financiranje izborne promidŽbe - tim4pintim4pin.hr/wordpress_9/wp-content/uploads/2017/05/... ·...

Najbolja podrška čelnicima za kvalitetno obavljanjesvakodnevnog posla, strateško planiranje i donošenje odluka

Čelnicima u JLP(R)S potreban je brz i jed-nostavan uvid u financije i stanje proračuna, kako bi donijeli odgovarajuće poslovne odluke, posebice kada su u pokretu. Sadašnja izvješća i njihova transparentnost nemaju mogućnost dinamičkog sažimanja svih proračunskih dimen-zija na temelju čega bi ocijenili stvarno stanje i kretanje financijskih sredstava, potraživanja, ob-veza, realizacije projekata i proračuna u cijelosti.

Prateći stanje na terenu i potrebe župana, gradonačelnika i načelnika, razvili smo aplikac-iju koja čelnicima pruža brz i jednostavan uvid u financije i stanje proračuna, a moguće ju je ko-ristiti i pregledavati na stolnim računalima, tab-letima i pametnim telefonima. iČelnik je intuiti-van izvještajni portal namijenjen čelnicima kao potpora u donošenju poslovnih odluka, te pruža cjeloviti prikaz informacija o stanju i kretanju novčanih sredstava, osnovne financijske poka-zatelje te nadzor proračuna u više dimenzija.

Brz i jednostavan uvid u financije i stanje proračuna vaše županije, grada ili općine!

Raspolažete milijunima podataka, iskoristite ih za bolje poslovanje!

www.spi.hr

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

svib

anj • 2

017.

5

BROJ 5.svibanj 2017.

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

Porez na nekretnine

Izvršenje ugovora u javnoj nabavi

Novine u poticanju zapošljavanja

Odluka o lokalnim porezima

FINANCIRANJE IZBORNE PROMIDŽBE

Aktualna izdanja

EU projekti – od ideje do realizacije

Teme: Strateški dokumenti,

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

Teme:

Autori:

Izdanje:

Porez na nekretnine i lokalni porezi

Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

JAVNA NABAVA –

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje:

Novo izdanje!

Teme:

Autori:

Izdanje:

Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme:

Autori:

Izdanje:

Aktualna izdanja

o javnoj nabavi ERASMUS+

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775, 099/ 303 7677, 099/ 303 7678 E-pošta: [email protected] 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hr

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Maja Butorac, mag.oec.

Glavni urednik: izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Mila Copić, mag.oec.,Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Tajnica uredništva: Antonija Havidić, mag. oec.

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; Saša Buko-vac, dr.vet.med.; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja, mag.iur.; mr. sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; Desanka Sarvan, mag.iur.; Iva Šuler, dipl.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice: DIBS

Slike: Viteško alkarsko društvo Sinj(Ivan Žižić, Jerko Grubišić, Ante Žižić)

Grafi čka priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Zakoračili smo u najljepši mjesec u godini. To posebice vrijedi za one koji puno bora-ve na otvorenom, a dodao bih, i one koji malo prate elektroničke i tiskane medije. Za razliku od prirode koja budi optimizam, ljudsko djelovanje na mnogim razinama i po-dručjima stalno nas nastoji držati u sumornoj jeseni i hladnoj zimi. Izbori u Francuskoj o kojima, kažu, ovisi prosperitet EU, globalno zveckanje nuklearnim oružjem između dva osobena lidera, situacija na Bliskom istoku i Turskoj, teroristički napadi koji su postali svakodnevica, atmosfera je u kojoj smo samo nemoćni promatrači. Zaista se možemo zapitati: »Quo vadis homine?«

Na domaćoj sceni svjedočimo prisutnim i nadolazećim gospodarskim, fi nancijskim i političkim učincima saniranja i spašavanja Agrokora i još puno toga pod njegovim po-slovnim plaštem. Da to ne bi bila jedina preokupacija medija, pobrinuli su se političari kojima je ovaj slučaj poslužio za razračunavanja koja su tinjala i čekala trenutak za eska-laciju. Tako su nadolazeći lokalni izbori „pali u drugi plan“, a pravo je pitanje hoćemo li ponovo na parlamentarne izbore ili će se vladajući na neko vrijeme „presložiti“. Poseb-no je zbunjujuće običnom građaninu – glasaču, tko je uopće u pravu?! Zar su naši pro-pisi o funkcioniranju vrhovne vlasti tako nejasni i neprecizni da su svi i nitko u pravu. Ovisno tko propis tumači. A pritom se ne radi o nevažnim detaljima nego o krucijalnim stvarima kao što je smjenjivanje ministara, predsjednika Sabora i sl. I opet sve počinje ličiti na sportsku utakmicu u kojoj svaka navijačka skupina kategorički smatra da je baš njegova ekipa bolja i u pravu, a sudac se „pogubio“.

Kada sve to sagledamo, ispada da su najpametnije napravili oni koji su praznik rada proveli u parkovima i pritom dobili svoju porciju graha. Praznik rada uvijek iznova je i prilika za popratne manifestacije. Sindikati su kao i uvijek organizirali, ovaj puta sla-bo posjećene, prosvjede, a ove godine su stranke i kandidati za lokalne čelnike svoje štandove pridružili prvomajskim skupovima, jer su izbori vrlo blizu. Zanimljivo bi bilo analizirati koliko je među posjetiteljima prvomajskih skupova bilo onih koji nisu zapo-sleni. Imaju li i oni pravo na besplatni grah s obzirom na to da Praznik rada zasigurno nije njihov praznik? Možda bismo došli do kontroverznih spoznaja i ideje da se i za nezaposlene upriliči neki praznički ugođaj. A zanimljivo bi tada bilo vidjeti koliko bi se izbornih promidžbenih štandova i političkih uzvanika odazvalo toj zasigurno vrlo po-sjećenoj „proslavi“.

Za ovaj put bez osvrta na sadržaj časopisa. Nastojali smo kao i uvijek biti aktualni pa uzmite časopis pod ruku, prošetajte u prirodu i na miru ga prolistajte. Sigurno će vam nešto privući pažnju.

Srdačan pozdrav s poštovanjem!

Glavni urednik

Dr. sc. Davor Vašiček, izv. prof.

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

8. - 12.5. Modularna edukacija: Priprema i provedba projekata fi nanciranih iz ESI fondova

15.5. Planiranje, Jednostavna nabava uz primjer općeg akta, Upravljanje ugovorima - izmjene ugovora i okvirnih sporazuma, Raskid

22.5. Osnove proračunskog računovodstva

26.5. ESPD obrazac - što je i kako ga ispuniti; Ekonomski najpovoljnija ponuda u teoriji i praksi

29.5. Provođenje ovrhe na plaći i novčanoj tražbini

29.5. - 2.6. Program izobrazbe u području javne nabave (50 sati)

1. i 2.6. Kako izraditi CBA analizu – analizu troškova i koristi

12.6. Kako izraditi dokumentaciju o nabavi, Pravna zaštita, praksa DKOM-a, Odluke naručitelja

29.6. Priprema i provedba projekata iz Erasmus+ programa

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

9

Izlazi li Hrvatska iz Postupka prokomjernog defi cita?Davor Galinec

12

Financiranje izborne promidžbe te obvezne evidencije i izvještaji o fi nanciranju izborne promidžbe za lokalne izboreMladenka Karačić

23

Postupanje s neutrošenim sredstvima za fi nanciranje političke djelatnosti stranaka i nezavisnih vijećnikaMladenka Karačić

POREZI I DOPRINOSI

25

Porez na nekretnine (II. dio) – Porezna osnovica i oslobođenjaMarijana Vuraić Kudeljan

Nikolina Pratzer

30

Porez na cestovna motorna vozila i plovila Mirjana Mahović Komljenović

36

Tuzemni prijenos porezne obvezeIvan Čevizović

Ivana Beštak

PLAĆE

41

Izmjene Zakona o poticanju zapošljavanja Sanja Rotim

46

Primjena najniže osnovice za obračun doprinosa po osnovi radnog odnosaDražen Opalić

51

Provodi li se ovrha nad naknadom za rad za izbore?Maja Butorac

JAVNA NABAVA

52

Izvršenje ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma Kristina Zovko

58

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Iva Šuler

PRAVO

60

Ususret novoj europskoj Uredbi o zaštiti osobnih podataka Gordana Muraja

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

64Izvještavanje u okviru ESI fondova Davorka Žagar

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

67

Financiranje organizaci ja civilnog društva iz javnih izvora (I. dio)Vesna Lendić Kasalo

LOKALNA SAMOUPRAVA

73

Prava lokalnih čelnika za vrijeme i po prestanku profesionalnog obnašanja dužnostiŽeljka Tropina Godec

79Odluka o lokalnim porezimaDesanka Sarvan

TIM4PIN INFO

83Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

84 Naknade korisnika državnog proračuna

85 Plaće

88Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

89 Drugi dohodak

90 Primici izuzeti od ovrhe

91 Financijske obavijesti

92 Ostale informacije

Sadržaj

20% popusta CIJENA:

4 godine poslovanja Više od 300 seminara Više od 8000 polaznika

01/5531-755 01/5531-335

2017.

Autori:

Urednica:

!

POLUGODIŠNJA PRETPLATA ZA 2017U TIJEKU

POLUGODIŠNJA PRETPLATA LIPANJ – PROSINAC

GODIŠNJA PRETPLATA

PROSINAC

PDV

Više pogodnosti, cijena nepromijenjena!

20% POPUSTA ZA 5 I VIŠE PRETPLATA

20.5. poklon:IZDANJE

PO IZBORU

Poklon svim pretplatnicima:

po djelatnostima: komunalno gospodarstvo, kultura,


01/5531-755 01/5531-335

Novine u lokalnim porezima s posebnim osvrtom na porez na nekretnineNacionalni program reformi i porez na nekretnine, Zakon o lokalnim porezima, porez na nekretnine, evidencija o nekretninama i poreznim obveznicima

nekretnine, primjena

(OPZ-a), tekstovi propisa.

20% popusta primjeraka

CIJENA: 160,00 kn

NOVO IZDANJE!

Autori:

20% popusta CIJENA:


01/5531-755 01/5531-335

Autori:

!

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU:

Redovito sudjelovanje u Pro-gramu izobrazbe preduvjet je za pristupanje ispitu pred Mi-nistarstvom gospodarstva i dobivanje certifi kata stručno-sti za pripremu i provođenje postupaka javne nabave.

50 nastavnih sati koji se provodi prema „PROGRAMU IZOBRAZBE U PODRUČJU JAVNE NABAVE“ propisanom Pravilnikom o izo-brazbi u području javne nabave (NN, br. 6/12 i 125/14).

UPLATE

IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR3323400091110546815 s pozivom na broj: OIB, model: 00, svrha uplate: ime i prezime polaznika.

MATERIJAL

Radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN Magazin.

PREDAVAČI

Nikolina Bačurin, Lidija Gredičak, Kristina Zovko, Goran Vojković, Biljana Lerman, Ostap Graljuk, Zvonimir Jukić, Iva Šuler

ODRŽAVANJE

MJESTO Hotel Palace, Trg J. J. Strossmayera 10, Zagreb

KOTIZACIJA

3.300,00 kn (uključen PDV)

VRIJEME 29.5. – 2.6. 2017.,09:00 - 15:30 h

Program izobrazbe u području javne nabave (50 sati)

29. svibnja - 2. lipnja, Zagreb

Programi usavršavanja u području javne nabave u svibnju:

15.5. Planiranje, Jednostavna nabava uz primjer općeg akta, Upravljanje ugovorima - izmjene ugovora i okvirnih sporazuma, raskid (8 nastavnih sati) / 8 bodova

26.5. ESPD obrazac - što je i kako ga ispuniti; Ekonomski najpovoljnija ponuda u teoriji i praksi (8 nastavnih sati) / 8 bodova

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

9

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Državni zavod za sta s ku je 24. 4. 2017. godine obja-vio travanjsko Izvješće o prekomjernome proračun-skome manjku i razini duga opće države jekom raz-doblja 2013. – 2016. godine za Republiku Hrvatsku1. Izvješće je napravljeno sukladno metodologiji ESA 2010. i ostalim pravilima za primjenu postupka pre-komjernog proračunskog defi cita.

Prema objavljenim podacima travanjske EDP no -fi kacije DZS-a, Hrvatska je u 2016. godini zabilježila proračunski defi cit (sukladno ESA 2010. standardu) u rekordno niskom iznosu od 2,7 mlrd. kuna (ili 0,8 % BDP-a), što samo potvrđuje da je zadani cilj defi cita manjeg od 2,7 % BDP-a u 2016. godini vrlo uspješno ostvaren (tablica 1). Najznačajniji utjecaj na kretanje defi cita opće države u 2016. godini ostvaren je u sfe-

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins -tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.1 Dostupno na: h p://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publica on/2017/12- 01-02_01_2017.htm. Priopćenje na prvoj stranici sadrži i dodatne poveznice za pristup EDP no fi kacijskim tablicama, koje su dostav-ljene Eurostatu te tablicu temeljnih agregata sektora opće države (2013. – 2016.) u excel formatu.

ri povećanja poreznih prihoda. Porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 69,6 milijardi kuna, čime su zabilježili porast od 5,9 % u odnosu na 2015. Tekući porezi na dohodak, bogatstvo i sl. prikupljeni su u iznosu 21,7 milijardi kuna (porast od 8,1 %), dok su porezi na kapital prikupljeni u iznosu od 14,1 mili-jun kuna (porast od 29,4 % u odnosu na 2015.).

Osim toga, utjecaj na smanjenje defi cita proizlazi i iz manje značajnih povećanja ostalih prihodnih katego-rija, a na rashodnoj strani najveće smanjenje zabilje-ženo je kod kamatnih rashoda (s 3,6 % BDP-a u 2015. na 3,3 % BDP-a u 2016.). Ako iz vrijednos pokazatelja defi cita isključimo kamatne rashode u iznosu od 3,3 % BDP-a, jekom 2016. godine ostvaren je primarni sufi -cit od 8,4 milijardi kuna (odnosno, 2,5 % BDP-a). To je druga godina u kojoj Hrvatska bilježi primarni sufi cit, koji je prvi put zabilježen u prethodnoj 2015. godini, kada je iznosio 579 milijuna kuna (ili 0,2 % BDP-a).

U usporedbi s prethodnom EDP no fi kacijom iz listo-pada 2016. godine, defi cit konsolidirane opće drža-ve za razdoblje od 2013. do 2016. minimalno je re-vidiran, ponajviše zbog ažuriranja obuhvata sektora konsolidirane opće države (S.13), kao i ostalih manjih metodoloških izmjena. U tekućoj no fi kaciji defi cit u

Izlazi li Hrvatska iz Postupka prokomjernog defi cita?Davor Galinec *

Glavni pokazatelji fi skalnih kretanja u Hrvatskoj (fi skalni defi cit, konsolidirani dug opće države i ostali po-kazatelji) za razdoblje 2013. – 2016. godine te trenutna projekcija za 2017. godinu objavljeni su u sklopu prvog (travanjskog) ciklusa EDP no fi kacije od strane Državnog zavoda za sta s ku 24. travnja 2017. godi-ne. Preliminarni rezulta travanjske no fi kacije daju javnos , nacionalnim kreatorima ekonomske poli ke i europskim ins tucijama prvi uvid u stanje na području fi skalnog defi cita i duga opće države u prethodne če ri godine, kako bi se mogle po potrebi poduze pravovremene mjere ekonomske poli ke za korekciju u slučaju da su zabilježene prekomjerne veličine. Ovaj no fi kacijski ciklus bio je za Republiku Hrvatsku od izni-mnog značaja, jer je 2016. godina posljednja godina u okviru postojećeg Postupka prekomjernog defi cita u kojem se Hrvatska nalazi i u kojoj je potrebno ostvari zadani fi skalni defi cit manji od 2,7 % BDP-a. Kako je ostvareni defi cit iznosio 0,8 % BDP-a, Hrvatska je ostvarila prvi uvjet za izlazak iz Postupka prekomjernog defi cita. Drugi uvjet odnosi se na povoljne i ostvarive projekcije fi skalnog defi cita za 2017. i 2018. godinu koje će Komisija objavi u sklopu svojih Proljetnih ekonomskih prognoza, a te se projekcije u velikoj mjeri oslanjaju na procjene Komisije o vjerodostojnos provedbe daljnjih mjera za smanjenje defi cita koje će Hr-vatska dostavi Komisija do kraja travnja u obliku Nacionalnog plana reformi za ovu godinu i višegodišnjeg Plana konvergencije. U nastavku teksta slijedi opširniji rezultata preliminarnog travanjskog Izvješća o preko-mjernome proračunskome manjku i razini duga opće države jekom razdoblja 2013. – 2016. za Hrvatsku te usporedba ostvarenih veličina defi cita i duga u Hrvatskoj u odnosu na vrijednos koje su Hrvatskoj preporu-čene u Postupku prekomjernog proračunskog defi cita (temeljem Preporuke Komisije i Vijeća).

10

FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

2013. godini je za 130 milijuna kuna (0,04 % BDP-a) viši u odnosu na defi cit iskazan u listopadskoj no -fi kaciji, u 2014. godini je za 67 milijuna kuna manji (0,02 % BDP-a), a za 319 milijuna kuna (0,09 % BDP-a) viši u 2015. godini.

Na kraju 2016. godine konsolidirani dug opće drža-ve iznosio je 289 milijardi kuna (ili 84,2 % BDP-a), što predstavlja smanjenje od 505 milijuna kuna u odnosu na kraj 2015. godine. U 2016. zabilježen je pad duga opće države od 0,17 % u odnosu na stanje na kraju 2015. Udio duga u BDP-u smanjio se s 86,7 % u 2015. na 84,2 % BDP-a u 2016., čemu je pridonio i rast BDP-a u tekućim cijenama za 2,8 %. Promatrano prema vrs dužničkih instrumenata, jekom 2016. godine došlo je do rela vnog povećanja udjela u BDP-u dužničkih vri-jednosnih papira za 0,3 postotna boda, ali i istodobnog smanjenja udjela zajmova za 2,8 postotnih bodova.

Tablica 1. Republika Hrvatska – pokazatelji defi cita i duga konsolidirane opće države i s njima povezani po-kazatelji 2013. – 2016.

U % BDP-a i međugodišnje stope

rasta2013. 2014. 2015. 2016. 2017p

Proračunski prihodi 42,6 43,1 45,2 47,6 ...Proračunski rashodi 48,0 48,5 48,6 48,4 ...- od toga: rashodi opće

države za inves cije 3,7 3,6 3,1 3,2 ...

- od toga: rashodi opće države za kamate 3,2 3,5 3,6 3,3 ...

Proračunski defi cit -5,3 -5,4 -3,4 -0,8 -1,3- od toga: središnja država -5,9 -5,7 -3,3 -1,0 -1,5- od toga: lokalna država 0,0 -0,1 0,1 0,0 0,1- od toga: fondovi

socijalne sigurnos 0,5 0,4 -0,2 0,3 0,0

Primarni saldo proračuna (ne uključuje rashode za kamate)

-2,1 -1,9 0,2 2,5 ...

Konsolidirani dug opće države 82,2 86,6 86,7 84,2 81,2

- od toga: dužnički vrijednosni papiri 48,3 52,9 54,3 54,6 ...

- od toga: zajmovi 33,9 33,7 32,4 29,6 ...Rast BDP-a (nominalni, u % u odnosu na prethodnu godinu)

... -0,4 1,7 2,8 4,6

Izvor: izračun autora prema objavljenim EDP podacima DZS-a i Eu-rostata od 24. 4. 2017.

Što se če ostalih bitnih fi skalnih pokazatelja koji se objavljuju u sklopu Izvješća o prekomjernome prora-čunskome manjku i razini duga opće države, vidljivo je da se rashodi opće države za inves cije smanjuju jekom cijelog promatranog razdoblja. Ti su izdaci u

2013. godini iznosili 3,7 % BDP-a, u 2014. su neznatno

smanjeni na 3,6 %, dok je u 2015. godini došlo do zna-čajnijeg pada za 0,5 postotnih bodova (na razinu od 3,1 % BDP-a), što je svakako pridonijelo i smanjenju defi cita opće države u 2015. godini. Razina rashoda za inves cije u 2016. godini neznatno je povećana, na razinu od 3,6 % BDP-a.

U razdoblju 2013. – 2015. primjetan je rastući udjel rashoda za kamate (s 3,2 % na 3,6 % BDP-a), što je posljedica rastućeg duga u tom razdoblju i tadašnjih uvjeta fi nanciranja (tj. visine kamatnih stopa koje su ugovorene na zajmove i prinosa na državne vrijed-nosne papire). Kako je dug države smanjen u 2016. godini i nova zaduženja su ugovorena pod povoljnijim uvje ma (u uvje ma kada je nominalni BDP narastao za 2,8 % u odnosu na prethodnu godinu), rashodi dr-žave za kamate smanjeni su na razinu od 3,3 % BDP-a.

U dijelu projekcija fi skalnih pokazatelja za 2017. godinu koji se objavljuju u sklopu Izvješća (za čiju izradu je nad-ležno Ministarstvo fi nancija), predviđa se povećanje defi cita konsolidirane opće države na razinu od –1,3 % BDP-a (što je za 0,5 postotnih bodova više u odnosu na 2016. godinu), što je uglavnom posljedica projiciranog povećanja defi cita središnje države u približno istom iznosu. Sufi cit lokalne države trebao bi se kreta na ra-zini oko 0,1 % BDP-a, dok bi proračun trebao bi urav-notežen kod podsektora fondova socijalne sigurnos .

Usporedni prikaz ostvarenih i Preporukom zadanih veličina fi skalnog defi cita u sklopu Postupka preko-mjernog defi cita (EDP) po godinama, kao i prikaz os-tvarenih i od Komisije projiciranih veličina duga opće države prikazan je u tablici 2.

Tablica 2. Usporedba ostvarenih i Preporukom zadanih ve-ličina defi cita i duga države

U % BDP-a 2013. 2014. 2015. 2016. 2017p 2018pPreporuka Vijeća (01/2014.)

Proračunski defi cit ... -4,6 -3,5 -2,7 ... ...

Konsolidirani dug opće države* ... 62,0 64,0 64,8 ... ...

Zimske prognoze Komisije (02/2017.)

Proračunski defi cit -5,3 -5,4 -3,3 -1,8 -2,1 -1,8

Konsolidirani dug opće države 82,2 86,6 86,7 84,1 83,0 81,3

EDP izvješće (DZS, 04/2017.)

Proračunski defi cit -5,3 -5,4 -3,4 -0,8 -1,3 ...

Konsolidirani dug opće države 82,2 86,6 86,7 84,2 81,2 ...

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

11

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Razlika ostvarenih (EDP izvješće 04/2015.) i preporučenih veličina

Proračunski defi cit ... 0,8 -0,1 -1,9 ... ...

Konsolidirani dug opće države ... 24,6 22,7 19,5 ... ...

* - U dokumentu Vijeća korišteni su ažurirani rezulta Jesenskih prognoza Komisije 2013.

Izvor: publikacije Vijeća, Komisije,Eurostata i DZS-a.

Iako je Preporukom Vijeća bio zadan maksimalni li-mit defi cita u iznosu od 2,7 % BDP-a u 2016. godini, posljednja očekivanja Komisije iskazana u Zimskim prognozama u veljači 2017. bila su čak i niža (1,8 % BDP-a). Među m, recentno objavljeni podaci od stra-ne DZS-a u sklopu travanjske no fi kacije ukazuju na defi cit od 0,8 % BDP-a, što je za 1,9 % BDP-a niže u odnosu na zadanu veličinu defi cita iz Preporuke Vi-jeća. Projicirana vrijednost duga opće države u Zim-skim prognozama Komisije iznosila je 84,1 % BDP-a za 2016., odnosno 83 % BDP-a za 2017. godinu. Ove projekcije će se revidira početkom svibnja 2017. u sklopu nadolazećih Proljetnih prognoza Komisije, s me da vrijednost ostvarenog pokazatelja duga kra-

jem 2016. iznosi 84,2 % (vrlo blizu procjeni Komisije), dok bi prema projekcijama Ministarstva fi nancija dug u 2017. godini trebao bi smanjen na razinu od 81,2 % BDP-a (prema EDP izvješću koje je objavio DZS), što je za 1,8 % BDP-a niže u odnosu na Zimske prognoze Komisije.

Kao što je spomenuto u uvodnom dijelu teksta, ciklus travanjske EDP no fi kacije 2017. bio je za Republiku Hrvatsku od iznimnog značaja, jer je 2016. godina posljednja programska godina u okviru postojećeg Postupka prekomjernog defi cita u kojem se Hrvatska nalazi i u kojoj je potrebno ostvari zadani fi skalni de-fi cit manji od 2,7 % BDP-a. Kako je ostvareni defi cit iznosio 0,8 % BDP-a, Hrvatska je ostvarila prvi uvjet za izlazak iz Postupka prekomjernog defi cita. Drugi uvjet odnosi se na povoljne i ostvarive projekcije fi -

skalnog defi cita za 2017. i 2018. godinu koje će Ko-misija objavi u sklopu svojih Proljetnih ekonomskih prognoza u svibnju, a koje se u velikoj mjeri oslanja-ju na procjene Komisije o vjerodostojnos provedbe daljnjih mjera za smanjenje defi cita koje će Hrvatska dostavi Komisija do kraja travnja u obliku Nacional-nog plana reformi za ovu godinu i višegodišnjeg Plana konvergencije.

Ono što je uočljivo iz fi skalnih podataka i podataka o kretanju BDP-a je da je do poboljšanja vrijednos fi skalnih pokazatelja ponajviše došlo zbog povoljnog razdoblja gospodarskog rasta i rasta BDP-a (gdje go-tovo po automa zmu dolazi do rasta fi skalnih priho-da), što znači da je težište fi skalne konsolidacije bilo na prihodnoj strani (udio proračunskih prihoda u BDP-u povećan je s 42,6 % u 2013. na 47,6 % u 2016. godini). Unatoč padu rashoda za inves cije i kamate u 2016. godini, udio proračunskih rashoda povećan je s 48 % u 2013. na 48,4 % BDP-a u 2016. godini, što zna-či da prave fi skalne konsolidacije na rashodnoj strani nije de facto bi bilo. Zbog toga je važno da se Vlada što prije uhva barem jedne ili dviju od žurnijih struk-turnih reformi (npr. mirovinskog ili zdravstvenog su-stava koji generiraju velike fi skalne rashode). Ministar fi nancija Zdravko Marić očigledno je toga svjestan i nedavno je u vezi s reformama izjavio kako bi se, za početak, ove godine trebalo krenu s reformama su-stava zdravstva i javne uprave, s m da se paralelno nastavi s mjerama usmjerenim k poboljšanju poslov-ne klime i konkurentnos , odnosno gospodarskog ra-sta u cjelini2.

2 Izvor: h p://www.poslovni.hr/hrvatska/dobre-vijes -o-manjku-i-dugu-uz-jednu-manu-pad-je-krhak-327086.

12

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

1. UvodNa temelju Zakona o lokalnim izborima (NN, br. 144/12 i 121/16) Vlada Republike Hrvatske 13. travnja 2017. donije-la je Odluku o raspisivanju izbora za članove predstavnič-kih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave, Odluku o raspisivanju izbora za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te njihove zamjenike i Odluku o raspisivanju izbora za zamjenike općinskih načelnika, gra-donačelnika i župana iz reda pripadnika nacionalnih manji-na, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda (NN, br. 38/17). Izbori će se održa 21. svibnja 2017. godine.

Sudionici na lokalnim izborima, a me i obveznici pri-mjene Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i iz-borne promidžbe (NN, br. 24/11, 61/11, 27/13, 48/13 – pročišćeni tekst, 2/14 Odluka Ustavnog suda Republi-ke Hrvatske broj: U-I-2986/2013 i 96/16; dalje u tekstu: Zakon) u dijelu koji uređuje izbornu promidžbu su:

● poli čke stranke● liste grupe birača i njihovi nositelji● kandida za općinskog načelnika, gradonačelnika,

župana i gradonačelnika Grada Zagreba te kandida za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župana koji se biraju iz reda nacionalnih manjina.

Zakon uređuje način fi nanciranja poli čkih ak vnos i izborne promidžbe te osigurava transparentnost i kon-trolu prikupljanja i trošenja fi nancijskih sredstava, izme-đu ostaloga propisivanjem obveze:

● Otvaranja posebnog računa za fi nanciranje izborne promidžbe (čl. 14. st. 4.).

● Vođenja evidencija o primitku donacija te izdavanja potvrde o primitku (čl. 10. st. 5.).

● Javne objave iznosa cijene i iznosa ostvarenog popu-sta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidž-be (čl. 12. st. 2.).

● Sastavljanja, objave i predaje izvješća o primljenim donacijama za fi nanciranje izborne promidžbe i izvje-šća o troškovima (rashodima) izborne promidžbe (čl. 24. st. 3. i 4.).

● Vođenja poslovnih knjiga (čl. 33.)● Sastavljanja i podnošenja fi nancijskih izvještaja o fi -

nanciranju izborne promidžbe (čl. 34.).

Na temelju Zakona ministar fi nancija donio je Pravilnik o načinu vođenja evidencija i izdavanja potvrda o pri-mitku dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina, izvje-šćima o primljenim donacijama za fi nanciranje izborne promidžbe i izvješćima o troškovima (rashodima) izbor-ne promidžbe te fi nancijskim izvještajima za fi nancira-nje izborne promidžbe (NN, br. 50/11, 93/11 i 55/13: dalje u tekstu: Pravilnik). Pravilnik propisuje evidencije koje su dužni vodi , potvrde koje trebaju izdava te iz-vješća koja trebaju sastavlja , objavi i podnije :

● Poli čke stranke, nezavisne liste odnosno liste grupe birača i njihovi nositelji te kandida u vezi s fi nancira-njem izborne promidžbe.

● Poli čke stranke, nezavisni zastupnici i članovi pred-stavničkih jela jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave izabrani s liste grupe birača u vezi s fi nanciranjem svog poli čkog rada.

2. Posebni račun za fi nanciranje izborne promidžbe

2.1. Otvaranje posebnog računa

Za fi nanciranje izborne promidžbe poli čke stranke, nositelji lista grupe birača i kandida dužni su otvori

Financiranje izborne promidžbe te obvezne evidencije i izvještaji o fi nanciranju izborne promidžbe za lokalne izboreMladenka Karačić *

Zakon o lokalnim izborima uređuje način fi nanciranja poli čkih ak vnos i izborne promidžbe te osigurava transparentnost i kontrolu prikupljanja i trošenja fi nancijskih sredstava. O tome detaljno piše autorica u članku.

* Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

13

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

poseban račun (čl. 14. Zakona) najkasnije s danom pod-nošenja kandidature, a najranije godinu dana prije roka predviđenog za održavanje izbora. Poli čka stranka otvara posebni račun za svake pojedine izbore za članove predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave na kojima sudjeluje. Ako dvije ili više poli čkih stranaka predlože zajedničku listu, poseban račun za fi nanciranje izborne promidžbe otvara jedna od h poli čkih stranaka sukladno međusobnom spora-zumu koji treba dostavi Državnom izbornom povjeren-stvu. Za liste grupe birača poseban račun otvara nositelj liste. Kandida na izborima za općinskog načelnika, gra-donačelnika, župana, za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana koji se biraju iz reda nacional-nih manjina, te za zamjenika općinskog načelnika iz reda pripadnika hrvatskog naroda otvaraju poseban račun za fi nanciranje izborne promidžbe bez obzira na to je li ih predložila poli čka stranka (jedna ili više) ili grupa birača.

Na taj poseban račun mogu se prikuplja isključivo do-nacije za fi nanciranje izborne promidžbe te vlas ta sred-stva koja poli čke stranke, liste grupe birača i kandida namjeravaju utroši za izbornu promidžbu. Ako ostvare pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz prora-čuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, naknada će se upla na taj račun u roku od 60 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora.

Ako ne podnesu kandidaturu, odnosno u slučaju nepra-vodobnos , nepravovaljanos ili odustajanja od kandi-dature, osobe koje su otvorile poseban račun moraju donatorima vra uplaćene donacije vra upla te-ljima, razmjerno uplaćenom iznosu. Poli čke stranke, kandida i nositelji lista grupe birača dužni su dovrši sve transakcije na posebnom računu za fi nanciranje iz-borne promidžbe i zatvori ga najkasnije u roku od 30 dana od isteka roka za isplatu naknade troškova izborne promidžbe iz proračuna jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave. Banke kod kojih su otvoreni po-sebni računi za fi nanciranje izborne promidžbe dužne su izvijes Državno izborno povjerenstvo o otvaranju i zatvaranju posebnog računa za fi nanciranje izborne promidžbe. Na zahtjev Državnog izbornog povjerenstva dužne su dostavi sve tražene podatke o transakcijama na posebnom računu.

2.2. Postupanje s posebnim računom za fi nanciranje redovne djelatnos

Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o raspi-sivanju lokalnih izbora, mandat članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-

prave prestao je 20. travnja 2017. Zakonom je propisa-no postupanje s posebnim računom nezavisnih članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave nakon isteka mandata.

Ako nakon isteka mandata nisu ponovno izabrani ili im mandat prestane prije isteka vremena na koji su iza-

brani, nezavisni članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su, u roku od 60 dana od dana kons tuiranja novog saziva predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regi-onalne) samouprave odnosno od prestanka mandata, vra u proračun jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave:

● Neutrošena fi nancijska sredstva dobivena iz proraču-na jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave za redovito godišnje fi nanciranje njihove dje-latnos .

● Novčani iznos tržišne protuvrijednos imovine na-bavljene sredstvima dobivenim iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za redo-vito godišnje fi nanciranje njihove djelatnos .

Iznimno, imovinu nabavljenu sredstvima dobivenim iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave za redovito godišnje fi nanciranje njihove dje-latnos mogu vra na raspolaganje jedinici lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave. Neutrošena fi nancijska sredstva dobivena iz donacije mogu u istom roku donira za opće društvene potrebe, a ako sredstva nisu donirana, podliježu oporezivanju sukladno posebnim propisima.

Poseban račun za redovito fi nanciranje nezavisni čla-novi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužni su zatvori najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kons tuiranja novog saziva predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno od prestanka man-data prije isteka vremena na koji su izabrani. Nezavisni članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su ponovno izabrani ne moraju zatvori račun za redovito fi nanciranje, jer će ga nastavi koris i u novom sazivu.

Zakonom je propisano da će se novčanom kaznom za prekršaj kazni član predstavničkog jela jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave izabran s liste birača koji fi nancijska sredstva ne koris u skladu s fi nancijskim planom i programom rada te koji, nakon isteka mandata ili ako nije ponovno izabran, u propisa-nom roku ne vra neutrošena fi nancijska sredstva (čl. 43. Zakona).

3. Izvori sredstava za fi nanciranje izborne promidžbe

Izbornu promidžbu poli čke stranke, kandida te liste grupe birača i njihovi nositelji mogu fi nancira iz vla-s h sredstava te iz donacija, a Zakonom su utvrđeni način i uvje pod kojima navedeni imaju pravo na na-knadu troškova izborne promidžbe iz proračuna jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zakon zabranjuje korištenje sredstava Državnog proračuna ili proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave za fi nanciranje izborne promidžbe koja kan-

14


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

dida , kao dužnosnici Republike Hrvatske ili ovlašteni lokalni dužnosnici, koriste u obavljanju svojih dužnos . Također je zabranjeno korištenje uredskih prostorija, službenih vozila i uredske opreme državnih jela i jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim osobama na koje se odnose posebni propisi o š ćenim osobama.

