e afua mai lea ile na o le 79% o tupe fa’ameaalofa sa fuafuaina na mafai

ona fa’amatu’uina mai e pa’aga mai fafo. O Tupe Maua masani sa fa’amauina ile 102%

e ui ile na o le 99% o Tupe Maua e Ese Mai i Lafoga sa mafai ona aoina e Matagaluega

Page 93: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

92 | P a g e

talu ai aafiaga o le tapunia o tuaoi faavaomalo a le atunu’u. O Lafoga sa maitauina le

maualuga pea ona o le tele o fa’amanuiaga sa maitauina mo pisinisi talu ai le

taligamalo a le Samoa mo taaloga a le Pasefika ma na mafai ai ona fa’amauina le aoina

o nei tupe maua ile 102% mo le piriota o lo’o iloiloina;

O atina’e fa’atupeina mai nonogatupe sa fa’amauina ile 81% ae 80% na fa’amauina

mo atina’e fa’atupeina mai tupe faameaalofa mai fafo. O nei tupe alu o lo’o aofia ai

lafoga fa’atasi ai ma tupe alu mo atina’e sa fa’amatu’uina atu lea e fa’atino e

fa’alapotopotoga tuma’oti a le Malo;

O tupe alu ma tupe maua ua folasia na fa’amauina ai le fa’asiliga o tupe alu a le maua nai lo

ana tupe maua i lalo o le fa’ata’atiaga masani e tusa lea ma le 3.5% o le tamaoaiga. A

fa’atulaga i lalo o le auivi o le Government Finance Statistics lea o lo’o fa’amauina ai e le Ofisa

o Numera Fa’amauina ona tula’i mai ai lea o se fa’asiliga o tupe maua i tupe alu e tusa ma le

1.9% o le tamaoaiga.

E ta ūa ōna fa’ailōa atū ō fa’amaūmaūga ūma ō le a fōlasia ile vaega i lalō e le ō aōfia ai fetū’ūna’iga e fa’atinōina

e pei ōna masani ai teūgatūpe a le Malō i fa’ai’ūga ō taūsaga fa’aletūpe ta’itasi e aōfia ai peimeni ma tūpe

maūa fa’atō’a fa’amaūtū ina ile Piriōta 13 ma ō nei fetū’ūna’iga ō lō’ō maiōiō i tōtōnū ō Pūblic Accōūnts a le

Malō. O ilōilōga ō le a aūina atū ō se ata ō tūlaga na ōō iai taūnū’ūga ō galūega a Matagalūega ūma e pei ōna

fa’amaūina ile Asō 30 ō Iūni.

TUPE MAUA:

O Tupe Maua a le Malo e tusa ma le 96% na mafai ona aoina ile faaiuga o le tausaga faaletupe

2019/20 ma o lenei tu’uitiitiga na aafia tele ile na o le 79% o tupe fa’ameaalofa mai fafo lea

e fa’atupe ai atina’e mo le atunu’u.

O Tupe Maua Masani e aofia ai Lafoga ma Tupe Maua e ese mai i Lafoga sa fa’amauina le 2%

lona maualuga nai lo le aofa’iga sa fa’atatauina ae 3% e itiiti ai pe a fa’atusa i tupe maua sa

mafai ona aoina ile tausaga 2018/19. O lo’o atagia mai ai aafiaga o fa’ama’i o le Misela ma

le Koviti i luga o le tamaoaiga o le atunu’u.

Page 94: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

93 | P a g e

1. Tupe Maua e ese mai i Lafoga

O Tupe Maua a le Malo e ese mai i Lafoga po’o tupe totogi fua pauina sa fa’amauina ile 99%

ile faaiuga o le piriota o lo’o iloiloina ma na aafia tele ile tu’uitiitia o tupe maua sa mafai ona

aoina e Matagaluega mai auaunaga na le mafai ona fa’aaogaina e le mamalu o le atunu’u talu

ai le tapunia o tuaoi faavaomalo o le atunu’u e aofia ai le Matagaluega a le Palemia ma le

Kapeneta, Matagaluega o Punaoa Faanatura, Matagaluega o Tupe ma le Matagaluega o

Galuega.

Pusa 1: Taunu’uga o le aoina o Tupe Maua e ese mai i Lafoga a Matagaluega.

