fin_6.2. jf porez na dodanu vrijednost i trosarine

7/29/2019 Fin_6.2. JF Porez Na Dodanu Vrijednost i Trosarine

http://slidepdf.com/reader/full/fin62-jf-porez-na-dodanu-vrijednost-i-trosarine 1/16



2

Razlika između nulte stope i poreznog

oslobođenja

• Nulta stopa znači da proizvođači i uvoznici pri isporuciproizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbitkapretporeza sadržanoga u ulaznim računima dobavljačaodnosno pravo na odbitak plaćenog PDV-a pri uvozu koji seodnosi na njihovu gospodarsku djelatnost.

• Uz porezno oslobođ enje pri isporuci se ne obračunava

porez, ali se ne može odbiti pretporez sadržan u ulaznimračunima. To znači da je za poreznog obveznika povoljnijaprimjena nulte stope negoli porezno oslobođenje.

Dodana vrijednost• PDV čini neto svefazni porez na promet koji se

obračunava u svakoj fazi proizvodno-prodajnog ciklusa, alisamo na iznos dodane vrijednosti koja je stvorena u tojfazi, a ne na cjelokupnu vrijednost proizvodnje.

• Dodana vrijednost može se definirati kao razlika izmeđuvrijednosti prodaje proizvedenih dobara i usluga (outputa)te vrijednosti kupovina inputa (ali ne inputa rada) kojima suta dobra i usluge proizvedeni. Dakle, dodana vrijednost je

vrijednost koju proizvođač dodaje inputima prije nego štoih proda kao nove proizvode i usluge (Rosen, 1999).

Oblici PDV-a Osnovica PDV-a

• Osnovicu poreza čini naknada za isporučena dobra iobavljene usluge.

• Poreznu osnovicu pri uvozu čini carinska osnovicautvr đena prema carinskim propisima te uvećana zacarinu i druge pristojbe odnosno poreze koji se plaćaju upostupku uvoznog carinjenja na proizvode koji podliježuoporezivanju posebnim porezima.



4

Stope PDV-a u EU• Iako je Šestom direktivom uređeno pitanje stopa u zemljama EU, zbog raznih

izuzeća ili prijelaznih razdoblja u stvarnoj su primjeni ove stope:

• standardna stopa, od 15 do 25%, gornja granica nije propisana;

• snižena stopa, do 5% za proizvode i usluge definirane u dodatku Direktive;

• posebno snižena stopa, niža od 5%, ali veća od nule, a kreće se u rasponu od2,1% do 4%. Dopuštena je zemljama koje su primjenjivale tu stopu 1. siječnja1991. godine, a načelno su je mogle primjenjivati do 1997. godine;

• parkirna stopa, viša od 12%, ali do standardne stope 15% u zemljama koje su 1.siječnja 1991. godine primjenjivale sniženu stopu za proizvode i usluge koje nisunavedene u dodatku Direktive (Austrija, Belgija, Irska, Luksemburg). Tu stopunavedene zemlje mogu primjenjivati u prijelaznom razdoblju, nakon čega bi jetrebale ukinuti;

• nulta stopa (zero rate) za izvozne, odnosno izvozom izjednačene usluge, uprijelaznom razdoblju dopuštena je onim zemljama članicama koje suprimjenjivale tu stopu do 1. siječnja 1991. godine.

Stope poreza na dodanu vrijednost u EU

*256; 12Švedska

19Slovačka

208,5Slovenija

*195; 12Portugal

*2273Poljska

255; 15Mađarska

185; 9Litva185Latvija

**20104Italija

*13,52113,54,4Irska

*19,65,52,1Francuska

*1674Španjolska

*1884Gr čka

*185Estonija

*167Njemačka

**25Danska

**195Češka

*12216Belgija

NultaZemljopisnaParkirnaStandardnaSniženaPosebnosnižena

Dr žava

Prihod od PDV-a kao % BDP-a u odabranimzemljama EU

18,6 17,0 Hrvatska

13,613,9prosjek EU-12

14,214,1Ujedinjeno Kraljevstvo

17,116,8Švedska

13,013,0Nizozemska

14,315,2Italija

13,213,7Irska

12,211,9Gr čka

12,012,5Njemačka

13,213,7Francuska

17,617,2Danska

13,613,8Belgija

13,413,4 Austrija

2004.2000.Dr žava

Dodana vrijednost- pojam

Dodana vrijednost je razlika između vrijednosti prodajeproizvedenih dobara i usluga (outputa) i vrijednosti kupovina(inputa, ali ne inputa rada) kojima su ta dobra i uslugeproizvedeni

Dodana vrijednost - vrijednost što je proizvođač dodajeinputima prije nego što ih proda kao nove proizvode i usluge.



