filozofski fakultet · web viewrepublika hrvatska. sveuČiliŠte u zagrebu. filozofski fakultet....

275
REPUBLIKA HRVATSKA SVEUČILIŠTE U ZAGREBU FILOZOFSKI FAKULTET Ul.Ivana Lučića 3,Zagreb Klasa:602-04/03-11/1 Ur.br.:3804-850-03-6 Zagreb,8.travnja 2003. POZIV _____________________________________________________________ Na osnovi članka 37.Statuta sazivam 9.sjednicu Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja će se održati u ponedjeljak, 12. svibnja 2003. s početkom u 15,00 sati u Vijećnici fakulteta. Za sjednicu predlažem sljedeći DNEVNI RED: 1. Uručivanje Odluke Senata o potvrdi izbora u znanstveno- nastavno zvanje redovitog profesora na vrijeme od pet godina prof. dr.sc.Smiljki Malinar. 2. Verifikacija zapisnika 8. sjednice Fakultetskog vijeća, održane 14.travnja 2003.i Izvanredne sjednice,održane 16.travnja 2003. (poseban prilog) A.IZBORI U ZNANSTVENO-NASTAVNA,NASTAVNA,ZNANSTVENA I SURADNIČKA ZVANJA 3. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno- nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje

Upload: others

Post on 25-Jan-2021

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

I. IZBORI U ZNANSTVENO-NASTAVNA, NASTAVNA, ZNANSTVENA I SURADNIČKA ZVANJA

PAGE

17

REPUBLIKA HRVATSKA

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FILOZOFSKI FAKULTET

Ul. Ivana Lučića 3, Zagreb

Klasa: 602-04/03-11/1

Ur. br.: 3804-850-03-6

Zagreb, 8. travnja 2003.

P O Z I V

_____________________________________________________________

Na osnovi članka 37. Statuta sazivam 9. sjednicu Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koja će se održati u ponedjeljak, 12. svibnja 2003. s početkom u 15,00 sati u Vijećnici fakulteta.

Za sjednicu predlažem sljedeći

DNEVNI RED:

1. Uručivanje Odluke Senata o potvrdi izbora u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora na vrijeme od pet godina prof. dr. sc. Smiljki Malinar.

2. Verifikacija zapisnika 8. sjednice Fakultetskog vijeća, održane 14. travnja 2003. i Izvanredne sjednice, održane 16. travnja 2003.

(poseban prilog)

A. IZBORI U ZNANSTVENO-NASTAVNA, NASTAVNA, ZNANSTVENA I SURADNIČKA ZVANJA

3. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, na Katedri za estetiku u Odsjeku za filozofiju

Pristupnica: dr. sc. Nadežda Čačinovič ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 3. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

str. 22

4. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor Hrvoja Klasića u istraživačko zvanje mlađeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest u Zavodu za hrvatsku povijest

Imenovani ispunjava uvjete iz članka 41. st. 2. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti.

str. 37

5. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana opća povijest, na Katedri za svjetsku povijest, na predmetu Svjetska povijest u 20. stoljeću, Odsjeka za povijest

Pristupnik: dr.sc. Tvrtko Jakovina ispunjava uvjete iz članka 89. stav 4. ZVU.str. 38

6. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor mr. sc. Siniše Habijanca u istraživačko zvanje asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za zapadnoslavenske jezike i književnosti na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti.

Imenovani ispunjava uvjete iz članka 41. st. 3. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti.

str. 41

7. Izvještaj stručnog povjerenstva za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje društvenih znanosti, polje znanost o književnosti, na Katedri za talijansku književnost u Odsjeku za talijanistiku.

Pristupnica dr. sc. Tatjana Peruško ispunjava uvjete iz članka 89. stav 4. ZVU.str. 43

B. MIŠLJENJE FAKULTETSKOG VIJEĆA ZA IZBOR U ZVANJA PREDLOŽENIKA VISOKIH UČILIŠTA

8. Mišljenje stručnog povjerenstva za izbor dr. sc. Vesne Girardi Jurkić u naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje arheologija, za predmet Antička provincijalna arheologija na Filozofskom fakultetu u Puli Sveučilišta u Rijeci.

· dopuna izvještaja na temelju zahtjeva Fakultetskog vijeća od 14. travnja 2003. godine

Pristupnica ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

str. 45

9. Mišljenje za izbor dr. sc. Nenada Smokrovića u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, predmet Filozofija uma, na Filozofskom fakultetu u Rijeci

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 2. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

str. 53

10. Mišljenje za izbor dr. sc. Mladena Labusa u znanstveno-nastavno zvanje docenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, na Filozofskom fakultetu u Rijeci

Pristupnik ispunjava uvjete iz čl. 74. stav 1. ZVU (pozitivno mišljenje Matičnog povjerenstva).

str. 59

C. IZVJEŠTAJI O RADU ZNANSTVENIH NOVAKA

11. Izvještaj o radu Eveline Rudan, znanstvene novakinje u Odsjeku za kroatistiku na Katedri za hrvatsku usmenu književnost.

str. 63

D. STJECANJE DOKTORATA ZNANOSTI

a) Izvještaji stručnih povjerenstava za odobrenje stjecanja doktorata znanosti izvan doktorskog studija

12. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Zdenke Turčinec za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje predložene teme pod naslovom Knjiga kao promicatelj ideologije u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, mentor: dr. sc. Aleksandar Stipčević, red. prof .

str. 64

13. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr.sc. Nevena Jovanovića za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Problemi uspostave novolatinske stilistike na primjeru Marulićeva Evanđelistara, mentor prof.dr.sc. Darko Novaković.

str. 66

14. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Josipa Miletića za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Prilagođenost nastave hrvatskoga jezika učenicima srednjih trgovačkih, ekonomskih i upravnih škola. Mentor prof. dr. sc. Vlado Pandžić.

str. 71

15. Izvještaj stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Jasne Gačić za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i prihvaćanje teme pod naslovom Etimološka i leksikološka obradba kuhinjskih i kuharskih naziva romanskog (dalmatskog, mletačkog, talijanskog i drugih) podrijetla u Dalmaciji, mentor: prof.dr.sc. August Kovačec.

str. 73

b) Izvještaji stručnih povjerenstava za ocjenu doktorskog rada

16. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Alke Domić-Kunić pod naslovom Plinijeva geografija i etnografija Ilirika.

str. 76

17. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr.sc. Maria Jareba pod naslovom Razvoj i djelovanje ustaškog pokreta od nastanka do travnja 1941. godine.

str. 80

18. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada Vladimira Sokola pod naslovom Sistematizacija, periodizacija i kronologija materijalne kulture - naušnica u Hrvatskoj u srednjem vijeku.

str. 82

19. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu disertacije mr. sc. Ane Kandare pod naslovom Sklonost doživljaju srama i krivnje u interpersonalnim odnosima i motivaciji.

str. 91

E. STJECANJE MAGISTERIJA I SPECIJALIZACIJE

a) Izvještaji stručnih povjerenstava za ocjenu magistarskog i specijalističkog rada

20. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Ankice Valenta pod naslovom Znanstveni časopisi kao sredstvo komunikacije fizičara Prirodoslovno matematičkog fakultet u Zagrebu od 1986. do 1996. godine.

str. 95

21. Izvještaj stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Davida Šporera pod naslovom Poetika kulture i ideologija drame.

str. 98

F. PREDMETI S VIJEĆA POSLIJEDIPLOMSKIH STUDIJA

Vijeće poslijediplomskih studija sa sjednice održane 28. travnja 2003. preporuča Fakultetskom vijeću prihvaćanje sljedećih predmeta (od točke 22. do 59.)

 

Izvještaj stručnog povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti u doktorskom studiju i odobrenje predložene teme

 

22. Izvještaj stručnog povjerenstva o tome je li Izet Beširović ispunio sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija lingvistike i može li se odobriti tema pod naslovom Turcizmi u književnome djelu Skendera Kulenovića. Mentor: dr.sc. Josip Silić, red.prof.

str. 101

 

Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti u doktorskom studiju

 

23. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi je li Tvrtko Vuković ispunio sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija kroatistike i može li se odobriti tema pod naslovom Modeli prikazivanja kvorumaškoga pjesništva /Subjekt, svijet, tekst kao interpretativno iskustvo. Mentor: dr.sc. Cvjetko Milanja, red.prof.

1. dr.sc. Vinko Brešić, red.prof.

2. dr.sc. Cvjetko Milanja, red.prof.

3. dr.sc. Josip Silić, red.prof.

 

24. Imenovanje stručnog povjerenstva koje će utvrditi je li Elena Stojanova ispunila sve uvjete predviđene programom Poslijediplomskog doktorskog studija kroatistike i može li se odobriti tema pod naslovom Kontrastivna tipologija u bugarskome i hrvatskom jeziku. Mentor: dr.sc. Josip Silić, red.prof.

1. dr.sc. Josip Silić, red.prof.

2. dr.sc. Ivo Pranjković, red.prof.

3. dr.sc. Stjepan Damjanović, red.prof.

 

 

Prijedlozi za odobrenje sinopsisa za izradu magistarskih radova

(znanstvenih i stručnih)

25. Ivana Alduka pod naslovom Salona u svjetlu novih epigrafskih nalaza, mentorica dr. sc. Jasna Jeličić-Radonić.

str. 105

 

26. Ane Azinović pod naslovom Crkvena arhitektura srednjovjekovnog okruga Moravče, mentorica doc. dr. sc. Mirja Jarak.

str. 106

 

27. Maje Bilić pod naslovom Jugoistočni dio Salone u svjetlu novijih istraživanja, mentor prof. dr. sc. Nenad Cambi.

str. 108

 

28. Morane Čaušević, pod naslovom Otok Krk na prijelazu iz kasnog Carstva u kasnu antiku, mentorica dr. sc. Branka Migotti.

str. 109

 

29. Adnana Busuladžića pod naslovom Antičke svjetiljke iz zbirke Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, mentor dr. sc. Marin Zaninović, red. prof. u miru.str. 111

 

30. Mihaela Golubića pod naslovom Helenistička reljefna keramika iz Resnika u Kaštelima s posebnim osvrtom na konzerviranje i restauriranje, mentor prof. dr. sc. Zdenko Brusić.

str. 113

 

31. Kristine Jelinčić pod naslovom Topografija rustičnih vila na otoku Braču, mentor prof. dr. sc. Robert Matijašić.

str. 115

 

32. Ivana Jengića pod naslovom Srednjovjekovno graditeljsko nasljeđe na području Virovitičko-podravske županije, mentor dr. sc. Željko Tomičić.str. 117

 

33. Hrvoja Kalafatića pod naslovom Značajke rane kulture polja sa žarama u Posavini, mentorica prof. dr. sc. Nives Majnarić Pandžić.

str. 119

 

34. Darka Komše pod naslovom Nugljanska i Vešanska peć u Istri – komparativna analiza epigravetijenske industrije, mentor doc. dr. sc. Ivor Karavanić.

str. 121

 

35. Siniše Krznara pod naslovom Učestalosti i distribucija dentalnih oboljenja kod antičkih ranosrednjovjekovnih populacija na istočnoj obali Jadrana, mentor dr. sc. Mario Šlaus.

str. 123

 