Matagaluega na maitauina le fa’asilia o latou tupe maua e ese mai i lafoga

O lo’o auina atu i lalo se otootoga o Matagaluega e 5 na maitauina sa tele se faasiliga o latou

tupe maua na aoina i totonu o le tausaga faaletupe o lo’o iloiloina pe a fua lea i tulaga sa

fuafuaina:

Ofisa o le Komesina o Faiga Palota

Na maitauina le fa’atupula’ia o le mamalu o le atunu’u na aga’i mai ile Ofisa e fa’atino

a latou lesitala mo le faiga palote o le 2021 talu ona fa’amalosia le sala tupe pe a le

usita’ia tulafono ua fa’avaeina.

MINISTRY UTL %

Office of the Electoral Commissioner 192%

Ministry of Commerce 173%

Office of the Attorney General 168%

Ministry of Police 162%

Ministry of Foreign Affairs 149%

Ministry of Communication 114%

Ministry of Agriculture 113%

Ministry of Health 110%

Ministry for Revenue 100%

Ministry of Works 99%

Office of the Legislative Assembly 99%

Ministry of Education 96%

Ministry for Women 95%

Ministry of the Prime Minister 94%

Ministry of Finance 92%

Ministry of Justice 89%

Ministry of Natural Resources 85%

Bureau of Statistics 83%

Office of the Auditor General 54%

99%

Page 95: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

94 | P a g e

Matagaluega o Pisinisi, Alamanuia ma Leipa

O le fa’asiliga ua maitauina o lo’o ogatasi lea ma le fa’ase’e mai o auaunaga mo le

fa’atinoina o pemita faigaluega lea sa i lalo o le Matagaluega a le Palemia ma le

Kapeneta.

Ofisa o le Loia Sili

Maitauina le faasilia o fa’atatau mo vaega uma e lua o le Ofisa o le Loia Sili ile piriota

o lo’o iloiloina. O le Vaega mo le Tusiina o Tulafono o lo’o ogatasi lava le fa’atupula’ia

o tupe maua ma le fa’atupula’ia o tulafono taufa’aofi fou e pei ona lauliliuina e le

laulauafono a le Fono Aoao o Samoa. O le siitaga o tupe alu sa fa’amauina mo le Vaega

o lo’o fa’atautaia Mataupu Faamasinoga ile va o Tagata, Mataupu Lautele ma Fautuaga

Faatulafono e afua mai lea ile amata aoina o taui mo auaunaga tau fa’amasinoga (court

fees) fa’atasi ai ma le fa’atupula’ia o mataupu na mo’omia ai auaunaga a lenei vaega.

Matagaluega o Leoleo

O le tele o le fa’asiliga o tupe maua a le Matagaluega na mafai ona aoina se fa’atinoina

lea oe Vaega o Suesuega Faapitoa fa’atasi ai ma le fa’atinoina lea o auaunaga fa’ase’e

mai ile LTA mo le va’ava’aia o soligatulafono i luga o auala. O lo’o aofia ai fo’i i nei

fa’asiliga tupe sa aoina mai i sala mo soligatulafono e patino lea i Poloaiga o

Faalavelave Tutupu Faafuasei lea o lo’o tapu ai nisi o vaega i totonu o le atunu’u.

Matagaluega o le Va-i-Fafo

O tupe maua e ese mai ai i lafoga o lo’o aoina e le Matagaluega e patino ile fa’amatu’u

atu o le pine a le Malo Tutoatasi o Samoa i luga o fa’amaumauga e mo’omia le

fa’amaoniga lea sa maitauina le fa’atupula’ia talu ai le tapunia o tuaoi faavaomalo o le

atunu’u.

Page 96: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

95 | P a g e

2. Lafoga

Sa maitauina lava le maualuga o le aoina mai o lafoga mo le atunu’u ile tausaga faaletupe

o lo’o iloiloina talu ai tapenaga ma le taligamalo a le atunu’u i Taaloga a le Pasefika fa’atasi

ai ma tupe faamomoli mai fafo lea o lo’o una’ia ai pea fefa’ataua’iga i totonu o le atunu’u.

E 102% le aoina mai o lafoga i totonu o le tausaga e pei ona fa’amauina ile fa’ai’uga o le

masina o Iuni 2020.