5

Vrste PDV-a

• Proizvodni

• Dohodovni

• Potrošni

Porezna osnovica = (vrijednost prodaje – vrijednost kupnje)*stopa PDV

PDV - Proizvodni oblik (1)

• Pri utvr đivanju porezne obveze od vrijednosti prodajeoduzima se vrijednost kupnje sirovina

• Problem - ne oduzima se trošak nabave kapitalnih dobaraniti amortizacije

Ukupna makroekonomska osnovica proizvodnog oblikaPDV = BND (bruto nacionalni dohodak)

PDV - Proizvodni oblik (2)

Osnovica PDV= BNP=C+I+D

IB (bruto investicije)=IN+D

BNP-Bruto nacionalni proizvod

C- potrošnja, IN- investicije, D-amortizacija

Problem: ulaganja u kapital dva puta oporezovana (pri kupovinii prodaji)

PDV - Dohodovni oblik

Osnovica = vrijednost prodaje – (vrijednost kupovine sirovina+amortizacija)

Neto investicije (bruto investicije-amortizacija)

Osnovica PDV= BNP-D=C+IN+D-D

Osnovica PDV=NNI=C+In

NNI – neto nacionalne investicije

Od porezne osnovice oduzima se amortizacija.

Problem utvr đivanja stopa amortizacije za kapitalna dobra.



6

PDV – Potrošni oblik

• Omogućeno oduzimanje ukupnih rashoda za kapitalna dobraod vrijednosti prodaje (rashoda za sirovine i investicije)

• Osnovica PDV= BNP-IN-D = C

• Nije potrebno razlikovanje tekuće i kapitalne rashode niti

stopa amortizacije.

Ključne razlike

• Proizvodni i dohodovni oblik “kažnjava” investiranje ukapitalnu imovinu.

• Potrošni oblik je neutralan jer zamjena kapitala radom neutječe na poreznu obvezu.

Metode obračuna PDV-a

• Kreditna metoda – vrijednost PDV plaćenog na inpute seoduzima od PDV koje se treba platiti na vrijednost prodaje.

• Poduzetnik u cijeni robe koje prodaje zaručunava PDV. Nocijena inputa koje je kupio dobavljač mu je već uračunao

PDV (kreditna metoda se primjenjuje u Hrvatskoj).

• Metoda oduzimanja – od vrijednosti prodaje oduzima sevrijednost kupovina te primjenjuje PDV

• Metoda zbrajanja – dodana vrijednost jednaka zbrojunadnica, renti, kamata i neto profita.

100255025PDV (10%)

1.000250500250Ukupno (1+2+3+4)5.

60102525Neto-profit4.

120207525Kamata3.

1702010050Renta2.

650200300150Nadnica1.

Metoda zbrajanja

100255025PDV (2-4)5.

130853510Porez na kupnju4.

1.300850350100Kupnja3.

2301108535Porez na prodaju2.

2.3001.100850350Prodaja1.

Kreditna metoda

100255025PDV (10%)

1.000250500250Dodana vrijednosti (1-2)3.

1.300850350100Kupovina2.

2.3001.100850350Prodaja1.

Metoda oduzimanja

GospodarstvoTrg. Na maloVeletrgovinaProizvodnja

UkupnoPoduzeće CPoduzeće BPoduzeće AMetode



7

Načela PDV-a (1)

• Nač elo porijekla - roba se oporezuje u zemlji u kojoj jeproizvedena (bez obzira je li se troše li se ili izvoze).

• Dakle, domaći proizvodi koji su namijenjeni izvozuopterećeni su PDV-om, dok su ona dobra koja se uvoze uzemlju oslobođena plaćanja PDV-a.

• Uvoz oslobođen poreza

Načela PDV-a (2)

Nač elo odredišta

• Oporezivanje prema mjestu potrošnje

• Bez obzira na mjesto potrošnje (neovisno jesu li uvezena iliproizvedena u zemlji)

• Izvoz izuzet od plaćanja PDV-a (potrošni oblik)

• Posljedica – različiti proizvodi koji se izvoze/uvozeopterećeni različitim stopama PDV-a.