36. Tina Lelekovića pod naslovom Reljefna terra sigilata s područja grada Vinkovaca, mentorica dr. sc. Janka Istenič.

str. 125

 

37. Aleksandre Nikoloske pod naslovom Kult Kibele i Atisa – s posebnim osvrtom na materijal iz Republike Hrvatske, mentorica prof. dr. sc. Marina Milićević-Bradač.

str. 127

 

38. Maria Novaka pod naslovom Antropološka analiza kasnosrednjovjekovne populacije iz Koprivna kraj Klisa, mentor dr. sc. Mario Šlaus.

str. 129

 

39. Maje Pasarić pod naslovom Učestalost i distribucija cribrae orbitaliae u ranosrednjovjekovnim grobljima Dubravice, Radašinovci i Donje Polje-Sv.Lovre, mentor dr. sc. Mario Šlaus.

str. 131

 

40. Tatjane Pintarić pod naslovom Andautonija u svijetlu novijih istraživanja, mentor dr. sc. Marin Zaninović, red. prof. u miru.

str. 133

 

41. Tatjane Pleše Blažeković pod naslovom Odnos orijentalnih kultova i kršćanstva u kasnoj antici. Arheološki nalazi u sjevernoj Hrvatskoj, mentorica dr. sc. Branka Migotti.

str. 135

 

42. Dalibora Šušnjića pod naslovom Kamene rukotvorine eneolitičkog razdoblja na području sjeverne Hrvatske, mentorica prof. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl.str. 137

 

43. Jelene Jasenković pod naslovom Verbalni humor u zbirci Libro Dubaja Marusa Šime Vučetića, mentor prof.dr.sc. Branko Vuletić.

str. 139

(U povjerenstvo za ocjenu rada treba se imenovati član Odsjeka za psihologiju)

 

44. Zrinke Božić Blanuša pod naslovom Oblikovanje nacionalnog identiteta u hrvatskoj književnoj historiografiji, mentor prof.dr.sc. Vladimir Biti.

str. 141

(U povjerenstvo za ocjenu rada treba se imenovati član Odsjeka za sociologiju)

 

45. Veljka Dunjka pod naslovom Pedagoški roman na primjerima njemačke književnosti 20. st., mentor prof.dr.sc. Ivo Runtić.

str. 143

 

46. Silve Zlatar-Kero pod naslovom Negativna utopija u engleskoj literaturi 20. stoljeća, mentorica doc.dr.sc. Ljiljana Ina Gjurgjan.

str. 145

 

47. Zorana Podobnika pod naslovom Politika Sjedinjenih Američkih Država prema Republici Hrvatskoj 1991-1995, mentor prof.dr.sc. Radovan Vukadinović.

(U povjerenstvo za ocjenu rada treba se imenovati član Odsjeka za sociologiju). str. 147

 

48. Svjetlane Lončarić pod naslovom Život njemačke manjine u Zagrebu nakon 1991. godine, mentorica dr.sc. Jadranka Grbić.

str. 150

 

49. Zorke Renić pod naslovom Povijest knjižnica u Bjelovaru, mentor prof.dr.sc. Aleksandar Stipčević.

str. 152

 

50. Molba Ane Holjevac Tuković za promjenu teme Institucije središnjih republičkih tijela Republike Hrvatske 1945.-1963. u novu pod naslovom Institucije središnjih republičkih tijela Republike Hrvatske 1945.-1953., mentor dr.sc. Josip Kolanović.

str. 154

51. Gerana-Marka Miletića pod naslovom Sociologijska relevantnost srednjih gradova u urbanizaciji Hrvatske: Primjer grada Kutine, mentor prof.dr.sc. Ivan Rogić.

str. 156

 

52. Antuna Barića pod naslovom Izvannastavne aktivnosti u obrazovanju od opasnosti od zračenja u visokorizičnim područjima, mentorica prof.dr.sc. Vedrana Spajić Vrkaš.

str. 158

 

53. Gabrijele Mihaljek pod naslovom Prijevod s njemačkog na hrvatski i s hrvatskog na njemački jezik s osobitim obzirom na područje ekonomije, mentor dr.sc. Mirko Gojmerac.

str. 159

 

54. Saše Slavić pod naslovom Prijevod s engleskog na hrvatski i s hrvatskog na engleski jezik s osobitim obzirom na područje beletristike, mentorica mr.sc. Vera Andrassy.

str. 160

 

55. Artimede-Josipe Budimir pod naslovom Morfosintaktičke i leksičke osobine jezika venecijanske kancelarije na prijelazu s 15. u 16. stoljeće, mentorica prof.dr.sc. Smiljka Malinar.

str. 161

 

56. Molba Saše Puzića za promjenu naslova Interkulturalno obrazovanje u posttradicionalnom društvu: Izazovi razvoju europske dimenzije identiteta u novi naslov Interkulturalizam u posttradicionalnom društvu, za izradu magistarskog rada na Poslijediplomskom znanstvenom studiju sociologije.

 

57. Prijedlog Vijeća poslijediplomskog znanstvenog studija hrvatske povijesti da se Tomislavu Pejiću imenuje novi mentor pri izradi magistarskog rada pod naslovom "Slavonstvo u Osijeku 1861.-1868.". Umjesto dostadašnje mentorice doc.dr.sc. Iskre Iveljić za novog mentora predlaže se doc.dr.sc. Mario Srecha.

 

58. Molba Eveline Rudan za imenovanje novog mentora pri izradi magistarskog rada pod naslovom "Nadnaravna bića i pojave u usmenim predajama Istre". Umjesto dosadašnje mentorice dr.sc. Ljiljane Marks za novog mentora predlaže se prof.dr.sc. Stipe Botica.

(Mentori su suglasni s molbom).

 

Nastavni predmeti

 

59. Prijedlog za imenovanje mentora za stručnu praksu na Poslijediplomskom stručnom studiju glotodidaktike u akademskoj godini 2002/2003.:

mr. sc. Vlasta Čeliković (Školska knjiga, Zagreb), Helena Čičko, prof. (Knjižnice grada Zagreba), Sanja Grbić, prof. (Algoritam, Zagreb), Bernadette Kenderić, prof. (Učiteljska akademija, Zagreb), Vera Krnajski, prof. (Ekonomski fakultet, Zagreb), Vlado Krušić (Učilište ZKM-a, Zagreb), prof. dr. sc. Nevenka Macolić (Učiteljska akademija, Zagreb), Marija Mrđan, prof. (Dječji vrtić Gajnice, Zagreb), Maja Rijavec, prof. (Dječje kazalište za učenje engleskog jezika), dr. sc. Sanja Šimek Seljan (Filozofski fakultet, Zagreb), dr. sc. Marko Tadić (Filozofski fakultet, Zagreb), mr. sc. Božena Tokić (Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb), Petra Turkulin (Anglo, Zagreb).

 

G. PRIZNAVANJE DIPLOMA

60. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Tonke Mrduljaš, stečene na Sveučilištu u Parmi.

str. 163

61. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Alena Miletića, stečene na Filozofskom fakultetu Sveučiliša u Macerati.

str. 164

62. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti doktorske diplome Ante Periše, stečene na Sveučilištu u Beču.

str. 165

63. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Svjetlane Penović, stečene na Uralskom državnom sveučilištu.

str. 168

64. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti doktorske diplome Majde Trobok, stečene na Filozofskom fakultetu u Ljubljani.

str. 169

65. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti magistarske diplome Nevena Petrovića, stečene na University of Lancaster - Central European University u Pragu.

str. 170

66. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Tončice Radovčić, stečene na Sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu.

str. 171

67. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Lene Sviličić, stečene na Fakultetu za strane jezike i književnosti Sveučilišta u Bologni.

str. 172

68. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti doktorske diplome Inoslava Beškera, stečene na Università degli Studi di Milano.

str. 174

69. Izvještaj o priznavanju istovrijednosti diplome Ivone Šetka, stečene na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru u svrhu nastavka naobrazbe u Republici Hrvatskoj.

str. 175

70. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje istovrijednosti diplome Tanje Čajavec stečene na sveučilištu u Ljubljani.

str. 176

71. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje istovrijednosti diplome Ivana Bujgera stečene na University of Auckland.

str. 177

72. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti magistarske diplome Suzane Kunac, stečene na University College London, Development Planning Unit.

str. 178

73. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome Tatjane Mamule stečene na University of Westminster u Londonu.str. 179

74. Izvještaj stručnog povjerenstva za priznavanje potpune istovrijednosti fakultetske diplome iz pedagogije Rose Marie Argudin-Leutarević, stečene na Freie Universität u Berlinu.

str. 180

H. IMENOVANJE STRUČNIH POVJERENSTVA

a) Imenovanje stručnih povjerenstava radi davanja mišljenja za izbor

75. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlja, za predmet Engleski jezik, na Visokoj školi u Varaždinu (Pristupnice: Snježana Husnjak Pavlek i Valentina Krebalj)

1. mr. sc.Vera Andrassy, viši lektor

2 .mr. sc. Jasna Zubak Bilinić, viši lektor

3. mr. sc. Vesna Beli, viši lektor.

76. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u nastavno ili znanstveno-nastavno zvanje za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlja, za predmet Engleski jezik, na Katedri za strane jezike na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu (Pristupnice: Natalija Ređep Medved i Andreja Kovačić)

1.mr. sc. Nataša Pavlović, viši lektor

2.mr. sc. Vesna Beli, viši lektor

3.mr. sc. Lovorka Zergollern Miletić, viši lektor.

77. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača ili višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, za predmet Socijalna filozofija, na Visokoj elektrotehničkog školi s pravom javnosti u Varaždinu (Pristupnik: Blago Spajić)

1. dr. sc. Žarko Puhovski, red. prof.

2. dr. sc. Lino Veljak, red. prof.

3. dr. sc. Borislav Mikulić, izv. prof.

78. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavač ili više za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana germanistika, za predmet Njemački jezik, na Visokoj elektrotehničkoj školi s pravom javnosti u Varaždinu (Pristupnici: Sanja Đolonga i Marija-Renata Vukalović

1. dr. sc. Mirko Gojmerac, izv. prof.

2. dr. sc. Stanko Žepić, red. prof.

3. dr. sc. Zygfryd Eckardt Gehrmann, Učiteljska akademija u Zagrebu.

79. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor nastavnika u naslovno nastavno zvanje iz područja društvenih znanosti, polje informacijskih znanosti, grana komunikologija, za kolegij Umijeće komuniciranja, na Visokoj pomorskoj školi u Splitu ( Pristupnik : dr. sc. Boris Čupin )

1. dr. sc. Vitomir Grbavac, red. prof. ( Agronomski fakultet u Zagrebu)

2. dr. sc. Mario Plenković, red. prof. ( Grafički fakultet u Zagrebu )

3. dr. sc. Vladimir Mateljan, izv. prof.

80. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika za rad na programu istraživačke djelatnosti, za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlja, na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu (Pristupnica: dr. sc. Lana Hudeček

1. dr. sc. Milica Mihaljević, znan.savj.

2. dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.

3. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.

81. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana pomoćne povijesne znanosti, za predmet Povijest veterinarske medicine i Uvod u veterinarstvo, na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu (Pristupnica: dr.sc. Vesna Vučevac-Bajt)

1. dr.sc. Mira Kolar, red.prof.