O lo’o auina atu ile Ata 1 o lo’o folasia i lalo se aotelega o lafoga na aoina e le Matagaluega

mo Tiute ma Tupe Maua lea o lo’o ta’imua ile aoina o lafoga mo le Malo o Samoa.

Ata 1: Tulaga ausia o le aoina mai o lafoga a le Matagaluega o Tiute ma Tupe Maua

E pei ona folasia, o le tele lava o lafoga a le Malo o lo’o aoina mo oloa auina mai fafo sa

fa’amauina ni fa’asiliga pe a fa’atusa i tulaga faatatauina ma e aofia ai tiute, lafoga fa’apitoa

ma lafoga i luga o oloa ma auaunaga. O nei uma lafoga o lo’o ogatasi ma tapenaga ma le

taligamalo a le atunu’u i taaloga a le Pasefika.

0% 20% 40% 60% 80% 100% 120% 140%

Import Duty

Excise - Imported

Excise - Domestic

PAYE - Income Tax

Sole Trader - Income Tax

Sole Trader - Provisional

Company - Income Tax

Company - Provisional Tax

Withholding Tax

VAGST Government

VAGST Private Sector

VAGST Imports

Tax Revenues Collected by the Ministry for Revenue as recorded on 30th June 2020

Page 97: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

96 | P a g e

TUPE ALU:

O Tupe Alu Taimi Nei sa faamauina lona faaaogaina ile 97% ma na aafia lea ile na o le

97% o tupe faaagaga mo polokalame a Matagaluega sa mafai ona fa’aaogaina i totonu

o le 12masina talu ai nisi o polokalame fesoasoani a le Malo mo le Koviti lea sa fa’ase’e

ese atu i totonu o teugatupe faapitoa ina ia mafai ona faaauauina ai. E iai fo’i nisi o

vaegatupe sa faaagaga mo nisi o polokalame faaauau mo le Misela sa le mafai ona

fa’ataunu’uina talu ai le ave o le fa’amuamua ile lava tapena o le atunu’u e tete’e atu ile

ono pepesi mai o le fa’ama’i o le Koviti19.

1. Tupe Alu Faa Tulafono

Pusa 2: Tulaga Faaaluina na ausia ile Aso 30 o Iuni 2020

O lo’o auina atu ile Pusa 2

se otootoga o vaega tetele

o lo’o fa’atatauina i Tupe

Alu Faa Tulafono fa’atasi ai

ma tulaga ausia e pei ona

faamauina ile fa’ai’uga o le

masina o Iuni 2020.

Ole fa’asiliga o lo’o fa’amauina mo Vaega Eseese o lo’o auina atu o lo’o aafia tele lea i

lafoga toe faaola atu i pisinisi tumaoti e pei ona auina atu i lalo.

Pusa 3: Tupe Faaalu mo Vaega Eseese sa fa’amauina ile Aso 30 o Iuni

(ua na o vaega tetele o lo’o auina atu)

O lo’o auina atu ile Pusa 3 se otootoga

o vaega eseese o lo’o totogi mai lalo o

Tupe Faa Tulafono lea o lo’o aofia ai

lafoga toe faaolaina atu. E pei ona

folasia o tupe faaagaga mo tiute

tuusaunoaina e le’i mafai ona

STATUTORY EXPENDITURE UTILISATION %

Administration 99%

Debt Servicing 99%

External Debt Servicing 108.4%

Domestic Debt Servicing 64.9%

Miscellaneous 103%

TOTALS 100%

Miscellaneous UTILIZATION

Income Tax Refunds- Imprest Account 132.3%

VAGST Refunds - Imprest Account 103.8%

Duty Drawback 89.5%

103%

Page 98: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

97 | P a g e

faaaogaina atoa i totonu o le tausaga faaletupe ma e afua mai lea ile fa’atinoina muamua o

iloiloga masani e faamaonia ai nei faamanuiaga.