Porezna oslobođenja u sustavu PDV-a

Izuzeća

• Izuzeća – porezni obveznik ne mora obračunati PDV naprodaju svog proizvoda. On se smatra krajnjim kupcem zasvoje inpute, te ne može odbiti plaćani PDV na svoj output.

• Primjenom izuzeća ne osigurava se potpuno oslobađanje odporeza, samo je dodana vrijednost oslobođena. To je trošakposlovanja.

Izuzeća vs. nulta stopa

Nulta stopa

• Porezni obveznik obračunava 0 % PDV-a

• Porezni obveznik može tražiti od Porezne uprave povrat

plaćenog PDV-a na inpute.

• Kupac kupuje proizvod u cijelosti oslobođen plaćanja PDV-a



8

Razlozi za uvođenje oslobođenja i

sniženih stopa PDV-a

• Nastojanje za izbjegavanjem regresivnosti PDV-a.

• Većina zemalja iako imaju uvedene snižene, nulte stope iizuzeća nastoje ograničiti na što manji broj proizvoda.

• Socijalna politika se vodi dobrim mehanizmom državnih

transfera a ne porezima.

Progresivnost i regresivnost PDV-a

6%20%3003,5001,5005,000

10%20%2001,0001,0002,000

16%20%1602008001,000

PDV/dohodakPDV/PotrošnjaPDV (20%)ŠtednjaPotrošnjaDohodak

Teško utvrditi jasne kriterije i načine mjerenjaregresivnosti/progresivnosti u sustavu PDV-a

PDV u Hrvatskoj (1)

• Do početka 1998. godine potrošnja u Hrvatskoj oporezivalase porezom na promet proizvoda i usluga.

• Stope su bile proporcionalne i primjenjivale su se naprodajnu cijenu.

• Porez na promet proizvoda i usluga obračunavao se u svimfazama proizvodnje pa se kumulirao u konačnojmaloprodajnoj cijeni proizvoda i usluga.

• Velik broj poreznih stopa te brojna oslobođenja stvarali suteškoće u provedbi propisa i kontroli naplate poreza, što jestvaralo povoljne preduvjete za poreznu evaziju.

Negativnosti starog sustava

• Nedostaci oporezivanja porezom na promet proizvoda iusluga očitovali su se u njegovu kumulativnom uč inku, što

znači da je porezno opterećenje bilo veće što se proizvodniproces odvijao u više faza.

• Razlika između PDV-a i poreza na promet jest u tome što seporez na promet ubire postupno u svakoj fazi proizvodnje,dok se PDV ubire jednokratno, tj. samo u fazi krajnjepotrošnje. Zato PDV pripada grupi višefaznih poreza, dokporez na promet pripada grupi jednofaznih poreza.

PDV u Hrvatskoj (2)



9

PDV u Hrvatskoj (3)• Porez na dodanu vrijednost (PDV) primjenjuje se u Hrvatskoj od

početka 1998. godine.

• U suglasju je sa Šestom smjernicom EU-a

• potrošnog je tipa,

• prema načelu odredišta isporuke (a ne prema načelu porijekla),

• pri obračunavanju porezne obveze primjenjuje se kreditna metodakoja omogućuje odbitak pretporeza.

Oporezivanje dodane vrijednostiOporezivanje dodane vrijednosti provodi se tako da

porezna osnovica ne obuhvać a porez obračunan pri nabaviroba i usluga (ulazni porez) nego se porez plaća navrijednost dodanu u oporezovanoj fazi (izlazni porez).

• Primjenom metode oporezivanja prema izdanimračunima (fakturama) - porezni obveznik pri podmirenjuporezne obveze odbija porez plaćen ili obračunan po

računima onih poreznih obveznika koji su njemu isporučilidobra ili usluge (dobavljači).

• Račun služi kao dokument za odbitak obračunanog poreza.

Što treba napraviti poduzetnik?

• Pri obračunu PDV-a poduzetnik pomoću računa za kupljena iprodana dobra i usluge izravno izračunava svoju poreznuobvezu.

• Poduzetnik iznos poreza iskazanog na ulaznim računimaoduzima od poreza koji je morao iskazati na računima zaprodaju svojih proizvoda ili usluga.

• Tako račun postaje osnovni dokaz za obračunavanje porezana dodanu vrijednost i osnova za učinkovitu kontrolu porezneobveze.

Zašto je PDV dobar?

• Svakom je poreznom obvezniku u interesu da porez uprethodnoj fazi bude ispravno obračunan jer o visini togaiznosa ovisi njegova porezna obveza.