2. dr.sc. Zdenko Makek, red.prof., Veterinarski fakultet, Zagreb

3. dr.sc. Mirjana Matijević Sokol, docent.

82. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, za predmet Pedagoška psihologija, na Učiteljskoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu (Pristupnica: dr. sc. Majda Rijavec)

1. dr. sc. Vlasta Vizek-Vidović, red. prof.

2. dr. sc. Predrag Zarevski, red. prof.

3. dr. sc. Nikola Pastuović, red. prof. (Učiteljska akademija Sveučilišta u Zagrebu).

83. Imenovanje stručnog povjerenstva za davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta predloženika za izbor u naslovno nastavno zvanje predavača za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, za predmet Sociologija turizma na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Splitu (Pristupnici: Vinko Bakija i Sanja Duknić)

1. Miroslav Jilek, doc.

2. Vjekoslav Afrić, red.prof.

3. Boris Vukonić, red.prof. (Ekonomski fakultet u Zagrebu).

b) Imenovanje stručnih povjerenstava za utvrđivanje uvjeta za stjecanje doktorata znanosti i odobrenje predložene teme

84. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Sanje Runtić za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Hibridnost i precrtavanje granica u suvremenom ženskom pismu američkih Indijanaca

1. dr. sc. Stipe Grgas, red. prof. (Filozofski fakultet u Zadru)

2. dr. sc. Sonja Bašić, red. prof. u miru

3. dr. sc. Ljiljana Ina Gjurgjan, docent.

85. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta dr. sc. Tarika Muranovića za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Strukturalno određenje kulturoloških procesa 20. stoljeća – Fenomenološke osnove

1. dr. sc. Nadežda Čačinovič, red. prof.

2. dr. sc. Gordana Škorić, docent

3. dr. sc. Rade Kalanj, red. prof.

86. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr.sc. Željka Holjevca za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Hrvatsko-mađarski odnosi 1860.-1873.

1. dr.sc. Petar Korunić, red.prof.

2. dr.sc. Božema Vranješ Šoljan, izv.prof.

3. dr.sc. Iskra Iveljić, docent.

87. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr.sc. Zlatka Virca za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Gospodarska i društvena politika u Brodskoj imovnoj općini (1873.-1942.)

1. dr.sc. Mira Kolar, red.prof.

2. dr.sc. Filip Potrebica, red.prof.

3. dr.sc. Zlata Živaković Kerže, znan.suradnik, Pedagoški fakultet, Osijek.

88. Imenovanje stručnog povjerenstva za utvrđivanje uvjeta mr. sc. Ivane Vidović-Bolt za stjecanje doktorata znanosti izvan doktorskog studija i odobrenje teme pod naslovom Frazemi sa zoonimskom sastavnicom u poljskom i hrvatskom jeziku

1. akademik Antica Menac

2. dr. sc. Željka Fink-Arsovski, izv. prof.

3. dr. sc. Neda Pintarić, izv. prof.

c) Imenovanje stručnih povjerenstava za ocjenu doktorskog rada

89. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Vesne Tudjine Gamulin, pod naslovom Ekleziološko-politološka misao Marka Antonija de Dominisa

1. dr. sc. Neven Budak, red. prof.

2. dr. sc. Ivan Golub, red. prof. (Katolički bogoslovni fakultet)

3. dr. sc. Danilo Pejović, prof. emeritus

4. dr. sc. Branko Despot. red. prof.

5. dr. sc. Nikola Skledar, (Institut za društvena istraživanja).

90. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Bernarde Petrović pod naslovom Leksička sinonimija u hrvatskome jeziku.

1. dr. sc. Josip Silić, red. prof.

2. dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.

3. dr. sc. Lada Badurina, doc. (Filozofski fakultet u Rijeci).

91. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada Srećka Ljubljanovića pod naslovom Zagrebačko vinogradarstvo od XII. do XVI. stoljeća

1. dr.sc. Borislav Grgin, docent

2. dr.sc. Filip Potrebica, red.prof.

3. dr.sc. Lelja Dobronić, znan.savjetnik, Zagreb.

92. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Krunoslava Matešića pod naslovom Uloga emocionalne inteligencije u stresnim stanjima i procesima.

1. dr. sc. Vladimir Kolesarić, red. prof.

2. dr. sc. Alija Kulenović, red. prof.

3. dr. sc. Vladimir Takšić, doc. (Filozofski fakultet u Rijeci).

93. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada mr. sc. Dragutina Babića pod naslovom (Re)konstrukcija ruralnih lokalnih zajednica nakon ratnih sukoba – primjer zapadnog dijela Brodsko-posavske županije.

1. dr. sc. Milan Mesić, red. prof.

2. dr. sc. Stipe Šuvar, red. prof.

3. dr. sc. Ivan Lajić, viši znanstveni suradnik (Institut za migracije i narodnosti u Zagrebu).

93.1. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu doktorskog rada Tihane Brkljačić pod naslovom Razvoj modela za predviđanje davateljskog ponašanja

1. dr. sc. Slavko Kljaić, red.prof. u miru

2. dr. sc. Dean Ajduković, red.prof.

3. dr. sc. Petar Tučinović, doc. (Filozofski fakultet Rijeka)

d) Imenovanje stručnih povjerenstava za ocjenu magistarskog rada

94. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Martine Blečić pod naslovom Autohtona kultura rimskodobne (peregrinske) Tarsatike.

1. dr. sc. Tihomila Težak-Gregl, red. prof.

2. dr. sc. Nives Majnarić-Pandžić, red. prof.

3. dr. sc. Dunja Glogović, znan. savjet (Institut za arheologiju, Zagreb)

95. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Koraljke Golub pod naslovom Predmetno pretraživanje u knjižničnim katalozima s web-sučeljem

1. dr. sc. Tatjana Aparac Jelušić, red. prof. (Pedagoški fakultet u Osijeku)

2. dr. sc. Daniela Živković, doc.

3. dr. sc. Jadranka Lasić Lazić, red. prof.

96. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Maje Starčević pod naslovom »Hamlet« u Hrvatskoj: studija prevođenja

1. dr.sc. Boris Senker, red.prof.

2. dr.sc. Zoran Kravar, red.prof.

3. dr.sc. Vanja Matković, doc.

97. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Elvisa Burčula pod naslovom Ustaška nadzorna služba - osnivanje, organizacija i ustroj 1941.-1943.

1. dr.sc. Božena Vranješ-Šoljan, izv.prof.

2. dr.sc. Ljubo Antić, izv. prof.

3. dr.sc. Filip Potrebica, red.prof.

4.dr.sc. Mira Kolar, red.prof. (rezervni član).

98. Imenovanje stručnog povjerenstva za ocjenu magistarskog rada Midhata Spahića pod naslovom Bosansko društvo za vladavine kralja Stjepana Tomaša

1. dr.sc. Tomislav Raukar, red.prof.

2. dr.sc. Zdenka Janeković Roemer, docent

3. dr.sc. Pejo Čošković (Leksikografski zavod, Zagreb).

99. Imenovanje stručnog povjerenstva za obranu magistarskog rada Mirne Kostović pod naslovom Kognitivni ishod i strukturna obilježja mozga djece adolescentske dobi s perinatalnim oštećenjem mozga.

1. dr. sc. Meri Tadinac-Babić, izv. prof.

2. dr. sc. Vladimir Kolesarić, red. prof.

3. dr. sc. Vlatka Mejaški-Bošnjak, izv. prof. (Medicinski fakultet u Zagrebu).

I. PRIJEDLOZI ZA RASPIS NATJEČAJA I IMENOVANJE STRUČNIH POVJERENSTAVA

100. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovljem grana anglistika na Katedri za engleski jezik Odsjeka za anglistiku

1. dr. sc. Dora Maček, red. prof.

2. dr. sc. Damir Kalogjera, red. prof. u miru

3. dr. sc. Mirjana Vilke, red. prof. u miru.

101. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika na Katedri za engleski jezik Odsjeka za anglistiku

1.dr. sc. Vladimir Ivir, red. prof.

2. dr. sc. Damir Kalogjera, red. prof.

3. dr. sc. Mirjana Vilke, red. prof. u miru.

102. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora iz područja humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti na Katedri za englesku književnost u Odsjeku za anglistiku.

1. dr. sc. Janja Ciglar Žanić, red. prof.

2. dr. sc. Sonja Bašić, red. prof. u miru

3. dr.sc. Borislav Knežević, docent.

103. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje višeg lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika na Katedri za engleski jezik u Odsjeku za anglistiku

1. mr. sc. Lovorka Zergollern Miletić, viši lektor

2. mr. sc. Nataša Pavlović, viši lektor

3. mr. sc. Vesna Beli, viši lektor.

104. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana fonetika, na Katedri za estetsku fonetiku i ortoepiju hrvatskog jezika u Odsjeku za fonetiku

1. dr.sc. Ivo Škarić, red.prof.

2. dr.sc. Damir Horga, red.prof.

3. dr.sc. Krunoslav Pranjić, professor emeritus.

105. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora, za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana germanistika, na Katedri za njemački jezik Odsjeka za germanistiku.

1. dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi, red. prof.

2. dr.sc. Dora Maček, red. prof.

3. dr. sc. Velimir Petrović, red. prof. Pedagoški fakultet u Osijeku.

106. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno- nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana muzeologija, na Katedri za muzeologiju u Odsjeku za informacijske znanosti

1. dr. sc. Tomislav Šola, red. prof.

2. dr. sc. Miroslav Tuđman, red. prof.

3. dr.sc. Aleksandar Stipčević (u miru).

107. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno- nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje informacijske znanosti, grana informatologija, na Katedri za opću informatologiju u Odsjeku za informacijske znanosti

1. dr. sc. Tomislav Šola, red. prof.

2. dr. sc. Boris Aurer, professor emeritus (Fakultet organizacije i informatike, Varaždin)

3. dr. sc. Alfred Žepić, red. prof. ( Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu ).

108. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana klasična filologija na Katedri za grčki jezik i književnost u Odsjeku za klasičnu filologiju

1. dr.sc. Milivoj Sironić, professor emeritus

2. dr.sc. Darko Novaković, red.prof.

3. dr.sc. Vladimir Vratović, red.prof. u miru.

109. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana opća povijest književnosti na Odsjeku za komparativnu književnost.

1. dr.sc. Zoran Kravar, red.prof.

2. dr.sc. Dean Duda, docent

3. dr.sc. Lada Čale-Feldman, viši znan. savjet. na Institutu za etnologiju i folkloristiku.

110. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje višeg lektora za znastveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, u Croaticumu – hrvatski za strance, Pripremnoj godini studija.

1. dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.

2. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.

3. dr. sc. Marija Znika, znanst. surad. (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje).

111. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje na Katedri za hrvatski standardni jezik u Odsjeku za kroatistiku

1.dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.

2. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.

3. akademik Petar Šimunović (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje).

112. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje lektora/lektorice ili višeg lektora/više lektorice za predmet Jezične vježbe pri Katedri za hrvatski standardni jezik u Odsjeku za kroatistiku.

1. dr. sc. Marko Samardžija, red. prof.

2. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.

3. dr. sc. Vlasta Rišner, doc. (Pedagoški fakultet, Osijek).

113. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za stilistiku hrvatskoga jezika u Odsjeku za kroatistiku

1. dr. sc. Krunoslav Pranjić, red. prof. u miru

2. dr. sc. Cvjetko Milanja, red. prof.

3. dr. sc. Ivo Pranjković, red. prof.

114. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za raspis natječaja za znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje odgojne znanosti za predmete Didaktika I, II i Školska pedagogija

1.dr.sc. Vlatko Previšić, red. prof.

2. dr.sc. Nikša Nikola Šoljan, red.prof.

3. dr.sc. Marko Palekčić, red.prof. (Filozofski fakultet Zadar).

115. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest na Katedri za hrvatsku povijest, za predmet Hrvatska povijest u srednjem vijeku II, Odsjeka za povijest

1. dr.sc. Nikša Stančić, red.prof.

2. dr.sc. Filip Potrebica, red.prof.

3. dr.sc. Franjo Šanjek, red.prof. (Katoličko-bogoslovni fakultet u Zagrebu).

116. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest, na Katedri za hrvatsku povijest, za predmet Hrvatska povijest u 19. stoljeću, Odsjeka za povijest

1. dr.sc. Tomislav Raukar, red.prof.

1. dr.sc. Mira Kolar, red.prof.

3. dr.sc. Stijepo Obad, red.prof. (Filozofski fakultet u Zadru).

117. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana opća povijest, na Katedri za staru povijest, za predmet Povijest Starog Istoka, Povijest Grčke i Rima, Stara povijest hrvatskih zemalja, Odsjeka za povijest

1. dr.sc. Tomislav Raukar, red.prof.

2. dr.sc. Nikša Stančić, red.prof.

3. dr.sc. Nenad Cambi, red.prof. (Filozofski fakultet u Zadru).

118. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest umjetnosti, grana povijest i teorija likovnih umjetnosti, arhitekture, urbanizma i vizualnih komunikacija za predmete Umjetnost renesanse i Osnove arhitketure na Odsjeka za povijest umjetnosti.

1.dr. sc. Vladimir Marković, red. prof.

2.dr. sc. Igor Fisković, red. prof.

3.dr. sc. Ivo Babić, red. prof. Umjetničke akademije u Splitu.

119. Raspis natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje psihologija, na Katedri za psihologiju rada i ergonomiju u Odsjeku za psihologiju

1. dr. sc. Vladimir Kolesarić, red. prof.

2. dr. sc. Vlasta Vizek-Vidović, red. prof.

3. dr. sc. Edvard Konrad, red. prof. (Filozofski fakultetu u Ljubljani).

120. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, na Katedri za francuski jezik u Odsjeku za romanistiku

1. dr.sc. Vojmir Vinja, red.prof. u miru

2. dr.sc. Nenad Ivić, red. prof.

3. dr.sc. Vladimir Ivir, red.prof.

121. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana slavistika, na Katedri za ruski jezik na Odsjeku za slavenske jezike i kjniževnosti.

1. dr. sc. Dubravka Sesar, izv. prof.

2. dr. sc. Josip Užarević, red. prof.

3. akademik Antica Menac.

122. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje višeg lektora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana slavistika na Katedri za ruski jezik na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti.

1. dr. sc. Željka Fink-Arsovski, izv. prof.

2. dr. sc. Natalija Vidmarović, doc.

3. akademik Antica Menac.

123. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje znanost o književnosti, na Katedri za talijansku književnost u Odsjeku za talijanistiku

1.dr. sc. Sanja Roić, red. prof.

2.dr. sc. Vera Glavinić, red. prof. Filozofski fakultet u Puli

3.dr. sc. Smiljka Malinar, red. prof.

124. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u nastavno zvanje višeg predavača za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje jezikoslovlje, grana anglistika, u Centru za strane jezike

1. mr. sc. Marija Marušić, viši lektor

2. dr. sc. Alka Krvavac, viši predavač

3. mr. sc. Katarina Ivić Doolan, viši predavač (Ekonomski fakultet Zagreb).

125. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, znanstveno polje etnologija, na Katedri za opću etnologiju u Odsjeku za etnologiju

1. dr. sc. Ivan Lozica, znanstv. savjetnik (Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu)

2. dr. sc. Božidar Jezernik, red. prof. (Filozofski fakultet u Ljubljani)

3. dr. sc. Stipe Botica, red. prof.

126. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana teorija književnosti, na Katedri za teoriju i metodologiju proučavanja književnosti u Odsjeku za komparativnu književnost

1. dr.sc. Pavao Pavličić, red.prof.

2. dr.sc. Mirko Tomasović, red.prof. u miru

3. dr.sc. Zoran Kravar, red.prof.

127. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje znanost o književnosti, grana filmologija, na Katedri za teatrologiju i filmologiju u Odsjeku za komparativnu književnost

1. dr.sc. Boris Senker, red.prof.

2. dr.sc. Hrvoje Turković, izv.prof., Akademija dramskih umjetnosti, Zagreb

3. dr.sc. Pavao Pavličić, red.prof.

128. Raspis natječaja i imenovanje stručnog povjerenstva za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje društvenih znanosti, polje sociologija, za predmete Sociologija sela, Demografija i Sociologija prava, na Katedri za posebne sociologije u Odsjeku za sociologiju

1. dr. sc. Ognjen Čaldarović, red. prof.

2. dr. sc. Ivan Cifrić, red. prof.

3. dr. sc. Srđan Vrcan, prof. emeritus (Pravni fakultet u Splitu)

J. NASTAVNI I OSTALI PREDMETI

129. Prijedlog Odsjeka za anglistiku za produženje ugovora sa švedskom lektoricom Shanti Wittmar, za ak.god. 2003/4.

130. Molba studenata III. godine kroatistike da im se odgodi usmeni dio ispita iz Starije hrvatske književnosti, da im uvjet za upis u VII. semestar bude samo položeni pismeni dio ispita iz Starije hrvatske književnosti. Odsjek za kroatistiku podržao je molbu studenata s napomenom da usmeni ispit moraju položiti prije ispita iz Novije hrvatske književnosti.

str. 182

131. Prijedlog Odsjeka za povijest da studentima III godine studija (jednopredmetnim i dvopredmetnim) predmet Povijest Srednje i Jugoistočne Europe u 19. stoljeću nije uvjet za upis u IV. godinu.

Pročelnici odsjeka i predstojnici katedri

132. Prijedlog Odsjeka za povijest da se za predstojnike katedri za akademsku godinu 2003/2004., i 2004/2005. imenuju:

- dr.sc. Damir Agičić, docent, Katedra za svjetsku povijest novog vijeka

- dr.sc. Mirjana Matijević Sokol, docent, Katedra za pomoćne povijesne znanosti i metodiku nastave povijesti

- dr.sc. Borislav Grgin, docent, Katedra za svjetsku povijest srednjeg vijeka.

132.1. Prijedlog Odsjeka za orijentalne studije i hungarologiju da se prof. dr. sc. Mislav Ježić imenuje za zamjenika pročelnika, umjesto dr. sc. Milke Jauk-Pinhak.

Gostovanja

133. Molba Odsjeka za povijest za odobrenje gostovanja prof.dr.sc. Daga Strpića i dr.sc. Dragutina Lalovića za održavanje predavanja u ljetnom semestru akadem. god. 2002/2003. u Zavodu za hrvatsku povijest.

Održavanje nastave na visokim učilištima

134. Molba dr. sc. Dore Maček, red. prof. za odobrenje održavanja nastave iz predmeta Povijest engleskog jezika na Filozofskome fakultetu u Zadru (ukupno 24 sata semestralno).

Vanjski suradnici

135. Molba Odsjeka za anglistiku za angažiranje vanjskih suradnika:

a)

1. prof. dr. Sonie Bićanić za Moderni britanski roman ( 2 sata predavanja i 4 sata seminara tjedno).

2. prof. dr. Sonje Bašić za Američka književnost 20. stoljeća (2 sata predavanja i 4 sata seminara tjedno).

3. prof. dr. Damira Kalogjere za Sociolingvistiku ( 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno).

4. prof. dr. Mirjane Vilke za Metodiku nastave engleskog jezika ( 4 sata seminara i 4 sata vježbi tjedno ).

b)

1. Vlatka Broza kao za Uvod u skandinavske književnosti, ukupno 10 sati u ljetnom semestru ( pod vodstvom prof. dr. Dore Maček ).

2. Nataše Štoković za Norveške jezične vježbe (ukupno 40 sati u zimskom semestru).

3. mr. sc Nataše Govedić za Seminar iz švedske književnosti, ukupno10 sati u ljetnom semestru (pod vodstvom doc. dr. sc. Goranke Antunović, ).

4. dr. sc. Ivana Matkovića za Američko društvo ( 2 sata predavanja i 2 sata seminara tjedno).

Sudjelovanje u nastavi i održavanje nastave

136. Obavijest Odsjeka za anglistiku da će mlađi asistenti sudjelovati u izvođenju nastave u akad. god. 2002/2003.:

1. Tamara Petrić, kolegij Uvod u studij književnosti (voditelj kolegija dr. sc. Tatjana Jukić)

2. Maja Tančik, kolegij Uvod u studij književnosti (voditelj kolegija dr. sc. Tatjana Jukić)

3. Sven Cvek, kolegij Uvod u studij književnosti (voditelj kolegija dr. sc. Ljiljana Ina Gjurgjan)

4. Jelena Šesnić, kolegij Uvod u studij književnosti (voditelj kolegija prof. dr. Sonja Bašić)

5. Vanja Polić, kolegij Uvod u studij književnosti (voditelj kolegija dr.sc. Borislav Knežević)

6. Iva Polak, kolegij Uvod u studij književnosti (voditelj kolegija dr.sc. Borislav Knežević)

7. Ivan Lupić, kolegij Uvod u studij književnosti (voditelj kolegija prof. dr. Janja Ciglar Žanić)

8. mr. sc. Tomislav Brlek, kolegij Milton (voditelj kolegija prof. dr. Janja Ciglar Žanić)

9. Mateusz Milan Stanojević, u proseminaru iz Uvoda u lingvistički studij (pod vodstvom doc. dr. Višnje Josipović – Smojver).

10. Nina Tuđman Vuković, u Jezičnom seminaru (pod vodstvom prof. dr. Milene Žic Fuchs).

11. Irena Zovko Dinković u Seminaru iz sintakse engleskog jezika (pod vodstvom prof. dr. Milena Žic Fuchs).

12. Jelena Parizoska, u Jezičnom seminaru (pod vodstvom prof. dr. Vladimira Ivira).

13. mr. sc. Jasna Novak, kolegij Gramatičke vježbe i Seminar iz lingvistike švedskog jezika (pod vodstvom doc. dr. sc. Goranke Antunović).

137. Molba Odsjeka za anglistiku da se mr. sc. Veri Andrassy odobri održavanje nastave iz predmeta Kultura i civilizacija Velike Britanije.

138. Obavijest Odsjeka za povijest da će mr. sc. Ivica Šute, asistent sudjelovati u nastavi, 2 sata u akademskoj godini 2003/04. (seminar, izborni kolegij).

139. Molba Odsjeka za povijest da se dr. sc. Mariu Strechi, docentu odobri održavanje nastave iz predmeta Uvod u povijesne znanosti, u akademskoj godini 2003/2004.