2. Tupe Alu i Polokalame (a Matagaluega)

O tupe alu mo polokalame fa’atatauina a Matagaluega sa faamauina le faaaogaina ile 98%

ile fa’ai’uga o le 12 masina o lo’o iloiloina. E pei ona auina atu ile Pusa 4 o i lalo, o le tele

lava o tupe faasaoina sa maitauina mai vaega nei:

Galuega e Avea ai ma Sui a le Malo (80%)

O le tele o galuega sa fuafuaina i lalo o le laina sa le mafai ona fa’ataunu’uina talu ai

aafiaga ole pepesi o le faama’i o le Misela ma le Koviti. E aofia ai le tele o fonotaga

faavaomalo fa’atasi ai ma nisi o atina’e tetele lea na toe taofia talu ai le tapunia o tuaoi

faavaomalo;

Tupe Alu i Aseta (78%)

O le tele o nei tupe alu e afua mai ile toe fetu’una’iga o tupe fa’asao e fa’atau ai masini

ma nisi aseta a Matagaluega ma o le tulaga itiiti o lo’o folasia e afua mai lea ile tuai ona

fa’atino o tulaga masani mo le tapenaina lelei o tau ofo ma isi faamaumauga moomia e

tapena ai peimeni.

Tagata Faigaluega (98%)

O tupe faagaga nei e tele lava ona aafia ile fesuisuia’i o le aufaigaluega talu ai le si’itia

i tulaga maualuluga po’o aga’i atu fo’i i avanoa faigaluega a isi ofisa a le Malo ma saputu

ai o tupe fa’asao a o fa’asolo tulaga masani mo le fa’asalalauina ma le toe fa’atumuina

o nei avanoa.

Galuega Faatino (96%)

O le tele lava o tupe faasaoina mai nei vaegatupe faaagaga o tupe faatatauina mo

femalaga’iga a le Malo lea na taofia talu ai le Koviti ma le tapunia o tuai faavaomalo

ile lalolagi.

Page 99: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

98 | P a g e

Pusa 4: Tulaga Ausia o le Faaoagaina o Tupe Faatatauina a Matagaluega e pei ona

faamauina ile Aso 30 o Iuni 2020

O le vaega lua o lenei lipoti o lo’o auina atu ai se auiliiiliga o le fa’ataunu’uina o le tele o

galuega a Matagaluega le Malo ma o lo’o faamaioio atu ai fo’i tulaga ausia o a latou Tala

ile Tupe taitasi.

TUPE ALU I VAEGA O LO’O AIAIA I LALO O FAIGA FAAVAE TAU TALA ILE TUPE1

E 5 vaega o lo’o aiaia i lalo o faiga faavae tau tupe a le Malo e aofia ai vaega nei:

Taumafataga

O nei tupe faaalu e na o auaunaga o le ofisa a le Minisita ma le Pule Sili e faatatauina

ai ile na o le $6,000 ile tausaga;

1O tūpe faatataūina mō nei vaegatūpe e ōnō aafia ile tōe fetū’ūna’iga ō tūpe alū fa’atasi ai ma fa’atōnūga a le Kapeneta;

MINISTRY PERSONNEL OPERATING CAPITAL THIRD PARTY TRANSACTIONS

Office of the Legislative Assembly 98% 97% 98% 65%

Ministry of Agriculture 101% 99% 100% 100% 89%

Office of the Attorney General 90% 98% 99% 80%

Office of the Auditor General 99% 95% 102% 75%

Bureau of Statistics 100% 97% 100% 71%

Ministry of Commerce 98% 97% 96% 100% 90%

Ministry of Communication 100% 97% 96% 100% 89%

Ministry of Education 100% 99% 99% 101% 89%

Office of the Electoral Commissioner 106% 100% 100% 76%

Ministry of Finance 99% 100% 100% 77%

Ministry of Foreign Affairs 89% 92% 93% 89%

Ministry of Health 98% 99% 74% 100% 77%

Ministry of Justice 95% 99% 99% 58%

Law Reform Commission 97% 54% 87% 95%

Ministry of Natural Resources 98% 100% 90% 87%

Office of the Ombudsman 97% 98% 95%

Ministry for Prisons 100% 100% 29% 26%

Ministry of Public Entreprises 99% 89% 97% 87%

Ministry of the Prime Minister 100% 100% 58% 95%

Ministry of Police 98% 100% 100% 100% 96%

Public Service Commission 99% 100% 100% 95%

Ministry for Revenue 100% 99% 34% 88%

Ministry of Works 98% 100% 100% 82%

Ministry for Women 90% 100% 15% 40%

98% 96% 78% 29% 80%

Page 100: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

99 | P a g e

Femalaga’iga

O femalaga’iga uma a le Malo e tatau ona fa’amaonia muamua e le Kapeneta mamalu

ma e na o le Minisita ma le Pule Sili e mafai ona fa’atupeina atoa mai tala ile tupe a le

Malo ae o isi uma tagata faigaluega a le Malo ua na o se vaega e mafai ona fa’atupeina.