3.1. Financiranje izborne promidžbe iz donacija

3.1.1. Tko i kako može dava donacije Fizičke i pravne osobe mogu poli čkim strankama, kan-dida ma i nositeljima liste grupe birača u svrhu fi nanci-ranja njihove izborne promidžbe donira novac ili proi-zvode odnosno pruža usluge bez naknade. Donacije u novcu prikupljaju se isključivo na poseban račun. Za do-nacije koje se daju u obliku proizvoda ili usluga donato-ri, fi zičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost i pravne osobe, dužne su izda račun, a građani izjavu ili darovni ugovor koji glasi na poli čku stranku, ime i prezime nositelja liste grupe birača odnosno kandidata. Na računu, izjavi odnosno darovnom ugovoru treba bi naznačena tržišna vrijednost darovanog proizvoda ili usluge te naznaka da ne podliježe napla . Dobrovoljni rad volontera ne smatra se donacijom.

Poli čke stranke, liste grupe birača i kandida , dužni su vodi evidenciju o primitku donacija te izdava potvr-de o primitku donacija na propisanom obrascu. Kako bi primatelji donacije mogli izda valjanu potvrdu o pri-mitku donacije, donatori pravne osobe na nalogu za uplatu donacije u polje: Poziv na broj primatelja tre-baju upisa svoj OIB, a donatori fi zičke osobe svoj OIB ili broj putovnice, dok se u polje Opis plaćanja upisuje Donacija za izbornu promidžbu. Ako u trenutku uplate donacije nisu pozna podaci o donatoru, odnosno ako se bez dodatnih radnji ne može sa sigurnošću utvrdi donator (primjerice donacije po SMS porukama, tele-fonskim govornim automa ma), takve donacije smatra-ju se donacijama iz neimenovanih (anonimnih) izvora čije primanje je zabranjeno.

3.1.2. Donacije iz nedopuštenih izvoraZakonom je propisano da izbornu promidžbu ne smiju fi nancira (čl. 22. Zakona):

● Strane države, poli čke stranke i pravne osobe. ● Državna jela, javna poduzeća, pravne osobe s jav-

nim ovlas ma, trgovačka društva i druge pravne osobe u kojima Republika Hrvatska, odnosno jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave ima udjele ili dionice te javnih i drugih ustanova u vlasniš-tvu Republike Hrvatske, odnosno jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

● Udruge radnika i poslodavaca.● Udruge, zaklade i fundacije koje zastupaju ili pred-

stavljaju državni dužnosnici ili dužnosnici lokalne i područne (regionalne) samouprave.

● Vjerske zajednice, humanitarne te druge neprofi tne udruge i organizacije.

● Fizičke i pravne osobe pro v kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema pro-računu ili zaposlenicima.

● Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, osim u slučajevima i na način koji je propisan Za-konom.

● Neimenovani (anonimni) izvori.● Posrednici (treće osobe) i to u novcu ili u obliku proi-

zvoda.

U slučaju uplate donacije iz zabranjenih izvora, potreb-no je to odmah prijavi Državnom izbornom povjeren-stvu. Uplaćena sredstva, najkasnije u roku od osam dana od dana primljene uplate, treba upla na račun državnog proračuna HR1210010051863000160 s mo-delom 68 i pozivom na broj 7692-OIB poli čke stranke, nositelja liste grupe birača odnosno kandidata. Zabrana se ne odnosi na fi nanciranje programa namijenjenih za edukaciju od strane stranih država, poli čkih stranaka i pravnih osoba, čija je osnovna djelatnost edukacija u razvoju i promicanju demokratskih načela.

3.1.3. Ograničenje iznosa donacijaZakonom je propisana ukupna vrijednost donacije koju poli čkoj stranci, lis grupe birača i kandidatu mogu da fi zičke odnosno pravne osobe u jednoj kalendar-skoj godini (čl. 11. Zakona). Tako fi zička osoba može donira poli čkoj stranci, lis grupe birača odnosno kandidatu najviše 30.000,00 kuna. Pravna osoba na izborima na lokalnoj i područnoj razini može donira poli čkoj stranci najviše 200.000,00 kuna, a lis gru-pe birača odnosno kandidatu najviše 30.000,00 kuna u jednoj kalendarskoj godini. Osim građana, pod pojmom fi zička osoba podrazumijevaju se i obrtnici, sukladno Zakonu o obrtu prema članku 4. (NN, br. 143/13).

Ograničenje iznosa donacije ne odnosi se na sredstva koja poli čka stranka uplaćuje na poseban račun kan-didata kojeg je predložila ta stranka prema članku 15. Zakona. Poli čke stranke, nositelji liste grupe birača i kandida dužni su provjerava dopuštenost svake do-nacije. Donacije iz nedopuštenih izvora te donacije koje prelaze propisane dopuštene iznose moraju se odmah prijavi Državnom izbornom povjerenstvu, a uplaće-na sredstva, najkasnije u roku od osam dana od dana primljene uplate, upla na račun državnog proračuna HR1210010051863000160 s modelom 68 i pozivom na broj 7692-OIB poli čke stranke, nositelja liste grupe bi-rača odnosno kandidata.

3.1.4. Krajnji rok za prikupljanje donacijaDonacije za fi nanciranje izborne promidžbe mogu se pri-kuplja najkasnije do završetka izborne promidžbe. Kako se lokalni izbori održavaju 21. svibnja 2017., krajnji rok za prikupljanje donacija je 19. svibnja 2017., do 24:00

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

15


sata. Donacije primljene nakon tog roka moraju se od-mah prijavi Državnom izbornom povjerenstvu te vra donatoru najkasnije u roku od osam dana od dana pri-mitka. Ako je povrat nemoguć ili su sredstva primljena iz nedopuštenog izvora, iznos takve donacije treba upla u državni proračun najkasnije u roku od osam dana od dana primljene uplate, na is način kao i sve donacije iz nedopuštenih izvora.

3.1.5. Postupanje s neutrošenim sredstvima donacija

Nakon provedenih izbora, neutrošena sredstva dona-cija poli čke stranke moraju upla na središnji račun poli čke stranke, a nositelji liste grupe birača u jedna-kim dijelovima na posebne račune za redovito godišnje fi nanciranje članova predstavničkih jela jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave koji su izabra-ni s h lista. Nositelji liste grupe birača, ako liste nisu dobile člana u predstavničkom jelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, za m kandida za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradona-čelnika Grada Zagreba te kandida za zamjenike općin-skih načelnika, gradonačelnika i župana preostala sred-stava sa svojih posebnih računa za fi nanciranje izborne promidžbe trebaju vra upla teljima, razmjeno doni-ranom iznosu i to do dana zatvaranja posebnog računa za izbornu promidžbu.

3.2. Financiranje iz vlas h sredstava

Redovnu poli čku djelatnost poli čke stranke mogu fi -nancira iz prihoda od imovine u svom vlasništvu, od izdavačke djelatnos , prodaje propagandnog materija-la, organiziranja stranačkih manifestacija, od članarina odnosno članskih doprinosa, od donacija od fi zičkih i pravnih osoba te iz proračuna. Članovi predstavničkih jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-

uprave izabrani s liste grupe birača svoj poli čki rad mogu fi nancira iz svih navedenih prihoda, osim člana-rina odnosno članskih doprinosa i prihoda od organizi-ranja članskih manifestacija. Vlas ta sredstva ostvare-na iz redovne poli čke djelatnos mogu se koris za fi nanciranje izborne promidžbe.

Ako izbornu promidžbu fi nanciraju iz vlas h sredstava, poli čke stranke, kandida te liste grupe birača i njiho-vi nositelji vlas ta sredstva moraju upla na poseban račun za fi nanciranje izborne promidžbe (čl. 13. Zako-na). Kandida za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradonačelnika Grada Zagreba te kandida za zamjenike općinskih načelnika, gradonačelnika i župa-na koji se biraju iz reda nacionalnih manjina, dužni su javno objavi okvirne podatke o visini i izvoru vlas h sredstava koja namjeravaju utroši za izbornu promidž-bu, na svojim web-stranicama, odnosno na web-strani-cama poli čke stranke koja ih je predložila kao kandi-date ili u lokalnom sku, u roku od tri dana od dana objave pravovaljano predloženih lista. Podaci trebaju

osta objavljeni na web-stranicama do završetka izbor-ne promidžbe. Za ovu objavu nije propisan obrazac.

3.3. Naknada troškova izborne promidžbe iz proračuna JLP( R )S-a

Zakon određuje uvjete i način na koji se isplaćuje na-knada troškova izborne promidžbe iz državnog pro-računa kao i iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (čl. 18. Zakona). Zabranjeno je fi nanciranje članova predstavničkih jela jedinice lokal-ne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, lista grupe birača i kandidata od strane jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave osim u slučajevima i kako je propisano Zakonom (čl. 22. Zakona).

Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz pro-računa jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave imaju:

● Poli čke stranke i liste grupe birača koje na izbori-ma za članove predstavničkih jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dobiju najmanje jednog člana predstavničkih jela.

● Kandida koji na izborima za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Za-greba i njihove zamjenike dobiju najmanje 10 % va-žećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore.

● Kandida koji na izborima za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana koji se biraju iz reda nacionalnih manjina, dobiju najmanje 10 % va-žećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore.

Visinu naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske od-lukom, najkasnije sedam dana od dana objave odluke o raspisivanju izbora. Naknada će se ispla u roku od 60 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora. Naknada troškova izborne promidžbe poli čkim strankama, listama grupe birača i kandida ma isplaću-je se na poseban račun poli čke stranke, nositelja liste grupe birača i kandidata, koji je otvoren za fi nanciranje troškova izborne promidžbe. Sredstva za naknadu troš-kova izborne promidžbe za izbor članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-

ve raspoređuju se poli čkim strankama i listama grupe birača, razmjerno broju članova predstavničkog jela koje je dobila pojedina poli čka stranka, odnosno lista grupe birača.

4. Troškovi izborne promidžbeSredstva koja su prikupljena na posebnom računu za fi nanciranje izborne promidžbe mogu se koris samo za ak vnos izborne promidžbe. Ne smiju se koris za podmirenje osobnih troškova kandidata. Prema tumače-nju Državnog izbornog povjerenstva, troškovima izbor-

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

ne promidžbe smatraju se troškovi roba i usluga koji se koriste za vrijeme izborne promidžbe koja počinje da-nom objave zbirnih lista pravovaljanih kandidacijskih lista1, a završava 24 sata prije dana održavanja izbora.

Zakonom je propisan ukupan dopušteni iznos troškova izborne promidžbe na izborima za općinske načelnike, gradonačelnike i župane i članove predstavničkih je-la jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a to je:

● 1.000.000,00 (jedan milijun) kuna na izborima za gradonačelnika Grada Zagreba i za gradsku skupš nu Grada Zagreba

● 600.000,00 (šesto suća) kuna na izborima za župa-na i gradonačelnika te županijsku skupš nu i gradsko vijeće velikog grada

● 250.000,00 (dvjesto pedeset suća) kuna na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika te gradsko vijeće i općinsko vijeće u jedinicama lokalne samou-prave koje imaju više od 10.000 suća stanovnika

● 100.000,00 (sto suća) kuna na izborima za gradona-čelnika i općinskog načelnika te gradsko vijeće i op-ćinsko vijeće u jedinicama lokalne samouprave koje imaju od 3.001 do 10.000 suća stanovnika

● 50.000,00 (pedeset suća) kuna na izborima za gra-donačelnika i općinskog načelnika te gradsko vijeće i općinsko vijeće u jedinicama lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanovnika.

Na izborima za zamjenika općinskog načelnika, gradona-čelnika i župana koji se bira iz reda nacionalnih manjina, odnosno iz reda pripadnika hrvatskog naroda, ukupan iznos troškova izborne promidžbe ne smije prelazi iznos veći od 50 % od iznosa utvrđenog za izbore općinskih na-čelnika, gradonačelnika i župana u is m jedinicama. U slučaju drugog kruga izbora, za kandidate koji su prešli u drugi krug izbora ukupan iznos troškova izborne promidž-be na izborima za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i gradonačelnika Grada Zagreba, odnosno na iz-borima za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana koji se bira iz reda nacionalnih manjina, može se poveća ukupno najviše do 20 % od ukupnog iznosa utvr-đenog za prvi krug izbora. Ukupan iznos troškova izborne promidžbe može se poveća za is postotak za svaki slje-deći krug izbora.

Ako je ukupna vrijednost primljenih donacija za fi nanci-ranje troškova izborne promidžbe veća od dopuštenog iznosa troškova izborne promidžbe poli čke stranke, nositelji lista grupe birača i kandida dužni su ukupnu vrijednost donacija koja prelazi dopušteni iznos troško-va izborne promidžbe vra upla teljima, razmjerno vrijednos primljenih donacija, najkasnije do roka pro-pisanog za dostavu Financijskog izvještaja o fi nancira-nju izborne promidžbe.

1 Rok do kojeg nadležno izborno povjerenstvo treba objavi zbirne liste pravovaljanih kandidacijskih lista je 6. svibanj 2017. godine

5. Evidencije i potvrde o primljenim donacijama

Poli čke stranke, liste grupe birača i njihovi nositelji te kandida obvezni su vodi evidencije o primljenim do-nacijama za izbornu promidžbu iz dopuštenih odnosno zabranjenih izvora s podacima o upla teljima fi zičkim ili pravnim osobama, iznosu uplate u novcu ili u obliku proizvoda odnosno usluga primljenih bez naknade. Te evidencije podloga su za sastavljanje Izvješća o primlje-nim donacijama za fi nanciranje izborne promidžbe te se ne objavljuju ni dostavljaju osim na zahtjev nadležnog izbornog povjerenstva.

Poli čke stranke, nositelji nezavisnih lista i kandida obvezni su izdava potvrde za primljene donacije (čl. 10. st. 5. Zakona). Potvrda se treba dostavi donatoru najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana primit-ka donacije. Obrazac Potvrde propisan je Pravilnikom (čl. 8. st. 4.) i sadrži:

● podatke o primatelju donacije (poli čka stranka, ne-zavisna lista, kandidat)

● podatke o davatelju donacije● vrs donacije● iznosu i datumu primanja donacije● mjestu i datumu izdavanja potvrde.

6. Izvještavanje o fi nanciranju izborne promidžbe

Zakonom su propisana izvješća koja poli čke stranke, liste grupe birača i kandida moraju dostavi nadlež-nom izbornom povjerenstvu i objavi u vezi s izbornom promidžbom te način i rokovi njihove dostave i objave. Obrasci izvještaja propisani su Pravilnikom. Poli čke stranke, nositelji lista grupe birača i kandida sedam dana prije održavanja izbora (zaključno do 13. svibnja 2017.) moraju nadležnom izbornom povjerenstvu do-stavi Izvješće o primljenim donacijama za fi nanciranje izborne promidžbe na Obrascu IZ-DP, Izvješće o troško-vima (rashodima) izborne promidžbe na Obrascu IZ-TP s ažuriranim podacima do dana podnošenja izvješća.

Navedena izvješća poli čke stranke, nositelji lista grupe birača i kandida moraju pet dana prije izbo-ra (zaključno do 15. svibnja 2017.) objavi na svojim web-stranicama odnosno stranicama poli čke stran-ke koja je predložila kandidate ili po lokalnom sku. Objava na web-stranici mora traja najmanje 30 dana. Poli čke stranke, nositelji lista grupe birača i kandida- dužni su nadležno izborno povjerenstvo obavijes

na kojoj web-stranici su izvješća objavljena. Popis iz-bornih povjerenstava dostupan je na web-stranici Dr-žavnog izbornog povjerenstva pod h p://www.izbori.hr/231lok/izbpov/1/izbpov.html.

U Izvješću o primljenim donacijama za fi nanciranje iz-borne promidžbe navode se podaci o donatoru, datu-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

17


mu uplate donacije ili davanja proizvoda ili pružanja usluge bez naplate, vrs donacije, uplaćenom iznosu odnosno vrijednos danog proizvoda ili pružene usluge bez naplate te ukupnoj vrijednos donacije. Ako je po-li čka stranka upla la sredstva za fi nanciranje izborne promidžbe na račun kandidata kojeg je predložila, u iz-vješću o primljenim donacijama koje podnosi predlože-ni kandidat treba bi i podatak o toj donaciji.

U Izvješće o troškovima (rashodima) izborne promidžbe upisuju se podaci o svrsi troška, nazivu, adresi i OIB-u primatelja (dobavljača), broju i datumu računa na te-melju kojeg je izvršena isplata, datumu isplate, odnosno korištenja proizvoda ili usluge, isplaćenom iznosu u nov-cu, tržišnoj vrijednos proizvoda ili usluge te ukupnoj vrijednos troška. Poli čke stranke, nositelji lista grupe birača i kandida dužni su u roku od 30 dana nakon odr-žanih izbora (zaključno do 20. lipnja 2017.) nadležnom izbornom povjerenstvu dostavi Financijski izvještaj o fi nanciranju izborne promidžbe na obrascu FIN-IZVJ sa sastavnim dijelovima:

● Izvješće o primljenim donacijama za fi nanciranje iz-borne promidžbe na Obrascu IZ-DP

● Izvješće o troškovima (rashodima) izborne promidž-be na Obrascu IZ-TP

● Izvješće o iznosu cijene i iznosu ostvarenog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe na Obrascu IZ-MO.

Izvješće o iznosu cijene i iznosu ostvarenog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe sadr-ži podatke o pružatelju medijske usluge (naziv, adresa i OIB), broju i datumu računa medijske usluge, broju ugovorenih i izvršenih medijskih usluga, iznosu cijene bez popusta, popustu izraženom u postotku, iznosu ostvarenog popusta te plaćenom iznosu s popustom. Znači da se u to Izvješće unose samo podaci o troškovi-ma koji se odnose na plaćene oglase u sku, radijskim i televizijskim programima, elektroničkim publikacijama i ostalim oblicima objavljivanja sukladno Zakonu o me-dijima (NN, br. 59/04, 84/11 i 81/13). Svi troškovi koji su prikazani u obrascu IZ-MO moraju bi prikazani i u obrascu IZ-TP.

Pružatelji usluge medijskog oglašavanja izborne pro-midžbe dužni su Državnom izbornom povjerenstvu dostavi cjenik usluga oglašavanja koji također treba-ju objavi na svojim web-stranicama (čl. 12. Zakona). Financijski izvještaj i propisana izvješća dostavljaju se nadležnom izbornom povjerenstvu u papirnatom obli-ku osobno ili poštom, preporučenom pošiljkom. Svi propisani obrasci mogu se naći na web-stranici Držav-nog izbornog povjerenstva pod Financiranje izborne promidžbe – Obrasci, odnosno na linku:

http://www.izbori.hr/ws/index.html?documen-tId=3F873D991B32B3CBC1257C5C004BF6AF.

7. Poslovne knjige i fi nancijski izvještajiNositelji lista grupe birača i kandida koji na temelju Zakona moraju otvori poseban račun za fi nanciranje izborne promidžbe, od dana otvaranja tog računa mo-raju vodi Knjigu blagajne i Knjigu prihoda i rashoda, primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela, sukladno propisima o vo-đenju računovodstva neprofi tnih organizacija (čl. 33. Zakona).

Poli čke stranke, nositelji lista grupe birača i kandida kojima se sredstva za fi nanciranje izborne promidžbe uplaćuju na poseban račun dužni su na temelju Zako-na sastavi Financijski izvještaj o fi nanciranju izborne promidžbe na obrascu FIN-IZVJ koji je propisan Pravil-nikom. Izvještaj se dostavlja Državnom izbornom povje-renstvu odnosno nadležnom izbornom povjerenstvu u roku od 30 dana nakon održanih izbora (do 20. lipnja 2017.). Sastavni dio Financijski izvještaj o fi nanciranju izborne promidžbe su Izvješće o primljenim donacija-ma (IZ-DP), Izvješće o troškovima izborne promidžbe (IZ-TP), te Izvješće o iznosu cijene i iznosu ostvarenog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne pro-midžbe (IZ-MO).

Financijski izvještaj o fi nanciranju izborne promidžbe sadrži podatke o razdoblju, datumu održavanja izbora, vrs izbora, izbornoj jedinici za koju se podaci podnose, podatke o obvezniku podnošenja izvještaja (poli čka stranka/nositelj nezavisne liste/kandidat) te poseban račun na koji su prikupljana sredstva za fi nanciranje izborne promidžbe. U podnožju se popunjavaju poda-ci o osobi za kontakt, telefonu, telefaksu, e-poš , mje-stu i datumu sastavljanja izvještaja. Izvještaj potpisuje odgovorna osoba poli čke stranke, nositelj nezavisne liste odnosno kandidat. Ako izvještaj podnosi poli čka stranka, stavlja se i pečat poli čke stranke. U izvještaj se upisuju podaci o prihodima (iz vlas h izvora, od do-nacija, ostali prihodi), o rashodima (materijalni rashodi, rashodi za usluge, ostali rashodi), te o višku odnosno manjku.

Financijski izvještaj o fi nanciranju izborne promidžbe poli čke stranke, nositelji liste grupe birača i kandida- moraju objavi na svojim web-stranicama odnosno

na web-stranicama poli čke stranke koja je predložila kandidata ili u lokalnom sku (za lokalne izbore) u roku od 45 dana nakon održanih izbora (do 5. srpnja 2017.). Poli čke stranke, nositelji liste grupe birača i kandi-da mogu povjeri vođenje računovodstva, odnosno sastavljanje propisanih evidencija, izvještaja i potvrda ovlaštenom računovodstvenom servisu. U tom slučaju treba odabra računovodstveni servis koji se specijali-zirao ili bar ima iskustvo u vođenju računovodstva ne-profi tnih organizacija.

18


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

8. PrimjerPoli čka stranka AB kandidira je Antu An ća za općin-skog načelnika u Općini A.

20. travnja Ante An ć otvara poseban račun za fi nanci-ranje izborne promidžbe.

8. svibnja na web-stranici: www.strankaab.hr objav-ljuje Okvirne podatke o visini i izvoru vlas h sredsta-va koja namjerava potroši za izbornu promidžbu te o tome obavještava nadležno izborno povjerenstvo.

Za primljene donacije izdaje Potvrdu o primljenim do-nacijama.

13. svibnja nadležnom izbornom povjerenstvu podnosi:

● Izvješće o primljenim donacijama za fi nanciranje iz-borne promidžbe na Obrascu IZ-DP.

● Izvješće o troškovima (rashodima) izborne promidž-be na Obrascu IZ-TP s ažuriranim podacima do dana podnošenja izvješća.

15. svibnja na web-stranici: www.strankaab.hr objav-ljuje:

● Izvješće o primljenim donacijama za fi nanciranje iz-borne promidžbe na Obrascu IZ-DP.

● Izvješće o troškovima (rashodima) izborne promidžbe na Obrascu IZ-TP.

● Izvješće o iznosu cijene i iznosu ostvarenog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe na Obrascu IZ-MO s ažuriranim podacima do dana podnošenja izvješća.

20. lipnja nadležnom izbornom povjerenstvu podnosi:

Financijski izvještaj o fi nanciranju izborne promidžbe na obrascu FIN-IZVJ sa sastavnim dijelovima:


● Izvješće o troškovima (rashodima) izborne promidžbe na Obrascu IZ-TP


5. srpnja na web-stranici: www.strankaab.hr objavlju-je:

Financijski izvještaj o fi nanciranju izborne promidžbe na obrascu FIN-IZVJ sa sastavnim dijelovima:


● Izvješće o troškovima (rashodima) izborne promidžbe na Obrascu IZ-TP


Okvirni podaci o visini i izvoru vlas h sredstava koja namjeravam potroši za izbornu promidžbu

Ante An ć, kandidat poli čke stranke AB, na izbori-ma za općinskog načelnika Općine A, namjerava po-troši 2.000,00 kuna vlas h sredstava ostvarenih iz osobnih primanja.

A, 8. svibnja 2017. Ante An ć

POTVRDA O PRIMITKU DONACIJE BR. 1.

Ante An ć, 11111 A, Petra Preradovića 3, OIB 12345678910

(naziv, adresa i mjesto sjedišta/prebivališta ili boravištapoli čke stranke/nezavisnog zastupnika/zastupnika nacionalne manjine/nezavisnog člana predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave/nezavisne liste/kandidata,

OIB poli čke stranke/nezavisnog zastupnika/zastupnika nacionalne manjine/nezavisnog člana predstavničkog jela

jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave/nezavisne liste/kandidata primatelja donacije)

primio je od

Ive Ivića, A, Splitska 6, OIB 345678910¸12(ime i prezime/naziv, adresa prebivališta ili boravišta/

sjedišta donatora, OIB/broj putovnice)

donaciju u novcu

____________________________________(vrsta i opis donacije)

Donacija iznosi 500,00 kuna, a primljena je dana 8. 5. 2017.

U A, 11. 5. 2017. godine

Ante An ć(pečat i potpis odgovorne osobe)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

19

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJEIZ

VJEŠĆE

PRI

MLJ

ENIM

DO

NAC

IJAM

A ZA

FIN

ANCI

RAN

JE IZ

BORN

E PR

OM

IDŽB

E O

braz

ac IZ

-DP

Obr

azac

IZ-D

PA

NTE

AN

TIĆ

Naz

iv p

oli čk

e st

rank

e/no

site

lja n

ezav

isne

list

e od

nosn

o no

site

lja li

ste

grup

e bi

rača

/kan

dida

ta

1111

1 A

, PET

RA P

RERA

DO

VIĆA

3M

jest

o sj

ediš

ta/p

rebi

vališ

ta il

i bor

aviš

ta/a

dres

a

1234

5678

910

HR1

3236

0000

1511

1111

1111

OIB

pol

i čk

e st

rank

e/no

site

lja n

ezav

isne

list

e od

nosn

o no

site

lja li

ste

grup

e bi

rača

/kan

dida

taBr

oj p

oseb

nog

raču

na z

a fi n

anci

ranj

e iz

born

e pr

omid

žbe

Broj

str

anic

e 1

IZVJ

EŠĆE

PRI

MLJ

ENIM

DO

NAC

IJAM

A ZA

FIN

ANCI

RAN

JE IZ

BORN

E PR

OM

IDŽB

Eu

razd

oblju

od

6.5.

2017

do

19.5

.201

7.

R.

br.

Ime

i pre

zim

e/na

ziv

dona

tora

Adre

sa d

onat

ora

OIB

Dat

um u

plat

e do

naci

je/

dava

nja

proi

zvod

a i/

ili p

ruža

nja

uslu

ge b

ez

napl

ate

Vrst

a do

naci

je

Vrije

dnos

t don

acije

Izno

s u

novc

u

Trži

šna

vrije

dnos

t da

rova

nog

proi

zvod

a i/

ili u

slug

e

Don

acija

koj

u je

prim

ila

poli

čka

str

anka

i up

la la

ka

ndid

atu

koje

g je

pre

dlož

ilaU

kupn

o

12

34

56

78

910

1G

rafi k

a d.

o.o.

A, S

plits

ka 1

023

4567

8910

105

/06/

17us

luga

s

ka

1.

000,

00 k

n

1.00

0,00

kn

2Iv

o Iv

ićA

, Spl

itska

634

5678

9101

205

/08/

17u

novc

u50

0,00

kn

500,

00 k

n3

Stra

nka

ABA

, Zag

reba

čka

1245

6789

1012

305

/08/

17u

novc

u

8.

000,

00 k

n8.

000,

00 k

n4

Kom

unal

ac d

.d.

B, V

ukov

arsk

a 20

5678

9101

234

05/0

9/17

u no

vcu

3.00

0,00

kn

3.00

0,00

kn

5Pe

ro P

erić

C, D

ubro

vačk

a 11

6789

1012

345

05/1

0/17

u no

vcu

300,

00 k

n

30

0,00

kn

6Pr

omet

d.o

.o.

A, S

lavo

nska

378

9101

2345

605

/12/

17u

novc

u2.

000,

00 k

n

2.

000,

00 k

n7

Jure

Jurić

A, S

lavo

nska

16

8910

1234

567

05/1

5/17

u no

vcu

200,

00 k

n

20

0,00

kn

8O

PG Ja

nkov

ićA

, Sla

vons

ka 6

9101

2345

678

05/1

7/17

jabu

ke

300,

00 k

n

300,

00 k

n9

Odj

eća

d.o.

o.B,

Vuk

ovar

ska

1210

1234

5678

905

/19/

17u

novc

u5.

000,

00 k

n

5.

000,

00 k

n

U

KUPN

O

20

.300

,00

kn Z

AKO

NO

M D

OZV

OLJ

EN U

KUPN

I IZN

OS

TRO

ŠKO

VA IZ

BORN

E PR

OM

IDŽB

E PR

EMA ČL

ANKU

17.

STA

VKU

1. Z

AKO

NA

50

.000

,00

kn R

AZL

IKA

ZA P

OVR

AT U

PLAT

ITEL

JIMA

-

(m

jest

o i d

atum

sas

tavl

janj

a)(p

ečat

i po

tpis

odg

ovor

ne o

sobe

)

Potv

rda

prim

itka

nadl

ežno

g iz

born

og p

ovje

rens

tva

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

Nap

omen

a: S

tupa

c 9

Izvj

ešća

pop

unja

vaju

kan

dida

za

Pred

sjed

nika

Rep

ublik

e H

rvat

ske,

te k

andi

da z

a op

ćins

kog

nače

lnik

a, g

rado

nače

lnik

a, ž

upan

a i g

rado

nače

lnik

a G

rada

Zag

reba

koj

e je

pre

dlož

ila

poli

čka

str

anka

. U s

luča

ju k

ada

poli

čka

str

anka

upl

a fi

nan

cijs

ka s

reds

tva

za fi

nanc

iranj

e iz

born

e pr

omid

žbe

na p

oseb

an r

ačun

kan

dida

ta k

ojeg

je p

redl

ožila

, Izv

ješć

e ka

ndid

ata

koje

g je

pre

dlož

ila

poli

čka

str

anka

sad

ržav

a, u

z po

datk

e o

uku

pnom

izno

su d

onac

ija k

oje

su fi

zičk

e/pr

avne

oso

be u

pla

le n

a po

seba

n raču

n ka

ndid

ata

koje

g je

pre

dlož

ila p

oli čk

a st

rank

a sp

ecifi

cira

ne s

ukla

dno čl

anku

24

. sta

vak

3. Z

akon

a, i

pose

bno

iska

zane

pod

atke

o d

onac

ijam

a fi z

ički

h/pr

avni

h os

oba

koje

je p

rimila

i up

la la

pol

i čk

a st

rank

a na

pos

eban

rač

un k

andi

data

koj

eg je

pre

dlož

ila, s

pecifi c

irane

suk

ladn

o čl

anku

24.

sta

vak

3. Z

akon

a

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

IZVJ

EŠĆE

TRO

ŠKO

VIM

A (R

ASH

OD

IMA)

IZBO

RNE

PRO

MID

ŽBE

Obr

azac

IZ-T

P

Obr

azac

IZ-T

PA

NTE

AN

TIĆ

Naz

iv p

oli čk

e st

rank

e/no

site

lja n

ezav

isne

list

e od

nosn

o no

site

lja li

ste

grup

e bi

rača

/kan

dida

ta

1111

1 A

, PET

RA P

RERA

DO

VIĆA

3M

jest

o sj

ediš

ta/p

rebi

vališ

ta il

i bor

aviš

ta/a

dres

a

1234

5678

910

HR1

3236

0000

1511

1111

1111

OIB

pol

i čk

e st

rank

e/no

site

lja n

ezav

isne

list

e od

nosn

o no

site

lja li

ste

grup

e bi

rača

/kan

dida

taBr

oj p

oseb

nog

raču

na z

a fi n

anci

ranj

e iz

born

e pr

omid

žbe

Broj

str

anic

e 1

IZVJ

EŠĆE

TRO

ŠKO

VIM

A (R

ASH

OD

IMA)

IZBO

RNE

PRO

MID

ŽBE

u ra

zdob

lju o

d 6.

5.20

17 d

o 19

.5.2

017.

R.

br.

Svrh

a tr

oška

Naz

iv p

rimat

elja

Adre

sa p

rimat

elja

(d

obav

ljača

)O

IBBr

oj i

datu

m

raču

na/

ugov

ora

Dat

um is

plat

e/ko

rište

nja

proi

zvod

a i/

ili u

slug

e

Izno

s u

novc

u

Trži

šna

vrije

dnos

t pr

oizv

oda

i/ili

us

luge

Uku

pno

12

34

56

78

910

1Ti

sak

na o

lovk

eG

rafi k

a d.

o.o.

A, S

plits

ka 1

023

4567

8910

115

/6.5

.201

705

/06/

17

1.00

0,00

kn

1.00

0,00

kn

2Pr

omid

žba

Radi

o N

B, V

ukov

arsk

a 24

2132

4354

657

56/8

.5.2

017

05/0

8/17

6.80

0,00

kn

6.

800,

00 k

n3

Tisa

k pl

akat

aPl

akat

d.o

.o.

C, Z

agre

bačk

a 15

3243

5465

768

12/8

.5.2

017

05/0

8/17

7.20

0,00

kn

7.

200,

00 k

n4

Soko

viVo

će d

.o.o

.A

, Spl

itska

15

4354

6576

879

37/1

0.5.

2017

05/1

0/17

1.70

0,00

kn

1.

700,

00 k

n5

Stud

ent s

ervi

sSt

uden

tski

cen

tar,

CC,

Zag

reba

čka

2554

6576

8798

010

/12.

5.20

1705

/12/

172.

200,

00 k

n

2.20

0,00

kn

6Tr

ošak

mob

itela

Hrv

atsk

i tel

ekom

d.d

. Z

agre

b, R

. F.

Mih

anov

ića

965

7687

9809

174

/16.

5.20

1705

/16/

171.

200,

00 k

n

1.20

0,00

kn

7Ja

buke

OPG

Jank

ović

A, S

lavo

nska

691

0123

4567

825

/17.

5.20

1705

/17/

17

300,

00 k

n30

0,00

kn

8Po

štar

ina

Hrv

atsk

a po

šta

d.d.

Zagr

eb, B

rani

miro

va 4

7687

9809

102

2/19

.5.2

017

05/1

9/17

560,

00 k

n

560,

00 k

n

U

KUPN

O

20.9

60,0

0 kn

(mje

sto

i dat

um s

asta

vlja

nja)

(peč

at i

potp

is o

dgov

orne

oso

be)

Potv

rda

prim

itka

nadl

ežno

g iz

born

og p

ovje

rens

tva

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

21

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJEIZ

VJEŠĆE

O IZ

NO

SU C

IJEN

E I I

ZNO

SU O

STVA

REN

OG

PO

PUST

A U

CIJE

NI Z

A M

EDIJS

KO O

GLA

ŠAVA

NJE

IZBO

RNE

PRO

MID

ŽBE

Obr

azac

IZ-M

O

Obr

azac

IZ-M

OA

NTE

AN

TIĆ

Naz

iv p

oli čk

e st

rank

e/no

site

lja n

ezav

isne

list

e od

nosn

o no

site

lja li

ste

grup

e bi

rača

/kan

dida

ta

1111

1 A

, PET

RA P

RERA

DO

VIĆA

3M

jest

o sj

ediš

ta/p

rebi

vališ

ta il

i bor

aviš

ta/a

dres

a

1234

5678

910

HR1

3236

0000

1511

1111

1111

OIB

pol

i čk

e st

rank

e/no

site

lja n

ezav

isne

list

e od

nosn

o no

site

lja li

ste

grup

e bi

rača

/kan

dida

taBr

oj p

oseb

nog

raču

na z

a fi n

anci

ranj

e iz

born

e pr

omid

žbe

Broj

str

anic

e 1

IZVJ

EŠĆE

O IZ

NO

SU C

IJEN

E I I

ZNO

SU O

STVA

REN

OG

PO

PUST

A U

CIJE

NI Z

A M

EDIJS

KO O

GLA

ŠAVA

NJE

IZBO

RNE

PRO

MID

ŽBE

u ra

zdob

lju o

d 6.

5.20

17 d

o 19

.5.2

017.

R.

br.