K. DOPUSTI I SLOBODNE STUDIJSKE GODINE

140. Molba mr. sc. Hrvoja Potrebice, asistenta za odobrenje plaćenog dopusta od 8. do 29. svibnja 2003. godine, radi arheoloških istraživanja na lokalitetu Gradci u svrhu terenske nastave studenata arheologije.

141. Molba dr. sc. Davora Dukića, doc. za odobrenje plaćenog dopusta od 13. svibnja do 13. lipnja 2003., radi korištenja stipendije CEEPUS-a, na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Ljubljani.

142. Molba dr.sc. Nade Grujić, red. prof. za odobrenje plaćenog dopusta od 9. do 16. lipnja 2003. radi izlaganja na simpoziju o renesansnoj arhitekturi na Sveučilištu Pariz IV, U.M.R. Andr( Chastel, Inventaire g(n(ral.

143. Molba dr. sc. Nede Pintarić, izv. prof. za odobrenje plaćenog dopusta od 13. svibnja do 20. svibnja 2003. radi odlaska u Litvu na međunarodnu konferenciju, gdje će se održati referat pod naslovom «Kruh u hrvatskoj, poljskoj i ruskoj frazematici.»

144. Molba dr.sc. Milana Mesića, red. prof. za odobrenje korištenja slobodne studijske godine u ljetnom semestru školske godine 2003/2004 te u zimskom semestru 2004/2005.

str. 183

______________

145. Prijedlog Odsjeka za povijest umjetnosti o promjeni čl. 6. stavak 12. Pravilnika o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom i srednjem školstvu.str. 184

146. Zaključci Vijeća studenata Filozofskog fakulteta sa sjednice od 1. travnja 2003.

str. 185

147. Obavijesti dekana i prodekana.

148. Razno i postavljanje pitanja Upravi fakulteta.

Dekan

Prof. dr. sc. Neven Budak, v.r.

PRILOZI

REPUBLIKA HRVATSKA

Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

Ul. Ivana Lučića 3, Zagreb

Imenovani od Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta na sjednici od 16. travnja 2002. godine u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u znanstveno-nastavno zvanje docenta, izvanrednog ili redovitog profesora za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filozofija, na Katedri za estetiku u Odsjeku za filozofiju, slobodni smo na temelju uvida u dokumentaciju , podnijeti sljedeće

I Z V J E Š Ć E

Na natječaj objavljen u Vjesniku 26. rujna 2002. godine prijavila se prof. dr. sc. Nadežda Čačinovič, dosadašnji redoviti profesor za predmet Estetika na Katedri za estetiku u Odsjeku za filozofiju.

Biografski podaci

Dr. sc. Nadežda Čačinovič rođena je 1. travnja 1947. godine u Budimpešti. Školovala se u Zürichu, Bernu, Beogradu, Murskoj Soboti i Ljubljani, gdje je i maturirala. Studirala je filozofiju, komparativnu književnost, povijest umjetnosti i lingvistiku u Ljubljani, Bonnu i Frankfurtu. Na Filozofskom fakultetu u Ljubljani diplomirala je filozofiju i komparativnu književnost. Od 1972. živi u Zagrebu, radeći najprije kao publicist i prevoditelj, a od 1976. kao asistent na Katedri za estetiku u Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta. 1985. godine obranila je na Sveučilištu u Zagrebu doktorsku disertaciju (Estetika njemačke romantike), nakon čega je iste godine izabrana za docenta. 1990. godine izabrana je za izvanrednog , a 1998. za redovitog profesora na istome Fakultetu. Hrvatska je državljanka. Slobodnu studijsku godinu 1990/91. provela je kao stipendijat DAAD-a u Berlinu. 1994. boravi nekoliko tjedana u Parizu kao stipendijat francuske vlade. Od 1992. predstavlja Hrvatsku u izvršnom odboru International Association for Aesthetics. Od 1995. do 1999. redovito gostuje kao profesor na Jan van Eyck Postgraduate Centre u Maastrichtu. 1995. sudjeluje u osnivanju te od tada predaje i u Centru za ženske studije (Zagreb). Predavala je na Sveučilištu Kopenhagen, na New York University, na Univerzi u Ljubljani, na Univerzitetu u Sarajevu, na Hochschule für Musik und darstellende Kunst/Graz, na Central European University/Budimpešta. Godinu 2000. provodi kao Visiting Fellow na Sveučilištu Yale, New Haven. Sudjeluje u poslijediplomskoj nastavi na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te u radu IUC-a u Dubrovniku. Referatima je sudjelovala na nizu međunarodnih simpozija i kongresa. Vodila je magistarske i doktorske radove te projekte «Estetika» (1984-89) i sada «Umjetnost u sustavu kulture». Član je Hrvatskog filozofskog društva. Član je uredništva časopisa «Issues in Contemporary Culture and Aesthetics», u izdanju Jan van Eyck Akademie Maastricht. Bila je član redakcije časopisa «Filozofska istraživanja» i član redakcije časopisa «Kulturni radnik». Predaje na engleskom, njemačkom i slovenskom, a prevodi i s francuskog, španjolskog i ruskog.

Znanstvena djelatnost

Dr. sc. Nadežda Čačinovič objavila je ukupno sedam (7) knjiga. Od toga pet (5) do izbora u sadašnje izvanje redovitog profesora: Subjekt kritičke teorije, Zagreb 1980; Pisanje i mišljenje, Zagreb 1981; Estetika njemačke romantike (disertacija), Zagreb 1987; Estetika, Zagreb 1988; Ogled o pismenosti, Zagreb 1994, te dvije (2) nakon izbora: U ženskom ključu, Zagreb 2000, i, Doba slika u teoriji mediologije, Zagreb 2001. Objavila je, nadalje, 22 znanstvena rada na hrvatskom jeziku ( dva nakon izbora ) i 23 znanstvena rada na stranim jezicima ( sedam nakon izbora ). Vodila je projekt «Estetika» ( 1984-89 ) a sada vodi po ugovoru s Ministarstvom znanosti i tehnologije RH znanstveni projekt «Umjetnost u sustavu kulture». Ovdje ćemo prikazati knjige i samo nekoliko znanstvenih radova objavljenih nakon izbora u zvanje redovitog profesora, budući da već i to nadmašuje minimalne uvjete ( jedan znanstveni rad u časopisu s međunarodnom recenzijom! ) za ponovni izbor.

Knjige

U ženskom ključu ( ogledi u teoriji kulture ), Centar za ženske studije, Zagreb 2000, 180 str. U ovoj knjizi sabrani su ogledi s područja filozofije kulture, sa zajedničkom temom: socijalne konstrukcije «rodnog identiteta». Istražuje se muško/ženska asimetrija sudjelovanja u «kulturama» i uzroci ove asimetrije. Ugođaj knjige izražava adekvatno već uvodna rečenica: «Počinjem s vjerojatno najpoznatijom rečenicom feminizma općenito, rečenicom iz Drugog spola Simone da Beauvoir: 'Ženama se ne rađamo, ženama postajemo' ili, u pojmovima naše teme: ženskost je socijalna konstrukcija». Knjiga ima četiri dijela, prethode Uvod i Izdavačka povijest tekstova, a slijede Završna napomena i Literatura. U prvome dijelu pokušava se raščistiti teorijski horizont kroz probleme: kakva je sudbina ženstvenosti s obzirom na emancipaciju, identitet-priznavanje-prepoznavanje, anhedonija ili strah od užitka, civiliziranje tijela, postoji li ženska poetika/estetika, i, ženske kulturne inicijative. Drugi i treći dio je svojevrsna konkretizacija prethodnih tema-problema: ženski glas ili o japanskim spisateljicama, identitet i fikcija ili o pisanju pisama, dvostruka emancipacija Rahel Varnhagen, te preko susreta s J.St. Millom, H. Arendt, Simone de Beauvoir, L. Irigaray, L. Butler i Radom Iveković, sve do pornografije i abortusa. Četvrti dio donosi napomene uz «čitanje klasika» (gospođa de La Fayette, J. Austen, Emily i Charlotte Brontë, Stendhal, G. Eliot, Tolstoj, Flaubert, W.M. Thackerey, H. James) «u ženskom ključu». U Završnoj napomeni autorica kaže: «Smatram se feministkinjom i kada pišem o filozofiji i estetičkim problemima, ali nisam uvijek zaokupljena činjenicom kako su žene zbog svojeg spola bile izložene sustavnoj društvenoj nepravdi i kako se to još uvijek događa. Ovdje skupljeni tekstovi polaze od rodne određenosti neke pojave, teorije, djela. Skupljeni su kao primjeri tema koje se mogu, dapače, moraju, čitati u ženskom ključu. Patchwork, sastavljanje krpica, već je dugo feministička metafora za ženski posao. Htjela sam sačiniti knjigu u kojoj bi se nalazilo raznih stvari za – različite čitateljice.»

Doba slika u teoriji mediologije, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2001, 74 str. Knjiga predstavlja pokušaj iznalaženja «teorijskog okvira» za raspravu o onome što se u svakodnevnom životu «poimenuje» kao «uloga medija», «razdoblje slika», «informatička revolucija». Predmet mediologijskog pristupa ( pri čemu se taj «neologizam» čuje iz «mediji» i «ideologija» ) su tzv. prijenosnici, raznositelji informacija i materijalna podloga posredovanja kulture (uzete kao «činjenice») općenito. Taj novi rječnik nadovezuje na raspravu o temama kao što su priroda pamćenja i sjećanja, kulturna uvjetovanost «naših» spoznaja, granice tehnološkog determinizma itd. Knjiga je raščlanjena ovako: Uvod; Primijenjena mediologija: doba slike; Mediologija i vizualna kultura; Mediologija i postmoderna; Dodatak; Ključni pojmovi; Literatura.

Znanstveni radovi

Učinci sekundarne oralnosti, u: Mediji i rat, Biblioteka mediji, Beograd 1999, str. 311-321. Namjera je ovog teksta, kaže autorica, «da uz sve ograde», tj. ne u metodskoj redukciji na mediologiju, «i kontekstualizaciju», uzimajući u obzir kulturološku, estetsku, politološku, sociološku, psihološku i historijsku razinu bitka, «i mimo empirijski provjerljivih zaključaka, upozori na okolnost koja je možda uzrokom posebne djelotvornosti pa onda i štetnosti televizije i radija», prije svega u nekadašnjim socijalističkim državama. Provedena analiza pokazuje: u post-socijalističkim zemljama danas umjesto složenih manevara i strategija kombiniranja službene, potrošačke i disidentske kulture prevladavaju potrošna dobra «uglavnom uvozne naravi i isto tako ( iako nepriznata ) potrošna dobra domaće proizvodnje u nacionalističke i druge novoideologijske svrhe». Kroz dijalog sa suvremenim autorima ( Habermas, Bell, Arendt, Assman, Horowitz, Ong, Rorty, Geertz, Fussel, McLuhan, Mauss )autorica dolazi do zaključka: «Odgovornost medija u nekoj konfliktnoj političkoj situaciji morat će se, naravno, ponajprije tražiti sadržajnom analizom stereotipa, stvaranja slike neprijatelja, nametanja specifičnog rječnika, monopoliziranja informacija itd. Učinak takvoga postupanja ipak ovisi i o 'poruci' koju predstavlja sam medij, o kontekstu u koji ulazi, tipovima pismenosti koje zatiče, tipovima izgradnje osobnog identiteta. Ideje, slike, tehnologije transformiraju se u novom kontekstu».