O faiga faavae mo femalaga’iga o lo’o faavaeina i lalo o le FK(13)17;

Penisini mo Taavale

O penisini uma mo ta’avale a le Malo e fa’atapula’aina ile $5,000 ile tausaga se’i

vagana ai le Afioga ile Palemia ma le Ao o le Malo;

Ovataimi

Ua na o ofisa ma Matagaluega a le Malo ua fa’amaonia e le Kapeneta i luga o le

fautuaga a le Komisi o Tagata Faigaluega a le Malo e mafai ona totogi atu iai nei

vaegatupe;

Tupe Faaagaga mo Meaalofa e Avea ai ma Sui o le Malo

O nei vaegatupe e na o le ofisa a le Minisita e faatatauina ai ma e faagaga lea mo

faaaloaloga, meaalofa ma taligamalo e faia e le Minisita e avea ai ia ma sui o le Malo

ma e fa’atapula’aina ile na o le $12,000 ile tausaga;

TAUMAFATAGA

Mai ile faitau aofai e 24 o Matagaluega ma Ofisa a le Malo o lo’o mata’ituina e le

Matagaluega o Tupe e to’a 17 sa fa’asilia tupe fa’atatauina mo nei tupe alu ma fa’amauina

ai se aotelega e tusa ma le 159%.

O nei tupe faaalu e tele ona faagaga ma faaaogaina pe a faatinoina fa’atalatalanoaga ma

le mamalu o le atunu’u. E mafai ona fa’atinoina fetu’una’iga i tupe alu aua nei tulaga pe

afai ua mautinoa e sili atu ile afa aso se fonotaga e tali ai le mamalu o le atunu’u. Mo le

Matagaluega o Leoleo o le tele o nei vaegatupe e mo taumafataga a alii ma tamaitai malu

o le Malo pe a fa’atino a latou auaunaga ile 24 itula i aso faapitoa ma aso fiafia fa’atasi ai e

aofia ai ma auaunaga tau falepuipui.

Page 101: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

100 | P a g e

Pusa 5: Tupe Faaalu i Taumafataga a Matagaluega sa faamauina ile Aso 30 o Iuni 2020

FEMALAGAIGA

Pusa 6: Tupe Faaalu i Femalaga’iga a Matagaluega sa faamauina ile Aso 30 o Iuni 2020

E na o femalaga’iga mo fonotaga

faaletausaga e mo’omia ai se sui a Samoa

i atunu’u i fafo e masani ona fa’atatauina

ae peitai e iai lava tulaga e ono auina mai

ai ni vala’aulia a’o fa’agasolo le tausaga

faaletupe mo polokalame faaleaoaoga

ma o nei tulaga e tele ona le fuafuaina.

E pei ona silafia e le Kapeneta mamalu, o

le isi afa o le tausaga faaletupe sa leai sa

taofia ai uma femalaga’iga talu ai aafiaga

o le Koviti 19 ma aafia ai loa nei

vaegatupe.

