Fenomenologijska sociologija i etnometodologija

Fenomenologijska sociologija i etnometodologija

slicnosti i razlike

korjeni se vezuju uz filozofski rad Edmunda Husserla

Schutz - osnivacje transformirao Husserlovu filozofiju u sociologiju

Harold Garfinkel je osnivac etnometodologije

Slicnosti:

obje se usredotocuju na socijalne definicije na to kako se akteri definiraju socijalne siutacije

kreativne soiologije akteri nisu pasivni primaoci nego aktivni kreatori socijalne scene u kojoj djeluju

Mikro pristup

Razlike:

kljucna razlika u metodoloskom pristupu

a) fenomenologija malo se bavi empirijskim istrazivanjima ostaje u filozofskim okvirima konceptualnih radova i misaonih eksperimenata

b) etnometodologija je vrlo empirijski usmjerena (tel. Razgovori, pol.govori) Audio analize

c) etnometodologija akcija i interakcija, fenomenologija zaokupljena svijscu i kulturom

d) etnm. sloboda aktera, fenom. Akteri ograniceni u svom djelovanju

fenomenologijska sociologija

djeluje na principima filozofijske fenomenologije

Fenomenologija je usmjerena na proucavanje ljudske svijesti

Sociologija fenomenoloskog usmjerenja za svoj interes uzima opis opce strukture subjektivnih orijentacija

Korjeni;

Edmund Husserl

Koncept prirodnog stajalista ljudi dozivljavaju svijet kao vrhunski uredjen. Akteri su uvijek angazirani u aktivnom u krajne slozenom procesu uredjivanja svijeta. Medjutim akteri nisu svjesni da proces uredjivanja svijete zapravo aktivno sami sprovode. Akteri ne ispituju proces uredjivanja.

Fenomenolozi su svjesni da se taj proces stalno dogadja te ga proucavaju

Znanstveno proucavanje osnovnih struktura svijesti je njihovo podrucje istrazivanja.

Zainteresiran za ciste oblike svijesti s koje su skinuti svi empirijski sadrzaji.

Ideja transcedentalnog ega interes za osnovne I stabilne karakteristike osobina ljudske svijesti.

Osnovni interes fenomenologije ideja fenomena

Fenomene treba odvojiti od stvarnosti kojoj pripadaju akteri u stvarnom svijetu

Alfred Schutz

Predmet istrazivanja sociologije: nacin na koji ljudska bica konstituiraju ili kreiraju svijet svakodnevnog zivota

Mikro pristup

Djeli svjetske fenomene na one koji mogu biti

a) filozofski analizirani i mi-odnosi, kao i svijet izravno prozivljenog iskustva (Umwelt)

b) oni koji mogu biti podvrgnuti znanstvenoj analizi kako je sistemom objektivnog znanja moguce uhvatiti strukture subjektivnog znacenja?

Tako da se interesira za tipicne aktere a ne stvarne aktere

4 podrucja socijalne stvarnosti;

Umwelt direkt erlebte soziale Wirklichkeit

Mitwelt indirekt erlebte soziale Wirklickeit predmet proucavanja Schutza

Folgewelt podrucje nasljednika slobodan i nedeterminiran svijet, nije predmet Schutzovog interesa jer je nemoguc za proucavanje

Vorwelt podrucje prethodnika ne postoji niti jedan slobodan element jer su se stvari vec dogodile

Umwelt

Socijalna konstrukcija stvarnosti desava se u podrucju iskustva pa se moze znanstv. Proucavati.

Mentalni procese i interakcija licem u lice izostavljeni iz znanstvene sociologije

Mitwelt svijet suvremenika

Ljudi se srecu sa medjusobno ili sirim soc. Strukturama ,ali ne sa stvarnim akterima

Mitwelt podjeljen u stupnjeve prema kriteriju jacine anonimiteta

Tipizacije recepti za djelovanje u kulturi kao cjelini

kako je sistemom objektivnog znanja moguce uhvatiti strukture subjektivnog znacenja?