Naz

iv p

ruža

telja

med

ijski

h us

luga

Adre

sa p

ruža

telja

m

edijs

kih

uslu

gaO

IB

Broj

i da

tum

raču

na z

a iz

vrše

ne

med

ijske

usl

uge

broj

ug

ovor

enih

i i

zvrš

enih

m

edijs

kih

uslu

ga

izno

s ci

jene

m

edijs

kih

uslu

ga

bez

popu

sta

popu

st

izra

žen

u po

stot

ku

izno

s os

tvar

enog

po

pust

a

plać

eni i

znos

s

popu

stom

12

34

56

78

910

1Ra

dio

NB,

Vuk

ovar

ska

2421

3243

5465

756

/8.5

.201

730

8.50

0,00

kn

20%

1.70

0,00

kn

6.80

0,00

kn

UKU

PNO

(mje

sto

i dat

um s

asta

vlja

nja)

(peč

at i

potp

is o

dgov

orne

oso

be)

Potv

rda

prim

itka

nadl

ežno

g iz

born

og p

ovje

rens

tva

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

____

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

Financijski izvještaj o fi nanciranju izborne promidžbe

(FIN-IZVJ)

u razdoblju od 6. 5. 2017. do 19. 5. 2017

Datum održavanja izbora 21. 5. 2017.

❏ redovni ❏ prijevremeni ❏ dopunski (odabra ponuđeno)

Vrsta izbora: (odabra ponuđeno)

❏ izbori za predsjednika Republike Hrvatske

❏ izbori za zastupnike u Hrvatski sabor

❏ izbori članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske

❏ izbori općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihovih zamje-nika

❏ izbori članova predstavničkih jela jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave

❏ ______________________________________________________________

Izborna jedinica za koju se podaci podnose: OPĆINA A

OIB poli čke stranke/nositelja nezavisne liste/kandi-data: 12345678910

Naziv poli čke stranke/dviju ili više poli čkih strana-ka/nositelja nezavisne liste/kandidata: ANTE ANTIĆ

Poštanski broj, mjesto sjedišta/prebivališta ili boravišta, adresa: 11111 A, Petra Preradovića 3

________________________ __________________________________________________

Posebni račun: HR132360000151111111111

RB OPIS AOP IZNOS1 2 3 4

1. PRIHODI (AOP 002 + 003 + 008) 001 22.3001.1. Vlas ta sredstva 002 2.000

1.2. Prihodi od donacija (AOP 004 + 005 +006 + 007) 003 12.300

1.2.1. od pravnih osoba u novcu 004 10.000

1.2.2. od pravnih osoba u obliku proizvoda ili usluga 005 1.000

1.2.3. od fi zičkih osoba u novcu 006 1.000

1.2.4. od fi zičkih osoba u obliku proizvoda ili usluga 007 300

1.3. Ostali prihodi 008 8.0002. RASHODI (AOP 010 + 014 + 019) 009 20.960

2.1. Materijalni rashodi (AOP 011 + 012 + 013) 010 2.000

2.1.1. Službena putovanja 0112.1.2. Naknade troškova volonterima 0122.1.3. Ostali rashodi 013 2.000

2.2. Rashodi za usluge (AOP 015 + 017 + 018) 014 18.960

2.2.1. Usluge promidžbe i informiranja 015 15.0002.2.1.1. od toga troškovi oglašavanja 016 6.8002.2.2. Intelektualne i osobne usluge 017 2.2002.2.3. Ostale usluge 018 1.7602.3. Ostali rashodi 019

VIŠAK PRIHODA (AOP 001 – 009) 020 1.340MANJAK PRIHODA (AOP 009 – 001) 021

Potpis odgovorne osobe poli čke stranke/nositelja nezavisne liste/kandidata

_____________________________________

Pečat poli čke stranke

Osoba za kontak ranje: Ante An ć

Telefon za kontakt:________________________

Telefax: _________________________

E-pošta: _________________________

Mjesto i datum sastavljanja izvještaja:___________

Potvrda primitka nadležnog izbornog povjerenstva:____________________________

x

x

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

23


Pitanje:

Prema Odluci o raspoređivanju sredstava za rad poli čkih stranaka i nezavisnih vijećnika u Grad-skom vijeću, Grad je nezavisnim vijećnicima iza-branim u saziv Gradskog vijeća jekom njihovog mandata doznačavao sredstva na posebne račune za redovito fi nanciranje njihove djelatnos . Nakon isteka mandata na računima su ostala neutrošena sredstva koja su vijećnici prenijeli na novootvoreni račun nositelja liste koja će se kandidira za nove izbore za gradsko vijeće s namjerom da ih utroše za predizborne ak vnos . Jesu li nezavisni vijećnici ispravno postupili, te od kojeg dana mogu poče troši ta sredstva?

Odgovor:

Na temelju članka 7. Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe (NN, br. 24/11, 61/11, 27/13, 48/13 – pročišćeni tekst, 2/14 i 96/16) neza-visni članovi predstavničkih jela JLP(R)S-a sredstva s posebnog računa za redovito fi nanciranje svoje djelatnos mogu koris isključivo u skladu s fi nan-cijskim planom i programom rada. Člankom 8. propi-sano je postupanje s posebnim računom nakon isteka mandata. Ako nakon isteka mandata nisu ponovno izabrani ili im mandat prestane prije isteka vremena na koji su izabrani, nezavisni članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-

prave dužni su, u roku od 60 dana od dana kons tu-iranja novog saziva predstavničkog jela jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave odnosno od prestanka mandata, vra u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave:

• Neutrošena fi nancijska sredstva dobivena iz pro-računa jedinice lokalne i područne (regionalne)

samouprave za redovito godišnje fi nanciranje nji-hove djelatnos .

• Novčani iznos tržišne protuvrijednos imovine nabavljene sredstvima dobivenim iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave za redovito godišnje fi nanciranje njihove djelatnos .

Iznimno, mogu imovinu nabavljenu sredstvima dobi-venim iz proračuna jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave za redovito godišnje fi nancira-nje njihove djelatnos vra na raspolaganje jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave. Neutro-šena fi nancijska sredstva dobivena iz donacije mogu u istom roku donira za opće društvene potrebe, a ako sredstva nisu donirana, podliježu oporezivanju sukladno posebnim propisima. Poseban račun za re-dovito fi nanciranje nezavisni članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-

prave dužni su zatvori najkasnije u roku od šest mje-seci od dana kons tuiranja novog saziva predstav-ničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno od prestanka mandata prije isteka vremena na koji su izabrani.

Banke kod kojih je otvoren poseban račun dužne su izvijes Državno izborno povjerenstvo o otvaranju i zatvaranju posebnog računa za redovito godišnje fi nanciranje, a na pisani zahtjev Državnog izbornog povjerenstva odnosno Državnog ureda za reviziju, dostavi podatke o transakcijama po tom računu. Izborna promidžba može se fi nancira iz vlas h sredstava te iz donacija. Člankom 16. stavkom 3. propisano je da je zabranjeno koris sredstva prora-čuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave koja kandida , kao ovlašteni lokalni dužnosnici, koriste u obavljanju dužnos .

Pravo na naknadu troškova izborne promidžbe iz pro-računa jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave imaju:

Postupanje s neutrošenim sredstvima za fi nanciranje poli čke djelatnos stranaka i nezavisnih vijećnikaMladenka Karačić *

* Mladenka Karačić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

24


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

• Liste grupe birača koje na izborima za članove predstavničkih jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dobiju najmanje jednog člana predstavničkih jela.

• Kandida koji na izborima za općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba i njihove zamjenike dobiju najmanje 10 % važećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore.

• Kandida koji na izborima za zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika i župana koji se biraju iz reda nacionalnih manjina, dobiju najmanje 10 % važećih glasova birača od ukupnog broja birača koji su izašli na izbore.

Visinu naknade utvrđuje Vlada Republike Hrvatske odlukom, najkasnije sedam dana od dana objave od-luke o raspisivanju izbora. Naknada troškova izborne promidžbe kandida ma i nezavisnim listama, od-nosno listama grupe birača isplaćuje se na poseban račun kandidata, nositelja nezavisne liste, odnosno nositelja liste grupe birača, otvoren za fi nanciranje troškova izborne promidžbe. Sredstva za naknadu troškova izborne promidžbe za izbor članova pred-stavničkih jela jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave raspoređuju se poli čkim stranka-ma i listama grupe birača, razmjerno broju članova predstavničkog jela koje je dobila pojedina poli čka stranka, odnosno lista grupe birača. Naknada iz član-ka 18. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona ispla t će se u

roku od 60 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora.

Člankom 22. propisana je zabrana fi nanciranja čla-nova predstavničkih jela jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, nezavisnih lista, odnosno lista grupe birača i kandidata od strane jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave osim u slučajevima i na način propisan Zakonom. Člankom 43. propisano je da će se novčanom kaznom za prekršaj kazni član pred-stavničkog jela jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave izabran s liste birača koji fi nancij-ska sredstva ne koris u skladu s fi nancijskim planom i programom rada te koji, nakon isteka mandata ili ako nije ponovno izabran, u propisanom roku ne vra neutrošena fi nancijska sredstva.

Iz navedenoga je vidljivo da nezavisni vijećnici neu-trošena fi nancijska sredstva dobivena iz proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za redovito godišnje fi nanciranje njihove djelatnos ne smiju koris za izbornu promidžbu. Neutrošena sredstva potrebno je vra u proračun jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave. Tek na-kon objave konačnih rezultata izbora, pod uvje ma propisanim Zakonom, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave će na poseban račun za iz-bornu promidžbu ispla sredstva za naknadu troš-kova izborne promidžbe onim listama grupe birača i kandida ma koji zadovolje propisane uvjete.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

25

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

1. Porezna osnovica i koefi cijen za utvrđivanje poreza

Porez na nekretnine obračunava se tako da se povr-šina nekretnine množi s vrijednošću određenih koefi -cijenata (članak 33. stavak 1. Zakona). Ako se ponov-no usporedi način obračuna poreza na nekretnine s obračunom komunalne naknade vidljivo je da razlika proizlazi iz dodatnih koefi cijenta koji se koriste kod izračuna poreza: koefi cijent stanja i koefi cijent dobi. Uvođenje dodatnih koefi cijenta u obračun poreza, proizlazi iz zahtjeva da se plaćanje poreza maksimal-no približi plaćanju prema vrijednos .

Polazna veličina za obračun poreza na nekretnine je površina prostora odnosno zemljišta koji su predmet oporezivanja. Kod prostora površinu nekretnine čini ukupna neto podna površina nekretnine sukladno propisu o uvje ma i mjerilima za utvrđivanje zaš će-ne najamnine, dok kod zemljišta površinu čini stvarna površina zemljišta (članak 33. stavak 1. Zakona). Da-kle i način utvrđivanja oporezive površine sa zadržao kao kod komunalne naknade. Godišnja obveza poreza izračunava se množenjem površine s godišnjom vri-jednos poreza po m2 površine. Godišnja vrijednost poreza po m2 površine izračunava se množenjem: godišnje vrijednos boda (B), koefi cijenta zone (Kz), koefi cijenta namjene (Kn), koefi cijenta stanja (Ks) i koefi cijenta dobi (Kd) (članak 33. stavak 2. Zakona).

Formula za izračun poreza na nekretnine glasi:

PN = površina x Godišnja vrijednost poreza po m2

Godišnja vrijednost poreza po m2 = = godVB x Kz x Kn x Ks x Kd

Kako se vrlo često nekretnine koriste na način da se koriste u više svrha, a za pravilno utvrđivanje poreza bitna je namjena nekretnine, Zakonom je propisana obveza da se u m slučajevima primjenjuje koefi ci-jent namjene razmjerno površini koja se koris za tu namjenu (članak 36. stavak 6. Zakona).

1.1. Vrijednost boda i koefi cijent zone

Za potrebe poreza na nekretnine, vrijednost boda i koefi cijent zone utvrđuju se na is način kao kod obračuna komunalne naknade. Vrijednost boda (B) određuje odlukom predstavničko jelo jedinice lo-kalne samouprave (članak 34. stavak 1. Zakona). Vri-jednost boda može se propisiva različito za svaku godinu, među m ako predstavničko jelo ne odredi vrijednost boda za obračun poreza u sljedećoj kalen-darskoj godini koris se vrijednost boda iz prethodne kalendarske godine (članak 34. stavak 2. Zakona). Kod izračuna poreza, svakako valja vodi računa da se vri-jednost boda mora utvrdi u godišnjem iznosu s obzi-rom da se rješenjem utvrđuje godišnja visina poreza.

Kao i vrijednost boda, koefi cijent zone (Kz) određu-je predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave za pojedine zone. Ograničenje se postavlja na najviši koefi cijent u prvoj zoni općine, odnosno grada koji prema odredbama Zakona iznosi 1 (članak 35. stavak

Porez na nekretnine (II. dio) – Porezna osnovica i oslobođenjaMarijana Vuraić Kudeljan *

Nikolina Pratzer **

S 1. siječnjom 2018. u porezni sustav uvodi se porez na nekretnine uređen Zakonom o lokalnim porezima (NN, br. 115/16., dalje u tekstu: Zakon). Osim u dijelu, poreza na nekretnine, Zakon je stupio na snagu 1. si-ječnja 2017. g. Sve odredbe bitne za utvrđivanje samog poreza kao: porezni obveznik, predmet oporezivanja, porezna osnovica te način utvrđivanja poreza, sadržani su u Zakonu o lokalnim porezima. Glede postupov-nih pitanja u primjeni poreza na nekretnine primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona. U prethodnom broju časopisa se članku obrađena je suš na ovog poreznog oblika, predmet oporezivanja i porezni obvezni-ci, a u ovom broju detaljnije se obrađuje utvrđivanje porezne osnovice, koefi cijen i porezna oslobođenja. Cjelovitu materiju objavili smo u našem novom priručniku Porez na nekretnine i lokalni porezi.

* Mr. sc. Marijana Vuraić Kudeljan, Ministarstvo fi nancija, Središnji ured Porezne uprave, Zagreb.** Nikolina Pratzer, Ministarstvo fi nancija, Središnji ured Porezne up-rave, Zagreb.

26

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

1. Zakona). Područja zona u gradu, odnosno općini utvrđuje predstavničko jelo jedinice lokalne samo-uprave. Prema odredbama Zakona prilikom odluke o zonama iste bi se trebale određiva ovisno o pogod-nos položaja i komunalnoj opremljenos određe-noga područja, prema vlas m uvje ma i mjerilima (članak 35. stavak 2. Zakona).

1.2. Koefi cijen namjene

1.2.1 Osnovni koefi cijen Koefi cijent namjene utvrđuje se prema stvarnoj na-mjeni nekretnine koja je predmet oporezivanja (čla-nak 36. stavak 1. Zakona). Određeni koefi cijen na-mjene propisani su Zakonom, dok se za određene koefi cijente daje mogućnost jedinicama lokalne sa-mouprave da isto propišu svojim odlukama.

Odredbama Zakona propisani su koefi cijen namjene za:

1) stambeni prostor koji služi za trajno stanovanje i prostor koji koriste neprofi tne organizacije – koefi -cijent 1

2) garažni prostor i druge pomoćne prostorije – koe-fi cijent 1

3) i neizgrađeno građevinsko zemljište – koefi cijent 0,5.

Jedinicama lokalne samouprave dana je mogućnost da odlukama predstavničkog jela propišu koefi ci-jente namjene za ostale nekretnine koje su predmet oporezivanja. Među m, odredbama Zakona propisa-ni su uvje odnosno granice unutar kojih se ovi koefi -cijen mogu propisa . Prema odredbama Zakona, je-dinica lokalne samouprave odlukom predstavničkog jela propisat će koefi cijenete namjene za:

• Ostale prostore bez namjene – pod uvjetom da ko-efi cijent ne bude manji od 1 ni veći od 5.

• Za poslovni prostor koji služi za proizvodne djelatno-s , kao i za hotele, apartmanska naselja i kampove – koefi cijent ne može bi manji od 1 ni veći od 5.

• Za poslovni prostor koji služi za ostale djelatnos koefi cijent ne može bi manji od 1 ni veći od 10.

• Za zemljište koje služi za obavljanje poslovne dje-latnos – koefi cijent može bi najviše 10 % koefi ci-jenta namjene koji je određen za poslovni prostor.

1.2.2. Korek vni koefi cijent namjeneOdređene nekretnine koje će bi predmet oporezi-vanja porezom na nekretnine, osim što su bile pod obvezom obračuna plaćanja komunalne naknade podlijegale su i plaćanju neki drugih javnih davanja. Primjerice, na stambene prostore koji su se koris li povremeno odnosno koji nisu služili za trajno stano-vanje, jedinice lokalne samouprave mogle su svojim odlukama nametnu obvezu plaćanja poreza na kuće

za odmor1. U m slučajevima na nekretnine se pla-ćala komunalna naknada i porez na kuće za odmor. Bitna razlika je među m što je porez na nekretnine fakulta van porez, dok se korek vni koefi cijent na-mjene mora obvezno primijeni na sve nekretnine kvalifi cirane kao nekretnine na koje se primjenjuje taj korek vni koefi cijent. Isto tako za poslovne prostore koji su se nalazili u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturno povijesne cjeline uz obvezu plaćanja komunalne naknade propisivala se i obveza plaćanja tzv. Direktne spomeničke rente2. U m slu-čajevima na nekretnine se plaća komunalna naknada i direktna spomenička renta.

Jedan od ciljeva uvođenja poreza na nekretnine, bio je da se jednim davanjem obuhvate sva davanja koja terete određenu nekretninu. Stoga se kroz porez na nekretnine, koji predstavlja direktnu zamjenu za komunalnu naknadu ubiru i ostala davanja koja su opterećivala nekretninu: porez na kuće za odmor i direktna spomenička renta. Kako bi se isto pos glo, odredbama Zakona propisano je da se za određene nekretnine koefi cijent namjene uvećava za korek vni koefi cijent namjene. Cilj primjene kore vnog koefi ci-jenta da se kroz porez na nekretnine ubere is iznos koji se ubirao kroz komunalnu naknadu i druga javna davanja.

Kn = Kn (osnovni) + korek vni koefi cijent namjene

Prema navedenom, za stambeni prostor koji ne služi za trajno stanovanje te za stambeni prostor koji služi građanima za iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turis ma na temelju odobrenja nadlež-nog jela koefi cijent namjene propisan za stambeni prostor (osnovni koefi cijent 1) uvećava se za korek- vni koefi cijent namjene koji predstavničko jelo

jedinice lokalne samouprave utvrđuje svojom odlu-kom, pod uvjetom da ne bude manji od 1 ni veći od 6. S obzirom na to da korek vni koefi cijent namjene ne može bi manji od 1, najniži iznos koefi cijenta na-mjene za stambeni prostor koji ne služi za trajno sta-novanje te za stambeni prostor koji služi građanima za iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnicima i turis ma na temelju odobrenja nadležnog jela izno-sit će 2 (osnovni koefi cijent namjene 1 + korek vni koefi cijent 1 = 2).

Na iznos poreza na nekretnine uvelike utječe isprav-nost utvrđivanja koefi cijenta namjene odnosno činje-

1 Zakon o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave – NN, br. 117/93,33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01 – ispravak, 150/02, 147/03, 132/06, 73/08, 25/12, 147/14, 100/15,2 Zakon o zaš i očuvanju kulturnih dobara – NN, br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 98/15.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

27


nica uvećava li se koefi cijent namjene (osnovni) za vri-jednost korek vnog koefi cijenta. Radi navedenog za ispravnu primjenu postupka, posebno je bitno utvr-di stvarnu namjenu stambenog prostora. Stoga je Zakonom, jedinicama lokalne samouprave dana mo-gućnost odnosno obveza preispis vanja niza činjeni-ca kao troškova stanovanja, mjesta gdje je zasnovan radni odnos, činjenice iz putne isprave, izjave o iza-branom liječniku, izjave svjedoka, mjesta podnošenja porezne prijave i slično (članak 36. stavak 7. Zakona). Uz preispi vanje ovih činjenica, efi kasnost ubiranja poreza ovisi će i o međusobnoj suradnji jedinica lo-kalne samouprave koje su na neki način povezane sa zajedničkim poreznim obveznicima, primjerice ako obveznik ima na području različi h jedinica lokalne samouprave više stambenih nekretnina.

Slično kao i kod stambenog prostora, koefi cijent na-mjene za poslovne prostore te za zemljište koje služi za obavljanje poslovne djelatnos uvećava se ako se djelatnost obavlja u nepokretnom kulturnom dobru ili na području kulturnopovijesne cjeline, za korek v-ni koefi cijent namjene koji predstavničko jelo jedi-nice lokalne samouprave određuje svojom odlukom pod uvjetom da ne bude manji od 1 ni veći od 12.

Iz Pravilnika o utvrđivanju korek vnih koefi cijenata i Evideniji o nekretninama3 proizlazi da jedinice lokalne samouprave mogu svojom odlukom propisa visinu korek vnih koefi cijenta namjene (članak 3. i 4. Pra-vilnika). Među m ukoliko is ne propišu odnosno do donošenja odluke o visini korek vnih koefi cijenata namjene, korek vni koefi cijen se računaju na slje-deći način:

• Korek vni koefi cijent namjene za stambeni prostor koji ne služi za trajno stanovanje se za 2018. utvrđu-je dijeljenjem visine poreza na kuće za odmor koji je bio na snazi u 2017.) i godišnje vrijednos boda ko-munalne naknade (koji je bio na snazi u 2017.) – po-sebno je bitno pazi da se korek vni koefi cijent za stambene prostore izračunava tako da se vrijednost boda komunalne naknade svede na godišnju razinu.

• I korek vni koefi cijent namjene za poslovni pro-stor koji se nalazi u nepokretnom kulturnom dobru ili na području zaš ćene kulturno povijesne cjeline za 2018. godinu se utvrđuje dijeljenjem visine spo-meničke rente po m2 (koja je bila na snazi u 2017. i vrijednos boda komunalne naknade (koji je bio na snazi u 2017.).

Među m, one jedinice lokalne samouprave koje ni-kada nisu uvele porez na kuće za odmor, korek vni koefi cijent namjene za prostore koji ne služi za trajno

3 Pravilnik o utvrđivanju korek vnih koefi cijenata i Evidenciji o ne-kretninama – NN, br. 1/17, na snazi i u primjeni od 3. siječnja 2017.

stanovanje te za stambeni prostor koji služi građani-ma za iznajmljivanje stanova, soba i postelja putnici-ma i turis ma na temelju odobrenja nadležnog jela utvrdit će unutar raspona propisanog Zakonom (čla-nak 36. stavak 3. Zakona).

1.2.3. Koefi cijent stanja i koefi cijent dobi

Koefi cijent stanja i koefi cijent dobi predstavljaju no-vinu u utvrđivanju poreza u odnosu na utvrđivanje komunalne naknade. Kako je već rečeno razlog uvo-đenja ovih koefi cijenta je u utvrđivanju pravednijeg iznosa poreza uvažavajući stanje nekretnine koja je predmet oporezivanja. Za koefi cijent stanja, Zakon prepoznaje tri različita pa prostora te propisuje tri različita koefi cijenta:

• Za prostore koji su oštećeni ili su u stanju izvedbe (roh bau) te još nisu u funkciji = koefi cijent 0,8.

• Prostore koji služe svojoj funkciji = koefi cijent 1. • Prostore koji imaju dodatni sadržaj te me podi-

žu i svoju vrijednost = koefi cijent 1,2. Kao dodatni sadržaj smatraju se bazeni, igrališta, saune i slični sadržaji.

Najniži koefi cijent stanja za prostore se primjenjuje na nekretnine koje se ne koriste zbog stanja u kojem se nalaze, dakle na nekretnine koje su oštećene te se stoga ne mogu koris ili su u stanju izvedbe te još nisu za korištenje. Ovaj koefi cijent će se najčešće ko-ris na prostore bez namjene. Sve ostale nekretnine odnosno prostori su u funkciji i koriste se sukladno svojoj namjeni te se razlikuju imaju li neki dodatni sa-držaj koji povećava njihovu vrijednost ili ne.

Primjer:

Kuća od 100 m2 s bazenom i bez bazena nemaju istu vrijednost stoga se na visinu poreza utječe različi m koefi cijen ma stanja.

Koefi cijent dobi utvrđen je s obzirom na godinu iz-gradnje odnosno godinu rekonstrukcije nekretnine koja je predmet oporezivanja. Nekretnine su po go-dini izgradnje podijeljene u pet vremenskih razdoblja sukladno podjeli zgrada prema razdoblju gradnje de-fi nirano Metodologijom provođenja energetskih pre-gleda građevina koju je izdalo Ministarstvo graditelj-stva i prostornoga uređenja.

Koefi cijent dobi (Kd) ovisi o godini izgradnje te se utvrđuje za razdoblje građenja:

1. do 1940. godine koefi cijent = 0,82. od 1941. do 1970. godine koefi cijent = 0,93. od 1971. do 1987. godine koefi cijent = 14. od 1988. do 2005. godine koefi cijent = 1,15. od 2006. godine i dalje koefi cijent =1,2.

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

Iznimno ako je na nekretnini izvedena rekonstrukcija sukladno propisima o gradnji, koefi cijent dobi utvrđu-je se prema razdoblju rekonstrukcije. Prema navede-noj Metodologiji od ukupno 891.322 izgrađene gra-đevine do 2011. godine, do 1987. godine izgrađeno je ukupno 698.881 građevina s me da je u razdoblju od 1971. do 1987. godine izgrađeno gotovo polovica od 306.008 građevina. Prema navedenom fondu zgrada po ovim vremenskim razdobljima uređeni su i koefi -cijen prema kojima će starije zgrade plaća manji iznos poreza no što danas plaćaju komunalnu nakna-du, is iznos će plaća zgrade iz razdoblja od 1971. do 1987. godine dok će zgrade izgrađene od 1988. godi-ne i dalje plaća nešto veći iznos poreza no što danas plaćaju komunalnu naknadu. Kada je predmet opore-zivanja zemljište, koefi cijent stanja i koefi cijent dobi je 1, što znači da ovi koefi cijen ne utječu na visinu poreza kod zemljišta kao predmeta oporezivanja.

2. Oslobođenje od plaćanja poreza na nekretnine

Možda najznačajnija razlika koju donosi porez u od-nosu na komunalnu naknadu sadržana je u primjeni oslobođenja. Odlukama predstavničkih jela jedinica lokalne samouprave propisivano je niz oslobođenja od plaćanja komunalne naknade. Među m, kod po-reza situacija je znatno drugačija. Primjena poreznih oslobođenja znatno je ograničena. Prema odredba-ma Zakona (članak 31. stavak 2. Zakona) porez na ne-kretnine:

1) Ne plaćaju jedinice lokalne samouprave za ne-kretnine u svom vlasništvu, kao i na neizgrađeno građevinsko zemljište u svome vlasništvu. U ovom dijelu treba istaknu da se radi o slučajevima kada nekretnine koris sama jedinica lokalne samoupra-ve, a ne koriste se od strane nesamostalnog po-sjednika, jer je u m slučajevima porezni obveznik po zakonskoj odredbi korisnik nekretnina, a porez se utvrđuje ovisno o namjeni nekretnine koju je odredio korisnik nekretnine kao porezni obveznik.

2) Ne naplaćuje se na sakralne objekte, ali samo u dijelu u kojem se obavljaju vjerski obredi. Sakralni objek su religijski objek , a is su oslobođeni pla-ćanja poreza pod uvjetom da se u njemu obavljaju vjerski obredi. Dakle, sakralni objek koji su dani u najam ili možda i bez naknade za obavljanje neke gospodarske djelatnos ili istu obavlja sama vjer-ska zajednica u njima, prostori nisu oslobođen plaćanja poreza.

Sve ostale fi zičke i pravne osobe, neprofi tne organiza-cije, država i jela čiji je Republika Hrvatska osnivač, u obvezi su plaćanja poreza na nekretnine. Jedinicama lokalne samouprave. Među m, dana je mogućnost da

za socijalno ugrožene skupine građana same plaćaju porez. Ovo se može smatra svojevrsnim oslobođe-njem za te građane budući is taj porez ne namiruju sami već isto za njih čini njihova općina i grad. No isto iziskuje od općine i gradova da za te porezne obvezni-ke utvrde poreznu obvezu, izdaju rješenje i dostave ga tom poreznom obvezniku, među m uz naznaku da će porez pla sama općina odnosno grad.

U određenom prijelaznom razdoblju, svi oni koji su pravomoćnim rješenjem oslobođeni plaćanja ko-munalne naknade radi ulaganja u komunalnu infra-strukturu, za to razdoblje su oslobođeni i plaćanja poreza na nekretnine. Među m, ovo oslobođenje se ne može produži , dakle vrijedi samo za razdoblje određeno m pravomoćnim rješenjem o komunal-noj naknadi.

3. Način utvrđivanja poreza i nadležno jelo za utvrđivanje poreza

Nadležnim jelima za utvrđivanje i naplatu poreza smatraju se ista ona upravna jela jedinica lokalne samouprave koja danas naplaćuju komunalnu na-knadu. Među m, pojedine jedinice lokalne samo-uprave nikada nisu uvele komunalnu naknadu te u trenutku stupanja na snagu Zakona o lokalnim po-rezima nemaju ustrojena takva upravna jela te su u mogućnos , umjesto ustrojavanja is h, drugoj jedinici lokalne samouprave ili čak županij prepus - utvrđivanje i naplatu ovog poreza. Još jednom se

napominje da se ovim porezom prikuplja prihod i od poreza na kuće za odmor i od spomeničke rente u kojim upravnim odjelima je također moguće ustroji prikupljanje poreza na nekretnine. Dakle, Zakon ne utvrđuje koje upravno jelo unutar jedinice lokalne samouprave je nadležno za utvrđivanje poreza, isto će odredi sama jedinica lokalne samouprave. Pri tome valja vodi računa da je potrebno utvrdi i koji se nadležni upravni odjel u županiji smatra nadlež-nim drugostupanjskim jelom.

U postupcima utvrđivanja poreza, a i kasnije u po-stupcima naplate poreza, jedinice lokalne samou-prave primjenjuju odredbe Općeg poreznog zakona. Rješenje o porezu na nekretnine teoretski se donosi do 31. ožujka (članak 50. stavak 1. Zakona) na teme-lju činjenica bitnih za oporezivanje, na dan 1. siječnja. Rješenje se može donije kao jednogodišnje rješenje ili rješenje koje će važi više godina. S obzirom na početke utvrđivanja i naplate poreza na nekretnine, predlaže se, a u skladu s načelom postupanja u do-broj vjeri, donosi rješenje za svaku godinu zasebno.

Za utvrđivanje poreza na nekretnine predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom

utvrđuje (članak 42. stavak 1. točka 5. Zakona):

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

29


1. područja zona u gradu, odnosno općini 2. vrijednost boda (B) 3. koefi cijent zona (Kz) za pojedine zone 4. koefi cijent namjene (Kn) ali samo u dijelu propisa-

nih ovlas 5. rokove plaćanja te 6. pod kojim uvje ma se za socijalno ugrožene gra-

đane može namiri utvrđena porezna obveza, kao i izvore sredstava iz kojih će se namiri utvrđena porezna obveza.

Jedinica lokalne samouprave također može svojom od-lukom obvezu utvrđivanja poreza prenije i na drugu jedinicu lokalne samouprave, ali i na jedinicu područne samouprave. Pri tome je potrebna suglasnost te opći-ne, grada odnosno županije da preuzima te poslove. Odluka predstavničkog jela jedinica lokalne samou-prave, pa tako i odluka o porezu na nekretnine, mora se donije najkasnije do 15. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu. Iznimno u 2017. godini jedinice lokal-ne samouprave obvezne su donije odluku o porezu na nekretnine do 30. studenoga 2017. Jedinice lokalne samouprave su obvezne svaku svoju odluku o porezi-ma, pa tako i ovu odluku dostavi Ministarstvu fi nan-cija, Poreznoj upravi – Središnji ured.

NOVO IZDANJE!

POREZ NA NEKRETNINE I LOKALNI POREZI

Novine u lokalnim porezima s posebnim osvrtom na porez na nekretnine

Cijena: 160,00 kn

* Sadržaj priručnika i više informacija o izdanju možete pročitati na www.tim4pin.hr

OSNOVE PRORAČUNSKOG RAČUNOVODSTVAZagreb, 22. svibnja 2017.

PROGRAM

I. Obilježja proračuna i proračunskih procesa

• Institucionalni i zakonski okvir sustava proračuna

• Obilježja i funkcije sustava proračuna

• Proračunski proces i klasifi kacije u proračunu

• Financijsko poslovanje i fi skalna odgovornost

• Planiranje proračuna i izrada fi nancijskog plana – metodologija i praktični primjeri

II. Računovodstvo – primjeri knjiženja poslovnih događaja

• Osnove računovodstva proračuna

• Klasifi kacija, mjerenje i priznavanje imovine i obveza – pravila i primjeri

• Klasifi kacija, mjerenje i priznavanje prihoda – pravila i primjeri

• Klasifi kacija, mjerenje i priznavanje rashoda – pravila i primjeri

• Vlastiti izvori, utvrđivanje i raspored fi nancijskog rezultata

• Računovodstvo poreza

III. Financijsko izvještavanje

• Financijski izvještaji – načela, pravila, sadržaj i primjeri sastavljanja

• Izvještaj o izvršenju proračuna– načela, pravila, sadržaj i primjeri sastavljanja

* detaljnije o programu i prijavi na

www.tim4pin.hr

30


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

1. UvodOd 1. siječnja 2017. stupio je na snagu i primjenjuje se Novi Zakon o lokalnim porezima (NN, br. 115/16. – dalje u tekstu: Zakon), kojim je uređen sustav utvrđi-vanja i naplate lokalnih poreza kao izvora fi nanciranja JLP(R)S. Gotovo u nepromijenjenom obliku, u Zakonu su preuzete odredbe o lokanim porezima koje su bile propisane Zakonom o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93 do 26/07 – Odluka USRH, 73/08, 25/12, 147/14 i 100/15). Prema članku 3. Zakona o lokalnim porezi-ma, propisani su porezi jedinica područne (regional-ne) samouprave, i to su:

1) Porez na nasljedstva i darove2) Porez na cestovna motorna vozila (dalje u tekstu:

CMV)3) Porez na plovila 4) Te porez na automate za zabavne igre.

2. Porez na cestovna motorna vozila Za potrebe utvrđivanja poreza na CMV, pod pojmom cestovno motorno vozilo smatra se svako vozilo koje se pokreće snagom vlas tog motora, a namijenjeno je kretanju po ces , dok se osobnom automobilom smatra cestovno motorno vozilo namijenjeno prije-vozu osoba koje, osim sjedala za vozača, ima najviše osam sjedala i čija nosivost tereta ne prelazi 250 ki-

lograma. Motociklom se smatra cestovno motorno vozilo na dva kotača čiji je radni obujam motora veći od 50 cm3 i/ili koji na ravnoj ces može razvi brzinu veću od 45 km/h.

Laki četverocikl je cestovno motorno vozilo s če ri kotača čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 350 kg, čiji radni obujam benzinskog motora nije veći od 50 cm3, čija najveća snaga ne prelazi 4 kW, ako se radi o drugoj vr-s motora i koje na ravnoj ces ne može razvi brzinu veću od 45 kW/h. Četverociklom se smatra cestovno motorno vozilo s če ri kotača, osim lakih četverocika-la, čija masa praznog vozila bez baterija, ako se kreće na električni pogon, ne prelazi 400 kg, ako je vozilo namijenjeno za prijevoz osoba, odnosno 550 kg, ako je vozilo namijenjeno za prijevoz tereta i čija snaga motora nije veća od 15 kW.