Pričam ti priču, u: Ispričati priču, izd. Muzeja suvremene umjetnosti, Zagreb 2001, str. 15-22. Ovaj rad predstavlja pokušaj analize narativne dimenzije, njenog potiskivanja ali i ponovnog pojavljivanja u umjetnosti dvadesetog stoljeća «Moderna», u najširem smislu, bila je, po autorici, iskustvo toga da «neko umjetničko djelo može biti lijepo a da ne govori istinu i ne zastupa dobro. Ljepota, istina i dobro ne pojavljuju se u neraskidivoj cjelini, a ljudski se rod mora snaći u fragmentaciji». Već od razdoblja «romantičke krize» u osnovi su moguće samo dvije strategije. Borbena: nadilaženje podjele, rušenje zidova, stvaranje nove cjeline. Toj je strategiji i bilo dano ime «koje premošćuje političko i umjetničko: avangarda». Druga je «u nešto tišem zahtijevanju istinske autonomije svih područja života: sistem se umjetnosti mora razviti u svojoj čistoći». Poruka je: «umjetnost vas neće nahraniti ali ne mora se opravdavati jer je u izravnoj vezi s transcendencijom, s čistim formama». A specifična se rascijepljenost moderne može opisati i «jezikom vizualnosti», kaže autorica, «kao kolebanje između pouzdanog pogleda subjekta pasivne percepcije i aktivne konstrukcije viđenoga, proizvedenoga svijeta. Subjekti se potvrđuju aktivnošću ali i ispostavljaju relativnosti, žele čvrsto uporište ali ne žele biti osuđeni na jedno mjesto. Avantura priče tek je počela».

A System of reference, ICCA ( = the issues in contemporary culture and aesthetics ), Maastricht, 7/1998. str. 7-76. U horizontu pitanja kako učiti, poučavati «filozofiju» ( na kao «sistem», nego kao dijalog različitih i stalno se mijenjajućih viđenja «zbilje» ) i «estetiku» ( sa sviješću o nemogućnosti «jedne», jedine estetike i o pluralizmu u samome pojmu umjetnosti ), a na tragu «kritičke teorije» ( suprotstavljene «tradicionalnoj», «hladnoj/smirenoj, kontemplativnoj, fundamentalističkoj i transcendirajućoj» «teoriji» kao «filozofiji» ), autorica tu brani nužnost «sustava referencije» i, ujedno, «osobni način» ( the personal mode, the personal touch of a particular identity ) u tome sustavu. Polemički, ovdje se analizira zapravo «patologija teorijskog pristupa» koji odustajući od sustavnosti izdvaja pojedine «filozofske uvide» iz konteksta. Motiv je rada «opravdanje/opravdavanje izvođenja nastave» ( the legitimization of the practice of teaching ) filozofije i estetike.

Found in Translation, ICCA, Maastricht, 12/2001, str. 137-141. Tekst je raščlanjen u tri dijela ( i zapravo je fragment planiranog većeg manuskripta ): What is lost/what is found; Defensive strategies (I): the Balkans; Defensive strategies (II): a woman's voice? The case of Japanese writing. U tekstu se analiziraju uvjeti mogućnosti komuniciranja između vremenski i prostorno udaljenih kultura. Multikulturalnost se tu ne uzima kao «program», nego kao «činjenica».

Erkenntnis und Erlebnis, Claude Levi-Strauss und Maurice Merleau-Ponty: Eine Bemerkung und einiges dazu, u: Festschrift Heinz Paetzold, izd. R. Behrens/R. Peplow, Hamburg 2002, str. 2-12. Rasprava pokušava , polazeći od jedne primjedbe Levi-Straussa, u kojoj kritizira fenomenologijski postav ( jer ovaj polazi od kontinuiteta življenoga i zbiljskoga ), suprotstaviti teoriju umjetnosti Levi-Staussa i Merleau-Pontyja, i to na tlu danas aktualne problematike. Argumentacija bi da s jedne strane naglasi neposrednu relevantnost umjetničkih djela a s druge strane da pokaže kako se teorije mogu izgraditi samo na jasnoj diferencijaciji između spoznatoga i doživljenoga.

Ocjenjujući disertaciju Nadežde Čačinovič komisija je istaknula: kandidatkinja je pokazala veoma dobro poznavanje tekstova i literature, dala je analitički i kritički prikaz, potvrdila svoju znanstvenu spremu za filozofijsko istraživanje i interpretaciju. Sve ove kvalitete potencirano, naime produbljene vlastitim teoretskim iskustvom, dolaze do izražaja u svim kasnijim radovima kandidatkinje. Dr. sc. Nadežda Čačinovič danas je izgrađeni teoretik, koji teoriju shvaća ponajprije kao «osobno viđenje», no viđenje koje svoju konsistenciju zadobiva sustavom referencije, tj. svestranim respektiranjem teoretičkog, praktičkog i poietičkog zbivanja u kontekstu onoga što se, doduše neprozirno, a ipak čudesno samorazumljivo naziva «suvremenim svijetom».

Nastavna djelatnost

Dr.sc. Čačinovič djeluje izuzetno uspješno kao nastavnik već gotovo trideset godina (1976. asistent, 1985. docent, 1990. izvanredni te 1998. redoviti profesor ) na Katedri za estetiku ( danas i predstojnik ) u Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a kao predavač i šire, u zemlji i inozemstvu. Posebno se ističe interdisciplinarnom suradnjom. U okviru dodiplomske nastave držala je predavanja i seminare o estetici Kanta, Hegela, Nietzschea, Crocea, Hartmanna, Ingardena, o teoriji avangarde, «umjetnosti i povijesti», «umjetnosti i mitu», estetici glazbe, kazališta, teoriji tragedije, estetičkom diskursu moderne, o teoriji slike, odnosu ekspresije i imaginacije, estetičkoj terminologiji itd. Predaje na poslijediplomskom studiju filozofije Filozofskoga fakulteta, a u Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku tri puta je predavala na kursu «Marksizam i filozofija» i dva puta na kursu «Ludwig Wittgenstein i filozofija kulture». U predanome radu sa studentima potaknula je na desetke uspješnih diplomskih radova. Bila je uspješni mentor pristupnika pri izradi četiri magistarska rada ( M. Mišković, S. Glavaš, M. Krivak, S. Alajbeg ) i sedam doktorskih radova ( F. Lačević, M. Mišković, I.Barjašić, M . Labus, G. Škorić, M. Priganica, L.G. Montgomery ). Predavala je i gostovala u inozemstvu. Prije izbora u sadašnje zvanje: držala je referat na XII. Međunarodnom estetičkom kongresu u Madridu (1992), predavanje na Univerzitetu u Kopenhagenu (1993), predavanje na simpoziju Jan van Eyck Akademie, Maastricht (1993), referat na konferenciji British Film Institute-a, London (1994), predavanje na simpoziju u organizaciji Hochschule für Musik und darstellende Kunst, Graz (1994), ciklus predavanja na Jan van Eyck Akademie, Maastricht (1994/95). S referatom je sudjelovala na simpoziju Slovenskog estetičkog društva (1993). Na interdisciplinarnim skupovima u organizaciji časopisa «Umjetnost i dijete» sudjelovala je s izlaganjima (1994. i 1995.). Sudjelovala je u Zagrebu na međunarodnom simpoziju Scheler-Gehlen-Cassireer (1994). Za vrijeme izbora u sadašnje zvanje održala je referat na XIII. Međunarodnom estetičkom kongresu, Lahti, Finska 1995, pod naslovom «Aesthetic Identity and Violent Acts». Nakon izbora u sadašnje zvanje bila je 1999. godine u dva navrata «external examiner» za doktorate na University Oxford (Ionna Kopsiafti, «Cassirer on Art», Justin Burke, «Hegel's Aesthetics and the End of Art»). 1998. godine održala je na Jan van Eyck Postgraduate Centre, Maastricht, ciklus predavanja «The Priviledged Senses», a 1999. ciklus «Theories of Emotion». Godinu 2000. provela je kao Visiting Fellow na Sveučilištu Yale. Za vrijeme boravka u SAD sudjelovala je na konferencijama u Stanfordu, na NYU i na New School. Knjiga Estetika, Naprijed, Zagreb 1988, ujedno je i udžbenik koji služi u dodiplomskoj i postdiplomskoj nastavi.

Osobna kultura i široko obrazovanje, temeljito poznavanje struke, praćenje suvremenih zbivanja i vlastita teoretska istraživanja čine dr.sc. Nadeždu Čačinovič potpunoma izgrađenim nastavnikom s gotovo tridesetgodišnjim iskustvom.

Stručna djelatnost

Dr. sc. Nadežda Čačinovič objavila je stotinjak recenzija. Prevodila je Adorna, Horklheimeraa, Hegela, Blocha, Sartrea, Hockea, Flussera, J.L.Austina, J.St. Milla. Pisala je komentare i predgovore uz prijevode, pregledne članke i publicističke osvrte. Nakon Izbora u sadašnje zvanje objavila je predgovore uz: H. Bergson, Stvaralačka evolucija, HAZU 1999; L. Irigaray, Ja/ti/mi, Ženska infoteka, Zagreb 1999; E. Panofsky, Idea, Golden marketing, Zagreb 2002. Kratka povijest pojma ekspresije, kao stručno-pregledni rad, objavljen je u zborniku Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, ur. C. Milanja, Zagreb 2002.

Zaključak, mišljenje i prijedlog povjerenstva

Na temelju uvida u dokumentaciju i na osnovu svega izloženog utvrđujemo da pristupnik ispunjava uvjete iz članka 42. stavka 4. i 7. Zakona o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti te da može biti po drugi put izabran u zvanje znanstvenog savjetnika (kao trajno zvanje), da ispunjava uvjete članaka 74. Zakona o visokim učilištima i članka 163. stavka 5. istoga Zakona te da može biti ponovno izabran u zvanje redovitog profesora, koje zvanje tim reizborom zadržava trajno), da ispunjava sve uvjete Rektorskog zbora visokih učilišta za izbor u znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora, da daleko nadmašuje minimalne uvjete za (ponovni) izbor u isto zvanje. Stoga predlažemo da se dr.sc. Nadežda Čačinovič po drugi put izabere u zvanje znanstvenog savjetnika a Fakultetskome vijeću Filozofskoga fakulteta da dr.sc. Čačinovič ponovno izabere u znanstveno-nastavno zvanje redoviti profesor.

dr. sc. Branko Despot, redoviti profesor

dr.sc. Hotimir Burger, redoviti profesor

dr.sc. Lev Kreft, redoviti profesor, Filozofski

fakultet u Ljubljani

U Zagrebu, 14. veljače 2003.

Nadežda Čačinovič

POPIS RADOVA

Knjige

1.Subjekt kritičke teorije, izd."Kulturni radnik",Zagreb 1980,90 str.

2.Pisanje i mišljenje , izd. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1981, 156 str.

3.Estetika njemačke romantike, izd. Zavod za filozofiju/ Sveučilišna naklada, Zagreb 1987, 160 str,

4.Estetika, izd. "Naprijed",Zagreb 1988,180 str.