• U sustav oporezivanja PDV-om tako je unesenasamokontrola pa se smanjuje i mogućnost porezne evazije.



10

Obveznici PDV-a (1)Dvije vrste obveznika:

• Po zakonskoj odredbi

• Dobrovoljno (mali poduzetnici).

Obveznik ostaje u sustavu PDV pet godina

Obveznici PDV-a (2)Obveznici PDV-a samo su osobe (poduzetnici) registrirane za

obavljanje poduzetničke djelatnosti, odnosno:

- poduzetnici kada isporučuju dobra ili usluge

- uvoznici kada uvoze dobra

- izvoznici koji nisu izvezli proizvode po određenim propisima

- poduzetnici (fizičke osobe) čija je godišnja vrijednost isporukaveća od 85.000 kuna.

• Ako fizička osoba koja uz neki stalni posao povremeno obavlja idruge poslove, npr. umjetnik, znanstvenik, liječnik i sl. te uprethodnoj kalendarskoj godini tim radom ostvari bruto prihod već i od 85.000 kuna (bruto obuhvaća porez i prirez porezu nadohodak), obvezna se prijaviti PU do 15. siječnja tekuće godineradi upisa u registar obveznika PDV-a.

Obveznici moraju voditi knjige ulaznih i izlaznih računa te samiobračunavati i uplaćivati porez ili tražiti od PU-a povratpreplaćenog poreza.

Obveznici PDV-a (3)

Fizi č ke osobe

Što se oporezuje PDV-om?

Oporezivanju podliježu:

• isporuke svih dobara i sve obavljene usluge uz naknadu napodruč ju Hrvatske

• vlastita potrošnja

• uvoz dobara u Hrvatsku

• isporuke dobara i usluga koje trgovačka društva ili neki

• drugi oblici zajedničkog obavljanja djelatnosti obavljaju uznaknadu, bez naknade ili uz povoljnije uvjete vlasnicima udjela ičlanovima njihovih obitelji ili nekim drugim primateljima.



11

Što je vlastita potrošnja?

Vlastitom se potrošnjom smatra:

• uzimanje dobara ili korištenje usluga iz vlastitog poduzeća zaprivatne potrebe

• upotreba osobnih automobila ili drugih prijevoznih sredstavaza osobni prijevoz što se ne može odbiti kao trošak priobračunu poreza na dobit ili dohodak

• troškovi reprezentacije.

Što su isporuke dobara?

• Kada poduzetnik isporučitelj nekog dobra (proizvoda, robe,novoizgrađenih građevina, opreme, električne energije,plina...) omogućuje (daje, prodaje) kupcu raspolaganje timdobrima uz određenu naknadu (novac), protunaknadunekim drugim dobrom (razmjena) ili bez naknade,

• Isporuka dobara je i vlastita potrošnja kao što je uzimanje ili

upotreba dobara iz vlastitog poduzeća za privatne potrebe.

Što su isporuke usluga?

• Isporuka usluga ostvaruje se:

• kada poduzetnik isporučitelj prenosi na nekoga imovinskai autorska prava

• daje nešto na uporabu i korištenje (najam, zakup), daje iliprenosi prava na patente, izume ili prava na industrijsko vlasništvo

• usluge koje se obave kao protunaknada za neku obavljenu

• uslugu (razmjena) umjesto novčane naknade

• vlastita potrošnja kao što je korištenje nekim uslugama izvlastitog poduzeća za privatne potrebe.

Mjesto oporezivanja?

• Mjesto isporuke dobra ili obavljanja usluga, pri čemu setuzemstvo smatra jedinim mjestom isporuke dobara,odnosno obavljanja usluge (npr. novoizgrađene nekretnineprema mjestu gdje se nekretnina nalazi).



12

Porezna oslobođenja

• Porezna oslobođenja svrstana su u tri skupine:

• oslobođenja u tuzemstvu,

• oslobođenja pri uvozu i

• oslobođenja pri izvozu.

Sva su porezna oslobođenja u tuzemstvu bez prava odbitkapretporeza,

dok su proizvodi koji se izvoze prema načelu odredištaoslobođeni od plaćanja PDV-a, s pravom na odbitak porezaobračunanog u njihovim inputima.