2.1. Obveznici plaćanja porez na CMVZa razliku od plaćanja poreza na CMV do stupanja na snagu Zakona o lokalnim porezima odnosno do kraja 2016., kada su obveznici plaćanja poreza na CMV bili vlasnici registriranih osobnih automobila i motocika-la, a koje vlasništvo se utvrđivalo na dan preuzimanja podataka od Ministarstva unutarnjih poslova – 31. ožujka godine za koju se utvrđivao godišnji porez, u 2017. se obveza plaćanja poreza na CMV utvrđuje vla-snicima pri registraciji motornih vozila. Naime, prema članku 11. Zakona, porez na CMV plaćaju jednom go-dišnje pravne i fi zičke osobe – obrtnici te građani, koji

Porez na cestovna motorna vozila i plovila Mirjana Mahović Komljenović *

Prema novom Zakonu o lokalnim porezima koji je donesen u sklopu reforme poreznog sustava u RH, a koji je u primjeni od početka ove godine, obveza plaćanja poreza na cestovna motorna vozila za 2017. utvrđuje se jednom godišnje donošenjem poreznog rješenja od strane jedinica područne (regionalne) samouprave. Porezno rješenje se uručuje obvezniku plaćanja poreza na cestovno motorno vozilo pri registraciji odnosno ovjeri produženja važenja prometne dozvole. Obveza plaćanja poreza na cestovno motorno vozilo u 2017. proširena je na četverocikle. Naplatu poreza na cestovno motorno vozilo na temelju rješenja, obavlja prav-na osoba koja u svom sastavu ima stanicu za tehnički pregled vozila. Među m iznimno, postupci utvrđivanja i naplate poreza na cestovna motorna vozila u 2017. za razdoblje od 31. ožujka do 31. prosinca 2016. obavit će nadležno porezno jelo (upravno jelo JLP(R)S-a ili ispostava Porezne uprave).

Porez na plovila plaća se prema poreznom rješenju o utvrđivanju poreza koje donosi nadležno porezno jelo na području kojeg je plovilo registrirano. Više o navedenom pročitajte u nastavku članka.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Porezna uprava Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

31


su na dan registracije odnosno ovjere produženja važenja prometne dozvole, vlasnici osobnih auto-mobila, motocikala i četverocikala.

Među m, ako je CMV u vlasništvu leasing društva ili pravne ili fi zičke osobe koja daje u najam vozilo, ili ako je CMV u vlasništvu prave osobe, a korisnik je po-družnica te pravne osobe, tada je obveznik plaćanja poreza na CMV korisnik leasing-a ili najma vozila ili podružnica pravne osobe koji su upisani u prometnu dozvolu vozila. Prema tome, za 2017. godinu se porez na CMV za osobne automobile, motocikle i četvero-cikle utvrđuje poreznim obveznicima koji su vlasnici CMV koji se registriraju odnosno porez se utvrđuje vlasnicima motornih vozila koji ovjeravaju produženje važenja prometne dozvole.

2.2. Uvje za registraciju motornog vozila

Člankom 242. Zakon o sigurnos prometa na cestama (NN, br. od 67/08. do 64/15.), utvrđeno je da se regi-strira mogu samo ona motorna i priključna vozila za koja se na tehničkom pregledu utvrdi da su ispravna, pri čemu se za registrirano vozilo izdaju prometna dozvola, registarske pločice te knjižica vozila. Nada-lje, člankom 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN, br. od 151/05. do 152/14.), utvrđena je obveza vlasnika prijevoznog sredstva da prije upotre-be prijevoznog sredstva u prometu, sklopi ugovor o osiguranju, te ga obnavlja sve dok je prijevozno sred-stvo u prometu.

Stoga se prometna dozvola može izda ili produži njezina valjanost, samo ako vlasnik prijevoznog sred-stva na čije će se ime motorno vozilo registrira , pri-loži dokaz da je sklopljen ugovor o obveznom osigu-ranju. Prema navedenom se može zaključi da će se vozilo registrira , ako su ispunjeni uvje njegove teh-ničke ispravnos te ako je vlasnik prijevoznog sred-stva na čije će se ime prijevozno sredstvo registrira , sklopio ugovor o obveznom osiguranju.

3. Propisane svote po kojima se plaća porez na CMV

Porez na CMV plaća se godišnje prema staros vozila koja su raspoređena u tri porezna razreda i staros motocikla koji su klasifi cirani u če ri porezna razreda, te snazi motora iskazanoj u KW, pri čemu su osobni automobili raspoređeni u pet a motocikli u če ri sku-pine. Među m, uz postojeće kategorije vozila, uvo-di se i nova kategorija za oporezivanje – četverocikl, tako da se porezna obveza posebno utvrđuje za mo-tocikle a posebno za lake četverocikle i četverocikle.

Godišnji porez na CMV za 2017. plaća se u najmanjoj svo od 200,00 kn do najviše 1.500,00 kn za osobne

automobile, za motocikle u najmanjoj svo od 50,00 kn do najviše 1.200,00 kn te za lake četverocikle i če-tverocikle u svo od 30,00 do 120,00 kn. Među m, ako je jekom kalendarske godine nabavljeno CMV koje do tada još nije bilo registrirano, tada vlasnik toga vozila plaća godišnji porez umanjen za dio go-dine prije nabave vozila, a sukladno članku 12., stav-ku 2. Zakona o lokalnim porezima. Primjerice, fi zička osoba je 1. srpnja 2017. kupila novo motorno vozilo Ford Fokus, snage motora 77 kW. Za motorno vozilo do dvije godine staros , u poreznom rješenju JLP(R)S-a utvrdit će se obveza plaćanja poreza na CMV za 2017. u ukupnoj svo od 300,00 kn za šest mjeseci 2017. (600,00 kn : 12 mj x 6 mj).

Porez na CMV utvrđuje se prema snazi motora iska-zanoj u kW i godinama staros , a prema vrijednos -ma iskaznim u tablici:

● Za osobne automobile:

Ako je snaga motora Plaća se kuna

Preko kW Do kW Do 2 god. staros

Od 2 do 5 god. staros


55 300,00 250,00 200,0055 70 400,00 350,00 250,0070 100 600,00 500,00 400,00

100 130 900,00 700,00 600,00130 1.500,00 1.200,00 1.000,00

● Za motocikle:


Preko kW Do kW Do 2 god.

staros

Od 2 do 5 god.

staros


Preko 10 god. staros

20 100,00 80,00 50,00 -20 50 200,00 150,00 100,00 50,0050 80 500,00 400,00 300,00 200,0080 1.200,00 1.000,00 800,00 600,00

● Za lake četverocikle i četverocikle:


Preko kw

Do kw

Do 2 godine staros

Od 2 do 5 godina staros

Od 5 do 10 godina

staros

Preko 10 godina staros

4 50,00 40,00 30,00 -4 10 80,00 60,00 50,00 30,00

10 15 120,00 100,00 80,00 50,00

Porez na CMV ne plaća se na osobne automobile sta-rije od 10 godina, na motocikle starije od 10 godina čija je snaga motora do 20 kW, te na lake četverocikle i četverocikle do snage motora 4kW, dok se na sve druge motocikle preko 10 godina staros i ako im je

32


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

snaga motora veća od 20 kW, plaća porez u svo od 50,00 do 600,00 kn, odnosno na lake četverocikle i četverocikle snage motora veće od 4 kW, porez se plaća u svo od 30,00 do 50,00 kn.

3.1. Porezno rješenje

Prema članku 46. Zakona o lokalnim porezima, porez na CMV utvrđuje poreznim rješenjem jedinica po-dručne (regionalne) samouprave, i to neposrednim rješavanjem bez provedenog ispitnog postupka, a ne više Porezna uprava prema odluci predstavničkog jela lokanih jedinica i uz prethodnu suglasnost mi-

nistra fi nancija. Naime, iako je s primjenom od 1. si-ječnja 2017. ministar fi nancija donio Suglasnos koja se daje na neodređeno prijem, prema kojoj Porezna uprava može obavlja poslove utvrđivanja, eviden- ranja, nadzora, naplate i ovrhe poreza lokalnih je-

dinica (NN, br. 1/17), ako je predstavničko jelo lo-kalne jedinice, svojom odlukom prenijela na Poreznu upravu u cijelos poslove utvrđivanja i naplate svih ili samo pojedinih lokalnih poreza, ipak Porezna uprava ne može više u 2017. obavlja poslove utvrđivanja, eviden ranja i naplate poreza na CMV.

Navedeno proizlazi iz članka 41., stavka 4. Zakona o lo-kalnim porezima kojim je propisano: Porezna uprava može obavlja poslove u vezi s utvrđivanjem i napla-tom poreza jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju odluke predstavničkog jela jedinice lokalne ili područne (regionalne) samoupra-ve, uz prethodnu suglasnost ministra fi nancija, osim poreza na nekretnine i poreza na cestovna motorna vozila.

Radi navedenoga, rješenje kojim se utvrđuje obveza plaćanja poreza na CMV u 2017. izdaje jedinica po-dručne (regionalne) samouprave.

Prema članku 46., stavku 3. Zakona o lokalnim po-rezima, porezno rješenje o utvrđenom porezu na cestovno motorno vozilo uručuje se poreznom ob-vezniku pri registraciji cestovnog motornog vozila odnosno pri ovjeri produženja važenja prometne dozvole. Smatra se da je osobna dostava izvršena, kada rješenje zaprimi vlasnik vozila ili osoba koja je pristupila registraciji odnosno ovjeri produženja važenja prometne dozvole, uz priloženi iden fi ka-cijski dokument vlasnika CMV ili uz priloženu pu-nomoć.

Pro v donesenog rješenja o obvezi plaćanja poreza na CMV, porezni obveznik može izjavi žalbu Mini-starstvu fi nancija u roku od 30 dana od dana pri-mitka rješenja. Među m, izjavljena žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Budući da je uvjet za pristupanje registraciji odnosno ovjeri produženja važenja pro-

metne dozvole, dokaz da je porez na CMV plaćen, to i naplatu toga poreza obavlja pravna osoba u či-jem sastavu posluje stanica za tehnički pregled vo-zila. Prema tome, izdavanje rješenja, uručenje istog poreznom obvezniku kao i naplata poreza na CMV, obavlja se odmah pri registraciji odnosno ovjeri pro-duženja važenja prometne dozvole, što je svakako jedan od efi kasnijih načina ubiranja navedenog po-reza.

Za porez na CMV, stanica za tehnički pregled izdaje račun s propisanim elemen ma prema članku 79. Za-kona o PDV-u (NN, br. od 73/13. do 115/16). Na pri-mljeno porezno rješenje, obveznik plaćanja poreza na CMV može uloži žalbu Ministarstvu fi nancija u roku od 30 dana od dana primitka rješenja. Iako se na žalbu pro v poreznog rješenja, plaćaju smanjenje upravne pristojbe u visini od 35,00 kn, a prema Uredbi o Tarifi upravnih pristojbi (NN, br. 8/17) koja se primjenjuje od 1. 2. 2017., na žalbu pro v rješenja pred ostalim -jelima za koju nije propisana posebna pristojba, plaća se upravna pristojba u visini od 50,00 kn, a prema ta-rifnom broju 3. stavak 2. Tarife uz Zakon o upravnim pristojbama.

Uvjet za pristupanje registraciji je dokaz o plaćenom porezu. To znači da se bez izvršene uplate poreza, ne može obavi registracija motornog vozila, odnosno produženje važenja prometne dozvole

3.2. Odnosi JLP(R)S-a i pravne osobe koja obavlja naplatu poreza

Odredbom članka 44. Zakona o lokalnim porezima propisano je da se međusobni odnosi jedinica po-dručne (regionalne) samouprave i pravne osobe radi izdavanja i uručenja rješenja, radi naplate poreza na cestovna motorna vozila te uplate naplaćenih sred-stava na račun jedinica područne (regionalne) samo-uprave, kao i drugih prava i obveza koje proizlaze iz ovog odnosa, uređuju posebnim pravilnikom koji donosi ministar fi nancija. Radi toga je donesen Pra-vilnik o međusobnim odnosima jedinica područne (regionalne) samouprave i pravne osobe iz članka 46. stavka 4. Zakona o lokalnim porezima (NN, br. 1/17), koji se uređuje način naplate poreza, način vođenja evidencije o prikupljenim podacima o svim izdanim rješenjima kojim se utvrđuje porez, a koji se podaci dostavljaju jedinicama područne (regionalne) samouprave, kao i provođenje kontrole od strane je-dinica lokalne (regionalne) samouprave nad postup-kom uplate prihoda od naplaćenog poreza.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

33


Obveza pravne osobe koja obavlja naplatu poreza

Naplata poreza ● pri registraciji za novo motorno vozilo● pri ovjeri produženja važenja prometne

dozvole za rabljena vozilaUplata naplaćenog poreza

● izravno na propisani račun nadležne jedinice područne (regionalne) samouprave

● ili na račun pravne osobe

Dostava rješenja

● do 5. dana u mjesecu za prethodni mjesec, po jedan primjerak svih izdanih rješenja kojima se utvrđuje porez s potvrdom primitka is h

Korištenje skeniranih pečata i potpisa

● isključivo u svrhu izdavanja rješenja o utvrđi-vanju poreza, a koje su pravnoj osobi dostavile jedinice područne (regionalne) samouprave

Pravna osoba je dužna najkasnije u roku od šest dana od dana izdavanja rješenja u stanici za tehnički pre-gled, naplaćeni iznos poreza upla na račun nad-ležne jedinice područne (regionalne) samouprave. Među m, prema članku 2. Stavku 3. spomenutog Pravilnika o međusobnim odnosima, ako se porez na cestovno motorno vozila izravno pla na račun nad-ležne jedinice područne (regionalne) samouprave, porezni obveznik može registraciju odnosno ovjeru produženja prometne dozvole obavi najranije slje-deći radni dan uz predočenje dokaza o upla poreza. Radnim danom se sukladno terminskom planu obra-čuna u Nacionalnom klirinškom sustavu ne smatraju subota, nedjelja i praznici.

4. Oslobođenja od plaćanja poreza na CMV

Prema članku 12. Zakona o lokalnim porezima, porez na CMV ne plaća se na vozila koja su u vlasništvu:

● Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

● Tijela državne uprave.● Vozila zdravstvenih ustanova, vatrogasnih jedinica,

diplomatskih i konzularnih predstavništava i stra-nog diplomatskog osoblja.

● Te posebna vozila kojima vlasnici obavljaju registri-ranu samostalnu djelatnost taksi službe, djelatnost za prijevoz umrlih te vozila prilagođena za prijevoz osoba s invaliditetom.

Među m, obveza plaćanja poreza na CMV i motocikle postoji za sve pravne osobe koje se bave leasing-om i koje su vlasnici vozila koja su predmet leasing-a, iako primatelji leasing-a – kao korisnici sa spomenu m vozilima obavljaju registriranu djelatnost prijevoza umrlih osoba ili taksi službu. Navedeno je i potvrđe-no u mišljenju Ministarstva fi nancija Kl: 410-19/03-01/327, Ur. br.513-07/03-2 od 23. 10. 2003. god. Po-rez na CMV ne plaćaju osobe koje su pri nabavi vozila u cijelos bile oslobođene plaćanja carine i PDV-a, a prema članku 12. stavku 2. Zakona o lokalnim pore-

zima. Pravo na spomenuto oslobođenje (koju povla-s cu najčešće koriste hrvatski branitelji i invalidne osobe) dokazuje se dokumentacijom o nabavi vozila iz koje je vidljivo da pri nabavi pravna ili fi zička osoba nije pla la carinu ni PDV u cijelos .

Prema tome, samo ako je porezni obveznik kao hr-vatski branitelj ili invalidna osoba bio u potpunos oslobođen od plaćanja carine i PDV-a pri nabavi vo-zila, može ostvari i pravo na oslobođenje od pla-ćanja godišnjeg poreza na cestovno motorno vozilo.

Potrebna dokumentacija za korištenje oslobođenja od plaćanja poreza na CMV

RB Porezni obveznik Naziv dokumentacije

1. Zdravstvene ustanove i vatrogasne jedinice Akt o registraciji nadležnog jela

2.

Vlasnici koji obavljaju registriranu djelatnost za prijevoz umrlih i taksi službu

Akt o registraciji nadležnog jela

3. Invalidne osobe i hrvatski branitelji

Dokaz o oslobađanju od plaćanja carine i PDV-a pri nabavi vozila (carinske deklaracije i dr.)

4. Strano diplomatsko i konzularno osoblje

Potvrda diplomatskih i konzularnih predstavništva da je osoba zaposlena u predstavništvu.

Potrebno je naglasi da pri promjeni vlasništva CMV jekom kalendarske godine, novi vlasnik nije obve-

zan pla godišnji porez na CMV, ako je taj porez bio utvrđen prijašnjem vlasniku.

5. Rješenje o porezu na CMV za dio 2016. godine

Iako se porez na cestovno motorno vozilo za 2017. utvrđuje rješenjem jedinica područne (regionalne) samouprave, neposrednim rješavanjem bez proved-be ispitnog postupka, za dio 2016. godine će ipak Porezna uprava donije rješenja kojim se utvrđuje obveza plaćanja poreza na CMV, a prema zakonskim odredbama koje su se primjenjivale do 31. 12. 2016.

Navedeno proizlazi iz članka 62. prijelaznih i završnih odredbi Zakona o lokalnim porezima, kojim je propi-sano da će iznimno poslove utvrđivanja i naplate po-reza na CMV vozila u 2017. godini za razdoblje od 31. ožujka do 31. prosinca 2016. obavlja nadležno pore-zno jelo sukladno odredbama ranije važećeg Zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave (NN, br. od 117/93. do 100/15.).

Naime, zbog utvrđivanje godišnjeg poreza na CMV za 2016., potrebni podaci o registriranim putničkim automobilima i motociklima preuzimali su se infor-macijskim sustavom na temelju dostavljenih podata-ka od Ministarstva unutarnjih poslova sa stanjem na

34


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

dan 31. ožujka 2016. godine, te stavljali na raspolaga-nje nadležnim ispostavama Porezne uprave – dalje u tekstu: PU. Među m, za sva novonabavljena vozila za koja u 2016. PU nije preuzela podatke o CMV koja su uvezena ili su kupljena od posrednika u razdoblju od 31. 3. 2016. do 31. 12. 2016. od Ministarstva unutar-njih poslova (jer su motorna vozila nabavljena nakon obavljenog preuzimanja podataka, odnosno poslije 31. ožujka 2016., kada u informacijskom sustavu PU nisu postojali podaci o m vozilima i njihovim vlasni-cima), izdat će se porezno rješenje u 2017. od strane PU kojim će se utvrdi obveza plaćanja poreza na ce-stovno motorno vozilo za razmjerni dio 2016.

Prema tome, PU će u 2017. izda porezno rješenje prema odredbama Zakona o fi nanciranju jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, kojim će se utvrdi porez na CMV za dio prethodne 2016. za razmjerni broj mjeseci za sva nova vozila koja su na-bavljena nakon 31. ožujka 2016.

5.1. Propisani rok za uplatu poreza

Prema poreznom rješenju koje donosi nadležno po-rezno jelo, porez na CMV za 2016. dužne su pla pravne i fi zičke osobe u roku od 15 dana od dana pri-mitka rješenja, koje se treba osobnom dostavom uru-či poreznom obvezniku. Ako se protekom roka od 15 dana od dana primitka rješenja ne upla porez koji je utvrđen rješenjem, poreznom obvezniku se sistem-ski obračunavaju zatezne kamate, koje za razdoblje od 1. 1. 2017. do 30. 6. 2017. iznose 7,68 % godišnje.

Za dospjeli porez na CMV koji nije plaćen u propisa-nom roku, može se nad pravnim i fi zičkim osobama proves postupak ovrhe te porez prisilno napla sukladno odredbama od 136. do 147. OPZ-a (NN, br. 115/16), i to pljenidbom novčanih sredstava na žirora-čunu poreznog dužnika koje is ima kod banke ili dru-ge fi nancijske organizacije ovlaštene za platni promet ili pljenidbom plaće, koju ovršenik ostvaruje kod po-slodavatelja, te provođenjem ovrhe pljenidbom na po-kretninama, tražbinama i drugim imovinskim pravima, a koji se ovršni postupak provodi u Područnom uredu.

Porez na CMV prihod je županije u kojoj je sjedište ili prebivalište obveznika poreza na CMV i motocikle, te se za dio 2016. uplaćuje na propisane račune županij-skih proračuna koristeći šifru konta 1317.

Vrsta poreza

Naziv županije

Računi proračuna po IBAN konstrukciji

Obveznici uplate

Vrsta poreza

Porez na cestovna motorna vozila

Zagrebačka županija (sjedište u Zagrebu)

HR8623400091800001006 68 1317-OIB

Grad Zagreb HR3423600001813300007 68 1317-OIB

5.2. Podnošenje zahtjeva za otpis zateznih kamata

Ako porezni obveznik nije preuzeo porezno rješenje kojim se utvrđuje porez na CMV za dio 2016., a na knjigovodstvenoj kar ci je zadužena obveza plaćanja poreza, tada može na temelju podnesenog zahtjeva, traži otpis zaduženih kamata nakon datuma valute. Naime, ako postupajući po zahtjevu poreznog obve-znika, nadležan referent u ispostavi PU utvrdi da rje-šenje o porezu na CMV nije uručeno poreznom ob-vezniku, radi čega utvrđena obveza nije ni mogla bi plaćena na vrijeme, tada je u naknadno provedenom postupku potrebno utvrdi novi datum valute koji mora bi 15 dana veći od datuma primitka rješenja s povratnice, odnosno od datuma kada je porezno rješenje uručeno poreznom obvezniku, pri čemu se na temelju zahtjeva poreznog obveznika, otpisuju kamate koje su zadužene radi nepravovremenog plaćanja.

Posebno se napominje da je prema Zajedničkim odredbama Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nan-ciranje drugih javnih potreba u 2017. godini (NN, br. 11/17.), prema kojoj sudionici u platnom prometu obavljaju zakonska plaćanja javnih davanja, propi-sano da se danom uplate poreza te drugih prihoda, razumijeva dan kada su sredstva eviden rana na računu državnog proračuna, na računu jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave ili nekom drugom računu, što znači kada je banka odobrila uplatni račun, a ne kada su sredstva tere la račun pla telja.

Stoga su radi iskazanog duga na kar ci poreza na CMV, pogrešnih uplata te više ili manje plaćenog po-reza, pravne i fi zičke osobe dužne usklađiva vlas to stanje sa knjigovodstvenim evidencijama koje vodi PU, a što je svim poreznim obveznicima omogućeno preko uvida u knjigovodstvenu kar cu korištenjem elektroničkog servisa ePorezne.

6. Utvrđivanje poreza na plovilaObveza plaćanja poreza na plovila propisana je za sve pravne i fi zičke osobe koje su vlasnici registriranih plovila. Za potrebe utvrđivanja poreza na plovila, plo-vilom se smatra brod (jahta ili brodica) i čamac unu-tarnje plovidbe koji služe razonodi, športu ili rekrea-ciji. Porez na plovila plaća se godišnje, a visina poreza utvrđena rješenjem ovisi o:

● dužini plovila iskazanoj u metrima● snazi motora iskazanoj u KW● je li plovilo ima kabinu ili nema te pogon na jedra,

a prema iskazanim vrijednos ma u tablicama:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

35


1. Za plovila bez kabine

Ako je dužina plovila u metrima

Plaća se kunaSnaga motora u kW

preko do do 30 preko 30 do 100 preko 1005 7 - 200,00 400,007 10 100,00 300,00 500,00

10 200,00 450,00 600,00

2. Za plovila s kabinom na motorni pogon



preko do do 30 preko 30 do 100

preko 100 do 500 preko 500

5 7 - 200,00 300,00 -7 10 200,00 400,00 500,00 2.500,00

10 12 300,00 500,00 1.000,00 3.500,0012 400,00 1.000,00 3.000,00 5.000,00

3. Za plovila s kabinom i pogonom na jedra



preko do do 10 preko 10 do 25

preko 25 do 50 preko 50

5 7 - 300,00 400,00 500,007 10 200,00 600,00 1.000,00 2.000,00

10 12 300,00 800,00 2.000,00 3.000,0012 400,00 1.500,00 3.000,00 4.000,00

Prema članku 15. Zakona o lokalnim porezima, porez na plovila ne plaća se na plovila kojima se obavlja re-gistrirana djelatnost, kao i na brodice u vlasništvu do-micilnog stanovništva na otocima koje služe za nužnu organizaciju života i održavanje posjeta na otocima.

6.1. Rješenje kojim se utvrđuje porez na plovila

Porez na plovila plaća se prema rješenju o utvrđiva-nju poreza koje donosi nadležno porezno jelo na po-dručju kojeg je plovilo registrirano, i to u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju poreza. Za potrebe utvrđivanja poreza na plovila, pod poj-mom porezno jelo smatra se upravno jelo jedinice

lokalne ili područne (regionalne) samouprave u čijem su djelokrugu poslovi utvrđivanja, nadzora i naplate poreza ili ispostava Porezne uprave.

Naime, za razliku od utvrđivanja poreza na CMV, Po-rezna uprava može obavlja poslove utvrđivanja i naplate poreza za plovila, uz prethodnu suglasnost ministra fi nancija, a na temelju odluke predstavnič-kog jela jedinica područne (regionalne) samoupra-ve. Ako Porezna uprava obavlja poslove utvrđivanje poreza na plovila, tada se koris podacima kojim raspolaže, podacima koje su dužni dostavi porezni obveznici prema zakonskim odredbama te podacima koje su Poreznoj upravi dužna dostavi nadležna je-la područne (regionalne) samouprave.

7. ZaključakPorez na CMV je godišnji porez kojeg za 2017. plaća-ju pravne i fi zičke osobe koje su vlasnici osobnih au-tomobila, motocikala i četverocikala. Porez na CMV utvrđuje rješenjem jedinica područne (regionalne) samouprave, a is se plaća na dan registracije od-nosno ovjere produženja važenja prometne dozvole. Bez dokaza da je plaćen poreza CMV, ne može se pri-stupi registraciji odnosno ovjeri produženja važenja prometne dozvole. Poreza na CMV i porez na plovilo utvrđuje se prema staros vozila ili plovila, snazi mo-tora izraženoj u KW, dužini plovila izraženoj u metri-ma te ima li plovilo kabinu ili ne.

Od plaćanja poreza na plovila oslobođeni su vlasnici domicilnog stanovništva na otocima kojima plovilo služi za nužnu organizaciju života, dok su od plaćanja poreza na cestovna motorna vozila oslobođena jela državne uprave, porezni obveznici koji obavljaju registriranu djelatnost te hrvatski branitelji i invalidne osobe koje su u cijelos oslobođene od plaćanja carine i PDV-a pri uvozu automobila. Za dio 2016., porez na CMV uplaćuju se u korist računa županije ili Grada Zagreba, a prema sjedištu ili prebivalištu poreznog obveznika, pri čemu obveznici plaćanja poreza na CMV obvezno koriste ra-čune otvorene prema IBAN konstrukciji.

36

POREZI I DORINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

1. Mehanizam tuzemnog prijenosa porezne obveze

Tuzemni prijenos porezne obveze predstavlja način obračuna poreza zakonom propisanih isporuka ili usluga tako da porezni obveznik prenosi poreznu ob-vezu na drugog poreznog obveznika ili pravnu osobu koja nije porezni obveznik, a registrirana je za potrebe PDV-a, koja je dužna obračuna PDV. Prema članku 75., stavku 3. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, Rješenje USRH 99/13, 148/13, 153/13, 143/14, 115/16), tuzemni prijenos porezne obveze se primjenjuje kod poreznih obveznika koji su upisani u registar obveznika PDV-a na području Republike Hr-vatske, kada im se obave sljedeće isporuke:

a) Građevinske usluge i osiguranje osoblja za obavlja-nje takvih usluga.

b) Isporuke rabljenog materijala i otpada – odnosi se na onaj materijal koji se ne može više upotrijebi u istom stanju; otpad, industrijski i neindustrijski ot-pad, reciklažni otpad, djelomično obrađeni otpad.

c) Isporuke nekretnina sukladno članku 40., stavku 1., točki j) i k) Zakona o PDV-u, ako isporučitelj odluči primijeni oporezivanje sukladno članku 40., sta-vak 4. Zakona o PDV-u.

d) Isporuke nekretnina koje je prodao ovršenik u po-stupku ovrhe.

e) Te prijenos emisijskih jedinica stakleničkih plinova prema propisima kojima je uređen sustav trgova-nja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova.

f) Nakon primitka potvrde Odbora za PDV pri Europ-skoj komisiji u skladu s člankom 199.b Direk ve

Vijeća 2006/112/EZ ministar fi nancija može u slu-čaju iznimne hitnos pravilnikom propisa da je primatelj obvezan pla PDV za određene isporu-ke dobara i usluga u svrhu suzbijanja iznenadnih i golemih prijevara koje mogu doves do značajnih fi nancijskih gubitaka.

Pri tome valja istaknu kako ovakav način oporezi-vanja nije opcija, već obvezatan način oporezivanja isporuka. Kod primjene obrnutog postupka oporezi-vanja primatelj dobara i usluga ima pravo na odbitak pretporeza te istovremeno snosi obvezu plaćanja poreza. Ako ne postoji razlika između obveze za PDV i pretporeza, tada za njega zapravo nema novčane transakcije i jedina obveza mu je izvijes porezno jelo o prijenosu porezne obveze. Tako se umanju-

je mogućnost neovlaštenog odbitka pretporeza kod kupaca, a samim me i mogućnost prijevare. Me-đu m, ako je riječ o poreznom obvezniku koji nema mogućnost odbitka pretporeza u cijelos , ovo će re-zul ra podjelom novčanog toka tako da se osnovica podmiruje dobavljaču, dok se dio ili cijeli iznos PDV-a, ovisno o pravu na odbitak pretporeza, podmiruje na temelju podnesene porezne prijave za to obračunsko razdoblje. Prijenos porezne obveze nije moguće pri-mijeni , ako primatelj dobara ili usluga nije porezni obveznik.

2. Građevinske uslugeGrađenje se sukladno propisima o gradnji defi nira kao izvedba građevinskih i drugih radova – pripre-mni, zemljani, konstrukcijski, instalaterski, završni radovi te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme, kojima se gradi nova građevina, odnosno rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevi-

Tuzemni prijenos porezne obvezeIvan Čevizović *

Ivana Beštak **

Sustav poreza na dodanu vrijednost sadrži određene mehanizme obračuna porezne obveze koji odstupaju od redovnog zaračunavanja od strane isporučitelja. Jedan od takvih mehanizama je i prijenos porezne ob-veze u tuzemstvu. Iako se ovdj e radi o dobavljaču i kupcu koji su porezni obveznici u Republici Hrvatskoj, porezna obveza se prenosi na kupca. Cilj ovog mehanizma je, između ostalog, i smanjeni zahtjev za fi nancij-skim sredstvima kod kupca, jer se porezna obveza i pravo na pretporez samo obračunski prikazuju poreznim evidencijama. Kod onih poreznih obveznika koji su u sustavu PDV-a samo djelomično, radi jednog dijela svog poslovanja koje podliježe obračunu i plaćanju PDV-a, ovakav način obračuna poreza dovodi do raspodijelje-nog plaćanja ukupnih naknada povezanih s isporukama koje su u prijenosu, i to tako da se osnovica plaća dobavljaču, dok se iznos PDV-a, po obračunu podmiruje izravno u državni proračun.

* Doc. dr. sc. Ivan Čevizović, ovlašteni porezni savjetnik.** Ivana Beštak, MBA.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

37

UDK 336.2 POREZI I DORINOSI

na. Kako bi porezni obveznici pravilno primjenjivali prijenos porezne obveze kod građevinskih usluga iz članka 75., stavka 3. Zakona o PDV-u, u članku 152. te Dodatku II Pravilnika o porezu na dodanu vrijed-nost (NN, br. 79/13, 85/13-ispravak, 160/13, 35/14, 157/14, 130/15, 1/17) detaljno je pojašnjeno što se sve smatra građevinskim uslugama.

Sukladno članku 152. Pravilnika o PDV-u, građevin-skim uslugama se smatraju:

a) Usluge izgradnje, održavanja, rekonstrukcije i ukla-njanja građevinskih objekata ili njihovih dijelova, navedenih u Dodatku II Pravilnika o PDV-u:• Izvođenje građevinskih konstrukcija – armira-

no-betonske, metalne, drvene i zidane konstruk-cije, njihova sanacija i ojačanje te an korozijska zaš ta s pripremom podloge.

• Izvođenje hidroizolacijskih i drugih zaš tnih su-stava – izrada hidroizolacija, zaš te tla folijama i slično.

• Izvođenje kolnika, aerodromske piste – izrada nosive podloge, asfaltni i betonski slojevi, sana-cija nakon iskopa za polaganje vodova, održava-nje i slično.

• Izvođenje željezničkih i tramvajskih kolnika – radovi na donjem i gornjem ustroju, popravci i održavanje gornjeg i donjeg pružnog ustroja i slično.

• Opremanja cesta i drugih prometnica te njihovih dijelova – zaš tna odbojna ograda, vjetrobrani, zaš ta od buke, ver kalna signalizacija, horizon-talna signalizacija, svjetlosna signalizacija, ven -lacija, protupožarni i drugi sustavi i slično.

• Izvođenje radova na podzemnim građevinama – bušenje sa strojevima za bušenje, bušenje s ek-splozivom, ugradnja zaš te, rad s pneumatskim strojevima i slično.

• Izvođenje hidroradova (vađenje šljunka i pijeska – regulacijski radovi, hidraulička ispuna i meli-oracija, zaš ta od erozije, osiguranje obala, te odgovarajući radovi na izvođenju brana, nasipa, obala, luka i ustava i slično). Izvođenje podvod-nih radova.

• Izvođenje radova na distribucijskim sustavima i cjevovodima – radovi na izradi cijevnih vodova: plinovoda, vodovoda, na ovoda, produktovoda, vodozahvata za vodoopskrbu, sustava za odvod-nju i kanalizaciju i slično.

• Izvođenje zemljanih radova – iskop, premješta-nje zemlje, nasipavanje, zasipavanje, zemljani ra-dovi na s jenama kod kojih se koris eksploziv, rad s pneumatskim strojevima i slično.

• Izvođenje geotehničkih radova – izvođenje te-meljenja na pilo ma, izvođenje potpornih zido-va, izvođenje ankera, stabilizacija tla, odvodnja,

podupiranje temelja, dijafragme, injek ranje, čelične zavjese, mikropilo ranje, ugradnja mla-znog betona, zaš tne mreže i barijere, bušenje bunara i slično.

• Izvođenje elektroinstalacijskih i komunikacijskih radova – izvođenje instalacija i vodova, ugradnja opreme i postrojenja uključujući prateće susta-ve, pomoćne uređaje, instalacije i pripadajuće dijelove elektrotehničke opreme i komunikacij-ske opreme, ako se izvode prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije.

• Izvođenje strojarskih instalacija i konstrukcija – izvođenje instalacija, ugradnja opreme i postro-jenja uključujući prateće sustave, pomoćne ure-đaje, instalacije i pripadajuće dijelove, strojarske konstrukcije i strojarske opreme, ako se izvode prilikom popravka, izgradnje ili rekonstrukcije građevine.

• Izvođenje privremenih građevinskih radova koji zah jevaju specijalno izvođenje i opremu (mon-tažni radovi – montaža tračnica za dizalice i po-stava, postavljanje skela, dizala na gradilištu, pla orme i podes i slično).

• Manje složeni zemljani radovi – iskopi do dubine od 1 m od razine okolnog tla, iskopi do 30 m³ i slično.

• Izvedba sportskih terena i parkirališta.• Manje složeni podvodni radovi – ronilačka pri-

pomoć kod sanacije obala u podvodnom dijelu, podvodne ugradnje betona, tesarskih i armirač-kih radova, kod postavljanja podvodnih instala-cija, podvodni ručni iskop refulerima, podvodno rezanje i varenje i slično.

• Zidarski radovi – zidanje zidova, žbukanje, fa-sade, fasadni toplinski sustavi, sanacija betona, priprema podloge za završne obloge, suhi estrih, industrijski podovi, podne cementne glazure i slično.

• Izolaterski radovi.• Tesarski radovi.• Ugradnja stolarije i bravarije.• Krovopokrivački radovi.• Vodoinstalaterski radovi i slični radovi – sani-

tarni uređaji, instalacije vodovoda i kanalizacije, mokri dio instalacije protupožarne zaš te, ure-đaji za uklanjanje otpada, razvodi za navodnja-vanje i slično. Radovi ugradnje instalacija grijanja i hlađenja – instalacije grijanja i hlađenja, ven -lacije i klima uređaja i slično.