Catering Expenditure UTILISATION %

Women 727%

Police 554%

Prison 554%

Natural Resources 501%

Justice 337%

Revenue 228%

Health 216%

Agriculture 201%

Works 179%

Attorney General 172%

Public Service Commission 166%

Finance 151%

Commerce & Labour 131%

Prime Minister 130%

Communication & Info Technology 110%

Legislative Assembly 106%

Foreign Affairs 102%

Bureau of Statistics 98%

Education 88%

Enterprises 80%

Ombudsman 78%

Electoral Office 61%

Law Reform Commission 60%

Audit 29%

OVERALL TOTAL 159%

CATERING EXPENDITURES FOR ALL MINISTRIES

GOVERNMENT OF SAMOA

AS AT 30 JUNE 2020

Travel Cost Expenditures UTILISATION %

Ombudsman 266%

Works 173%

Electoral Office 113%

Communication & Info Technology 100%

Legislative Assembly 99%

Natural Resources 98%

Public Service Commission 95%

Agriculture 93%

Police 91%

Prime Ministers Office 87%

Education 86%

Finance 81%

Audit 81%

Foreign Affairs 79%

Justice 75%

Commerce & Labour 74%

Bureau of Statistics 64%

Women 64%

Revenue 57%

Enterprise 53%

Attorney General 47%

Law Reform Commission 47%

Prison 43%

Health 34%

OVERALL TOTAL 82%

GOVERNMENT OF SAMOA

TRAVEL EXPENDITURES FOR ALL MINISTRIES

AS AT 30 JUNE 2020

Page 102: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

101 | P a g e

PENISINI MO TA’AVALE

Pusa 7: Tupe Faaalu i Penisini mo Taavale a Matagaluega e pei ona faamauina ile Aso 30 o

Iuni

O tupe faaalu mo penisini o lo’o

fa’atapula’aina lava ile $5,000 ile ta’avale

e tasi peitai e iai tulaga e ono fa’asilia ai

mana’oga mo penisini e fua lea ile

fa’atupula’ia o galuega fa’atino. Mo se

fa’ata’ita’iga, o galuega fesoaosani ma

galuega fa’atino mo le Misela fa’atasi ai ma

le Koviti na mo’omia na faaopopo ai le

fa’aaogaina o nei aseta aemaise ai le

feavea’iina o pasese toe fo’i mai atunu’u i

fafo. E le gata i lea o le fa’atinoina lea o

faitau aofa’I a le Ofisa o Fuainumera

Fa’amaumauina.

OVATAIMI

Pusa 8: Tupe Faaalu i Ovataimi a Matagaluega e pei ona fa’amauina ile Aso 30 o Iuni 2020

O le tulaga fa’amauina mo ovataimi a le

Ofisa o Fuainumera Faamauina e afua mai

lea i galuega fa’atino e tapena ai mo le

Tusigaigoa a le atunu’u. O le tele o isi

Matagaluega o lo’o fa’ailoa atu o le

totogiina lea o ovataimi mai galuega

fa’atino ile vaitau o le Misela.

Overtime Expenditure UTILISATION %

Bureau of Statistics 36382%

Health 153%

Commerce & Labor 113%

Women 112%

Legislative Assembly 109%

Finance 105%

Natural Resources 104%

Foreign Affairs 103%

Public Service Commission 101%

Attorney General 100%

Agriculture 100%

Education 100%

Revenue 100%

Law Reform Commission 100%

Communication & Info Technology 99%

Prime Ministers Office 99%

Works 96%

Justice 92%

Police 92%

OVERALL TOTAL 144%

GOVERNMENT OF SAMOA

OVERTIME EXPENDITURES FOR ALL MINISTRIES

AS AT JUNE 2020

Page 103: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

102 | P a g e

TUPE FAAAGAGA MO MEAALOFA E AVEA AI MA SUI O LE MALO

Pusa 9: Tupe Faaagaga mo Meaalofa e avea ai ma sui o le Malo e pei ona fa’amauina ile Aso

30 o Iuni 2020

E ui ina fa’atapula’aina nei vaegatupe i

lalo o faiga fa’avae a le Malo e le mafai

ona fuafuaina pe taofia fo’i le vala’au

mai o le atunu’u mo le auai atu o sui a le

Malo i a latou fa’amoemoe. E tusa ai fo’i

ma le aganu’u, a aga’i atu Matagaluega

ta’itasi i tua i nu’u e fa’atalanoaina

atina’e ma faiga fa’avae fou a le Malo e

tatau ona lava tapena mo fa’aaloaloga

ma lafo aua le taligamalo a alii ma matai

o le nu’u.

FA’ATUSATUSAGA O TAUSAGA TA’ITASI

O le vaega o le a soso’o atu o le a auina atu ai se otootoga o le fa’atusatusaga o taunu’uga

o le tausaga 2018/19 ma le tausaga faaletupe 2019/20 lea o lo’o iloiloina:

AOTELEGA

Aotelega o Tupe Maua ma Tupe Faameaalofa mai Fafo

Sa maitauina le si’itia o le aotelega o tupe maua a le Malo ile 4% mai ile tausaga

faaletupe 2018/19. O lenei tulaga e afua mai lea ile fa’atupula’ia o tupe faameaalofa

mai fafo ile 46% e ui ina tu’uitiitia tupe maua masani a le Malo ile 3%.