Porezna oslobođenja (1)

Plaćanja PDV-a oslobođene su slijedeće usluge i isporuke dobara:1. najam stambenih prostorija,2. usluge i isporuke dobara banaka, štedionica i štedno-kreditnih

organizacija, društava osiguranja i reosiguranja,3. priređivanje posebnih igara na sreću u igračnicama i automat klubovima

te klađenje,4. usluge i isporuke koje obavljaju liječnici, stomatolozi, medicinske sestre

i fizioterapeuti, te biokemijski laboratoriji u privatnoj praksi /Hrvatskaima najveće probleme upravo u zdravstvu,

5. usluge i isporuke dobara zdravstvenih ustanova, ustanova socijalneskrbi, ustanova za dječ ju skrb i skrb za mladež, predškolskih, osnovnih,srednjih i visokoškolskih ustanove te ustanove učeničkoga istudentskog standarda, vjerskih zajednica i ustanova, javnih ustanovau kulturi, samostalnih umjetnika i umjetničkih organizacija,

6. promet zlatnih poluga koji obavlja Hrvatska narodna banka, domaćih istranih sredstava plaćanja, novčanih potraživanja, vrijednosnica iudjela u poduzećima /stranci ulažu u proizvodnju i obradu zlata uHrvatskoj.

Oslobođenja u tuzemstvu

Porezna oslobođenja (2)

• Pri uvozu zakon propisuje niz oslobođenja,• npr. Od:• privremenog uvoza,

• unosa osobne prtljage putnika (do ukupne vrijednosti 300kuna),

• uvoza reklamnog materijala, robnih marki, obrazaca, doraznih donacija određenim institucijama (kulturnim,obrazovnim, vjerskim, humanitarnim i sl.) uz posebne uvjete.

Oslobođenja pri uvozu

Razlika između nulte stope i poreznogizuzeća

• Nulta stopa znači da proizvođači i uvoznici pri isporuciproizvoda ne obračunavaju PDV, ali imaju pravo odbitkapretporeza sadržanoga u ulaznim računima dobavljačaodnosno pravo na odbitak plaćenog PDV-a pri uvozu koji seodnose na njihovu gospodarsku djelatnost.

• Uz porezno izuzeće pri isporuci se ne obračunava porez,ali se ne može odbiti pretporez sadržan u ulaznimračunima.

• Za poreznog je obveznika povoljnija primjena nulte stopenego porezno oslobođenje.



13

Stope PDV-a (1)

Knjige na CD-ovima,vide i audio kasetama iznanstvene časopise, javno prikazivanje

filmova (2000)

Lijekovi i ortopedskapomagala (1999)

i usluge agencijske provizije zanaprijed navedene usluge.(2006)

Knjige (stručnog,znanstvenog, kulturnog,obrazovanog sadr žaja,

udžbenici (1999)

usluge smještaja ili smještaja sdoručkom, polupansiona ilipunog pansiona u svim vrstamakomercijalnih ugostiteljskihobjekata (2006)

Kruh i mlijeko

Dodana vrijednost uisporuci roba i usluga

(1998)

10%0%22%

Stope PDV (2) - usporedba

1022Hrvatska518Latvija

517,5V. Britanija515Cipar

6 i 1225Švedska1020Italija

8 i 1722Finska13,521Irska

-19Slovačka5,519,6Francuska

8,520Slovenija716Španjolska

5 i 1221Portugal919Gr čka

722Poljska518Estonija

1020 Austrija716Njemačka

619Nizozemska-25Danska

5 i 1525Mađarska519Češka

5 i 918Litva621Belgija

UmanjenaStandardnaZemljaUmanjenaStandardnaZemlja

Izvor: European Commision, 2005.

Zašto je opasno mijenjati stope i uvoditi izuzeća?

• Hrvatska porezni sustav (pre)često je bio podložan promjenama i možese procijeniti da on sam po sebi nije zapreka većem zapošljavanju.

• Jednom uvedena izuzeća unose iskušenja za uvođenje novih čime sepotkopava porezna osnovica i stvara razlog za povećanja opće stopePDV-a

• Moguće daljnje promjene (i/ili uvođenje dodatnih poreznih stopa iliizuzeća) u porezni sustav vjerojatno bi uništile ili barem ugrozile važnanačela oporezivanja:

• stabilnost (porezni se sustavi ne smiju često mijenjati jer je poduzećimai kućanstvima potrebna stabilnost za donošenje ispravnih ekonomskihodluka) i

• jednostavnost (porezi moraju biti što jednostavniji, jasniji i razumljivijikako bi troškovi ubiranja poreza za poreznu administraciju i porezneobveznike bili što niži).