• Radovi ugradnje li ova i eskalatora – ugradnja li ova, eskalatori, kosih i ver kalnih podiznih pla ormi, industrijskih pretovarnih pla ormi, hidrauličnih rampi i slično.

• Plinoinstalaterski radovi.• Radovi ugradnje instalacija bazenske tehnike.

38


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

• Manje složeni elektroinstalaterski i komunikacij-ski radovi – elektro-instalacije i instalacije komu-nikacija.

• Staklarski radovi.• Limarski radovi.• Stolarski radovi.• Parketarski i slični radovi.• Podopolagački radovi i radovi oblaganja – kame-

narski, kamenorezački, keramičarski.• Radovi završne obrade podova – teracerski, ku-

lir, dekora vni beton i slično.• Soboslikarski i ličilački radovi – priprema podlo-

ge, ličenje, bojanje, postavljanje tapeta.• Gipsarski radovi, štukatura i slično.• Radovi strojnog bušenja i rezanja uključujući ho-

rizontalno bušenje ispod prometnica.• Izvođenje okana – šahtova na distribucijskim su-

stavima, cjevovodima, prometnicama i slično• Izvođenje rekreacijskih terena i pješačkih površi-

na – staza, nogostupa i slično.b) Prateći radovi nužni za izvođenje radova navede-

nih u točki a), a koji su zajedno s njima ugovoreni i izvedeni.

c) Radovi hor kulturnog uređenja i radovi uređenja okoliša ako se izvode u okviru izgradnje i rekon-strukcije pojedinog građevinskog objekta.

d) Usluge koje se obavljaju u okviru arhitektonske, građevinske, geodetske, strojarske, i elektrotehnič-ke djelatnos , ako je obavljanje h usluga potreb-no za obavljanje radova iz točke a).

e) Usluge stručnog nadzora građenja sukladno propisi-ma kojima se uređuju arhitektonski i inženjerski po-slovi i djelatnos u prostornom uređenju i gradnji.

f) Ustupanje osoblja, ako ono obavlja građevinske us-luge.

g) Iznajmljivanje strojeva i opreme za građenje, s ru-kovateljem.

h) Usluge čišćenja koje se obavljaju u okviru građenja.i) Ugradnja, umjeravanje, probno tes ranje, pušta-

nje u rad i slične usluge kada se izvode na uređa-jima i opremi prilikom izgradnje ili rekonstrukcije građevinskog objekta.

j) Usluge koordinatora zaš te na radu u vezi s izvo-đenjem radova iz točke a).

k) Geomehanički, geotehnički, geofi zički i slični istraž-ni radovi, ako je obavljanje h usluga potrebno za obavljanje radova iz točke a).

Pripremni radovi podrazumijevaju osposobljava-nje gradilišta za građenje, raščišćavanje i planiranje terena, rušenje postojećih objekata, premještanje postojeće infrastrukture, opremanje i uređenje gra-đevinskog zemljišta, građenje privremenih građevi-na, osvjetljenje gradilišta, uređenje gradilišnih cesta, ograđivanje gradilišta, radovi kojima se osigurava si-

gurnost susjednih objekata, odnosno sigurnost i sta-bilnost terena te ostale slične radove.

Rekonstrukcija građevinskog objekta uključuje izvo-đenje građevinskih radova kojima se bitno pobolj-šava kakvoća, funkcija, kapacitet i trajanje postojeće građevine. Takvi se radovi odnose na modernizaciju, radove zbog promjene namjene građevine ili tehno-loškog procesa, dograđivanje, nadograđivanje, proši-renje postojeće građevine, kao npr. postojećeg stana ili poslovnog prostora (primjerice dogradnja soba ili pomoćnih prostorija), uklanjanje vanjskog dijela gra-đevine, rušenje nosivog zida kako bi se od dvije pro-storije dobila jedna, proširenje prometnice radi veće propusne moći, zamjene postojećih cjevovoda i vo-dova s onima koji imaju veći kapacitet i slično.

Poboljšanju građevina pripadaju i radovi kojima se pot-puno zamjenjuju recimo dotrajale električne ili vodovod-ne instalacije, kao i uvođenje plinskih instalacija, central-nog grijanja, klima zacijskog sustava i slično u postojeće građevine. Osim toga, rekonstrukcija podrazumijeva i izvedbu radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove. Izvođenjem rekonstrukcijskih radova mijenja se usklađenost građevine s lokacijskim uvje ma u skladu s kojima je izgrađena, što znači da je za zapo-činjanje radova rekonstrukcije potrebno ishodi građe-vinsku dozvolu ili drugi odgovarajući dokument.

Održavanje građevinskog objekta uključuje izvođenje građevinskih radova kojima se sprječava oštećenje i propadanje građevinskog objekta. Načelno uključuje popravke i zamjene dotrajalih dijelova na postojećoj građevini (zamjena oštećenih dijelova krovišta, elek-tričnih i drugih vodova, obnova fasada, bojenje zido-va, prozora i vrata, popravak oštećenja na cestama, presvlačenje novim slojem asfalta, popravci i zamje-ne dotrajalih dijelova vanjske kanalizacije, vodovoda i slično). Tom se vrstom radova ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvje ma u skladu s kojima je izgrađena i za obavljanje takvih radova nije potrebno ishodi građevinsku dozvolu.

Građevinskim uslugama prema članku 75., stavku 3. Zakona o PDV-u osobito se ne smatraju sljedeće is-poruke:

a) Ispi vanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere ispunjavanja bitnih zahtjeva za građevinu.

b) Proizvodnja građevinskih proizvoda i dokazivanje uporabljivos građevinskih proizvoda.

c) Periodični ili neperiodični pregled, održavanje, po-pravak, umjeravanje i ispi vanje već ugrađenih ili mon ranih uređaja i opreme.

d) Čišćenje ulica, cesta, autocesta i drugih prometnih površina, za m uređenje parkova, igrališta i sport-skih terena te radovi na prometnicama u zimskom razdoblju i slično.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

39

UDK 336.2 POREZI I DORINOSI

e) Čišćenje građevine i slični poslovi koji se ne obav-ljaju u okviru građenja, primjerice usluge redovitog čišćenja prostorija, pranja prozora, čišćenja odvo-da, ven lacijskih i klima zacijskih sustava, čišćenje u vezi sa sanitarnim prostorima i kanalizacijom i slično.

f) Hor kulturno uređenje i uređenje okoliša, osim prethodno navedenog u točki c).

g) Održavanje zelenih površina, pomorskog dobra, či-stoće javnih površina, dimnjačarske usluge i slično.

h) Izrada prostornih planova, izdavanje projektne do-kumentacije za legalizaciju objekta koja nije u okvi-ru gradnje i slično.

i) Energetski pregled građevine, izdavanje energet-skih cer fi kata i slično.

j) Usluge vještačenja.k) Prijevoz građevinskog materijala, građevinskih dje-

latnika i opreme nužne za izvođenje građevinskih radova (skela, kranova, alata i slično).

3. Isporuke rabljenog materijala i otpadaSukladno članku 75., stavak 3., točka b., prijenos pore-zne obveze se primjenjuje na isporuke rabljenog ma-terijala te materijala koji se ne može više upotrijebi u istom stanju već se kao takav koris u proizvodnji drugih proizvoda, ali je izgubio svoju prvobitnu funk-ciju, kvalitetu, izgled i slično te otpada, industrijskog i neindustrijskog otpada, reciklažnog otpada i djelo-mično obrađenog otpada. Pravilnik o PDV-u u članku 152. pobliže objašnjava kako se takvim isporukama smatraju:

a) Isporuka željeznog i neželjeznog otpada, metalnih otpadaka i rabljenih materijala, uključujući po-luproizvode nastale kod prerade, proizvodnje ili ta-ljenja željeza ili neželjeznih metala i njihovih sli na.

b) Isporuka željeznih i neželjeznih poluobrađenih pro-izvoda, te određene s me povezane usluge obra-de.

c) Isporuka ostataka i drugog reciklažnog materijala koji se sastoji od željeza i neželjeznih metala, njiho-vih sli na, troske, pepela, kamenca i industrijskih ostataka koji sadrže metale i njihove sli ne, te pru-žanje usluga sor ranja, rezanja, usitnjavanja i pre-šanja h proizvoda.

d) Isporuka i određene usluge obrade, željeznog i neželjeznog otpada, strugo na, lomljenog željeza te rabljenog i reciklažnog materijala koji sadrži kr-ho ne, staklo, papir, karton i ljepenku, krpe, kos , kožu, umjetnu kožu, pergament, sirove kože i kr-zna, te ve i ligamente, špagu, užad, konopce, ka-blove, gumu i plas ku,

e) Isporuka materijala iz ovog stavka nakon obrade (čišćenje, poliranje, sor ranje, rezanje, usitnjava-nje, prešanje ili lijevanje u poluge).

f) Isporuke metalnih otpadaka koji nastaju kod obra-de sirovina.

4. Isporuka nekretninaPrijenos porezne obveze na isporuku nekretnina iz članka 40., stavak 1., točka j) i k), Zakona o PDV-u kada je isporučitelj odabrao takvo oporezivanje su-kladno članku 40., stavak 4., se u Hrvatskoj primjenju-je od 1. siječnja 2015. godine. Primjenjuje se u slučaju kada isporučitelj odabere oporezivanje isporuke gra-đevinskog objekta i zemljišta na kojem je objekt, ili zemljišta koje nije građevinsko, primjenom prijenosa porezne obveze. Ova opcija je moguća kod građevin-skih objekata koji se, za potrebe PDV-a, ne smatraju novima – objek kod kojih je od nastanjenja, odno-sno stavljanja u upotrebu proteklo više od dvije go-dine. Prijenos porezne obveze moguć je samo ako je kupac nekretnine porezni obveznik PDV-a, i to tako da pretporez na temelju nabave predmetne nekretnine može odbi u cijelos . Ako to nije slučaj, prodavatelj ne može izabra opciju za oporezivanje.

5. Prijenos emisijskih jedinica stakleničkih plinova

Postupak obrnutog oporezivanja se sukladno članku 75., stavak 3., točka e) primjenjuje na prijenos kvota emisijskih jedinica stakleničkih plinova registriranom poreznom obvezniku. Kvota se sukladno Direk vi defi nira kao kvota emisije što odgovara jednoj toni ugljičnog dioksida jekom određenog razdoblja, te se primjenjuje sukladno odredbama Direk ve.

6. Izdavanje računa Porezni obveznik koji obavlja isporuke dobara i usluga koje podliježu prijenosu porezne obveze je obvezan izda račun koji sadrži sve elemente propisane član-kom 79., stavkom 1. Zakona o PDV-u:

• Broj računa i datum izdavanja.• Ime i prezime (naziv), adresu osobni iden fi kacijski

broj ili PDV iden fi kacijski broj poreznog obveznika isporučitelja dobara ili usluga (prodavatelja).

• Ime i prezime (naziv), adresu osobni iden fi kacijski broj ili PDV iden fi kacijski broj poreznog obveznika kojem su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca).

• Količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga.

• Datum isporuke dobara ili obavljanja usluga, odno-sno datum primitka predujma u računu za predu-jam, ako se taj datum može odredi i razlikuje se od datuma izdavanja računa.

• Jediničnu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos nakna-de za isporučena dobra ili obavljene usluge, razvr-stane po stopi PDV-a.

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

• Popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu ci-jenu.

• Stopu PDV-a.• Iznos PDV-a razvrstan prema stopi PDV-a, osim ako

se primjenjuje posebni postupak za koji je u smislu Zakona o PDV-u taj podatak isključen.

• Zbrojni iznos naknade i PDV-a.

Članak 79., stavak 3. Zakona o PDV-u propisuje kako se porezni obveznik koji obavlja oslobođene isporuke dobara ili usluga mora pozva na odredbe Zakona o PDV-u koje propisuju takvo oslobođenje te sukladno tome na računu ne iskazuje stopu PDV-a, iznos PDV-a i zbrojni iznos naknade i PDV-a, već navodi samo zbroj-ni iznos naknade. Porezni obveznik je kod prijenosa porezne obveze, sukladno članku 79., stavak 7. Zako-na o PDV-u također dužan naves na računu prijenos porezne obveze ili engleski izraz reverse charge.

Prijenos porezne obveze nije opcionalan, već obve-zan, pa se pogrešno ispostavljeni računi ili pogrešno iskazani podaci u PDV obrascima načelno moraju ispravi . Sukladno mišljenju Porezne uprave, zbog fi nancijskih razloga te povećanja obujma knjigovod-stvenih poslova, porezni obveznici koji su pogrešno iskazivali račune i s m povezane podatke jekom 2013. i 2014. godine nisu dužni ispravi pogrešno iskazane podatke ako su porezni obveznici pos gli dogovor o prihvaćanju takvih računa. Mehanizam pri-jenosa porezne obveze porezno je neutralan za pore-zne obveznike upisane u registar obveznika PDV-a, pa je to dodatan razlog koji ide u prilog takvoj odluci. Za razliku od toga, svi pogrešno iskazani računi koji su iz-dani nakon 1. 1. 2015. godine, i s m povezani podaci moraju bi ispravljeni.

Osnove proračunskog računovodstva22.5.

Provođenje ovrhe na plaći i novčanoj tražbini

29.5.

* detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

SEMINARI I RADIONICE

- FINANCIJE I RAČUNOVODSTVO -

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

41

UDK 331.5 PLAĆE I NAKNADE

1. Sadržaj izmjenama Zakona i posljedice na mirovinsko osiguranje

Što se če zakonskog okvira koji određuje što se ure-đuje i s kojim ciljevima, ZIDZOPZ-om se mijenja čla-nak 1., te se prema novoj odredbi Zakonom o po -canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 , 120/12 i 16/17 – dalje u tekstu: ZOPZ) uređuju:

• Uvje ostvarivanja prava na novčanu pomoć osi-guranika produženog mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove – radi povećanja socijalne sigurnos i sigurnos zaposlenja sezonskih radni-ka, korištenjem mjera ak vne poli ke u zapošlja-vanju prema posebnom propisu.

• Mogućnost stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja – radi jačanja zapošljivos i stjecanja znanja i vješ na potrebnih za rad, korištenjem mjera ak vne poli ke u zapo-šljavanju prema posebnom propisu.

• Jednostavniji način zapošljavanja sezonskih rad-nika na privremenim, odnosno povremenim po-slovima u poljoprivredi – zbog posebnih obilježja sezonskog rada u poljoprivredi.

Slijedom navedenog, jer se člankom 1. ZIDZOPZ-a više ne uređuju uvje za ostvarivanje prava na olakšice poslodavca pri zapošljavanju nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u zvanju za koje su se obrazovale, od-nosno dugotrajno nezaposlenih osoba, ZIDZPZ više ne regulira kategoriju osoba bez radnog iskustva u zva-nju za koje su se obrazovale, odnosno dugotrajno ne-zaposlene osobe. Umjesto navedene osnove, uređuje se pravo na novčanu pomoć osiguranika produženog

mirovinskog osiguranja na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove (katego-rija osiguranika regulirana odredbom članka 16. stavka 1. Zakona o radu, NN, br. 93/14 – dalje u tekstu: ZOR).

Stalni sezonac ne smatra se nezaposlenom osobom, a pravo na novčanu pomoć osiguranika produženog miro-vinskog osiguranja na temelju ugovora o radu na odre-đeno vrijeme za stalne sezonske poslove prebačeno je iz Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenos (NN, br. 80/08, 121/10, 25/12, 118/12, 12/13 i 153/13) u ZOPZ. Prema ranijim odred-bama Zakona o po canju zapošljavanja, koji je stupio na snagu 31. svibnja 2012. u sustav mirovinskog osiguranja uvedene su tri nove kategorije osiguranika kroz:

• Zapošljavanje nezaposlenih osoba bez radnog isku-stva u zvanjima za koja su se obrazovali i dugotraj-no nezaposlenih osoba – u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) nave-deni osiguranici su se do stupanja na snagu ZIDZO-PZ-a vodili u ma čnoj evidenciji pod šifrom osnove osiguranja 56) – koje ZIDZOPZ više ne obuhvaća.

• Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja rad-nog odnosa članka 6. ZOPZ-a i članka 9. stavka 1. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN,br. 157/13,151/14,33/15,93/15 i 120/16 – dalje u tek-stu: ZOMO) – u Zavodu se i nadalje šifriraju šifrom osnove osiguranja 57).

• I sezonski rad u poljoprivredi (članak 9. ZOPZ-a i članak 9. stavak 1. točka 8. ZOMO-a – u Zavodu se i nadalje šifriraju šifrom osnove osiguranja 58).

Dugotrajno nezaposlene osobe koje su se prema rani-joj regula vi navodile u članku 2. stavku 1. podstavku 2. ZOPZ-a su ispuštene (za njih su predviđene posebne mjere intervencije kojima će se utjeca na njihovo za-pošljavanje) i zamijenjene uvođenjem novoga pojma osobe osigurane na produženo mirovinsko osigura-nje na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, te reguliranjem njihovog

Izmjene Zakona o po canju zapošljavanja Sanja Ro m *

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o po canju zapošljavanja (NN, br. 16/17 – dalje u tekstu: ZID-ZOPZ), koji je stupio na snagu 2. ožujka 2017. u Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12, 120/12) uvedene su izmjene i dopune koje imaju pravne posljedice u sustavu mirovinskog osiguranja, o čemu auto-rica piše u članku.

* Sanja Ro m, dipl. iur., Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb.

42

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.5 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

prava na novčanu pomoć koje je uređeno člancima od 3. do 5. ZOPZ-a (navedeni članci su u cijelos izmije-njeni, njima su se do stupanja na snagu ZIDZPZ norma- vno uređivale olakšice za zapošljavanje nezaposlenih

osoba pod šifrom osnove osiguranja 56).

Posljedično, promatrajući s aspekta mirovinskog osi-guranja, počevši od 2. ožujka 2017. više ne postoji pravna osnova za uspostavljanje Zavodu prijave o početku osiguranja (M-1P/eM-1P) po osnovi zapo-šljavanja nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u zvanju za koje su se obrazovale, odnosno dugotraj-no nezaposlenih osoba (koju je u svojim evidencija-ma do stupanja na snagu ZIDZOPZ –a Zavod šifrirao šifrom osnove osiguranja 56).

U slučaju da poslodavac uspostavi prijavu M-1P/eM-1P s navedenim osnovom osiguranja i datumom stjecanja svojstva osiguranika 2. ožujka i kasnijim, prijava će bi odbijena, uz obrazloženje nepostojeće osnove osiguranja (na prijavi eM-1P pod obilježjem osnove osiguranja onemogućen je odabir navedene osnove osiguranja). Što se če zapošljavanja na pri-vremenim, odnosno povremenim sezonskim poslo-vima u poljoprivredi, pravo je s aspekta mirovinskog osiguranja ostalo neizmijenjeno, jedino se koefi cijent za dnevnu osnovicu – vrijednosni kupon od 1. siječnja 2018. povećao s 0,35 na 0,4.

2. Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Sukladno odredbi članka 2. ZIDZOPZ-a, defi nira se osoba na stručnom osposobljavanju za rad bez za-snivanja radnog odnosa kao:

• Nezaposlena osoba bez odgovarajućeg radnog iskustva u stečenoj kvalifi kaciji na srednjoškolskoj razini i razini visokog obrazovanja.

• Osoba do navršenih 30 godina života. • Koja se u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog

zavoda za zapošljavanje (dalje u tekstu: HZZ) kao nezaposlena osoba vodi najmanje 30 dana.

• Koja, bez obzira na razdoblje ukupno eviden ra-nog staža u mirovinskom osiguranju, nema više od 12 mjeseci staža u stečenoj kvalifi kaciji, odnosno eviden ranog staža ostvarenog po toj osnovi kod tuzemnog ili inozemnog nositelja obveznog miro-vinskog osiguranja.

• Te se korištenjem mjera ak vne poli ke u zapošlja-vanju stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Iz navedene odredbe vidljivo je da ZIDZOPZ pravo oso-ba na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa uređuje restrik vnije od prethodnog norma- vnog uređenja, jer se ograničava na dobne skupine

do navršenih 30 godina života. Novina je da se uklju-čuju i osobe sa završenim srednjoškolskim obrazo-vanjem u četverogodišnjem trajanju (prema ranijoj odredbi naglasak je bio na osobama s visokoškolskim obrazovanjem). Člankom 6. stavkom 1. ZOPZ-a uređuje se stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja rad-nog odnosa koje obuhvaća osobe iz izmijenjenog član-ka 2. stavka 1. podstavka 1. ZOPZ, te se određuje da poslodavac može, neovisno o tome je li stručni ispit ili radno iskustvo, zakonom ili drugim propisom utvr-đeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja, s nezaposlenom osobom iz članka 2. stavka 1. podstavka 1. ZOPZ-a, korištenjem mjere ak vne poli ke u zapošljavanju prema poseb-nom propisu, sklopi pisani ugovor o stručnom ospo-sobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Posljedično, s aspekta mirovinskog osiguranja, u sluča-ju da poslodavac uspostavi Zavodu prijavu o početku osiguranja M-1P/eM-1P na temelju ugovora o struč-nom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i s datumom stjecanja svojstva osiguranika 2. ožujka 2017. i kasnijim, za osiguranika koji na dan stje-canja svojstva navršava 30 godina ili starijeg, prijava će bi odbijena, uz napomenu da osiguranik ne ispu-njava uvjet godina života sukladno odredbi članka 2. stavka 1. podstavka 1. ZOPZ-a (što je malo vjerojatno, jer prethodno HZZ uvjetuje godine života pri odobra-vanju mjere stručnog osposobljavanja).

Prema odredbi članka 6. stavka 2. ZOPZ-a, poslodavac ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasni-vanja radnog odnosa može sklopi u trajanju do:

• Dvanaest mjeseci za osobe koje su završile trogo-dišnje i četverogodišnje srednje obrazovanje pred-diplomski, diplomski ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, odnosno preddiplomski ili specijalis čki diplomski stručni studij.

• Dvadeset i če ri mjeseca (ranija odredba je pro-pisivala duže trajanje od trideset i šest mjeseci) za osobe koje su završile trogodišnje srednje obrazo-vanje u programima obrazovanja za vezane obrte, odnosno za osobe sa stručnim kvalifi kacijama za koje je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama osnovanim sukladno po-sebnom propisu.

Ako je ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa sklopljen s nezaposlenom osobom u obrtničkim zanimanjima u vezanom obrtu i zanimanjima u kojima je obavljanje poslova uvjeto-vano članstvom u strukovnim udrugama osnovanim sukladno posebnom propisu, koja nema eviden rani staž u mirovinskom osiguranju ni je staž mirovin-skog osiguranja ostvarila kod inozemnog nositelja osiguranja, poslodavac će jekom ukupnog trajanja

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

43


stručnog osposobljavanja, za tu osobu bi oslobo-đen od obveze doprinosa na osnovicu i obveze obra-čuna i uplate doprinosa na osnovicu za zdravstveno osiguranje i za zaš tu zdravlja na radu.

Poslodavac može (članak 7. ZOPZ-a) sklopi ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja rad-nog odnosa samo ako mu nadležna služba za zapo-šljavanje (HZZ) odobri korištenje mjere stručnog os-posobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Dokumentacija koju je sukladno odredbama Pravilni-ka o vođenju ma čne evidencije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (NN, br. 159/13, 22/15, 57/15, 125/15 i 19/17) poslodavac obvezan dostavi Zavo-du za osiguranika iz članka 6. ZOPZ-a pri uspostavi prijave o početku osiguranja (obrazac M-1P/eM1P) je: pisani ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa, te potvrda – odluka HZZ-a da je poslodavcu odobreno korištenje mjere ak vne poli ke u zapošljavanju.

HZZ će nakon raskida ugovora s poslodavcem o struč-nom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa Zavodu dojavi datum raskida ugovora. Ako poslodavac u roku 24 sata od datuma raskida ugo-vora ne uspostavi Zavodu prijavu o prestanku osi-guranja (obrazac M-2P/eM2P) za polaznika stručnog osposobljavanja, Zavod uspostavlja internu prijavu o prestanku osiguranja i odjavljuje polaznika stručnog osposobljavanja s datumom raskida ugovora. Suklad-no odredbi novog članka 8. a ZOPZ-a, nezaposlena osoba koju je HZZ uključio u stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa ima pravo na:

1) Novčanu pomoć u visini minimalne plaće umanje-ne za doprinose za obvezna osiguranja, za dane provedene na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

2) Naknadu troška polaganja stručnog ili majstorskog ispita.

Uvjet za stjecanje navedenih prava je: stjecanje statusa osiguranika mirovinskog osiguranja s osno-ve stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa na temelju uspostavljene prijave o početku osiguranja M-1P/eM-1P Zavodu, te potom podnošenje zahtjeva za navedena prava HZZ-u, i to u roku od 30 dana od dana stjecanja statusa osigurani-ka mirovinskog osiguranja s osnove stručnog osposo-bljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa.

Okolnos koje uzrokuju prestanak navedenih prava propisane su člankom 8. b ZOPZ-a, prema kojem pravo na novčanu pomoć i naknadu troška polaganja stručnog ili majstorskog ispita prestaje nezaposlenoj osobi ako:

• Zasnuje radni odnos.• Prekine stručno osposobljavanje za rad bez zasni-

vanja radnog odnosa.

• Obavlja posao bez potvrde, ugovora, odnosno rje-šenja na temelju kojeg radi.

• Registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu ili stekne više od 25 % udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi.

• Postane član zadruge.• Postane predsjednik, član uprave ili izvršni direktor

trgovačkog društva ili upravitelj zadruge.• Registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost

poljoprivrede i šumarstva.• Započne obavlja domaću radinost ili sporedno za-

nimanje prema posebnom propisu.• Postane poljoprivredni osiguranik po propisima o

mirovinskom osiguranju.• Zaposli se prema posebnim propisima.• Ima utvrđenu opću nesposobnost za rad, odnosno

potpuni gubitak radne sposobnos od nadležnog jedinstvenog jela vještačenja.

• Ostvari pravo na rodiljnu, roditeljsku, posvojitelj-sku ili skrbničku poštedu od rada, odnosno rodilj-nu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku brigu o novorođenom djetetu po posebnim propisima.

• Nastupi na izdržavanje kazne zatvora duže od tri mjeseca.

S obzirom na česte nedoumice u praksi potrebno je istaknu razliku između osoba koje se nakon zavr-šenog školovanja nalaze na obveznom stručnom os-posobljavanju za rad (članak 59. ZOR-a) i osoba koje se stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja rad-nog odnosa, prema posebnim propisima (članak 6. ZOPZ-a) – tablica 1.

Tablica 1. Razlike između članaka 6. ZOPZ-a i članka 59. ZOR-a

RB Članak 7. ZOPZ Članak 59. ZOR1. Ugovor o stručnom ospo-

sobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa može sklopi samo poslodavac koji koris mjere ak vne poli ke u zapo-šljavanju

Ugovor o stručnom osposobljavanju za rad može sklopi poslodavac koji:• koris mjere ak vne poli ke za-

pošljavanja (HZZ isplaćuje osobi naknadu)

• ili sam fi nancira troškove zapo-šljavanja osobe (HZZ ne isplaćuje osobi naknadu)

2. HZZ isplaćuje osobi naknadu u iznosu od 2.620,80 kn mje-sečno

HZZ isplaćuje osobi naknadu u izno-su od 2.620,80 kn mjesečno, ako je ugovor sklopljen s poslodavcem koji koris mjere ak vne poli ke zapo-šljavanja

3. Ugovor se može sklopi i za ona zanimanja za koja nije po-trebno polaga stručni ispit ili za koje se ne traži radno isku-stvo

Ugovor se može sklopi samo ako je stručni ispit ili radno iskustvo utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja

4. Ugovor može traja 12 mjeseci (čl. 6. st. 2. podt. 1. ZOPZ-a) ili 24 mjeseca (čl. 6. st. 2. podt. 2. ZOPZ)

Ugovor može traja najduže 12 mje-seci

44


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

3. Olakšica poslodavca – oslobađanje doprinosa na plaću

O pitanju olakšice poslodavca, prema ZIDZOPZ-u mo-gućnost korištenja olakšice po oslobođenju od obve-ze doprinosa na plaću u razdoblju od dvije godine prema odredbi članka 2. stavka 1. podstavka 1. ZO-PZ-a, primjenjuje se na: nezaposlenu osobu bez od-govarajućeg radnog iskustva u stečenoj kvalifi kaciji na srednjoškolskoj razini i razini visokog obrazovanja, osobu do navršenih 30 godina života koja se u eviden-ciji nezaposlenih osoba HZZ-a kao nezaposlena osoba vodi najmanje trideset dana i koja bez obzira na raz-doblje ukupno eviden ranog staža u mirovinskom osiguranju, nema više od 12 mjeseci staža u stečenoj kvalifi kaciji, odnosno eviden ranog staža ostvare-nog po toj osnovi kod tuzemnog ili inozemnog nosi-telja obveznog mirovinskog osiguranja, te se korište-njem mjera ak vne poli ke u zapošljavanju, stručno osposobljava za rad bez zasnivanja radnog odnosa (izostavljene su dugotrajno nezaposlene osobe).

Dakle, prema ZIDZOPZ-u ukinuta je olakšica za dugotraj-no nezaposlene osobe, (oslobađanje od obveze obra-čuna i uplate doprinosa na osnovicu u trajanju do dvije godine), ali poslodavac i nadalje može koris olakšice za mladu osobu (obračunava i plaća doprinose samo iz osnovica u trajanju do 5 godina) u smislu članka 7. točke 54. i članka 20. stavka 4. i 5. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 43/14 i 115/16 – dalje u tekstu: ZOD).

Prema odredbi članka 6. stavka 3. ZOPZ-a pravo na olakšicu u obliku oslobađanja od obveze doprino-sa na osnovicu i obveze obračuna i uplate doprino-sa na osnovicu za zdravstveno osiguranje i za zaš -tu na radu, ostvaruje poslodavac jekom ukupnog trajanja stručnog osposobljavanja za osobu, ako je ugovor o stručnom osposobljavanju za rad bez za-snivanja radnog odnosa sklopljen s nezaposlenom osobom iz članka 6. stavka 2. podstavka 2. ZOPZ-a (ugovor sklopljen u trajanju do 24 mjeseca za oso-be koje su završile trogodišnje srednje obrazovanje u programima obrazovanja za vezane obrte, odno-sno za osobe sa stručnim kvalifi kacijama za koje je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u stru-kovnim udrugama osnovanim sukladno posebnom propisu), koja nema eviden ran staž u mirovinskom osiguranju ni je staž mirovinskog osiguranja ostva-rila kod inozemnog nositelja osiguranja.

Osim toga, ZIDZOPZ po pitanju mogućnos korište-nja olakšice, osim odgovarajuće potvrde HZZ-a, više poslodavcu dodatno ne uvjetuje: isplatom dospjelih plaća radnicima sukladno odredbama ZOR-a, upla-tom dospjelih poreza i doprinosa za obvezna osigu-ranja istovremeno s isplatom plaće, kao ni zabranom

donošenja odluke o otkazu iz poslovno uvjetovanih razloga za vrijeme trajanja olakšice. Naime, prema ranijim odredbama ZOPZ-a, poslodavac koji je je-kom korištenja olakšice uslijed nastupa određenih okolnos prestao ispunjava bilo koji od navedenih uvjeta, danom prestanka ispunjavanja uvjeta gubio je pravo na olakšicu. I nadalje se olakšice prema odred-bama ZOPZ-a mogu koris samo za osobe koje se nalaze u evidencijama HZZ-a kao nezaposlene osobe, na temelju potvrde HZZ-a.

4. Stalni sezonci u sustavu mirovinskog osiguranja

Sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove je samo mogućnost, ali ne i obveza poslodavca i radnika. ZOR propisuje mogućnost sklapanja ugovora o radu za stalne sezonske poslove (stalni sezonac), te odredbom članka 16. stavka 1. ZOR-a određuje da se, ako poslo-davac posluje pretežno sezonski, za obavljanje stalnih sezonskih poslova može sklopi ugovor o radu za vrije-me dok traje sezona, a u razdoblju od završetka jedne do početka druge sezone, poslodavac je obvezan rad-niku na temelju uspostavljene prijave na osiguranje po osnovi produženog mirovinskog osiguranja upla-ćiva doprinos za produženo mirovinsko osiguranje.

Poslodavac i radnik i na dalje mogu sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme kojim reguliraju prava i ob-veze samo za vrijeme trajanja sezone, pa tako za obav-ljanje sezonskih poslova poslodavac može sklopi s radnikom ugovor o radu na određeno vrijeme za obav-ljanje sezonskih poslova kao i ugovor o radu na odre-đeno vrijeme za obavljanje stalnih sezonskih poslova.

Člankom 18. stavkom 4. ZOMO-a propisano je da se oso-be kojima je prestalo obvezno mirovinsko osiguranje mogu osigura na produženo mirovinsko osiguranje između ostalog i nakon prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, ako od prestanka obveznog osiguranja nije proteklo više od dvanaest mjeseci i ako podnesu prijavu osiguranja u tom roku. U slučaju kada poslodavac s radnikom sklo-pi ugovor o radu na određeno vrijeme za obavljanje stalnih sezonskih poslova, poslodavac kao obveznik podnošenja prijavno-odjavnih podataka uspostavlja za razdoblje produženog osiguranja (izvan sezone) pri-javu o početku osiguranja (M-1P/eM1P), odnosno pri-javu o prestanku osiguranja (M-2P/eM2P).

Poslodavac je prema članku 9. stavku 1. točki 23. ZOD-a obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa, te u razdoblju produženog mirovinskog osiguranja stalnog sezonskog radnika ne isplaćuje naknadu, već samo plaća obvezne doprinose za mirovinsko osigura-nje na propisanu najnižu osnovicu za plaćanje dopri-nosa (najniža mjesečna osnovica sukladno članku 200.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

45


stavak 3. ZOD-a, je umnožak iznosa prosječne plaće i koefi cijenta 0,35, koja prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2014. godinu (NN, br. 157/13) iznosi 2.779,35 kn, prema Naredbi za 2015. godinu (NN, br. 153/14) iznosi 2.780,05 kn, Naredbi za 2016 godinu (NN, br. 125/15) iznosi 2.812,95 kn, te Naredbi za 2017. godinu (NN, br. 2/17) iznosi 2.940,82 kn – prosječna plaća x koefi cijent 0,38), do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Doprinosi se za osiguranika po osnovi produženog mirovinskog osiguranja stalnih sezonskih radnika pre-ma člancima od 126. do 129. ZOD-a obračunavaju na najnižu mjesečnu osnovicu: za osiguranike u I. stu-pu – doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos 20 %, te za osiguranike u II. stupu: doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos 15 % i doprinos za mirovin-sko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje 5 %. Odredbom članka 2. ZIDZOPZ-a izmije-njen je članak 2. stavak 1. podstavak 2. ZOPZ-a, kojim se osoba stalni sezonski radnik defi nira kao:

• Osoba osigurana na produženo mirovinsko osigu-ranje na temelju ugovora o radu na određeno vri-jeme za stalne sezonske poslove.

• Osoba koja je provela na radu najmanje šest mje-seci kod istog poslodavca u kon nuitetu i koja će kod tog poslodavca radi najmanje jednu sezonu (dalje u tekstu: stalni sezonac).

Prema odredbi članka 3. ZOPZ-a stalni sezonac iz članka 2. stavka 1. podstavka 2. ZOPZ-a ima pravo na novčanu pomoć najduže za razdoblje od šest mjese-ci produženog mirovinskog osiguranja, pod uvjetom da mu HZZ odobri i sufi nancira troškove produženog mirovinskog osiguranja sukladno uvje ma i načinu korištenja mjera ak vne poli ke u zapošljavanju, a pripada mu od prvoga dana stjecanja statusa osigura-nika produženog mirovinskog osiguranja. Zahtjev za novčanu pomoć stalni sezonac može podnije HZZ-u u roku od 30 dana od dana stjecanja statusa osigura-nika produženog mirovinskog osiguranja, a o zahtjevu odlučuje rješenjem u prvom stupnju regionalna, od-nosno područna ustrojstvena jedinica HZZ-a.