Tupe Alu ile Taimi Nei

O le aotelega o tupe alu ile taimi nei a le Malo sa fa’atupula’ia ile 15% pe a fa’atusa ile

tausaga 2018/19 ma na una’ia tele lea ile si’itia maualuga ile 38% o vaegatupe le

fuafuaina sa mafai ona faaaluina e tusa ai ma galuega faatino mo le Misela. O tupe alu

faa tulafonoina ma tupe alu i polokalame a Matagaluega na maitauina le si’itia ile 14%

ae na o le polokalame a Matagaluega o lo’o maioio main a si’itia pea a fa’atusa i tupe

Ministerial Donations UTILISATION %

Legislative Assembly 398%

Foreign Affairs 190%

Education 100%

Prime Ministers Office 74%

Enterprises 48%

Agriculture 36%

Communication & Info Technology 34%

Finance 30%

Justice 18%

Revenue 18%

Bureau of Statistics 12%

Health 10%

Natural Resources 9%

Works 9%

Women 8%

OVERALL TOTAL 59%

MINISTERIAL DONATIONS FOR ALL MINISTRIES

AS AT JUNE 2020

GOVERNMENT OF SAMOA

Page 104: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

103 | P a g e

faatatauina o nei tausaga taitasi e tusa ai ma polokalame a le Malo e tali atu ai ile Misela

ma le Koviti.

Tupe Alu mo Polokalame Tau Atina’e

tupe alu i polokalame tau atina’e a le Malo na si’itia ile 7% mai ile 2018/19 ma o lo’o

atagia ai le tele o fesoasoani mo le Misela, tapenaga mo le Koviti fa’atasi ai ma nisi on

atina’e tetele a le Malo e aofia ai le fa’amae’aina o le auala laupapa i Vaisigano fa’atasi

ai ma le auala i Vaiaata ma isi atina’e mo le vaega ma’oti o malosiaga ma le suavai.

Fa’asiliga o Tupe Alu i Tupe Maua

A fa’atusa atu ile tausaga faaletupe 2018/19, na maitauina se fa’aitiitia o le fa’asiliga o

tupe maua a le Malo nai lo ana tupe alu lea sa fa’amauina ile 1.9% o le tamaoaiga ile

2019/20.

Actuals Estimates % Utilization Actuals Estimates % Utilization

RECEIPTS

Ordinary Receipts 669,842,190 655,493,360 102% 691,123,726 644,574,426 107%

External Grants 182,469,410 229,824,808 79% 124,673,544 228,317,777 55%

Total Receipts and Grants 852,311,600$ 885,318,168$ 96% 815,797,270$ 872,892,203$ 93%

Less:

CURRENT PAYMENTS

Statutory Payments (a)

145,902,494 150,625,898 97% 128,188,894 131,484,598 97%

Expenditure Program (a)

626,697,835 643,875,580 97% 547,780,018 570,745,254 96%

Unforeseen Vote (a)

13,274,298 17,511,466 76% 9,620,112 16,406,708 59%

Total Current Payments 785,874,627$ 812,012,944$ 97% 685,589,024$ 718,636,560$ 95%

Less:

DEVELOPMENT PROJECT PAYMENTS

Loan financed project payments (b)

21,079,332 26,142,424 81% 11,002,165 70,566,143 16%

Grant financed project payments (b)

120,668,962 150,081,624 80% 121,022,045 166,361,239 73%

Total Development Payments 141,748,294 176,224,048 80% 132,024,210$ 236,927,382$

Cash (Deficit)/Surplus (75,311,321)$ (102,918,824)$ (1,815,964)$ (82,671,739)$

Financed by

Soft term financing 47,916,868 26,142,424 183% 1,056,873$ 70,566,143 1%

Movements in Cash Balances (27,394,453)$ (76,776,400)$ (759,091)$ (12,105,596)$

GDP 2,133m 2,140m 2,039.7m 2,039.7m

BUDGET DEFICIT -3.53% -4.81% -0.09% -4.0%

Government of Samoa

BUDGET SUMMARY

For the 12months up to 30 June 2020

2019/20 Incl. 1st & 2nd Supplementaries 2018/19 Incl. Supplementaries

Page 105: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

104 | P a g e

4. GASOLOGA MA LE ILOILOGA O LE LAASAGA

III O LE FUAFUAGA O LE TOEFUATA’IGA O LE

PULEGA O TUPE A LE MALO

O galuega fa’aleleia o pulega o tupe a le ma lo, e fitu poutū olo’o fuafuaina e lagolago ai lona