5.Ogled o pismenosti, izd. "Durieux", Zagreb 1994,65 str.

Nakon izbora u sadašnje zvanje

6.U ženskom ključu, Centar za ženske studije Zagreb 2000, 180 str.

7. Doba slika u teoriji mediologije, Jesenski&Turk, Zagreb 2001, 74.str.

Izvorni znanstveni radovi na hrvatskom jeziku (izbor tekstova koji nisu uključeni u navedene knjige)

1."Proza svijeta", Fil. istraživanja, 4/5 1981, str.43-50

2."Esteticizam", Kulturni radnik 2/1981, str.154-166

3."Umjetnost, rad, proizvodnja", Kulturni radnik, 2/1982, str.14o-148

4."Povijesnost svakodnevnog", u zborniku Estetika i svakodnevni život, Bgd.1982,str.15-19

5."O kulturnim potrebama ili kulturi koja nam je potrebna", Kulturni radnik.1/83, str.43-49

6."Bezvrijednost vrijednosti", "Kultura", Bgd. 1985, str.155-162

7."Umijeće izbjegavanja umjetnosti","Letopis Matice Srpske"432/5, Novi Sad 1983, str.553-56o

8."Lukacs u Heidelbergu", Fil.istraživanja 14/1985, str.455-460

9."Govore li umjetnička djela", Republika, 5/85, str.22-28

10."Umijeće, umnost i umjetnost", Naše teme,1-3, 1987, str.19-26

11."Post-moderna - predtekst ili kontekst?'. Zbornik III.programa RTZ, 21-22, 1988, str.41-46

12."Postmoderna kao paradoksalni -izam", u zborniku Postmoderna, Zagreb 1988, str.149-158

13."Slučaj Kierkegaard", Fil.istraživanja 23/1987, str.1269-1274

14."Klasicizam i revolucija", Fil.istraživanja 3o/1989, str.821-827

15. "Pojam vrijednosti i problemi njegovog interdisciplinarnog korištenja" "Pregled", Sarajevo 8-9/1989,str.565-582

16."Spoznaja i doživljaj","Filozofska istraživanja" 42/1991,str.603-610

17."Mit umjetnosti i svrgavanje subjekta", Akademija nauka i umjetnosti BiH, Posebna izdanja, Knjiga C (Filozofija i svijet života), Sarajevo 1991,45-5o

18. "Benjamin,pisac traktata", Akademija nauka i umjetnosti BiH, Posebna izdanja, Knjiga C (Filozofija i svijet života), Sarajevo 1991, 233-237

19."Slikovnost", Filozofska istraživanja 47/1992 (859-862)

20."Porijeklo umjetnosti; Croce, Adorno i Levi-Strauss", Filozofska istraživanja 46/1992)(661-668)

Nakon izbora u sadašnje zvanje

21.“Učinci sekundarne oralnosti” u Mediji i rat, Beograd 1999,str.311-321

22.“Pričam ti priču”, u: Ispričati priču, izd. Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Zagreb 2001, 18-26

Izvorni znanstveni radovi na stranim jezicima

1."Dialektik der Aufklärung oder aufgeklärte Dialektik","Praxis", Zgb.2/3,1973, str. 253-27o

2."Lukacs in Heidelberg", u knjizi Georg Lukacs - Ersehnte Totalität, Bochum 1986. str.61-69

3."Der Fall Synthesis Phil., 2/1988, 10 str.

4."Klassizismus und Revolution", Synthesis Phil. 2/1989, 1o str. Kierkegaard",

5. "Schiller und die Folgen", u knjizi Herbert Marcuse-Eros und Emanzipation, Giessen 1989, 63-69

6."Zeichen und Bild in der Konstituirung des Subjekts", u zborniku The Subject In Postmodernism, Ljubljana 1990,10 str.

7."Der Mythos der Kontinuität", u: La Mitteleuropa negli anni venti: cultura e Societa, Gorizia 1992; izd. Istituto per gli incontri culturali Mittel-europei., str.119-125

8."Ocalenie chwili. Benjamin-sztuka i moda", u Drobne rysy w ciaglej katastrofie, Varšava 1993, Wydawnictwo instytutu kulturi, str.100-106

9."Modernity and Continuity", "Estetika", 4/1993, Nakladatelstvi akademie vrd Česke republiky, str.4-9

10."Bildlichkeit", Synthesis philosophica 13/1992(149-154)

11."And Next to Nature, Art", "Issues in Contemporary Culture and Aestetics", 1/1995, Maastricht, Jan van Eyck Akademie, str.48-56

12.“Deconstructed Europe: On Multiculturalism and Cosmopolitism”, ICCA, 3/1996 Maastricht 1996, str.74-82

13.“Inside the Picture”, ICCA, 4/1996 Maastricht 1996,str.81-85

14.“Do we live in One or Several Worlds”, ICCA,5/1997 Maastricht,1997,str.47-51

15.“Displacement”,ICCA,6/1997 Maastricht 1997, str.45-50

16.“The Case of Zagreb” u City Life. Essays on Urban Culture, ed.Heinz Paetzold, Maastricht 1997 ,str.39-44

Nakon izbora u sadašnje zvanje

17. “A System of Reference”, ICCA, Maastricht 7/1998,str.71-76

18. “The Art of Deconstructing Philosophy. Anthropology and the Origin of Art”, ICCA,8/1998, Maastricht,26-30

19. “Honour in Transition”, Parallax 13,Oct.-Dec.1999,str.73-76

20. “Found in Translation”,ICCA,12/2001 Maastricht,str.137-140

21. “Povod umenia:Croce, Adorno a Levi-Strauss”, u izboru tekstova hrvatskih filozofa Človek-demokracia-poznanie, Bratislava 2000

22. “Erkentnis und Erlebnis”, u Festschrift Heinz Paetzold, Hamburg 2001, str.2-10

23. “Stories with Pictures”, u Lier en Boog Series of Philosophy of Art and Art Theory, Volume17, Amsterdam 2002,str.94-96

Stručni radovi

Objavila stotinjak recenzija, prijevode Adorna, Horkheimera, Hegela, Blocha,Satrea, G.Hockea, V.Flussera, J.L.Austina,J.St.Milla komentare i predgovore, pregledne članke i publicističke osvrte. Slijedi izbor manjeg broja izbor karakterističnih tekstova

1."Stripovi pod klupom", UID, 5-6/199O, str.3o7-31o

2."Kaotičan napad", Fil.Istraživanja 2/1991, str.509-512

3.Prijevod i komentar J.L.Austin,"Kako djelovati riječima", Biblioarak, svibanj 1993, Zagreb

4. Prijevod i komentar Vilem Flusser,"Igra apstrakcija",Biblioarak svibanj l994,Zagreb

5."Dvostruka emancipacija Rahel Varnhagen", Novi Omanut-prilog židovskoj povijesti i kulturi 5/1994,Zagreb

6."Adorno:Izgradnja kritičke teorije", u Velikani naše epohe, Biblioteka Hrvatski radio,Zagreb 1994

7. "Derrida: Dekonstruktivizam: pismo je skrivena istina govora", u Velikani naše epohe, Zagreb 1994

8. "Estetika nasilja", UID 1/2, Zagreb 1995, str.35-38

9. “Slike,sjećanje i svijest”, “Vijenac”,8.veljače 1996

10. “Postmoderna-sudbina jednog pojma”, Frakcija,2/1996, Zagreb

11. “Čiji je Derrida i čemu još filozofija”, Frakcija, 3/1996

Nakon izbora u sadašnje zvanje

Predgovori uz

H.Bergson, Stvaralačka evolucija, HAUZ 1999

L.Irigaray, Ja/ti/mi, Ženska infoteka, Zagreb 1999

Emma Goldman,Anarhizam i drugi ogledi, DAF, Zagreb 2001

E.Panofsky, Idea, Golden marketing, Zagreb 2002

“Kratka povijest pojma ekspresije”, u zborniku

Ekspresionizam u hrvatskoj književnosti i umjetnosti, ur.C.Milanja, Zagreb 2002

Znanstvenoistraživački projekt

Po ugovoru s Ministarstvom znanosti i tehnologije RH vodi projekt “Umjetnost u sustavu kulture”

Predavanja i gostovanja u inozemstvu (posljednjih deset godina)

1.Referat na XII. Međunarodnom estetičkom kongresu, Madrid, rujan 1992 ("Modernity and Continuity")

2.Predavanje 8.rujna 1993 na Univerzitetu u Kopenhagenu ("Deconstructing Europe")

3.Predavanje na simpoziju "Art and Technology", Jan van Eyck Akademie Maastricht, 12.ožujka 1993 ("Next to Nature,Art..)

4.Referat na konferenciji British Film Institute-a, London: TURBULENT EUROPE: CONFLICT,IDENTITY AND CULTURE ("The Effect of Secondary Orality"),srpanj 1994

5.Predavanje na simpoziju "Das aufgesprengte Kontinuum" u organizaciji Hochschule fur Musik und darstellende Kunst, Graz: "Musik, Mythos, Geschichte", 8.listopada l994

6.Ciklus predavanja "The Interface between the Verbal,the Visual and the Written" na Jan van Eyck Akademie Maastricht, školska godina 1994/95

1. Referat na XIII. Međunarodnom estetičkom kongresu, Lahti , Finska 1995 (“Aesthetic Identity and Violent Acts”, objavljen u Practical Aesthetics,ed.Martti Honkanen University Helsinki 1997)

Nakon izbora u sadašnje zvanje

1999.bila u dva navrata “external examiner” za doktorate na University Oxford (Ionna Kopsiafti,”Cassirer on Art”; Justin Burke, “Hegel’s Aesthetics and the End of Art”)

1998 održala na Jan van Eyck Postgraduate Centre, Maastricht ciklus predavanja “The Priviledged Senses”, a 1999 ciklus “Theories of Emotion”

Godinu 2000 provela kao Visiting Fellow na Sveučilištu Yale. Za vrijeme boravka u SAD sudjelovala na konferencijama u Stanfordu, na NYU i na New School.

Izbor kolegija s dodiplomske nastave: vodila sam seminare o estetici Kanta, Hegela, Nietzschea, Crocea, Hartmanna, Ingardena, o teoriji avangarde, "umjetnosti i povijesti", "umjetnosti i mitu", estetici glazbe, kazališta, teoriji tragedije, estetičkom diskursu moderne, predavala sam o teoriji slike, odnosu ekspresije i imaginacije, estetičkoj terminologiji , estetici audiovizuelnih medija, teoriji emocija..

Sudjeluje redovno u poslijediplomskoj nastavi Odsjeka za filozofiju

Mentorstvo uspješno obranjenih magistarskih i doktorskih radnji

Magistarske

Milan Mišković, "Fenomenološko-aksiološka estetika Pavla Vuk-Pavlovića", 1989

Sanda Glavaš, "Događaj i mogućnost čovjeka-umjetnika", 1990

Marjan Krivak,”Filozofijsko tematiziranje postmoderne”,1998

Slavica Alajbeg, “Gadamerova hermeneutika i njezino značenje za suvremenu estetiku”, 2000

Mentorstvo doktorskih disertacija

Fatima Lačević, "Suvremena jugoslovenska estetska misao i transcendiranje estetskog mišljenja u djelu Danka Grlića",1989

Milan Mišković,"Filozofsko tumačenje književnog umjetničkog djela",1990

Ilija Barjašić, “Problem etičkoga u estetici Franje Markovića”, 1998

Mladen Labus, “Ontološki temelji suvremene umjetnosti”, 1998

Gordana Škorić, “Problem metafore u djelu Ernesta Grassija”,1998

Mirsad Priganica, “ Sepstvo kao iskustvo jezika”, 2000

Lynne Germaine Montgomery, “Filozofijska konstrukcija braka”, 2002

Dr. sc. Damir Agičić, docent

Dr. sc. Drago Roksandić, izv. prof.