Vrijeme obveznog osiguranja po propisima o miro-vinskom osiguranju ostvareno na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslo-ve ne uračunava se u vrijeme provedeno na radu za ostvarivanje prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenos prema posebnom propisu. Osnovicu za utvrđivanje visine novčane pomoći stalnog sezon-ca, sukladno odredbi članka 4. stavka 1. ZOPZ-a, čini prosjek brutoplaće ostvaren u tromjesečnom raz-

doblju koje je prethodilo prestanku radnog odnosa. Za prvih 90 dana korištenja, novčana pomoć iznosi 60 %, a za preostalo vrijeme korištenja 30 % od tako utvrđene osnovice, s m da najviši iznos novčane pomoći za prvih 90 dana korištenja ne može bi viši od 70 %, a za preostalo vrijeme korištenja ne može bi viši od 35 % iznosa prosječne netoplaće isplaće-ne po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske u prethodnoj godini prema posljednjem službeno objavljenom podatku.

Također, najniži iznos novčane pomoći ne može bi niži od 50 % iznosa minimalne plaće, umanjene za doprinose za obvezna osiguranja utvrđene poseb-nim propisom. Pravo na novčanu pomoć prema odredbi članka 5. ZOPZ-a prestaje ako korisnik:

• Ostvari mjesečni primitak od pružanja usluga prema posebnim propisima ili ostvari mjesečni primitak, odnosno dohodak od druge samostalne djelatnos prema propisima o porezu na dohodak s obzirom na podatak o uplaćenim doprinosima za obvezna osi-guranja dobiven od Središnjeg registra osiguranika, a koji je veći od prosječne isplaćene novčane nakna-de u prethodnoj kalendarskoj godini.

• Nastupi na dragovoljno služenje vojnog roka.• Nastupi na izdržavanje kazne zatvora.• Bude pritvoren ili mu bude određen istražni zatvor.• Ostvari pravo na rodiljnu, roditeljsku, posvojitelj-

sku ili skrbničku poštedu od rada, odnosno rodilj-nu, roditeljsku, posvojiteljsku ili skrbničku brigu o novorođenom djetetu po posebnom propisu.

• Zasnuje radni odnos.• Obavlja posao bez potvrde, ugovora, odnosno rje-

šenja na temelju kojeg radi.• Registrira trgovačko društvo ili drugu pravnu osobu

ili stekne više od 25 % udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi.

• Postane član zadruge.• Postane predsjednik, član uprave ili izvršni direktor

trgovačkog društva ili upravitelj zadruge.• Registrira obrt, slobodno zanimanje ili djelatnost

poljoprivrede i šumarstva.• Započne obavlja domaću radinost ili sporedno za-

nimanje prema posebnom propisu.• Postane poljoprivredni osiguranik po propisima o

mirovinskom osiguranju.• Zaposli se prema posebnim propisima.• Ispuni uvjete za starosnu mirovinu.• Ima utvrđenu opću nesposobnost za rad, odnosno

potpuni gubitak radne sposobnos .• Ostvari naknadu po posebnim propisima u iznosu

višem od utvrđene novčane pomoći.• Navrši 65 godina života.

46


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

1. Uvod Odredbama Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08. – 115/16.) propisano je da je mjesečna osnovica za obra-čun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa plaća odnosno primitak od nesamostalnog rada, opo-reziv porezom na dohodak, što ga poslodavac ili druga osoba umjesto poslodavca isplaćuje ili daje u naravi ili je bila dužna ispla osiguraniku za rad u određenom mjesecu prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, ko-lek vnom ugovoru ili posebnom propisu.

Također je propisano da mjesečna osnovica ne može iznosi manje od najvišeg iznosa što ga je posloda-vac ili druga osoba umjesto poslodavca dužna ispla osiguraniku prema ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolek vnom ugovoru ili posebnom propisu odnosno prema drugom aktu koji uređuje obveze poslodavca prema radniku, i ne može za rad u punom radnom vre-menu bi niža od najniže mjesečne osnovice.

Konkretno, navedeno znači da osnovica za utvrđi-vanje doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa ne može, bez obzira na to je li plaća stvarno isplaćena ili nije, bi niža od iznosa plaće koju je po-slodavac dužan ispla radniku za mjesec dana rada odnosno za rad u punom radnom vremenu osigurani-ku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgo-vačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge ne može bi niža od umnoška iznosa prosječne plaće i koefi cijenta 0,65 (ili razmjer-nog broja dana osiguranja).

O minimalnoj plaći: obvezi isplate i primjeni pri obra-čunu poreza na dohodak i doprinosa za obvezna osi-

guranja te odnos minimalne plaće i najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa u raznim kombinaci-jama i s primjerima, pišemo u nastavku.

2. Ins tut najniže mjesečne osnovice za obračun doprinosa

Do donošenja Zakona o minimalnoj plaći u Republici Hr-vatskoj nije bilo uređeno pitanje minimalne plaće. U prak-si se koris o pojam najniže plaće koji je uređen Kolek v-nim ugovorom o visini najniže plaće (NN, br. 37/98.) Tim je Ugovorom utvrđeno da visina najniže plaće (bruto) ne može bi niža od najniže osnovice za obračun doprino-sa za mirovinsko osiguranje. Na temelju Odluke ministra rada i socijalne skrbi o proširenju Kolek vnog ugovora o visini najniže plaće iz 1998. godine (NN, br. 37/98.), pri-mjena tog Ugovora proširena je i na sve ostale poslodav-ce i zaposlene u RH, te su se svi poslodavci bili dužni pri-država odredbi o visini najniže plaće.

Donošenjem Zakona o minimalnoj plaći (s početkom primjene od 1. srpnja 2008.) najniži mjesečni iznos bruto plaće koji pripada radniku za rad u punom rad-nom vremenu, propisan je u iznosu višem od naj-niže mjesečne osnovice, te od tada poslodavac, ako ugovorom o radu, pravilnikom o radu, kolek vnim ugovorom ili drugim aktom nije ugovorena ili propi-sana plaća u višem iznosu, dužan obračuna doprino-se prema iznosu minimalne plaće.

3. Obračun doprinosa u slučaju kada ne postoji obveza isplate plaće

Zakon o doprinosima, kao jedinstveni propis, uređuje sva pitanja u vezi s utvrđivanjem i plaćanjem dopri-

Primjena najniže osnovice za obračun doprinosa po osnovi radnog odnosaDražen Opalić *

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za osobu osiguranu po osnovi radnog odnosa propisana je u visini mjesečne plaće na koju radnik ostvaruje pravo prema izvorima radnog prava koji obvezuju poslodavca, ali najmanje u visini najniže mjesečne osnovice. Kako radnik za obavljeni rad ima pravo na plaću koja ne može bi manja od propisane minimalne plaće, u članku se pojašnjava odnos između minimalne plaće i najniže osnovice za obračun doprinosa, te slučajevi u kojima je poslodavac obvezan obračuna doprinose na najnižu propisanu osnovicu.

* Dražen Opalić, Središnji ured Porezne uprave.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

47


nosa za fi nanciranje obveznih osiguranja, ali kako je uređeno člankom 5. toga Zakona obveza doprinosa povezana je s razdobljem provedenim u osiguranju i s osnovom osiguranja. Početak i prestanak razdoblja osiguranja te osnovu osiguranja utvrđuju nositelji ob-veznih osiguranja (Hrvatski zavod za mirovinsko osi-guranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje).

Na temelju navedenoga, može se izves tzv. zlatno pravilo doprinosa da se ne može utvrdi obveza do-prinosa, ako ne postoji prethodno utvrđeno svojstvo u osiguranju, ali s druge strane ne može se dogodi da je netko obvezno osiguran, a da ne postoji obveza doprinosa i zato nadalje postoji ins tut najniže mje-sečne osnovice za obračun doprinosa. Najniža mje-sečna osnovica, prema članku 200. stavku 3. Zakona, umnožak je iznosa prosječne plaće i koefi cijenta 0,38, te za 2017. godinu iznosi 2.940,82 kuna.

Što se če radnog odnosa i primjene najniže mje-sečne osnovice za obračun doprinosa, najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa primije-nit će se:

● U slučaju neisplate plaće za vrijeme u kojemu rad-nik koris neplaćeni dopust ili nije radio iz drugih razloga, sukladno propisima o radu i za to vrijeme radni odnos nije prekinut, a sukladno odredbama Zakonu o radu kako osoba nije radila ne postoji ni obveza isplate plaće.

● U slučaju isplate plaće odnosno naknade plaće od strane poslodavca, na teret njegovih sredstava za vrijeme u kojemu radnik nije radio radi bolovanja, a tako isplaćena plaća odnosno naknada plaće niža je od najniže mjesečne osnovice.

● I u svim ostalim slučajevima kada bi iznos osnovi-ce za određeni mjesec bio niži od najniže mjeseč-ne osnovice.

Kao što je vidljivo, odredbe Zakona o doprinosima, ne ulaze u razloge neisplate plaće osobama koje su nadalje u radnom odnosu, ni odredbe Zakona o do-prinosima ne legaliziraju možebitna kršenje odredbi drugih Zakona.

Kada je riječ o radnicima prema kojima poslodavac ima obvezu primjene minimalne plaće odnosno radnika čija bi plaća inače bila niža od minimalne, u praksi se mogu pojavi razni slučajevi kao što su, primjerice:

● Rad u nepunom radnom vremenu i/ili rad kod dva poslodavca istovremeno.

● Ili da se radniku ne ispla plaća jekom mjeseca.● Ili jekom mjeseca (cijeli ili dio mjeseca) radnik ko-

ris neplaćeni dopust. ● Ili jekom mjeseca (cijeli ili dio) radnik koris pravo

na plaćeni dopust.

● Ili jekom mjeseca (cijeli ili dio) koris pravo na na-knadu plaće radi bolovanja.

Na pretpostavljena pitanja dajemo upute s primjerima.

4. Primjeri primjene najniže osnovice i razmjernog dijela osnovice za obračun doprinosa

4.1. Rad u nepunom radnom vremenu i/ili rad kod dva poslodavca

Prema odredbama Zakona o radu, poslodavac može radnika zaposli i u nepunom radnom vremenu, a to znači tjedni rad kraći od 40 sa . Ovisno o ugovore-nom tjednom radnom vremenu, iznos minimalne pla-će utvrđuje se razmjerno broju tjednih ugovorenih sa rada u odnosu na brojku 40 (puno tjedno radno vrijeme).

Kada bi is radnik radio i kod drugog poslodavca, drugi poslodavac može ugovori samo do punog radnog vremena (razliku do punog radnog vremena). Iznimno, radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopi ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sa tjedno, odnosno do sto osamdeset sa godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već pret-hodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

Također radniku koji radi u nepunom radnom vreme-nu kod više poslodavaca, a čije je ukupno radno vrije-me četrdeset sa tjedno, može sklopi ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sa tjedno, odnosno do sto osamdeset sa godišnje, samo ako su poslodavci s kojima radnik već prethod-no ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost.

Primjer 1. – Obračun doprinosa kod dva poslodavca u nepunom radnom vremenu

Radnik zaposlen kod poslodavca A u nepunom rad-nom vremenu od šest sa dnevno odnosno 30 sa tjedno (75 % od punog radnog vremena) s ugovore-nom minimalnom plaćom. Prebivalište u Zagrebu. Radio je cijeli mjesec.

Istovremeno je zaposlen i kod poslodavca B u nepu-nom radnom vremenu od dva sata dnevno odnosno 10 sa tjedno (25 % od punog radno vremena) s ugo-vorenom minimalnom plaćom. Prebivalište u Zagre-bu. Radio je cijeli mjesec.

Radnik je zatražio preraspodjelu osobnog odbitka koja je upisana na poreznu kar cu tako da će 60 % osobnog odbitka koris poslodavac A, a 40 % po-slodavac B.

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

Razmjerni iznos opće minimalne plaće za 2017. godinu (3.276,00 kuna) i maksimalnog umanjena minimalne plaće u toj godini (3.112,20 kuna ) u slučaju nepunog radnog vremena

Ugovorenisa rada

Udio ugovorenih sa u odnosu

na puno radno vrijeme od 40 sa

tjedno

Razmjerni iznos minimalne plaćeod

3.276,001 kuna

od 3112,202

kunadnevno tjedno7 35 87,50 % 2.866,50 2.723,186 30 75,00 % 2.457,00 2.334,155 25 62,50 % 2.047,50 1.945,134 20 50,00 % 1.638,00 1.556,103 15 37,50 % 1.228,50 1.167,082 10 25,00 % 819,00 778,051 5 12,50 % 409,50 389,03

Poslodavac A obračunava plaću za rujan – isplata 10. svibnja 2017.12

RB O p i s I z n o s

1. Iznos mjesečne plaće (razmjerni iznos minimalne plaće) 2.457,00

2. Osnovica za obračun doprinosa (razmjerni iznos minimalne plaće) 2.457,00

3. Obračun doprinosa3.1. ● za mirovinsko osiguranje (20 %) 491,403.2. ● za zdravstveno osiguranje (15 %) 368,553.3. ● za zaš tu zdravlja na radu (0,5 %) 12,293.4. ● za zapošljavanje (1,7 %) 41,774. Obračun poreza i prireza

4.1. Iznos mjesečne plaće (razmjerni iznos minimalne plaće) 2.457,00

4.2. Izdaci – doprinosi iz plaće 491,404.3. Dohodak 1.965,604.4. Osobni odbitak (60% od 3.800,00 kuna) 1.965,604.5. Porezna osnovica 0,005. Neto plaća 1.965,60

Poslodavac B obračunava plaću za rujan – isplata 12. svibnja 2017.


1. Iznos mjesečne plaće (razmjerni iznos minimalne plaće) 819,00

2. Osnovica za obračun doprinosa (razmjerni iznos minimalne plaće) 819,00

3. Obračun doprinosa3.1. ● za mirovinsko osiguranje (20 %) 163,803.2. ● za zdravstveno osiguranje (15 %) 122,853.3. ● za zaš tu zdravlja na radu (0,5 %) 4,103.4. ● za zapošljavanje (1,7 %) 13,92

1 Iznos minimalne plaće za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. godine sukladno Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 115/16.).2 Sukladno članku 8. stavku 1. Zakon o minimalnoj plaći (NN, br. 39/13.) iznimno se kolek vnim ugovorom može ugovori mini-malna plaća u iznosu manjem od iznosa propisanog Uredbom, ali koja ne može bi niža od 95 % iznosa minimalne plaće propisane Uredbom. Iznos od 3.112,20 kuna je maksimalno dopušteni iznos umanjene minimalne plaće u 2017. godini.

4. Obračun poreza i prireza

4.1. Iznos mjesečne plaće (razmjerni iznos minimalne plaće) 819,00

4.2. Izdaci – doprinosi iz plaće 163,804.3. Dohodak 655,204.4. Osobni odbitak (60 % od 3.800,00 kuna) 655,204.5. Porezna osnovica 0,005. Neto plaća 655,20

4.2. Plaća nije isplaćena jekom mjeseca

Kada poslodavac radniku ne ispla plaću do zadnjega dana u mjesecu za prethodni mjesec tada ima obvezu do zadnjega dana obračuna i upla doprinose, porez na dohodak i prirez porezu na dohodak prema plaći koju mu je dužan ispla . Ako mu je dužan ispla minimalnu pla-ću, doprinose obračunava prema minimalnoj plaći.

4.3. Radnik jekom mjeseca (cijeli ili dio) koris pravo na neplaćeni dopust

Prema odredbi članka 87. Zakona o radu, poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobri neplaćeni dopust. Za vrijeme neplaćenoga dopusta prava i ob-veze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom miruju, ako zakonom nije drukčije određeno. Navede-no znači da za vrijeme neplaćenog dopusta poslodavac treba radnika odjavi s obveznih osiguranja te će mu – prava i obveze iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom mirova , i poslodavac nema nikakvih obve-za prema radniku. Nakon prestanka tzv. neplaćenog dopusta potrebno je obnovi prijave na osiguranja.

Ako poslodavac ne bi postupio kako je opisano ili ako je nekim posebnim propisom drukčije uređeno, znači da je radnik ostao prijavljen na obvezna osiguranja pa je ostala obveza uplate doprinosa za isto raz-doblje. Kako radnik za vrijeme korištenja neplaćenog dopusta ne radi, to nema obveze primjene minimal-ne plaće ni za isplatu a ni primjene za obračun do-prinosa, to ostaje obveza obračuna doprinosa pre-ma najnižoj mjesečnoj osnovici propisanoj i važećoj za razdoblje korištenja neplaćenog dopusta. Kako je već navedeno odredbe Zakona odnosno Pravilnika o doprinosima ovom odredbom ne legaliziraju postu-panje poslodavca, odnosno sama činjenica plaćanja doprinosa ne oslobađa ga obveze poš vanja odnosno postupanja prema posebnom zakonu (u konkretnom slučaju Zakonu o radu). U slučaju retroak vne odjave sa osiguranja plaćeni doprinosi, na temelju ispravka Obrasca JOPPD, vra će se poslodavcu. Primjer 2. – Obračun doprinosa kod korištenja ne-plaćenog dopusta u dijelu mjeseca (plaća za odrađe-ne sate rada je niža od najniže mjesečne osnovice)

Radnik zaposlen kod poslodavca u punom radnom vremenu i ima pravo na minimalnu plaću (koja je

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

49


i iznos prosječne plaće zadnja tri mjeseca). U svibnju 2017. radio je od 1. do 19., a u vremenu od 22. do 31. svibnja poslodavac mu je odobrio neplaćeni dopust, s m da ga poslodavac s danom 20. svibnja nije odjavio

s osiguranja. Za svibanj, koji ima 22 radna dana i jedan blagdan odnosno 176 radnih sa i 8 sa naknade za blagdan poslodavac obračunava plaću za 112 odrađena sata i 8 sa naknade za blagdan (14 radnih dana i 1 nera-dan dan – razdoblje od 1. do 19. svibnja) iznosi 2.136,52 kuna (3.276,00 : 184 x 120). Kako je radnik cijeli mjesec bio osiguran po osnovi radnog odnosa, a izračuni iznos minimalne plaće je niži od najniže mjesečne osnovice, za mjesec rujan poslodavac je dužan obračuna doprinose prema najnižoj osnovici za obračun doprinosa.

RB O p i s I z n o s1. Iznos mjesečne plaće (razmjerni iznos

minimalne plaće) 2.136,52

2. Osnovica za obračun doprinosa (iznos najniže osnovice za obračun doprinosa)

2.940,82

3. Obračun doprinosa 3.1. ● za mirovinsko osiguranje (20 %) 588,163.2. ● za zdravstveno osiguranje (15 %) 441,123.3. ● za zaš tu zdravlja na radu (0,5 %) 14,703.4. ● za zapošljavanje (1,7 %) 49,994. Obračun poreza i prireza

4.1. Iznos mjesečne plaće (razmjerni iznos minimalne plaće)

2.136,52

4.2. Izdaci – doprinosi iz plaće 588,164.3. Dohodak 1.548,364.4. Osobni odbitak 1.548,364.5. Porezna osnovica 0,005. Neto plaća 1.548,36

Ako poslodavac naknadno, sukladno odredbama Za-kona o radu, odjavi radnika s osiguranja s danom po-četka neplaćenog dopusta, bit će potrebno ispravi Obrazac JOPPD kojim će se poslodavac zaduži za do-prinosa na temelju osnovice od 2.136,52 kuna.

Primjer 3. – Obračun doprinosa kod korištenja nepla-ćenog dopusta u dijelu mjeseca (plaća za odrađene sate rada je viša od najniže mjesečne osnovice).

Radnik zaposlen kod poslodavca u punom radnom vremenu i ima ugovoru plaću za mjesec dana rada u iznosu od 5.800,00 kuna (koja je i iznos prosječne plaće zadnja tri mjeseca). U svibnju 2017. radio je od 1. do 12., a u vremenu od 15. (13. i 14. jesu neradni dani) do 27. svibnja poslodavac mu je odobrio nepla-ćeni dopust, s m da ga poslodavac s danom 12. nije odjavio s osiguranja. Radnik se vra o s neplaćenog dopusta 29. svibnja i nastavio je radi do kraja mje-seca. Za svibanj 2017., koji ima 23 radna dana i jedan praznik odnosno 176 radnih sa i 8 sa praznika po-slodavac obračunava iznos plaće za 96 odrađena sata (9 + 3 radna dana – razdoblje od 1. do 15. svibnja od

29. do 31. svibnja) i 8 sa praznika jest iznosi 3.782,61 kuna (5.800,00 : 184 x 120)

Kako je radnik cijeli mjesec bio osiguran po osnovi rad-nog odnosa, a izračun iznosa minimalne plaće je viši od najniže mjesečne osnovice, za mjesec rujan poslodavac je u obvezi obračuna doprinose prema osnovici koja pred-stavlja stvarno isplaćenu plaću (3.782,61 kuna).


1. Iznos mjesečne plaće 3.782,612. Osnovica za obračun doprinosa 3.782,613. Obračun doprinosa

3.1. ● za mirovinsko osiguranje (20 %) 756,523.2. ● za zdravstveno osiguranje (15 %) 567,393.3. ● za zaš tu zdravlja na radu (0,5 %) 18,913.4. ● za zapošljavanje (1,7 %) 64,304. Obračun poreza i prireza

4.1. Iznos mjesečne plaće 3.954,454.2. Izdaci – doprinosi iz plaće 756,524.3. Dohodak 3.197,934.4. Osobni odbitak 3.197,934.5. Porezna osnovica 0,004.6. Iznos poreza (stopa 12 %) 0,004.7. Iznos prireza (stopa 18 %) 0,004.8. Iznos poreza i prireza 0,005. Neto plaća 3.197,93

4.4. Radnik jekom mjeseca (cijeli ili dio) koris pravo na plaćeni dopust

Prema odredbi članka 86. Zakona o radu, jekom ka-lendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom boles ili smrću člana uže obitelji u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolek vnim ugo-vorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Također radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrije-me obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavr-šavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvje ma, u trajanju i uz nakna-du određenu kolek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Osim navedenoga, radnik po os-novi darivanja krvi, ostvaruje pravo na jedan plaćeni slobodan dan, koji koris na dan darivanja krvi, osim ako kolek vnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno.

U svim opisanim slučajevima, u pogledu stjecanja prava iz r adnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. Razdoblja plaćenog dopusta

50


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

se uračunavaju u radno vrijeme s pravom na nakna-du plaće na teret poslodavca, pa ako nije drugačije određeno zakonom, drugim propisom, kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca. Ako je taj iznos manji od najniže osnovice, poslodavac je dužan obračuna doprinose na najnižu osnovicu.

4.5. Radnik jekom mjeseca (cijeli ili dio) ima pravo na naknadu plaće

Pravo radnika, kao osiguranika zdravstvenog osigura-nja, na naknadu plaće za vrijeme bolovanja propisano je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13). Prema odredbi članka 37. Zakona o radu, radnik je dužan što je moguće prije obavijes po-slodavca o privremenoj nesposobnos za rad, a najka-snije u roku od tri dana dužan mu je dostavi liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnos za rad i njezinom očekivanom trajanju, a ako zbog opravdanoga razloga radnik nije mogao ispuni obvezu, dužan je to učini što je moguće prije, a najkasnije tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

Početak korištenja prava na naknadu plaće radi bolo-vanja i razina prava, uređeni su navedenim Zakonom.

Radnik može bi na bolovanju na razne načine, ili na teret poslodavca ili na teret HZZO, može bi na bolo-vanju čitav mjesec, može bi samo dio, a može bi i duže od mjeseca, pa će po isteku 42 dana bi na teret poslodavca, a ostatak do čnog mjeseca na teret HZZO.

U nastavku se daje nekoliko karakteris čnih primjera obračuna plaće ili naknade plaće ili utvrđivanja osno-vice za obračun doprinosa.

Primjer 4. – Radnik je jekom cijelog mjeseca na bolovanju na teret poslodavca

Kada je radnik, koji ima pravo na minimalnu plaću, jekom cijelog mjeseca na bolovanju te ima pravo na

naknadu plaće na teret poslodavca (radi se o prvih 42 dana bolovanja), visina naknade plaće određuje se kolek vnim ugovorom ili pravilnikom o radu ili ugo-vorom o radu a ako nije drukčije određeno, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini 70 % prosječne plaće isplaćene u prethodnih šest mjeseci (prema članku 1. Zakona o radu ne primjenjuje se članak 95. Zakona o radu, već Zakon o zdravstvenom osiguranju kao poseban propis).

Za primjer uzmimo poslodavca kojega obvezuje ko-lek vni ugovor i kojim je propisano pravo radniku na naknadu plaće za vrijeme bolovanja na teret po-slodavca u visini od 90 % od iznosa plaće isplaćene u mjesecu koji prethodi mjesecu obračuna naknade plaće. Radnik iz primjera ima pravo na minimalnu

plaću, te je u svibnju 2016. na bolovanju na teret po-slodavca. Zadnji cijeli mjesec u kojemu je radio bio je travanj 2016. i ostvario je pravo na minimalnu pla-ću od 3.276,00 kuna. Prema tom se iznosu polazi pri obračunu naknade u visini 85 % te naknada plaće iznosi 2.784,60 kuna. Ovaj je iznos manji od iznosa važeće najniže mjesečne osnovice za obračun dopri-nosa (2.940,82 kuna), pa je obveza obračuna dopri-nosa prema propisanoj najnižoj mjesečnoj osnovici.

RB O p i s I z n o s1. Iznos naknade plaće 2.784,602. Osnovica za obračun doprinosa (iznos

minimalne plaće)2.940,82

3. Obračun doprinosa 3.1. ● za mirovinsko osiguranje (20 %) 588,163.2. ● za zdravstveno osiguranje (15 %) 441,123.3. ● za zaš tu zdravlja na radu (0,5 %) 14,703.4. ● za zapošljavanje (1,7 %) 49,994. Obračun poreza i prireza

4.1. Iznos mjesečne plaće (razmjerni iznos minimalne plaće)

2.784,60

4.2. Izdaci – doprinosi iz plaće 588,164.3. Dohodak 2.196,444.4. Osobni odbitak 2.194,444.5. Porezna osnovica 0,005. Neto plaća 2.194,44

4.6. Radnik je jekom cijelog mjeseca na bolovanju na teret zdravstvenog osiguranja

Kada je radnik na bolovanju a na teret zdravstvenog osiguranja, poslodavac je dužan radniku ispla na-knadu plaće a isplaćeni iznos HZZO je dužan refundira poslodavcu. Prema tako isplaćenoj naknadi plaće po-slodavac nema obvezu obračuna doprinosa već obve-za prelazi na ispla telja. Prema naknadi plaće propisa-na je samo obveza doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (II. STUP) i to za osobe koje su osiguranici tog osiguranja. Dopri-nos obračunava ispla telj naknade (HZZO).

Za radnika zaposlenog u punom radnom vremenu i ima pravo na minimalnu plaću te je jekom isto-ga mjeseca dio mjeseca je radio a dio mjeseca je na bolovanju na teret poslodavca, obveza je obračuna i plaćanja doprinosa za cijeli mjesec ali se osnovica utvrđuje različito i to:

● Razmjerni iznos minimalne plaće za razdoblje u mjesecu u kojemu je radio.

● Te iznos naknade plaće, na teret poslodavca za raz-doblje u mjesecu u kojemu je bio na bolovanju.

Tako dobiveni iznosi osnovica se zbrajaju, pa čine i jedinstvenu osnovicu za obračun doprinosa, a kada bi ukupni iznos osnovice bio manji od iznosa najniže mjesečne osnovice, tada se doprinosi imaju obraču-na prema najnižoj mjesečnoj osnovici.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

51


Prema odredbama Ovršnog zakona ovrha se provodi na plaći te na sljedećim drugim primicima:

● naknadama plaće● naknadama za skraćeno radno vrijeme● naknadama zbog umanjenja plaće● mirovinama● plaćama vojnih osoba● primanjima osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme

vojne službe i● drugim stalnim novčanim primanjima civilnih i voj-

nih osoba, osim na primanjima iz stavaka 5. i 6., članka 173. Ovršnog zakona.

Nadalje, članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 93/14) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama na-vedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

1. Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, na-knade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr dava-telja uzdržavanja.

2. Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osigu-ranju.

3. Primanja po osnovi socijalne skrbi.4. Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .5. Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.6. Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima

i studen ma.7. Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja, te za tražbine nakna-de štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

8. Primanja po osnovi odličja i priznanja.9. Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.

10. Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke.

11. Naknada troškova za službeno putovanje i nakna-da troškova prijevoza na posao i s posla, do pro-pisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

12. Dar za djecu do 15. godine života i potpore za no-vorođenče do propisanih iznosa, do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesa-mostalnog rada.

13. Naknada za saniranje posljedica štete od kata-strofa i elementarnih nepogoda.

14. Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bo-lovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezi-vim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

15. Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Iz navedenog je razvidno da članak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14) koji uređuje izuzimanja od ovrhe, ne defi nira ovu naknadu, ni je ista prepoznata posebnim propisom temeljem ko-jeg bi također bilo moguće vrši isplatu na zaš ćeni račun. Prema tome, naknada za rad za izbore nije izuzeta od ovrhe, te se ova naknada ne uplaćuje na zaš ćeni račun, već na redovan tekući račun poslo-primca.

Primanja i naknade koje su izuzete od ovrhe, suklad-no članku 212., stavku 3. Ovršnog zakona, uplaćuju se na poseban (zaš ćeni) račun radnika. Ako radnik nema otvoren takav račun, onda se uplata obavlja na njegov redovan račun, te se preporučuje otvara-nje zaš ćenog računa.

Naknade za rad u vezi s izborom na temelju poseb-nog zakona, do 1.600,00 kuna po održanom izboru, od 1. siječnja 2015. mogu se uplaćiva , osim na žiro račun, i na tekući račun.

Provodi li se ovrha nad naknadom za rad za izbore?Maja Butorac *

Obzirom da smo u predizbornom vremenu, ispla telji naknada za rad za izbore učestalo se pitaju kakav je tretman ovakvih isplata kod onih osoba nad čijim se primanjima provodi ovrha sukladno Ovršnom zakonu. Osvrt na to dan je u tekstu kako slijedi.

* Maja Butorac, mag.oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjeto-vanje.

52

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

1. UvodOdredbe o sklapanju, izvršenju, izmjeni i raskidu ugo-vora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma nalaze se u Drugom dijelu Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 120/16; dalje u tekstu: ZJN) koji se odnosi na sklapanje ugovora o javnoj nabavi za javne naručitelje, Glava III., Poglav-lje 7. (Ugovor o javnoj nabavi i okvirni sporazum). Po-glavlje 7. sastoji se od tri odjeljka – A, B i C. Odjeljak A uređuje sklapanje i izvršenje ugovora o javnoj nabavi, Odjeljak B sadrži odredbe o izmjeni ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma jekom njegova trajanja, a Odjeljak C regulira raskid ugovora. U istoj Glavi ZJN-a, ali Poglavlju II., Odjeljak F, nalaze se odredbe kojima su regulirani posebni uvje za izvršenje ugovora i primje-na trgovačkih uzanci, dok je Odjeljkom F regulirano podugovaranje. Dio odredbi o sklapanju okvirnog spo-razuma nalazi se u Glavi II., poglavlju I. ZJN-a.

2. Sklapanje i izvršenje ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma

2.1. Sklapanje ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma

Smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni spo-razum sklopljen na dan izvršnos odluke o odabiru. Ugovorne strane sklapaju ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u pisanom obliku u roku od 30 dana od dana izvršnos odluke o odabiru (čl. 312., st. 1.). Ako se u zakonskom roku ne sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u pisanom obliku radi se o prekršaju1. Odluka o odabiru postaje izvršna: 1. istekom roka mirovanja, ako žalba nije izjavljena; 2.

* Kris na Zovko, dipl. iur., Grad Zagreb.1 Čl. 443., st. 2., t. 8. i st. 4. – za prekršaj će se kazni pravna oso-ba koja je naručitelj novčanom kaznom od 10.000,00 do 100.000,00 kuna, odnosno novčanom kaznom od 5.000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi ili odgovorna osoba u državnom jelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave.

dostavom odluke Državne komisije za kontrolu po-stupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) stranka-ma kojom se žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak, ako je na odluku izjavljena žalba i 3. dostavom odluke ponuditelju, ako se rok mirovanja ne primjenjuje. Postupak javne nabave miruje do iz-vršnos odluke o odabiru te javni naručitelj ne smije sklopi , potpisa ni izvršava ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum (čl. 307., st. 2.).

Iznimno, ako javni naručitelj za preuzimanje obveza mora ima suglasnost drugog jela, rok za sklapanje ugovora u pisanom obliku računa se od dana pribav-ljanja suglasnos . Ako je na dan izvršnos odluke o odabiru ili pribavljanja suglasnos istekao rok valja-nos ponude, smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan dostave pisane izjave odabranog ponuditelja o produženju roka va-ljanos ponude te jamstva za ozbiljnost ponude su-kladno produženom roku valjanos ponude, ako je jamstvo bilo traženo u postupku (čl. 307., st. 4. i 5.). Ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum mora bi sklopljen u skladu s uvje ma određenima u doku-mentaciji o nabavi i odabranom ponudom.

U slučaju okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata, javni naručitelj može sklopi jedan okvir-ni sporazum sa svim odabranim ponuditeljima ili sa svakim sklopi zasebne okvirne sporazume. Ugovor na temelju okvirnog sporazuma sklapa se u pisanom obliku, a is učinak može ima i narudžbenica, nalog, zaključnica, zahtjevnica i sl., ako sadržava sve bitne sastojke ugovora prema članku 312., stavcima 2. – 4. (predmet, cijenu, rok i sl.).

U slučaju da naručitelj sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum, koji nije u skladu s uvje ma odre-đenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom po-nudom te ako naručitelj u zakonskom roku ne sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u pisanom obliku radi se o prekršaju (čl. 443. st. 1. t. 9. , st. 2. t. 8., st. 3. i st. 4.).

Izvršenje ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma Kris na Zovko *

U ovom članku daje se pregled odredbi novog Zakona o javnoj nabavi koje se odnose na sklapanje, izvršenje, izmjenu i raskid ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma, kao i ostalih odredbi koje su bitne za ugovo-re, a koje su detaljnije razrađene u odnosu na stari Zakon o javnoj nabavi.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

53

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

2.1.1. Odredbe o sklapanju okvirnog sporazuma

Okvirni sporazum ne smije se sklopi na rok dulji od če- ri godine, osim u iznimnim, valjano opravdanim sluča-

jevima u vezi s predmetom nabave koje javni naručitelj mora obrazloži . Takvi slučajevi, koji bi trebali bi valja-no opravdani, osobito predmetom okvirnog sporazuma, mogli bi se na primjer pojavi kada je gospodarskom subjektu potrebna oprema za koju je razdoblje amor -zacije dulje od če ri godine i koja mora bi dostupna u svakom trenutku jekom cijelog trajanja okvirnog spo-razuma2. Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma mora se sklopi prije isteka roka na koji je sklopljen okvirni sporazum, ali trajanje pojedinog ugo-vora ne smije bi dulje od 12 mjeseci od isteka roka na koji je okvirni sporazum sklopljen (čl. 147.).

Okvirni sporazum može se sklopi s jednim ili više gospodarskih subjekata. Okvirni sporazum s više gos-podarskih subjekata ne obvezuje stranke na sklapa-nje ugovora na temelju tog okvirnog sporazuma, a okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom obvezuje stranke na izvršenje okvirnog sporazuma, ako je tako javni naručitelj odredio u dokumentaciji o nabavi (čl. 148.). Javni naručitelj obvezan je u pozivu na nadmetanje naves da će sklopi okvirni spora-zum te naves broj gospodarskih subjekata s kojima namjerava sklopi okvirni sporazum (čl. 149.).