fa’atinoga. E 44 galuega fa’atino o lo’o fuafuaina mo le fa’aleleia o le Pulea Lelei o Tupe a

le ma lo ile Sini Muamua (Goal 1) a le Vaega Maoti Tau Tupe (Finance Sector) mo le 5 tausaga

o lumana’i. E ui ina sa feagai Samoa ma a’afiaga ole fa’ama’i pepesi o le misela fa’apea ma

le Koviti-19, sa mafai ona fa’aa ua u galuega faatino e tusa ma le 9 o galuega sa fuafuaina i

totonu o le Tausaga Faletupe 2019/20 ma ua ototoina atu I lalo;

i. Iai o fa’amatalaga I numera fuafuaina mo le Paketi I tausaga faaletupe oi luma

(Statement of Forward Estimates) I totonu o le Paketi a le Malo mo le Tausaga Fa’aletupe

2020/2021;

ii. Fa’aauauina pea le galulue so’oso’o tauau o le Vaega o Fuafuaga ma Faiga Faavae mo le

Tamaoaiga ma le Vaega o Faafoeina Fesoasoani mai Fafo ile iloiloina ma le auiliiliga o

aitalafu ina ia aofia i totonu o ripoti fa’alekuata (debt bulletin) fa’apea ma le SERF

Model;

iii. Ua iai nei ile PSC le talosaga mo le fa’atuina lea o se vaega e patino tonu ile Puleaina

ma le Mata’ituina o Aitalafu uma a le Ma lo;

iv. Iai o fuainumera fuafuaina mo le tamaoaiga (macroeocnomic forecast for GDP) I totonu

o le Fa’amatalaga o Fuafuaga mo Tupe a le Malo (Fiscal Strategy Statement) ina ia

fesoasoani I le faia o filifiliga I faiga faavae tatau,;

v. Faatupeina o Fuafuaga Fou Mo Vaega Maoti e aofia ai le Fuafuaga mo Vaega Tau I

Aoaoga 2019-2024 (Education Sector Plan) ma le Fuafuaga mo Vaega I Tagata

Faigaluega Lautele 2020-2025 (Public Administration Sector);

vi. Mata’ituina lelei o le totogiina o lafoga ma le aoina mai o tupe maua e tauala mai I le

tuufatasia lea o se Fuafuaga (Compliance Improvement Plan) faapea ma le toe

teuteuina o le Tulafono o le Fa’afoega o Lafoga ina ia faamalosia ai le faatinoina o le

Page 106: FAASINO MATAUPU - Ministry of Finance

105 | P a g e

Poloketi a le Malo I le aoina mai o fa’amatalaga sa’o o lafoga e tatau ona totogiina mai

(TIMS);

vii. Fa’amalosia le fa’agasologa o tauofoga faapei ona i ai le fa’atinoga o le tofia o le sui

ofisa tutoatasi e na te iloiloina faitioga mai tagata lautele;

viii. Ua maea ona fausia e le Vaega o lo’o mata’ituina fa’atauga o oloa ma auaunaga le tusi

tauofo ina ia laugatasia tauofoga ma faigofie ona faaaogaina e matagaluega faapei ona

iai le tuufaatasiga o le Tusi Faatonu o Faatauga o oloa ma auaunaga (Procurements

Manual 2020) e aofia ai pepa o faamatalaga mo tauofoga, mo galuega tetele ma galuega

laiti i vaega eseese nei: (i) Faatauga Oloa (ii) Galuega (iii) Auaunaga lautele (iv)

Auaunaga faa-konesale;

ix. Fa’aauau pea le alualu i luma o ripoti a le Vaega o lo’o iloiloina ma mata’ituina

teugatupe a le Malo ina ia mafai ona fa’atusatusa e le aunoa paleni tu’ua.

O le a fa’aauau pea faatinoga ma le mata’ituina o galuega faatino o fuafua i lalo o le

Fuafuaga mo le Vaega Maoti Tau Tupe 2020/2021 – 2024/2025.