Zašto uvoditi jednu ili što manji broj stopa?

1. Pojam regresivnosti teško je jednoznačno definirati.

2. Teško se mogu egzaktno odrediti razmjeri regresivnosti.

3. Uvođenje više stopa zahtijeva i potanko definiranje oporezivihproizvoda.

4. Nejasno definiranje proizvoda otvara vrata poreznoj evaziji.

5. Povećanjem broja stopa povećavaju se administrativni troškoviubiranja poreza.

6. Niže stope PDV-a nisu jamstvo nižih cijena.

7. Različite stope PDV-a iskrivljuju sklonosti potrošača.

8. Niže stope PDV-a znače i manje prihoda za državni proračun.

9. Europska unija teži manjem broju stopa PDV-a.



14

Osnovne preporuke

• Težiti smanjenju standardne (opće) stope PDV-a,

• Ne uvoditi nove stope, niti nove porezne povlastice u sustavuPDV-a,

• Uvoditi jednu ili što manji broj stopa (zašto?):

• Ne valja žrtvovati dobre osobine PDV-a s jednom stopom kao štosu prihodna izdašnost, neutralnost i jednostavnost ubiranja da bise uveo njegov administrativno mnogo kompliciraniji oblik s više

poreznih stopa koji na tržište unosi nove iskrivljenosti i dodatnopogoršava optimalnu alokaciju resursa.

• Socijalna se politika ne vodi (uspješno) poreznim sustavom, već transferima pomoć i siromašnom stanovništvu.

Obračun PDV-a

• Dvije vrste poslovnih knjiga

- Knjiga ulaznih računa

- Knjiga izlaznih računa

• Obračun PDV-a

- Mjesečno- Kvartalno

- Godišnji obračun

Obračun PDV-a

• Mjesečno – poduzetnici s vrijednosti isporuka roba i uslugaveće od 300.000 kn

• Kvartalno – poduzetnici s manje od 300.000 kn

• Godišnji obračun – svi.

Razdoblje oporezivanja

• Kalendarska godina. Obračunska se razdoblja tijekomgodine protežu od prvoga do posljednjeg dana u mjesecu.

• Konačni obračun poreza za porezne obveznike koji porez

plaćaju prema izdanim računima (obveznici poreza na dobit)obavlja se do kraja travnja za prethodnu godinu.

• Porezni obveznici koji PDV plaćaju prema naplaćenimračunima (obveznici poreza na dohodak) konačni obračunpodnose do kraja veljače tekuće godine za proteklu godinu.



15

Izdašnost prihoda od PDV-a

1% 6%

11%

36%

10%

0%

18%

16%

2%

promet nekretnina dobit dohodak (i prirez)PDV Trošarine Županijski i opć inski poreziDoprinos MIO Doprinos zdravstveno Doprinos zapošljavanje

Trošarine

Trošarine - povijest• Posebni porezi, akcize ili trošarine jedan su od najstarijih

poreznih oblika.

• Sam naziv akciza potječe iz 16. stoljeća, kada su uNizozemskoj posebnim porezom koji se nazivao excijsenoporezivani pivo, šećer, sol i alkoholna pića, a

pretpostavlja se da riječ potječe od starofrancuske riječiassise (sjednica, odluka, ugovor, namirenje računa iliduga, oporezivanje).

• Primjer Nizozemske ubrzo slijede Njemačka i Engleska(uključujući i engleske kolonije) te ostale europskezemlje. U 19. stoljeću trošarine su bile dio sustava općegporeza na dobra i usluge koji se od početka 20. stoljećatransformira u opći porez na potrošnju, odnosno od1960-ih u porez na dodanu vrijednost.

Predmet trošarina

• Proizvode koji se oporezuju trošarinama možemosvrstati u tri osnovne skupine:

• alkohol,• energente i• Duhan.

• One se proširuju nizom drugih proizvoda i znatno serazlikuju od države do države.• Broj uvedenih trošarina kreće se od samo nekoliko

proizvoda pa do podugačke liste s više od dvadesetrazličitih proizvoda: kave, sladoleda, televizora ivideoaparata, kućanskih aparata, šibica, upaljača,lososa, šećera, čaja, kozmetičkih proizvoda, električnihžarulja, insekticida, herbicida pa do igraćih karata,banana, kakaa i maslinova ulja.

fin_6.2. jf porez na dodanu vrijednost i trosarine

Documents