Javni naručitelj obvezan je u dokumentaciji o naba-vi naves obvezuje li okvirni sporazum stranke na izvršenje okvirnog sporazuma, postupak sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma te, u slučaju središnje ili zajedničke nabave, naznači koji su sve javni naručitelji obuhvaćeni okvirnim sporazumom (čl.150.). Ugovori na temelju okvirnog sporazuma smiju se sklapa samo između onih javnih naručite-lja u čije je ime okvirni sporazum sklopljen i koji su u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji o nabavi bili jasno naznačeni te gospodarskih subjekata koje su stranke sklopljenog okvirnog sporazuma (čl. 151.).

Javni naručitelj koji namjerava sklopi okvirni spo-razum s više gospodarskih subjekata smije sklopi okvirni sporazum i s manjim brojem gospodarskih subjekata, odnosno s jednim gospodarskim subjek-tom, ako su ispunjeni svi sljedeći uvje : 1. u postupku javne nabave nije pos gnut unaprijed određen broj sposobnih gospodarskih subjekata ili valjanih ponuda i 2. u dokumentaciji o nabavi bila je predviđena takva mogućnost te određen postupak za dodjelu ugovo-ra na temelju okvirnog sporazuma u tom slučaju. Pri sklapanju ugovora na temelju okvirnog sporazuma stranke ne smiju mijenja bitne uvjete okvirnog spo-razuma (čl. 152.).

2 Uvodna točka 62. Direk ve 2014/24.

Ako je okvirni sporazum sklopljen s jednim gospo-darskim subjektom, ugovori na temelju tog okvirnog sporazuma dodjeljuju se prema uvje ma utvrđenim u okvirnom sporazumu (čl. 153., st. 2.). Ako je okvir-ni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata, ugovori na temelju tog okvirnog sporazuma dodjelju-ju se na jedan od sljedećih načina:

1) Bez ponovne provedbe nadmetanja, prema uvje- ma utvrđenima u okvirnom sporazumu, ako su

u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvje za izvo-đenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te objek vni uvje za odabir gospodarskog subjekta iz okvirnog sporazuma koji će izvršava ugovor, a koji uvje su bili navedeni u dokumentaciji o naba-vi za okvirni sporazum.

2) Djelomično bez ponovne provedbe nadmetanja sukladno točki 1., a djelomično s ponovnom pro-vedbom nadmetanja sukladno točki 3., ako su u okvirnom sporazumu utvrđeni svi uvje za izvo-đenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe te ako je javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi za okvirni sporazum predvidio korištenje ovakve mo-gućnos , odredio objek vne kriterije za izbor hoće li se provodi ponovno nadmetanje ili će se ugovor dodijeli bez ponovne provedbe nadmetanja te naveo koji uvje mogu bi predmet ponovne pro-vedbe nadmetanja.

3) Ili ponovnom provedbom nadmetanja između gos-podarskih subjekata stranaka okvirnog sporazuma, ako u okvirnom sporazumu nisu utvrđeni svi uvje za izvođenje radova, pružanje usluga ili isporuku robe (čl. 153., st. 4.).

2.2. Izvršenje ugovora o javnoj nabavi

Ugovorne strane izvršavaju ugovor o javnoj nabavi u skladu s uvje ma određenima u dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom (čl. 313.). Javni naru-čitelj obvezan je kontrolira je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvje ma određenima u do-kumentaciji o nabavi i odabranom ponudom. Na od-govornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi, uz odredbe ovoga Zakona, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, dakle Zakona o ob-veznim odnosima (NN, br. 35/05 do 78/15).

2.2.1. Posebni uvje za izvršenje ugovora Javni naručitelj može odredi posebne uvjete u vezi s izvršenjem ugovora, pod uvjetom da su oni povezani s predmetom nabave u smislu članka 285. stavka 2.3

3 Članak 285. Kriteriji za odabir ponude ne smiju bi diskriminira-jući, moraju bi povezani s predmetom nabave te moraju omogući učinkovito nadmetanje. Smatra se da su kriteriji za odabir ponude

54


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

i navedeni u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji o nabavi. Ti posebni uvje mogu uključiva ekonom-ske, okolišne, društvene značajke ili značajke poveza-ne s inovacijama ili zapošljavanjem (čl. 218.). Ako javni naručitelj namjerava nabavi radove, robu ili usluge s određenim okolišnim, društvenim ili drugim karakte-ris kama, može u tehničkim specifi kacijama, kriteriji-ma za odabir ponude ili uvje ma za izvršenje ugovora zah jeva određene oznake kao dokazno sredstvo da radovi, roba ili usluge odgovaraju traženim karakteri-s kama, ako su ispunjeni svi sljedeći uvje : 1. zahtjevi za oznaku odnose se samo na kriterije koji su povezani s predmetom nabave i prikladni su za utvrđivanje nje-govih karakteris ka; 2. zahtjevi za oznaku temelje se na kriterijima koji se mogu objek vno provjeri i koji nisu diskriminirajući; 3. oznake su utvrđene u otvore-nom i transparentnom postupku u kojem mogu su-djelova sve zainteresirane strane kao što su državna jela, potrošači, socijalni partneri, proizvođači, distri-

buteri i nevladine organizacije; 4. oznake su dostupne svim zainteresiranim stranama; 5. zahtjeve za oznaku određuje treća strana nad kojom gospodarski subjekt koji zah jeva dodjelu oznake nema utjecaj4. Te ozna-ke mogu bi poput europskog znaka za okoliš, (među)narodnih znakova za okoliš ili bilo koja druga oznaka5.

U svrhu bolje integracije društvenih i pitanja okoliša u postupke nabave, javni naručitelji trebali bi bi u mo-gućnos koris uvjete izvršenja ugovora (ili kriterije za dodjelu) u vezi s radovima, robom ili uslugama koje će se pruža u sklopu javnog ugovora u bilo kojem aspektu i u bilo kojoj fazi njihovog životnog vijeka, od eksploatacije sirovina za proizvod do faze odlaganja proizvoda, uključujući čimbenike obuhvaćene odre-đenim postupkom proizvodnje, pružanja ili trgovine i njezinih uvjeta h radova, robe ili usluga ili obuhva-ćene određenim postupkom jekom kasnije faze nji-hovog životnog vijeka, čak ako čimbenici nisu dio njihovog materijalnog sadržaja.

Uvje (i kriteriji) u vezi s takvim postupkom proizvod-nje ili pružanja mogu obuhvaća uvjete da proizvod-

povezani s predmetom nabave ako se odnose na radove, robu ili us-luge koji će se pruža u okviru tog ugovora u bilo kojem pogledu i u bilo kojoj fazi njihova životnog vijeka, uključujući čimbenike obuhva-ćene u: 1. određenom postupku proizvodnje, izvedbe ili trgovine m radovima, robom ili uslugama, ili 2. određenom postupku za drugu fazu njihova životnog vijeka, i onda kada takvi čimbenici nisu dio njihova materijalnog sadržaja. 4 Više o oznakama vidje članak 212. kao i Nacionalni akcijski plan za zelenu javnu nabavu za razdoblje od 2015. do 2017. godine s pogle-dom do 2020. (dostupno na internetskoj stranici Ministarstva zaš te okoliša i prirode) u kojemu naručitelji mogu naći vrste oznaka, njihovo značenje i primjere eko-oznaka dostupnih na europskom tržištu. 5 Uvodna točka 75. Direk ve 2014/24/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EU (dalje u tekstu: Direk va 2014/24).

nja kupljenih proizvoda nije obuhvaćala korištenje otrovnih kemikalija ili da se kupljene usluge pružaju korištenjem energetski učinkovi h strojeva. U skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, to tako-đer uključuje uvjete izvršenja ugovora (ili kriterije za dodjelu) u vezi s nabavom ili korištenjem proizvoda u okviru pravedne trgovine jekom izvršavanja ugovo-ra koji će se dodijeli . Uvje (i kriteriji) koji se odnose na trgovinu i njene uvjete mogu se na primjer odnosi- na činjenicu da do čni proizvod potječe iz pravedne

trgovine, uključujući zahtjev za plaćanje minimalne cijene i premije proizvođačima. Uvje izvršenja ugo-vora u vezi s pitanjima okoliša mogli bi, primjerice, obuhvaća isporuku, pakiranje i odlaganje proizvoda, a u slučaju ugovora o radovima i uslugama, smanje-nje otpada i učinkovitost resursa.

Među m, uvjet o povezanos s predmetom ugovora isključuje uvjete (i kriterije) u vezi s općom poslovnom poli kom, koji se ne mogu smatra čimbenicima svoj-stvenima za određeni postupak proizvodnje ili izvođe-nja kupljenih radova, dobave robe ili pružanja usluga. Javnim naručiteljima stoga ne bi trebalo bi dozvolje-no zah jeva od ponuditelja da imaju uspostavljenu poli ku poslovne, društvene ili okolišne odgovornos 6.

Od ključne je važnos da su kriteriji za dodjelu ili uvje- izvršenja ugovora u vezi s društvenim aspek ma

postupka proizvodnje povezani s radovima, robom ili uslugama koje će se pruža na temelju ugovora. Uz to, bi se kriteriji trebali primjenjiva sukladno Direk vi

96/71/EZ, u skladu s tumačenjem Suda Europske unije, te ne bi trebali bi odabrani ili se ne bi trebali primje-njiva na način kojim se izravno ili neizravno diskrimi-nira gospodarske subjekte iz drugih država članica ili trećih zemalja koje su stranke GPA-a ili Sporazuma o slobodnoj trgovini čija je stranka Unija. Stoga bi zahtje-vi u vezi s osnovnim radnim uvje ma utvrđenim u Di-rek vi 96/71/EZ, poput onih o minimalnim plaćama, trebali osta u okviru nacionalnog zakonodavstva ili u okviru kolek vnih ugovora, koji se primjenjuju suklad-no pravu Unije u kontekstu te Direk ve.

Uvje izvršenja ugovora mogli bi također bi namije-njeni po canju uvođenja mjera za promicanje jedna-kos žena i muškaraca na radu, povećanom sudjelo-vanju žena na tržištu rada i usklađivanju rada i privat-nog života, zaš okoliša ili dobrobi živo nja, te u suš ni bi u skladu s temeljnim konvencijama Među-narodne organizacije rada (ILO) i po ca angažiranje više osoba u nepovoljnom položaju nego što se zah -jeva na temelju nacionalnog zakonodavstva7. Mjere usmjerene na zaš tu zdravlja osoblja angažiranog u

6 Uvodna točka 97. Direk ve 2014/24.7 Uvodna točka 98. Direk ve 2014/24.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

55


postupku proizvodnje, davanje prednos društvenoj integraciji osoba u nepovoljnom položaju ili članova ranjivih skupina među osobama angažiranima za izvr-šenje ugovora ili mjere usmjerene na osposobljavanje vješ na potrebnih u okviru određenog ugovora tako-đer može bi predmetom uvjeta izvršenja ugovora (ili kriterija za dodjelu) pod uvjetom da su te mjere u vezi s radovima, robama ili uslugama koje se pružaju u okviru ugovora.

Na primjer, se uvje (ili kriteriji) mogu odnosi , između ostalog, na zapošljavanje osoba koje duže vrijeme traže posao, na provedbu mjera osposoblja-vanja nezaposlenih osoba ili mladih osoba jekom izvršavanja ugovora koji će se dodijeli . U tehničkim specifi kacijama javni naručitelji mogu odredi takve društvene zahtjeve koji izravno obilježavaju određeni proizvod ili uslugu, poput dostupnos za osobe s in-validitetom ili izvedbe prilagođene svim korisnicima8.

Uvje izvršenja ugovora služe za utvrđivanje poseb-nih zahtjeva u vezi s izvršenjem ugovora. Za razliku od kriterija za dodjelu ugovora koji predstavljaju te-melj za usporednu procjenu kvalitete ponuda, uvje izvršenja ugovora podrazumijevaju fi ksne objek vne zahtjeve koji ne utječu na procjenu ponuda. Uvje iz-vršenja ugovora trebali bi bi usklađeni s Direk vom 2014/24, ako nisu izravno ili neizravno diskriminira-jući te ako su povezani s predmetom ugovora, koji obuhvaća sve čimbenike angažirane u specifi čnom postupku proizvodnje, pružanja ili komercijalizacije. Ti uvje obuhvaćaju uvjete u vezi s postupkom izvr-šenja ugovora, ali ne obuhvaćaju zahtjeve u vezi s op-ćom poslovnom poli kom9.

Javni naručitelji ne smiju zaboravi da su obvezni, prije pokretanja otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave za nabavu radova ili postupka javne na-bave velike vrijednos za nabavu robe ili usluga, po-sebne uvjete za izvršenje ugovora, pored ostalih ele-menata propisanih člankom 198., stavkom 3., stavi na prethodno savjetovanje sa zainteresiranim gospo-darskim subjek ma u trajanju od najmanje pet dana. U slučaju da se jekom izvršenja ugovora o javnoj na-bavi trebaju primjenjiva trgovački običaji (uzance), javni naručitelj obvezan je to naves u dokumentaciji o nabavi te utvrdi odredbama ugovora (čl. 219.).

3. Podugovaranje Javni naručitelj ne smije zah jeva od gospodarskih subjekata da dio ugovora o javnoj nabavi daju u podu-govor ili da angažiraju određene podugovaratelje ni ih u tome ograničava , osim ako posebnim propisom

8 Uvodna točka 99. Direk ve 2014/24.9 Uvodna točka 104. Direk ve 2014/24.

ili međunarodnim sporazumom nije drukčije određeno (čl. 220.). Javni naručitelj obvezan je neposredno pla-ća podugovaratelju za dio ugovora koji je is izvršio, osim ako to zbog opravdanih razloga, u vezi s prirodom ugovora ili specifi čnim uvje ma njegova izvršenja nije primjenjivo, pod uvjetom da su razlozi bili navedeni i obrazloženi u dokumentaciji o nabavi ili ugovaratelj dokaže da su obveze prema podugovaratelju za taj dio ugovora već podmirene. Ugovaratelj mora svom raču-nu ili situaciji priloži račune ili situacije svojih podugo-varatelja koje je prethodno potvrdio (čl. 223.).

Ugovaratelj može jekom izvršenja ugovora o javnoj nabavi od javnog naručitelja zah jeva : 1. promjenu podugovaratelja za onaj dio ugovora o javnoj nabavi koji je prethodno dao u podugovor; 2. uvođenje jed-nog ili više novih podugovaratelja čiji ukupni udio ne smije prijeći 30 % vrijednos ugovora o javnoj nabavi bez poreza na dodanu vrijednost, neovisno o tome je li prethodno dao dio ugovora o javnoj nabavi u podu-govor ili nije; 3. preuzimanje izvršenja dijela ugovora o javnoj nabavi koji je prethodno dao u podugovor. Uz zahtjev, ugovaratelj javnom naručitelju dostavlja podatke i dokumente sukladno članku 222. stavku 1.10 novog podugovaratelja (čl. 224.).

Javni naručitelj ne smije odobri zahtjev ugovaratelja: 1. u slučaju iz prethodno spomenu h točaka 1. i 2., ako se ugovaratelj u postupku javne nabave radi do-kazivanja ispunjenja kriterija za odabir gospodarskog subjekta oslonio na sposobnost podugovaratelja kojeg sada mijenja, a novi podugovaratelj ne ispunjava iste uvjete, ili postoje osnove za isključenje te 2. u slučaju iz prethodno spomenute točke 3., ako se ugovaratelj u postupku javne nabave radi dokazivanja ispunjenja kriterija za odabir gospodarskog subjekta oslonio na sposobnost podugovaratelja za izvršenje tog dijela, a ugovaratelj samostalno ne posjeduje takvu sposob-nost, ili ako je taj dio ugovora već izvršen (čl. 225.).

Sudjelovanje podugovaratelja ne utječe na odgovor-nost ugovaratelja za izvršenje ugovora o javnoj naba-vi (čl. 226.). Važno je da podugovaratelji poštuju pri-mjenjive obveze u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava utvrđene pravom Unije, nacionalnim pravom, kolek vnim ugovorima ili međunarodnim odredbama prava okoliša, socijalnog i radnog prava navedenima u Direk vi 2014/24, pod uvjetom da su takva pravila i njihova primjena u skladu s pravom Unije, što se osigurava odgovarajućim ak vnos ma nadležnih nacionalnih jela u okviru njihove odgovor-

10 1. Naves koji dio ugovora namjerava da u podugovor (predmet ili količina, vrijednost ili postotni udio); 2. naves podatke o podugo-varateljima (naziv ili tvrtka, sjedište, OIB ili nacionalni iden fi kacijski broj, broj računa, zakonski zastupnici podugovaratelja); 3. dostavi europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi za podugovaratelja.

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

nos i nadležnos , kao što su inspekcije rada ili agen-cije za zaš tu okoliša.

Također je važno osiguravanje određene transpa-rentnos u podugovarateljskom lancu, jer to javnim naručiteljima pruža informaciju o tome tko je prisu-tan na gradiliš ma na kojima se izvode radovi za njih ili koja poduzeća pružaju usluge unutar zgrada ili na zgradama, infrastrukturama ili područjima kao što su gradske vijećnice, općinske škole, sportski objek , luke ili autoceste, za koje su javni naručitelji odgovor-ni ili nad kojima imaju izravan nadzor11.

4. Izmjene ugovora o javnoj nabavi i okvirnog sporazuma jekom njegova trajanja

Javni naručitelj smije izmijeni ugovor o javnoj nabavi jekom njegova trajanja bez provođenja novog postup-

ka javne nabave samo u skladu s odredbama članka 315. – 320. ZJN-a. U slučaju značajnih izmjena ugovora o javnoj nabavi jekom njegova trajanja javni naruči-telj obvezan je proves novi postupak javne nabave. Odredbe članaka 315. – 321. ZJN-a o izmjenama ugo-vora o javnoj nabavi na odgovarajući način primjenjuju se i na izmjene okvirnog sporazuma jekom njegova trajanja (čl. 314.). Kada bi naručitelj kao pravna osoba jekom trajanja ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog

sporazuma iste mijenjao u suprotnos s odredbama ZJN-a, odgovarao bi za prekršaj (čl. 443., st. 3.).

4.1. Izmjene ugovora o javnoj nabavi – predviđeno dokumentacijom o nabavi

Javni naručitelj smije izmijeni ugovor o javnoj na-bavi jekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave ako su izmjene, neovisno o njihovoj novčanoj vrijednos , bile na jasan, precizan i nedvosmislen način predviđene u dokumentaciji o nabavi u obliku odredaba o izmjenama ugovora, a koje mogu uključiva odredbe o promjeni cijene ili opcija. Odredbe o izmjenama sadržavaju opseg i pri-rodu mogućih izmjena ili opcija te uvjete pod kojima se mogu primijeni , ali ne smiju ima za posljedicu izmjenu cjelokupne prirode ugovora (čl. 315.).

4.2. Izmjene ugovora o javnoj nabavi – dodatni radovi, usluge ili robe

Javni naručitelj smije izmijeni ugovor o javnoj na-bavi jekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave radi nabave dodatnih radova, usluga ili robe od prvotnog ugovaratelja koji su se po-kazali potrebnim, a nisu bili uključeni u prvotnu naba-vu, ako promjena ugovaratelja: 1. nije moguća zbog

11 Uvodna točka 105. Direk ve 2014/24.

ekonomskih ili tehničkih razloga, kao što su zahtjevi za međuzamjenjivošću i interoperabilnošću s posto-jećom opremom, uslugama ili instalacijama koje su nabavljene u okviru prvotne nabave, i 2. prouzročila bi značajne poteškoće ili znatno povećavanje troško-va za javnog naručitelja12.

Svako povećanje cijene ne smije bi veće od 30 % vri-jednos prvotnog ugovora. Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, prethodno navedeno ograničenje procjenjuje se na temelju neto kumula vne vrijednos svih uzastopnih izmjena. Ako ugovor sadržava odred-bu o indeksaciji cijene, referentna vrijednost za izračun maksimalnog povećanja cijene je ažurirana cijena pr-votnog ugovora u trenutku izmjene. Za svaku ovakvu izmjenu ugovora javni naručitelj obvezan je posla oba-vijest o izmjeni koja sadržava podatke iz Priloga V. dijela G ZJN-a na objavu u skladu s člancima 243. – 245. u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora (čl. 316.). U sluča-ju da se to ne učini radi se o prekršaju za koji je predvi-đena novčana kazna od 10.000,00 do 100.000,00 kuna za pravnu osobu koja je naručitelj, odnosno novčana kazna od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi ili odgovornu osobu u državnom jelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samo-

uprave (čl. 443. st. 2. t. 9. i st. 4.).

4.3. Izmjene ugovora o javnoj nabavi – kumula vno ispunjenje uvjeta iz članka 317.

Javni naručitelj smije izmijeni ugovor o javnoj na-bavi jekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave, ako su kumula vno ispunje-ni sljedeći uvje : 1. do potrebe za izmjenom došlo je zbog okolnos koje pažljiv javni naručitelj nije mogao predvidje ; 2. izmjenom se ne mijenja cjelokupna pri-roda ugovora i 3. svako povećanje cijene nije veće od 30 % vrijednos prvotnog ugovora.

Javni naručitelji mogu bi suočeni s vanjskim okol-nos ma koje nisu mogli predvidje u trenutku dodje-le ugovora, posebno ako će za izvršenje ugovora bi potrebno duže razdoblje. U tom slučaju potreban je određeni stupanj fl eksibilnos kako bi se ugovor prila-godio m okolnos ma bez provođenja novog postup-ka nabave. Pojam nepredvidivih okolnos podrazumi-jeva okolnos koje nisu mogle bi predviđene usprkos temeljnoj pripremi prvotne dodjele od strane javnog naručitelja, uzimajući u obzir sva dostupna sredstva, narav i obilježja određenog projekta, dobru praksu u određenom području te potrebu osiguravanja priklad-nog odnosa između sredstava potrošenih na pripremu dodjele i njezinu predviđenu vrijednost. Među m, to

12 U uvodnoj točki 108. Direk ve 2014/24 kao promjer navodi se: osobito kada su dodatne isporuke namijenjene za djelomične za-mjene ili za proširenje postojećih usluga, robe ili instalacija.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

57


se ne može primjenjiva u slučajevima u kojima izmje-na uzrokuje promjenu naravi cjelokupne nabave, pri-mjerice, zamjenom radova, robe ili usluga koje je po-trebno nabavi nečim različi m ili temeljnom promje-nom vrste nabave, jer se u takvim slučajevima može pretpostavi mogući utjecaj na rezultate13.

Ako je učinjeno nekoliko uzastopnih izmjena, ograni-čenje prethodne točke 3. procjenjuje se na temelju neto kumula vne vrijednos svih uzastopnih izmje-na. Ako ugovor sadržava odredbu o indeksaciji cijene, referentna vrijednost za izračun maksimalnog pove-ćanja cijene je ažurirana cijena prvotnog ugovora u trenutku izmjene. Javni naručitelj obvezan je za svaku ovakvu izmjenu ugovora posla obavijest o izmjeni koja sadržava podatke iz Priloga V. dijela G ZJN-a na objavu u skladu s člankom 243. – 245. u roku od 30 dana od dana izmjene ugovora. U slučaju da se to ne učini radi se o prekršaju za koji je predviđena novča-na kazna od 10.000,00 do 100.000,00 kuna za pravnu osobu koja je naručitelj, odnosno novčana kazna od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi ili odgovornu osobu u državnom jelu ili u jedinici lokalne i područne (regionalne) samou-prave (čl. 443. st. 2. t. 9. i st. 4.).

4.4. Izmjene ugovora o javnoj nabavi – zamjena prvotnog ugovaratelja

Javni naručitelj smije izmijeni ugovor o javnoj na-bavi jekom njegova trajanja bez provođenja novog postupka javne nabave radi zamjene prvotnog ugo-varatelja s novim ugovarateljem koje je posljedica: 1. primjene čl. 315.; 2. općeg ili djelomičnog pravnog sljedništva prvotnog ugovaratelja, nakon restruktu-riranja, uključujući preuzimanje, spajanje, stjecanje ili insolventnost, od strane drugog gospodarskog su-bjekta koji ispunjava prvotno utvrđene kriterije za odabir gospodarskog subjekta, pod uvjetom da to ne predstavlja drugu značajnu izmjenu ugovora te da nema za cilj izbjegavanje primjene ZJN-a i 3. obveze neposrednog plaćanja podugovarateljima (čl. 318.).

4.5. Izmjene ugovora o javnoj nabavi – (ne)značajne izmjene

Javni naručitelj smije izmijeni ugovor o javnoj naba-vi jekom njegova trajanja bez provođenja novog po-stupka javne nabave ako izmjene, neovisno o njihovoj vrijednos , nisu značajne u smislu članka 32114. Izmje-na ugovora o javnoj nabavi jekom njegova trajanja smatra se značajnom, sukladno članku 321., ako njo-me ugovor postaje značajno različit po svojoj naravi od prvotno zaključenog. Izmjena se u svakom slučaju

13 Uvodna točka 109. Direk ve 2014/24.14 Čl. 319.

smatra značajnom ako je ispunjen jedan ili više sljede-ćih uvjeta: 1. izmjenom se unose uvje koji bi, da su bili dio prvotnog postupka nabave, dopus li prihvaćanje drugih natjecatelja od onih koji su prvotno odabrani ili prihvaćanje ponude različite od ponude koja je izvorno prihvaćena ili privlačenje dodatnih sudionika u postu-pak javne nabave; 2. izmjenom se mijenja ekonomska ravnoteža ugovora u korist ugovaratelja na način koji nije predviđen prvotnim ugovorom; 3. izmjenom se značajno povećava opseg ugovora; 4. ako novi ugova-ratelj zamijeni onoga kojemu je prvotno javni naruči-telj dodijelio ugovor, osim u slučajevima iz članka 318.

4.6. Izmjene ugovora o javnoj nabavi – kumula vno ispunjenje uvjeta iz članka 320.

Javni naručitelj smije izmijeni ugovor o javnoj naba-vi jekom njegova trajanja bez provođenja novog po-stupka javne nabave ako su kumula vno ispunjeni slje-deći uvje : 1. vrijednost izmjene manja je od europskih pragova iz članka 13. ZJN-a; 2. vrijednost izmjene ma-nja je od 10 % prvotne vrijednos ugovora o javnoj na-bavi robe ili usluga, odnosno manja je od 15 % prvotne vrijednos ugovora o javnoj nabavi radova; 3. izmjena ne mijenja cjelokupnu prirodu ugovora. Javni naručitelj za primjenu prethodno navedenog ne provjerava jesu li ispunjeni uvje iz članka 321. Ako je učinjeno nekoli-ko uzastopnih izmjena, ograničenje vrijednos iz pret-hodne točke 2. procjenjuje se na temelju neto kumu-la vne vrijednos svih uzastopnih izmjena. Ako ugo-vor sadržava odredbu o indeksaciji cijene, referentna vrijednost za izračun maksimalnog povećanja cijene je ažurirana cijena prvotnog ugovora u trenutku izmjene.

5. Raskid ugovora Javni naručitelj obvezan je raskinu ugovor o javnoj nabavi jekom njegova trajanja ako: 1. je ugovor značajno izmijenjen, što bi zah jevalo novi postu-pak nabave na temelju članka 321.; 2. je ugovaratelj morao bi isključen iz postupka javne nabave zbog postojanja osnova za isključenje iz članka 251. stav-ka 1.; 3. se ugovor nije trebao dodijeli ugovaratelju zbog ozbiljne povrede obveza iz osnivačkih Ugovora i Direk ve 2014/24/EU, a koja je utvrđena presudom Suda Europske unije u postupku iz članka 258. Ugovo-ra o funkcioniranju Europske unije; 4. se ugovor nije trebao dodijeli ugovaratelju zbog ozbiljne povrede odredaba ovoga Zakona, a koja je utvrđena pravo-moćnom presudom nadležnog upravnog suda (čl. 322.). Napominjemo da se radi o prekršaju ako na-ručitelj sklopi ugovor o javnoj nabavi ili okvirni spo-razum s ponuditeljem kojeg je obvezno morao isklju-či iz postupka javne nabave (na temelju članka 251. stavka 1.), osim u slučajevima kada je to Zakonom dopušteno (čl. 443. st. 1. t. 8. i st. 3.).

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

Reference (iskustvo) ponuditelja kao kriterij oda-bira ekonomski najpovoljnije ponude

Ocjena referenci (iskustva) koje se odnose na ap-straktnu sposobnost ponuditelja, bilo po broju ili sadržaju is h, ocjena prikladnos odnosno spo-sobnos tog ponuditelja te slijedom navedenog iste ne mogu bi dijelom kriterija ekonomski naj-povoljnije ponude.

Rješenje DKOM-a br. 63/17 od 13. 3. 2017.

... Žalitelj ujedno navodi da je iz predmetne doku-mentacije o nabavi razvidno da naručitelj boduje reference – uredno izvršene ugovore koje je pret-hodno u dokumentaciji o nabavi odredio kao dokaz tehničke i stručne sposobnos , a ocjena referenci se odnosi na sposobnost ponuditelja pa stoga ista ne može bi dijelom kriterija za odabir ekonomski najpovoljnije ponude ... naručitelj je u točci 4.2.1. dokumentacije o nabavi, kao dokaz tehničke i struč-ne sposobnos , odnosno kao minimalni uvjet za su-djelovanje u predmetnom postupku javne nabave, tražio iskustvo u prodaji kompanije koja vrši djelat-nost distribucije, opskrbe i/ili trgovine plina u RH ..., dok je u nastavku navedene točke dokumentacije o nabavi, one uredno izvršene ugovore koji zado-voljavaju uvjete iskustva u pružanju savjetodavnih usluga ... propisao kao kriterij za odabir ponude. U točci 5.6. B dokumentacije o nabavi propisao je način bodovanja tog specifi čnog iskustva na tr-žištu plina. Članak 283. ZJN 2016. propisuje da je kriterij za odabir ekonomski najpovoljnija ponuda. Članak 284. ZJN 2016. propisuje da se ekonomski

najpovoljnija ponuda određuje ... Iz navedenog proizlazi da je naručitelj iskustvo u prodaji kompa-nije tražio kao dokaz tehničke i stručne sposobno-s , a iskustvo u pružanju savjetodavnih usluga ... odredio je kao dodatni kriterij za odabir ponude. Među m, naručitelj u postupku javne nabave u kojem je kriterij odabira ekonomski najpovoljnija ponuda najprije ocjenjuje sposobnost ponuditelja, dakle gospodarskog subjekta da izvrši određeni ugovor, traženi predmet nabave, te ukoliko istog ocijeni sposobnim, a ponudu valjanom, na temelju određenih kriterija dodjeljuje mu ocjene, odnosno bodove, kako bi odabrao ekonomski najpovoljniju ponudu. Stoga je ocjena referenci (iskustva) koje se odnose na apstraktnu sposobnost ponuditelja, bilo po broju ili sadržaju is h, ocjena prikladnos odnosno sposobnos tog ponuditelja te slijedom navedenog iste ne mogu bi dijelom kriterija eko-nomski najpovoljnije ponude. Od dokaza tehničke i stručne sposobnos , sukladno članku 268. stav-ku 1. točki 8. ZJN-a 2016., dodatni kriterij odabira mogu bi isključivo obrazovne i stručne kvalifi -kacije pružatelja usluga ili izvođača radova ili nji-hovog rukovodećeg osoblja, a me da ukoliko se iste koriste kao kriterij za odabir ponude ne mogu bi ujedno propisane kao dokaz sposobnos ... žalbeni je navod osnovan.“

Ak vno korištenje hrvatskoga jezika stručnjaka kao kriterij ekonomski najpovoljnije ponude

Hrvatski jezik predstavlja službeni jezik EU pa tra-ženje ak vnog korištenja hrvatskoga jezika u go-voru i pismu nije uvjet koji bi predstavljao povre-du načela tržišnog natjecanja.

Praksa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave Iva Šuler *

Dionici u sustavu javne nabave, osim poznavanja zakonodavnog okvira, moraju bi upozna s praksom Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM) kao jela nadležnog za rje-šavanje o žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i projektnih natječaja na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi. Upravo u praksi DKOM-a često dolazimo do odgo-vora na pitanja kako postupi u pojedinoj situaciji, pa u ovoj rubrici obrađujemo aktualne odluke DKOM-a,1 te dajemo prikaz najvažnijih stavova.

* Izabrala i uredila Iva Šuler, dipl. iur., Nabava d.o.o., Zagreb.1 Sve odluke DKOM-a dostupne su na www.dkom.hr.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

59



Žalitelj osporava uvjet propisan u pogledu ključnih stručnjaka da se ak vno moraju koris hrvatskim jezikom jer smatra da to ograničava tržišno natje-canje. Naime, žalitelj is če kako nije u redu a priori isključi sudjelovanje stručnjaka koji ne govore ak- vno hrvatski jezik jer su ponuditelji u mogućnos

drugim sredstvima komunikacije osigura navedeni uvjet korištenja hrvatskoga jezika, primjerice kori-štenjem prevoditelja. Uvidom u dokumentaciju o nabavi utvrđeno je da se u točci 5.6.C. u kojoj se propisuju ključni stručnjaci kao kriterij za odabir po-nude, među ostalim, navodi da stručne osobe koje ponuditelj navodi u svojoj ponudi i za koje može dobi bodove moraju ima visoku stručnu spremu te se moraju ak vnom koris hrvatskim jezikom u govoru i pismu. Kao obrazloženje navedenog traže-nja navedeno je da su ponuditelji svu dokumentaci-ju obvezni isporuči na hrvatskom jeziku te da sva komunikacija s članovima projektnog ma mora bi isključivo na hrvatskom jeziku. Dakle, navede-ni uvjet ak vnog korištenja hrvatskoga jezika u govoru i pismu u pogledu ključnih stručnjaka nije propisan kao uvjet tehničke i stručne sposobno-s , već je propisan u okviru kriterija za odabir eko-nomski najpovoljnije ponude.

Slijedom navedenog, pogrešna je tvrdnja žalitelja da će naručitelj isključi sudjelovanje stručnjaka koji ne govore ak vno hrvatski jezik, već ponuditelj za takve stručnjake koji neće zadovoljava navede-ni uvjet neće dobi bodove. Nadalje, hrvatski jezik predstavlja službeni jezik EU pa traženje ak vnog korištenja hrvatskoga jezika u govoru i pismu, po-sebice kada se uzme u obzir da će se usluge koje se nabavljaju ovim postupkom izvršava na području RH te da će sva komunikacija s članovima projek-tnog ma, prema odredbi dokumentacije o nabavi, bi isključivo na hrvatskom jeziku, prema ovog -jela nije uvjet koji bi predstavljao povredu načela tržišnog natjecanja, načela kojeg je naručitelj obve-zan poštova u postupcima javne nabave sukladno članku 4. stavku 1. ZJN-a 2016.

Isključivanje primjene članka 293. ZJN 2016. u do-kumentaciji o nabavi

Tek nakon dostave ponuda i pregleda is h naru-čitelj može ocijeni opravdanost primjene ili ne-primjene članka 293. ZJN-a 2016. (pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i pojašnjavanje po-nuda koje se odnose na ponuđeni predmet naba-ve), te ne smije u dokumentaciji o nabavi isključi primjenu te odredbe.


... Žalitelj navodi da se naručitelj u dokumentaciji o nabavi nezakonito ograđuje od korištenja ins tuta iz članka 293. ZJN-a 2016. za dio ponudbene doku-mentacije te smatra da takvo postupanje naručitelja može doves do nejednakog tretmana ... Uvidom u dokumentaciju o nabavi utvrđeno je ... da Naruči-telj dodatno naglašava da, sukladno ZJN-u 2016., u jeku bodovanja valjanih ponuda neće primijeni

ins tute iz članka 293. ZJN-a 2016 (pojašnjenje i upotpunjavanje dokumenata i pojašnjavanje po-nuda koje se odnose na ponuđeni predmet naba-ve), već će ponude bodova isključivo na temelju dokumenata koji su dostavljeni u ponudama ... Čla-nak 285. stavak 3. ZJN 2016. propisuje ... Nadalje, čla-nak 293. stavak 1. istog Zakona propisuje... stavak 2. istog članka propisuje ... stavak 3. istog članka propi-suje ... Slijedom navedenog, razvidno je da naručitelj ne može unaprijed isključi provjeru dostavljenih podataka i dokaza u ponudi, jer odredba članka 285. stavka 3. ZJN-a 2016 jasno propisuje obvezu naručitelja da u slučaju dvojbe provjeri točnost do-stavljenih podataka i dokaza u ponudi.