Dr. sc. Tvrtko Jakovina, asistent

 

Zagreb, 8. travnja 2003.

Fakultetskom vijeću Filozofskoga fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu

 

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na sjednici od 10. ožujka 2003. (Odluka Klasa: 640-03/03-02/6, Broj: 3804-160-03-1 od 18. ožujka 2003.) imenovalo nas je u stručno povjerenstvo za izbor znanstvenog novaka Hrvoja Klasića u istraživačko zvanje mlađeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest u Zavodu za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest (bez javnog natječaja).

Vijeću podnosimo sljedeće

I Z V J E Š Ć E

 Hrvoje Klasić rođen je 6. prosinca 1972. godine u Sisku. Osnovnu je školu i gimnaziju završio u Sisku, a jednopredmetni studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Upisan je na poslijediplomski studij hrvatske povijesti novog vijeka. Kao student sudjelovao je 1992. i 1994. na Dubrovačkoj medievističkoj radionici. Nakon diplomiranja zaposlio se u sisačkoj gimnaziji. Sudjelovao je na dva seminara nastavnika povijesti Hrvatske i Štajerske (1997. i 1998.). Kao muzejski pedagog u Gradskom muzeju u Sisku pohađao je nekoliko seminara i organizirao brojne tribine i javna predavanja, te bio član uredništva Godišnjaka Gradskog muzeja.

Od 1. siječnja 2003. zaposlen je kao znanstveni novak na projektu Hrvati i slavenske integracijske ideologije u 19. i 20. stoljeću (br. 130785).

Hrvoje Klasić objavio je dosad dva znanstvena rada i nekoliko prikaza u znanstvenim i stručnim časopisima. U članku «Društveni život u Sisku u vrijeme Drugog svjetskog rata» (Časopis za suvremenu povijest, 32/2000, br. 3, str. 527-544) na temelju Hrvatskih novina, sisačkog tjednika koji je izlazio u razdoblju 1925.-1945., Klasić je dao pregled najvažnijih glazbenih, sportskih, kulturnih i drugih događaja vezanih uz svakodnevni život stanovnika Siska u ratno doba. U svome drugom znanstvenom tekstu («Antisemitizam u Sisku na prijelazu stoljeća 1897.-1903.», Godišnjak Gradskog muzeja Sisak, II/2001., str. 175-197)) kolega Klasić bavi se pitanjima položaja židovskog stanovništva u Sisku u jednom kratkom, ali zbivanjima prepunom, razdoblju. U ovim se svojim tekstovima pokazao kao ozbiljan i temeljit mladi istraživač.

Smatramo da su na temelju gore napisanog ispunjeni svi zakonski uvjeti za njegov izbor u zvanje mlađeg asistenta. Stoga predlažemo Fakultetskom vijeću Filozofskog fakulteta u Zagrebu da Hrvoja Klasića izabere izvan natječajnog postupka u istraživačko zvanje mlađi asistent za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, grana nacionalna povijest u Zavodu za hrvatsku povijest Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

  

Stručno povjerenstvo:

dr. sc. Damir Agičić, docent

.......................................................

dr. sc. Drago Roksandić, izv. prof.

.......................................................

dr. sc. Tvrtko Jakovina, asistent

...................................................

Stručno povjerenstvo

1. Dr. sc. Mira Kolar, red. prof.

2. Dr. sc. Marijan Maticka, izv. prof.

3. Dr. sc. Damir Agičić, docent.

FAKULTETSKOM VIJEĆU FILOZOFSKOG FAKULTETA U ZAGREBU

Predmet: Izbor dr.sc.Tvrtka Jakovine

u istraživačko zvanje višeg asistenta.

Fakultetsko vijeće Filozofskog fakulteta u Zagrebu na sjednici od 10. veljače 2003. godine imenovalo nas je u Stručno povjerenstvo za ocjenu rezultata natječaja za izbor u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, za predmet Svjetska povijest u 20. stoljeću, na Katedri za svjetsku povijest u Odsjeku za povijest. Podnosimo nakon uvida u materijale slijedeće

Izvješće

Na natječaj objavljen u Vjesniku 20. veljače 20203. prijavio se samo dr. sc. Tvrtko Jakovina.

Dr. sc. Tvrtko Jakovina rođen je u Požegi 2. ožujka 1972. U Požegi je završio osnovnu i srednju školu. Jednopredmetni studij povijesti završio je 1996. godine, obranivši diplomski rad "Američki građanski rat (1861.-1865.) u suvremenom hrvatskom tisku".

Kao exchange student završio je ljetni semestar 1992/1993. godine na University of Kansas, a od lipnja do kolovoza 1996. pohađao je seminar "Law in American History" koji je organizirala United States Information Agency i Boston College. Poslije toga završava poslijediplomski program Američkih studija na Katholike Universiteitu Leuven u Belgiji, te mu je poslijediplomski rad pod naslovom "The American communist Ally" priznalo stalno povjerenstvo za priznavanje diploma Senata Sveučilišta u Zagrebu 1998. potpunu istovrijednost te diplome s domaćom diplomom i akademski stupanj magistra znanosti. Pola godine je radio 1998. u Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar", a nakon toga prelazi na mjesto asistenta na Katedri za svjetsku povijest, predmet Svjetska povijest 20. stoljeća, Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje kolegije o hladnom ratu, povijesti SAD-a i Titove Jugoslavije. Kolegije o povijesti SAD-a predaje i studentima poslijediplomskog programa Američkih studija. U rujnu 1999. vodio je proseminar hrvatske povijesti za polaznike 28. Zagrebačke slavističke škole u Dubrovniku.

Dr. sc. T. Jakovina je akademsku godinu 2000./2001. proveo na Georgetown University kao Fuldbrightov stipendist te je u više američkih arhiva istraživao odnose Sjedinjenih američkih država i Titove Jugoslavije/Hrvatske od 1945. do 1963. godine. Doktorirao je 16. prosinca 2002. s radnjom "Utjecaj SAD-a na društveni i politički život u Hrvatskoj 1945.-1955."

Dr. sc. T. Jakovina je još kao student od 1996-1997. obnašao dužnost akademskog koordinatora Međunarodne udruge studenata povijesti (ISHA - International Students of History Association), te je osnivač hrvatskog ogranka ISHA-e. Tu je udrugu predstavljao u Beču u studenom 1996. kao i na savjetovanju UNESCO-a o visokom školstvu. Sudjelovao je na više studentskih konferencija koje je organizirala ISHA: Utrecht 1994., Mainz 1995., Beč 1996., Bruxelles 1996., Wroclaw 1997., Pula 1997., Helsinki 1998., Heidelberg 1999. Dr. sc. T. Jakovina je suradnik Cold War International History Projecta iz Washingtona koja je imala konferencije u Washintonu, Garmischu i Zagrebu.

Sudjelovao je i u radu međunarodnog skupa o poljsko-hrvatskim odnosima u rujnu 2001. u Dubrovniku, te u rujnu 2002. o povijesti detantea u Dobbiacu u Italiji. Predavanje o Titovoj Jugoslaviji i SAD-u 1945.-1955. održao je u Woodrow Wilson Centru u Wachingtonu u svibnju 2001.

Dr. sc. T. Jakovina uključivao se u proseminare za nastavnike povijesti u Rijeci, Pazinu, Hercegovcu, Zagrebu i Šibeniku, a predstavljao je Hrvatsku na skupovima Vijeća Europe o nastavi povijesti u Vilniusu, Bruxellesu, Bledu i Sinai. Jedan je od autora povijesnih udžbenika za treći i četvrti razred opće gimnazije: "Povijest 3" (Zagreb, 2000), i "Povijest 4" (Zagreb, 1999).

Surađuje s Obrazovno-znanstvenim programom HRT-a za povijest te redakcijom kulture "Vjesnika".

Dr. sc. T. Jakovina objavio je knjigu "Socijalizam na američkoj pšenici" (Zagreb, 2002., izd. Matice Hrvatske). Napisao je i četiri izvorna znanstvena rada: 1. Američki komunistički saveznik? Vanjskopolitički odnosi SAD-a i Jugoslavije od 1955-1963., (Radovi, 31, 1998., 81-108.); 2. Što je značio Nixonov usklik "Živjela Hrvatska", (Društvena istraživanja, 1999., br. 2-3, 347-371); "Život u limenci s crvima. Kako su živjeli i doživljavali Titovu Jugoslaviju? /američki diplomati/ (Historijski zbornik, 54, 2001., 159-186), 4. Od Tita do Badingera. Periodizacija povijesti DFJ/FNRJ/SFRJ 1945.-1991. (Zbornik Hrvati i Poljaci. Narodi daleki i bliski, Zagreb, 2003., 1213-137.)

Objavio je 25 stručnih članaka i prikaza, te prijevod rada Amy Schmidt "Hrvatska i zapadni saveznici" (Časopis za suvremenu povijest, 34, 2002., 71-91.)

Objavio je i više članaka u sv. 1, 2. i 5 u Hrvatskoj enciklopediji, gdje je i vanjski urednik za hrvatsku povijest 19. i 20. st.

Više radova dr. sc. T. Jakovine nalazi se u tisku.

S obzirom na gore rečeno dr. sc. Tvrtko Jakovina ispunjava uvjete iz čl. 89. Zakona o visokim učilištima. On je magistrirao 1998., a doktorirao 2002. te je zaposlen od 1999. kao asistent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu. S obzirom na velik broj objavljenih radova (jedna knjiga, četiri znanstvena rada i velik broj stručnih članaka), te što odgovorno obavlja poslove u nastavi i u radu sa studentima

predlažemo

da se dr. sc. Tvrtko Jakovina izabere u suradničko zvanje višeg asistenta za znanstveno područje humanističkih znanosti, polje povijest, za predmet Svjetska povijest u 20. st., na Katedri za svjetsku povijest u Odsjeku za povijest.

Stručno povjerenstvo:

_______________________________

(Dr. sc. Mira Kolar, red. prof.)

_______________________________

(Dr. sc. Marijan Maticka,izv.prof.)

_______________________________

(Dr. sc. Damir Agičić, docent)

Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Odsjek za slavenske jezike i književnosti

Zagreb, Ivana Lučića 3

Fakultetskom vijeću

Filozofskoga fakulteta u Zagrebu

Predmet: Izbor mr. sc. Siniše Habijanca u istraživačko zvanje asistenta

Na sjednici Fakultetskoga vijeća Filozofskoga fakulteta, održanoj 14. travnja 2003., imenovani smo u stručno povjerenstvo za izbor u istraživačko zvanje asistenta (bez javnoga natječaja) na Odsjeku za slavenske jezike i književnosti. U skladu s odredbama Zakona o visokim učilištima podnosimo Vijeću sljedeći