Tako da se interesira za tipicne aktere a ne stvarne aktere

Konstrukcija idealnih tipova mora slijediti sljedece postulate;

1. relevantnost 2. adekvatnost 3. logicka konzistentnost 4. kompatibilnost 5. subjektivna interpretacija tipovi znanja;

a) znanje umijeca (pr. Umijece hodanja)

b) korisno znanje (pr. Upravljanje autom, sviranje klavira)

c) znanje recepata (sells speech)

mi- odnosi - dio Umwelta, bazirani na iskustvu I znanju biografskih cinjenica sugovornika, neophodni za I kroz socijalizaciju

oni-odnosi mogu biti znanstveno proucavani

interakcija se impersonalnim suvremenicima (npr. Postar koji anonimno sortira nasu postu) a ne suradnicima

Svijest

Tvrdi da je znanstveno proucavanje svijest nemoguce (time pobija osnovni stav fenomenologije)

Znacenje: nacin na koji akteri determiniraju vazne aspekte socijalnog svijeta

subjektivno znacenje (iskustvo) objektivno znacenje (postoje kao kmulturna cjelina)

Motivi: razlozi koji stimuliraju aktere da rade upravo ono sto rade

Zbog motive individ. Razlozi akcije

Jer motive retrospektivni pregledi svih cinilaca

Schutz je najjedinstveniji apstraktni mislilac

Pokusaj translacije fenomenologije iz filozofije u sociologiju

Psathas i Waksler

Proucavanje licem-u-lice interakcije

Berger i Luckmann

Socijalna konstrukcija zbilje

Pokusaj prosirenja fenomenologije na sire drustvene strukture tako da se prosiri Meadovom socijalnom psihologijom te socijetalnim interesom Marxa i Durkheima

Zele razmotriti dvostruki karakter drustva sa objektivnim fakticitetom i subjektivnim znacenjem

Sociologija znanja bavi se socijalnom konstrukcijom zbilje. Ljudi prihvacaju svakodnevni zivot kao objektivno uredjenu stvarnost kroz upotrebu jezika

Socijalne strukture- ukupan zbroj onih tipizacija i povratnih obrazaca interakcije koji su uz njihovu pomoc uspostavljeni.

Jezik najvazniji tip simbola, omogucava raspravu o stvarima koje nismo osobno dozivjeli

Govore o;

objektivnim komponentama drustva drustvo kao objektivna stvarnost

institucionalizacijin ljudi moraju eksternalizirati kako bi shvatili stvarnost

uloge tipizacija onog sto se od aktera moze ocekivati u datim socijalnim situacijama

postvarenje prihvacanje ljudskih pojava kao stvari neljudskog ili nadljudskog

legitimacije objasnjenja ili opravdanja institucionalnog sistema

Etnometodologija

Metode koje se koriste u dnevnim situacijama

Osnovni interes istraziti: kako je drustvo tekuce prakticno ostvarenje racionalnih pojedinaca

Oslanjaju se na istrazivanje i empiriju prilikom teoretiziranja

Definicja etnometodologije: proucavanje cjeline uobicajnog znanja i dosega procedura i razmatranja pomocu kojih obicni clan drustva stvara smisao, nalazi svoju orijentaciju i djeluje u okviru okolnosti u kojima se i sam nalazi.

Glavna podgrana Etml konverzacijska analiza koriste audio i video zapise

Konverzacija kamen temeljac svih drugih ponasanja osoba

Hodanje izvodjenje hodanja (Ryave i Schenkein)

Analiza telefonskih razgovora (Schegloff) kako otpocinju tipicni tel. Razgovori

Izazivanje smijeha (Jefferson)

Poticanje aplauza (Heritage i Greatbatch) proucavaju konferencije politickih stranaka

Osnovni program etnometodologije

Odnos izmedju ljudi I struktura interaktivan je odnos u kojem se svakim uspjesnim I novim djelovanjem prosiruje njegov okvir.

Posvecivanje paznje akciji I interakciji koja proistice iz mentalnih aktivnosti

5 osnovnih pogleda na prirodu socijalne stvarnosti;

1. stvarnost kao refleksivna djelatnost 2. stvarnost kao koherentna cjelina znanja 3. stvarnost kao interaktivna djelatnost 4. fragilnost stvarnosti podlozna promjeni 5. permeabilnost stvarnosti kretanje izmedju razlicitih socijalnih svijetova I stvarnosti

Aaron Cicourel

Usmjerenje prema strukturalizmu, tezi integrirati etnometodologiju sa lingvistikom (duboke structure) i tradicionalnom sociologijom (normativna I pogodbena pravila)