Osim toga, razvidno je i iz odredbe članka 293. sta-vak 3. ZJN-a 2016. da naručitelj ne može unaprijed (odredbom dokumentacije o nabavi) isključi pri-mjenu ins tuta iz članka 293. ZJN 2016. s obzirom da naručitelj, ako u jeku pregleda i ocjene ponu-da ne koris mogućnost iz članka 293. ZJN-a 2016. (traženje razjašnjenja, dopune, upotpunjavanja ili dostave nužnih informacija ili dokumentacije) ra-zlog za takvo (ne)postupanje mora naves u zapi-sniku o pregledu i ocjeni ponuda. Stoga, s obzirom na to da je naručitelj u propisivanju kriterija za oda-bir ekonomski najpovoljnije ponude – ključni struč-njaci, u dokumentaciji o nabavi propisao da neće primijeni ins tut iz članka 293. ZJN 2016., nego će ponude bodova isključivo na temelju dokumenata koji su dostavljeni u ponudama (obrazlažući nave-deno odgovornošću ponuditelja za upisivanje poda-taka), dokumentacija o nabavi u tom dijelu pro vna je odredbama ZJN 2016., te je u pravu žalitelj kada tvrdi da bi postupanje naručitelja sukladno takvim odredbama moglo doves do neekonomičnog tro-šenja sredstava za javnu nabavu. S m u vezi, is če se da je obveza naručitelja sukladno članku 4. sta-vak 3. ZJN 2016. primjenjiva odredbe ZJN 2016. na način koji omogućuje učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava. Tek nakon dostave ponuda i pregleda is h naručitelj može ocijeni opravdanost primjene ili neprimjene članka 293. ZJN 2016., a s obzirom na okolnos kon-kretnog slučaja. Žalbeni je navod osnovan.

60

PRAVO UDK 347 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

1. UvodDigitalne tehnologije mijenjaju naš život svakodnev-no i tolikom brzinom da mnogi od nas ne s žu pra promjene koje one donose. Iako je i pravno uređenje nastojalo drža korak, zapravo je jasno da je pravno uređenje puno sporije od promjena. Da bismo ih uop-će mogli koris , naši uređaji ostavljaju digitalne tra-gove na sve strane. Kad su postali svjesni da se iz h digitalnih tragova mogu pročita različi podatci koji će im pomoći u daljnjoj ponudi i prodaji njihovih uslu-ga, pružatelji usluga počeli su ih svjesno i namjerno prikuplja , pa su podatci postali vrijedna roba koja se obrađuje, koris i prodaje.

Kako je i zaš ta osobnih podataka utemeljena u zaš osnovnih ljudskih prava, razvoj tehnologije svakodnev-no je povećavao pri sak na potrebu zaš te privatnos korisnika. Propisi koji uređuju zaš tu osobnih podata-ka više nisu dostatni da obuhvate sve ono što kompa-nije koje nam pružaju različite vrste digitalnih usluga s našim podatcima mogu učini . Trenutno važeća Direk- va 95/46/EZ o zaš pojedinaca u vezi s obradom

osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih po-dataka donesena je 24. listopada 1995. godine1. U ne-što više od 20 godina od njena donošenja razvoj digi-talnih tehnologija i novih načina njihove upotrebe zna-čajno je prerastao okvire koje je Direk va postavila.

Zbog svega toga, prije više od 4 godine, Europska Ko-misija započela je rad na novom uređenju ovog po-dručja, pa je još 2012. predstavila nacrt dokumenta koji je u travnju 2016. godine rezul rao Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaš pojedinaca u vezi s obra-dom osobnih podataka i o slobodnom kretanju ta-

* Gordana Muraja, mag. iur., odvjetnica.1 CELEX: 31995L0046.

kvih podataka te o stavljanju izvan snage Direk ve 95/46/EZ (Opća uredba o zaš podataka)2. Uredba je i kod nas pozna ja po kra ci GDPR, koja dolazi od engleskog naziva General Data Protec on Regula on.

Uredba je stupila na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije, odnosno 24. 5. 2016. godine, a njena je primjena obavezna za sve države članice od 25. svibnja 2018. (čl. 99., st. 2. Uredbe). O novos ma u odnosu prema obradi po-dataka koje ova Uredba donosi nesumnjivo ćemo u narednom razdoblju puno govori . Istovremeno, ona je i prilično opširna: ukupno 99 članaka na 88 strani-ca i sve njene novos nije moguće obradi u jednom članku. Istovremeno, upravo ta opširnost ukazuje na potrebu da se svi koji na neki način obrađuju osobne podatke fi zičkih osoba Uredbom na vrijeme ozbiljno pozabave, kako bi se pripremili da je mogu primjenji-va kad ona stupi na snagu. Zato ćemo ovaj put da pregled osnovnih pojmova.

2. Pravna snaga i mjesto Uredbe u pravnoj strukturi

Ustrojstvo pravne strukture EU direk vama i uredba-ma daje različito mjesto. Direk va je zakonodavni akt kojim se utvrđuje cilj koji sve članice EU moraju ostva-ri , ali svaka država samostalno određuje na koji će način i kojim sredstvima taj cilj bi ostvaren. Uredba je obvezujući zakonodavni akt koji se u cijelos , i tako kako glasi, mora primijeni u cijeloj EU. Direk va koja je trenutno na snazi na različite je načine razrađena i primijenjena u nacionalnim zakonodavstvima, što je rezul ralo različi m pravnim rješenjima u različi m državama članicama. To je nesumnjivo djelovalo kao kočnica i na razvoj jedinstvenog digitalnog tržišta, na čijem razvoju EU radi i na druge načine.

2 CELEX: 32016R0679.

Ususret novoj europskoj Uredbi o zaš osobnih podataka Gordana Muraja *

Za nešto više od godinu dana, točnije 25. svibnja 2018., u cijeloj će Europi bi obavezna primjena Uredbe (EU) 2016/679 o zaš pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih poda-taka, koja svima koji na bilo koji način obrađuju osobne podatke fi zičkih osoba daje nove obveze, a onima čiji se podatci obrađuju nova prava. S obzirom na promjene koje donosi u odnosu prema ispitanicima i podat-cima, najbolje bi bilo odmah započe s pripremama za njenu primjenu, o čemu je riječ u članku kako slijedi.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

61

UDK 347 PRAVO

Građani Hrvatske su i na svojoj koži osje li da i nakon više od tri godine od kako smo postali punopravni građani EU ne možemo na jednak način koris razli-čite servise koji bi nam inače, ako govorimo o tehno-logiji, trebali bi lako dostupni. U tome ulogu svakako ima i uređenje područja zaš te osobnih podataka i obveze pružatelja usluga u njihovoj zaš . Već sama činjenica da pružatelj usluge ne može sa sigurnošću računa na to da poznaje pravno uređenje i način na koji se mora odnosi prema korisniku može utjeca – i utjecala je – i na ponudu različi h usluga u različi m zemljama. Tako je EU u ovom koraku posegnula za uredbom kojom je pitanja važna za pružanje digital-nih usluga na jednak način uredila u svim državama članicama.

Važno je za uoči je da iz toga što je EU odlučila ovo područje uredi uredbom slijedi da Republika Hrvat-ska ne mora donosi propise kojima će dalje razra-điva tekst uredbe. Drugo lice tog istog pitanja je: svi oni koji u svome radu prikupljaju osobne podatke korisnika svojih usluga ne trebaju čeka na regula vu koju će Hrvatski sabor tek razradi i donije . Propis koji treba primijeni je već donesen, na snazi je, iako do njegove pune primjene ima još nešto više od go-dine dana.

3. Predmet zaš te i glavno područje primjene

Uredba (EU) 2016/679 (dalje u tekstu: Uredba) utvrđu-je pravila povezana sa zaš tom pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka i pravila povezana sa slo-bodnim kretanjem osobnih podataka; š temeljna prava i slobode pojedinca, a posebno njihovo pravo na zaš tu osobnih podataka. No i uz takvo utvrđenje, u članku 1. Uredba naglašava da se slobodno kretanje osobnih podataka unutar Unije ne ograničava ni za-branjuje iz razloga povezanih sa zaš tom pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka.

Glavno područje primjene je automa zirana i neau-toma zirana obrada osobnih podataka koji se na neki način pohranjuju. No kako je uređaje koje svakodnev-no koris mo nemoguće koris bez pohrane odre-đene količine podataka o obitelji i prijateljima, od primjene Uredbe izričito je isključena obrada osobnih podataka koju provodi fi zička osoba jekom isključi-vo osobnih ili kućnih ak vnos . Od primjene Ured-be također su isključene i ak vnos koje se odnose na odabrana pitanja zajedničke vanjske i sigurnosnu poli ke te ak vnos koje obavljaju nadležna jela u svrhu sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona ka-znenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija, uklju-čujući zaš tu od prijetnji javnoj sigurnos i njihova sprečavanja.

Možemo reći da se Uredba zapravo odnosi na svako prikupljanje bilo kojeg podatka koji se prikuplja radi bilo koje vrste obrade. Kako je mnoge dijelove poslo-vanja nemoguće izvrši bez obrade osobnih podata-ka, slijedi da se obveza primjene Uredbe odnosi na baš sva područja i sve djelatnos u kojima se za bilo koju svrhu i na bilo koji način bilježe osobni podatci fi zičkih osoba.

4. Osnovni pojmoviZa primjenu pravnih akata osobito je korisno kad sam akt u svojim uvodnim odredbama utvrđuje pojmove i me nam da okvir u kojem trebamo razmišlja o upo-

trijebljenim pojmovima. Osnovne defi nicije sadržane su u članku 4. No, s obzirom na to da je sama Ured-ba zapravo opširan pravni tekst koji uređuje mnoge detalje čiji prikaz prelazi mogućnos i granice ovog članka, u ovom pregledu naglasit ćemo samo osnov-ne, koji su nam neophodni da bismo u glavnim crta-ma razmotrili što Uredba donosi.

Osobni podatak je svaki onaj koji se odnosi na po-jedinca (Uredba dalje koris izraz: ispitanik), a koji se samostalno ili u kombinaciji s drugim podatcima može upotrijebi da bi se utvrdio iden tet pojedinca. Uredba primjerice spominje ime, iden fi kacijski broj (OIB), podatak o lokaciji, mrežni iden fi kator, ali na-značava da to može bi i jedan ili više čimbenika svoj-stvenih za fi zički, fi ziološki, genetski, mentalni, eko-nomski, kulturni ili socijalni iden tet tog pojedinca.

Obrada podataka je svaki postupak ili skup postupa-ka koji se obavljaju na osobnim podatcima kao što su prikupljanje, bilježenje, organizacija, strukturiranje, pohrana, prilagodba ili izmjena, pronalaženje, obav-ljanje uvida, uporaba, otkrivanje prijenosom, šire-njem ili stavljanjem na raspolaganje na drugi način, usklađivanje ili kombiniranje, ograničavanje, brisanje ili uništavanje.

Izrada profi la je svaki oblik automa zirane obrade koji se sastoji od uporabe osobnih podataka za ocje-nu osobnih aspekata povezanih s pojedincem, poseb-no za analizu ili predviđanje aspekata u vezi s radnim učinkom, ekonomskim stanjem, zdravljem, osobnim sklonos ma, interesima, pouzdanošću, ponašanjem, lokacijom ili kretanjem tog pojedinca.

Pseudonimizacija je obrada osobnih podataka koja je tako izvedena da se osobni podatak više ne može poveza s određenim ispitanikom. Uvjet za to je da se dodatne informacije koje bi omogućile povezivanje osobnog podatka s ispitanikom drže odvojeno i da se tehničkim i organizacijskim mjerama osigura da se osobni podatci ne mogu pripisa pojedincu. Povre-da osobnih podataka je kršenje sigurnos koje do-

62

PRAVO UDK 347 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

vodi do slučajnog ili nezakonitog uništenja, gubitka, izmjene, neovlaštenog otkrivanja ili pristupa osobnim podatcima koji su preneseni, pohranjeni ili na drugi način obrađivani.

Neke od osnovnih pojmova sadržajno već poznaje-mo i iz zakonodavstva trenutno na snazi u Republici Hrvatskoj. Tako u defi nicijama pojmova pronalazimo i pojmove voditelj obrade i izvršitelj obrade, a to su osobe koje važeći Zakon o zaš osobnih podataka (NN, br. 103/03., 118/06., 41/08., 130/11.) naziva vo-diteljem zbirke i izvršiteljem obrade.

Voditelj obrade je fi zička ili pravna osoba, jelo javne vlas , agencija ili drugo jelo koje samo ili zajedno s drugima određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka; kada su svrhe i sredstva takve obrade utvr-đeni pravom Unije ili pravom države članice. Izvršitelj obrade je fi zička ili pravna osoba, jelo javne vlas , agencija ili drugo jelo koje obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade.

5. Načela obrade podatakaKada se usporede načela obrade osobnih podatka kako su razrađena važećim Zakonom o zaš osobnih podatka, a koji je zasnovan na važećoj Direk vi, vidi-mo da je osnovna razlika kod utvrđivanja osnovnih načela na prvi pogled mala, a stvarno velika. Uredba u načela uvodi dvije promjene: zahtjev da se osobni podatci, osim što, kao i do sada, trebaju bi obrađiva-ni zakonito i pošteno, obrađuju transparentno. Taj se izraz u važećoj Direk vi uopće ne spominje.

Iako se i važeća Direk va bavi sigurnošću obrade po-dataka, u novoj je Uredbi sigurnost obrade, odnosno obveza voditelja obrade podataka da osigura odgova-rajuću sigurnost podataka koja uključuje i zaš tu od neovlaštene ili nezakonite obrade te slučajnog gubit-ka, uništenja ili oštećenja primjenom odgovarajućih tehničkih ili organizacijskih mjera utvrđena kao jedno od načela obrade.

Ono što se nije promijenilo je da se podatci prikupljaju s izričitom i zakonitom svrhom te da se dalje ne smiju obrađiva na način koji nije u skladu s tom svrhom; da trebaju bi primjereni, relevantni3 i ograničeni na ono što je nužno u odnosu na svrhe koje se obrađuju, da trebaju bi točni i ažurni i da treba poduze svaku razumnu mjeru da se netočni podatci bez odlaganja izbrišu ili isprave, te da trebaju bi čuvani u obliku koji omogućuje iden fi kaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se osobni podatci obrađuju.

3 Relevantan – koji ima važnos , utjecaja na što; bitan, važan, zna-čajan; h p://hjp.znanje.hr.

Načelima obrade podataka posvećeno je cijelo po-glavlje Uredbe, a nakon početnih utvrđenja slijede i detaljnija utvrđenja što se smatra zakonitom obra-dom, koji su uvje privole ispitanika te uvje privole djeteta u odnosu na usluge informacijskog društva. U ovom poglavlju nalazimo i utvrđenja o obradi po-sebnih kategorija osobnih podatka, odnosno zabra-nu obrade osobnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, poli čka mišljenja, vjerska ili fi -lozofska uvjerenja ili članstvo u sindikatu te obradu genetskih podataka, biometrijskih podataka u svrhu jedinstvene iden fi kacije pojedinca, podataka koji se odnose na zdravlje ili podataka o spolnom životu ili seksualnoj orijentaciji pojedinca.

Iako Uredba u stavku 1. članka 9. zabranjuje obradu posebnih kategorija podataka, istovremeno u stavku 2. uvodi cijeli niz iznimaka od tog pravila koja, načel-no, možemo sves na to da se iznimke od te zabrane odnose na situacije kad je obrada podataka propisa-na zakonom, odnosno kad je ispitanik dao izričitu pri-volu za obradu ili je podatak sam objavio.

6. Prava ispitanika / obveze voditelja obrade

Važan dio promjene odnosa prema pravima ispita-nika su i odredbe o uvje ma privole ispitanika na obradu njegovih podataka, koje svoju drugu stranu imaju u obvezama voditelja obrade prema ispitani-ku. Zapravo, Uredba ispod naslova Prava ispitanika utvrđuje obveze voditelja obrade koje se odnose na ostvarivanje prava ispitanika. I upravo u tom dijelu vi-dimo veliku promjenu. Naime, u trenutku prikupljanja podataka voditelj obrade obavezan je ispitaniku pru-ži cijeli skup informacija koje su Uredbom detaljno propisane: iden tet i podatke za kontakt s voditeljem obrade, podatke za kontakt sa službenikom za zaš tu osobnih podataka, svrhu i pravni temelj prikupljanja podataka, a ako se obrada temelji na legi mnim inte-resima voditelja obrade, na temelju članka 6. stavka 1. točke (f), taj interes treba ispitaniku bi priopćen.

Voditelj obrade također je u obvezi u trenutku pri-kupljanja podataka ispitaniku priopći kome će otkri- prikupljene podatke, odnosno pojedine kategorije

podataka, a i činjenicu ako prikupljene podatke na-mjerava prenije trećim osobama (kojom prilikom, naravno, treba ispuni uvjete utvrđene Uredbom). Osim ovih osnovnih, kako bi se osigurala poštena i transparentna obrada, voditelj obrade dužan je ispi-taniku pruži i dodatne podatke o razdoblju u kojem će osobni podatci bi pohranjeni, odnosno kriteriji-ma kojima će se to razdoblje utvrdi . Voditelj obrade treba ispitanika upozori na pravo da zatraži pristup svojim osobnim podatcima, ispravak, brisanje ili ogra-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

63

UDK 347 PRAVO

ničenje obrade te pravo da uloži prigovor na obradu, a i da u bilo kojem trenutku povuče privolu za obradu podataka.

Posebno je u ovom kontekstu zanimljivo pravo ispi-tanika da od voditelja obrade zatraži svoje osobne podatke, odnosno da zatraži da se njegovi osobni po-datci prenesu drugom voditelju obrade. Tu je dalje i obveza upozorenja ispitanika na pravo da nadležnom jelu podnese prigovor, obveza voditelja obrade da

ispitaniku pruži informaciju o tome je li prikupljanje osobnih podataka zakonska ili ugovorna obveza ili uvjet nužan za sklapanje ugovora, ima li ispitanik ob-vezu pružanja osobnih podatka, ali i koje su moguće posljedice, ako se takvi podatci ne pruže.

Ono što se u ovom dijelu dodatnih uvjeta također is -če je i obveza voditelja obrade da ispitanika obavijes o tome hoće li se podatci koris za profi liranje, te da ispitaniku pruži smislene informacije o tome o kojoj je logici obrade riječ, kao i o važnos i predviđenim posljedicama takve obrade za ispitanika. I za kraj, članak 13., koji govori o obvezama voditelja obrade, utvrđuje obvezu da se ispitaniku priopći namjera da se prikupljeni osobni podatci dodatno obrađuju, u svrhu različitu od one za koju su osobni podatci pri-kupljeni.

Iako vidimo da su odredbe o obvezama voditelja obrade ne samo brojne nego i prilično detaljne, Ured-ba postavlja još jedan zahtjev: da informacije pružene ispitaniku trebaju bi izrečene jasnim i jednostavnim jezikom. Kao što možemo vidje i iz ovog poglavlja Uredba je vrlo opširna te sve aspekte njene primjene nije moguće obradi u jednom članku. Ovdje smo na-značili osnovne pojmove, mogli bismo reći da je ovo samo uvod u novu regula vu kojom je na razini EU uređeno područje zaš te osobnih podataka.

PROVOĐENJE OVRHE NA PLAĆI I NOVČANOJ TRAŽBINI

Zagreb, 29. svibnja 2017.

PROGRAM

Pojmovno određenje ovrhe, predmeta i sredstava ovrhe

• Ovršna isprava

• Ovrha na plaći

• Ovrha na novčanim sredstvima

Ograničenja ovrhe

Primanja izuzeta od ovrhe, s osvrtom na primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima

Provedba ovrhe

• Otvaranje posebnog (tzv. zaštićenog) računa

• Obračun zaštićenog djela plaće

• Postupanje s primanjima zakonom izuzetima od ovrhe

Prednosni red i kako ga utvrditi

Obveze i odgovornosti poslodavca kod provođenja ovrhe

Primjeri iz prakse kroz odgovore na pitanja korisnika


www.tim4pin.hr

64

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

1. UvodOpćim uvje ma ugovora o dodjeli bespovratnih sred-stava koji se primjenjuju na projekte fi nancirane iz europskih strukturnih i inves cijskih fondova u fi nan-cijskom razdoblju 2014. – 2020. propisana je obveza podnošenja sljedećih izvješća:

1) Izvješća o napretku2) Završnog izvješća o provedbi projekta, i 3) Izvješća nakon provedbe projekta.

Važno je istaknu kako predmetna izvješća moraju obuhvaća ugovoreni projekt u cjelini, neovisno o izvorima fi nanciranja projekta, sadržajno moraju od-govara svim ugovornim uvje ma te se podnose za projekte fi nancirane iz Europskog socijalnog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj odnosno za pro-jekte koji se provode u okviru Opera vnog programa Učinkovi ljudski potencijali 2014. – 2020. i Opera v-nog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

Korisnici su izvješća dužni podnosi nadležnom po-sredničkom jelu (nacionalno ili javno jelo kojem je upravljačko jelo delegiralo određene funkcije u pro-vedbi opera vnog programa) u ugovorenim rokovi-ma. Potpisnik spomenu h izvješća je isključivo osoba ovlaštena za zastupanje korisnika koja iznimno može opunomoći drugu osobu za tu svrhu i u tom je sluča-ju obvezna dostavi navedenu punomoć.

Izvješće o napretku: dostavlja se na obrascu Zahtje-va za nadoknadom sredstava u roku od 15 dana po isteku svaka tri mjeseca provedbe projekta i takvo izvješće se smatra redovnim (i obveznim!) ZNS-om. Posebnim uvje ma ugovora može bi predviđena mogućnost dostave i izvanrednih ZNS-ova i češće od

tri mjeseca. A budući da u različi m shemama dodje-le bespovratnih sredstava mogu bi propisani razli-či uvje pod kojima se mogu dostavlja izvanredni ZNS-ovi, potrebno je uze u obzir relevantne odred-be potpisanog ugovora. Korisnici su dužni u propisa-nim rokovima dostavi ZNS i u slučaju da u izvještaj-nom razdoblju nije bilo troškova projekta te se u tom slučaju podnosi ZNS bez potraživanih troškova.

Ako je na temelju ugovora dozvoljeno retroak vno potraživanje troškova (prihvatljivi su i troškovi nastali prije potpisa ugovora), prvi ZNS korisnik može dostavi već s prvim danom stupanja ugovora na snagu (u tom slučaju sve daljnje zahtjeve dostavlja s istekom svaka tri mjeseca provedbe, kako je već ranije spomenuto).

Završno izvješće o provedbi projekta: podnosi se za-jedno sa Završnim zahtjevom za nadoknadom sred-stava u roku 30 dana od završetka provedbe pro-jekta i u opisnoj formi daje informacije o rezulta ma projekta. U Završnom izvješću o provedbi projekta korisnik izvještava: je li ostvaren prihod od projek-tnih ak vnos , kako će se koris projektni rezulta nakon završetka projekta, čije će bi vlasništvo nad projektnim rezulta ma (korisnikovo ili partnerovo), kako se planira osigura fi nancijska i ins tucionalna održivost projekta nakon završetka provedbe, koje su provedene mjere promidžbe i vidljivos te kako pro-jekt doprinosi horizontalnim temama koje je korisnik već naveo prilikom prijave na natječaj u prijavnom obrascu A.

Također izvještava o pos gnuću ciljanih vrijednos pokazatelja, opisuje eventualne probleme na koje se naišlo jekom razdoblja provedbe i kako su pro-blemi riješeni, obrazlaže eventualne promjene u vla-sničkoj strukturi te navodi informacije o dostupnos projektne dokumentacije nakon razdoblja provedbe.

Izvještavanje u okviru ESI fondova Davorka Žagar *

Za razliku od izvješća propisanih Prak čnim vodičem kroz procedure ugovaranja pomoći EU trećim zemljama (PRAG) kojih su se bili obvezni pridržava potpisnici ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava fi nanciranih iz pretpristupnih programa, izvještavanje u okviru ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz Strukturnih fondova EU provodi se Zahtjevima za nadoknadom sredstava (dalje u tekstu: ZNS). Radi se o jedinstvenom dokumentu koji u opisnom dijelu daje informacije o napretku provedbe i ispunjavanju pokazatelja defi nira-nih ugovorom i ujedno izvještava o troškovima nastalim jekom izvještajnog razdoblja.

* Davorka Žagar, mag. oec. univ. spec. oec., Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

65

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Izvješće nakon provedbe projekta: Korisnik je ob-vezan podnosi Izvješća nakon provedbe projekta u razdoblju od pet godina nakon završetka provedbe projekta (u pravilu za projekte u okviru Opera vnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.), osim ako u Posebnim uvje ma ugovora nije navede-no drugačije). Rok za dostavu navedenog izvješća je 30 dana nakon isteka svake godine od datuma odo-brenja prethodnog izvješća. Sadržajno je vrlo slično završnom izvješću o provedbi i izvještava o ostvare-nom prihodu, dostupnos projektne dokumentacije, promjeni vlasništva, promjenama u projektnim ak v-nos ma te promjeni pravnog oblika korisnika.

Ako Korisnik ne podnese izvješća u za to predviđe-nim rokovima, posredničko jelo će mu upu pisa-no upozorenje te odredi naknadni rok za dostavu izvješća. Ako Korisnik ne dostavi traženo izvješće ni u naknadno određenom roku, posljedica može bi obustava plaćanja, raskid ugovora i/ili povrat ispla-ćenih sredstava.

2. Zahtjev za nadoknadom sredstavaZahtjev za nadoknadom sredstava popunjava se u Ex-cel formatu (verzija 2.0 Zajedničkih nacionalnih pravi-la iz travnja 2016. godine) i sastoji se od opisnog i fi -nancijskog dijela. Uz to što služi za izvještavanje o na-pretku provedbe projekta, ZNS ima i funkciju obrasca za prijavu planiranih i ostvarenih troškova jekom iz-vještajnog razdoblja. Prva stranica ZNS-a sadrži opće podatke o projektu (naziv i šifra projekta, naziv i oib korisnika, vrsta pravnog subjekta, da li je obveznik PDV-a ili ne) te podatke o konkretnom izvještajnom razdoblju, vrs zahtjeva (među-zahtjev ili završni za-htjev), iznosima potraživanih troškova te datum izda-vanja ZNS-a, a za m slijede opisni i fi nancijski dio.

2.1. Opis projekta

Opisni dio Zahtjeva za nadoknadom sredstava ta-kođer je u tabličnom obliku, a dio u koji se upisuju obrazloženja određen je maksimalnim brojem zna-kova kako bi se informacije svele na najbitnije. Kroz če ri lista Excel tablica (Popis projektnih partnera, Provedba projekta, Pokazatelji i Lista ugovora) daju se informacije o provedenim ak vnos ma, ostvare-nim rezulta ma te pos gnu m ciljevima i resursima kojima se došlo do h ciljeva. Svi opisi trebaju bi ja-sni, precizni, konkretni i saže .

U opisnom dijelu projekta daje se popis partnera na projektu, opisuje se napredak u provedbi projektnih ak vnos u usporedbi plana i realizacije, pra se napredak projekta u smislu ostvarenja pokazatelja povezanih sa svakim ciljem (tu se mjere i pokazatelji opera vnog programa, pokazatelji zadani natječajem

i pokazatelji koje je korisnik sam odredio za projekt) i navode se planirane i provedene nabave i daju infor-macije o ugovorima koje je korisnik sklopio s dobav-ljačima (plan nabave).

Važno je napomenu kako se podaci o pos gnuću pokazatelja neposrednih rezultata i ishoda navode kumula vno, to jest moraju prikaziva ukupno po-s gnuće od početka provedbe projekta, bez obzira na to o kojem je po redu Zahtjevu za nadoknadom sredstava riječ. Za bilo kakvo odstupanje od ciljnih vrijednos potrebno je naves razloge odstupanja i proloži dokumentaciju koja to dokazuje. U opisnom dijelu potrebno je referira se i na provedebe ak v-nos promidžbe i vidljivos .

2.2. Troškovi izvještajnog razdoblja

Financijski dio Zahtjeva za nadoknadom sredstava daje pregled plaćenih i neplaćenih troškova u izvje-štajnom razdoblju po proračunskim stavkama (uvijek obuhvaća one kategorije troškova koje su sadržane u proračunu projekta). Svi podaci moraju bi stvarni i potkrijepljeni dokazima o nastalim troškovima (osim u slučaju pojednostavljenog prikazivanja troškova, kod kojeg je dokumentacija za pravdanje troškova i metoda kalkulacije provjerena prije potpisa ugovo-ra). Sadrži i plan dostave budućih izvješća (budućih zahtjeva za nadoknadom sredstava) te popis poprat-ne dokumentacije.

U ZNS-u se iskazuju isključivo prihvatljivi troškovi (neprihvatljivi troškovi se ne iskazaju u Zahtjevu za nadoknadom sredstava ni se za njih dostavlja po-pratna dokumentacija). U fi nancijskom dijelu ZNS-a popisuje se svaki pojedinačni iznos svake pojedine stavke troška (proračunska linija iz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava) po pojedinom projektnom elementu, podaci o dobavljaču (OIB i naziv), komen-tari, u kojima se obvezatno i minimalno upisuje krat-ko pojašnjenje troška (npr. dobavljač, broj i datum izdavanja računa) te dodatna dokumentacija koja se prilaže kako bi se dokazali traženi troškovi (u elektro-ničkom obliku).

Uz ZNS se dostavljaju preslike ugovora o nabavi (robe, radova, usluga), računi dobavljača (usluga, roba ili izvođača radova), potvrde o prihvatu (robe, radova, usluga), evidencije radnog vremena i platne liste, putne karte, potvrde, popisi i preslike ostalih poprat-nih dokumenata koji dokazuju prihvatljivost troškova (dokumen postupka nabave, izmjene ugovora o na-bavi, tehnička projektna dokumentacija, građevinske dozvole, dokaz o promidžbenim ak vnos ma (članci, fotografi je, itd.)), popisi sudionika, studije, cer fi ka , revizorsko izvješće (ako je primjenjivo) i drugi doku-men koji opravdavaju nastale troškove.

66

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

U slučaju potraživanja troškova metodom nadoknade (objašnjeno dalje u tekstu), prilažu se i dokazi da su troškovi plaćeni (npr. bankovni izvod s pripadajućim brojem i datumom).

Ako se u Zahtjevu za nadoknadom sredstava potra-žuje trošak za koji korisnik nije dostavio odgovaraju-će dokaze, a navedena neusklađenost ne zah jeva izmjenu ugovora, korisnik ih može dostavi u kasni-joj fazi provjere prihvatljivos te u tom slučaju tro-šak može posta prihvatljiv (uz uvjet da ga korisnik ponovno potražuje u nekom od sljedećih Zahtjeva). Prethodno navedeno nije primjenjivo na troškove potraživane u Završnom zahtjevu za nadoknadom sredstava.

Metode potraživanja troškova

Ako je dozvoljeno posebnim uvje ma ugovora, kori-snik može troškove potraživa na temelju dvije me-tode: metodom nadoknade i metodom plaćanja (kod nekih je ugovora dozvoljena isključivo metoda nado-knade).

• Kod metode nadoknade, korisnik u sklopu Zahtje-va za nadoknadom sredstava potražuje već plaće-ne troškove, one za koje je izvršio plaćanja prema dobavljačima, izvođačima radova, pružateljima usluga i sl. U tom slučaju se uz Zahtjev za nado-knadom sredstava dostavljaju, uz ostalu poprat-nu dokumentaciju, i dokazi o izvršenim uplatama (bankovni izvatci, potvrde o gotovinskim plaćanji-ma, isplatnice, potvrde o izvršenim uplatama na temelju naloga za plaćanje Državnoj riznici ili drugi odgovarajući dokazi). Ovo je jedina metoda kojom korisnik može potraživa iznose za plaće, ostale troškove osoblja te dnevnice.

• S druge strane, u slučaju potraživanja troškova me-todom plaćanja korisnik u sklopu ZNS-a dokazuje nastanak troška i izvršenje usluge/radova ili dosta-vu robe i potražuje sredstva kako bi mogao pod-miri trošak, odnosno pla račun. Ako se trošak potražuje metodom plaćanja, korisnik je dužan izvrši plaćanje te posredničkom jelu dostavi dokaz o provedenom plaćanju u roku od 10 dana od dana primitka uplate. Ako propus dostavi dokaze, trošak će se smatra neprihvatljivim.

Predviđeni raspored dostavljanja budućih zahtjeva za nadoknadom sredstava: čini sastavni dio ZNS-a. Temelj za Predviđeni raspored dostavljanja budućih zahtjeva za nadoknadom sredstava je plan nabave: potrebno je da korisnik napravi detaljan plan nabave i stavi ga u što je moguće precizniji vremenski okvir. Na osnovu plana nabave i predviđenih mjesečnih troškova (npr. troškovi plaća, režijski troškovi i slično) korisnik predviđa fi nancijski jek projekta, na teme-lju kojeg je onda moguće napravi plan dostavljanja ZNS-ova, uzimajući u obzir potrebe za novčanim sred-stvima. Prvi plan dostavlja se u roku 10 dana od dana potpisa ugovora i korisnik ga je dužan ažurira sa sva-kim ZNS-om.

Financijski jek projekta najbolje je pripremi već u fazi izrade projektne prijave, kako bi se što bolje pripremila dinamika ak vnos projekta, imajući u vidu dostupna sredstva za provedbu projekta. Po-četni plan dostave ZNS-ova popunjava se tako da korisnik navede broj Zahtjeva za nadoknadom sred-stava te se za svaki zahtjev pojedinačno navode troškovi i iznos sredstava koji se planira potraživa .

U potraživane iznose potrebno je uključi i iznos pre-dujma (ako korisnik ima pravo na isplatu predujma i planira zatraži isplatu) tako da ukupan iznos svih zahtjeva odgovara ukupnim prihvatljivim troškovima iz ugovora. Ako korisnik ima informaciju o uštedama, u planu navodi iznose umanjene za uštede. Troškove nastale prije potpisa ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava (ako su prihvatljivi za fi nanciranje) potreb-no je planira u prvom ZNS-u koji se dostavlja nakon potpisa Ugovora. Kod planiranja je u obzir potrebno uze dozvoljenu metodu potraživanja troškova.

Na kraju je još od važnos napomenu i mogućnost da jekom programskog razdoblja stupi na snagu nova verzija Zajedničkih nacionalnih pravila i po-pratnih obrazaca. U tom slučaju korisnik je dužan koris se obrascima koje je dobio od posredničkog jela. Također, u slučaju da is korisnik provodi ne-

koliko projekata, moguće je da se obrasci, procedu-re i rokovi razlikuju – korisnik primjenjuje one koji se odnose na pojedini projekt/ugovor.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

67

UDK 336.2 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

1. Novi način izvještavanja za veći broj obveznika

Usvajajući Uredbu o kriterijima, mjerilima i postupci-ma fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge (NN, br. 26/15; dalje u tekstu: Uredba) prije dvije godine Vlada Republike Hrvatske propisala je nove standarde fi nan-ciranja udruga i drugih organizacija civilnoga društva iz javnih izvora i mjerila koje udruge moraju ispunjava kada provode programe i projekte od interesa za opće dobro fi nancirane iz javnih izvora i tada je sve davate-lje sredstava iz javnih izvora obvezala na izvještavanje o dodijeljenim sredstvima i postupcima fi nanciranju ovih programa i projekata. Primjenom kriterija, standarda fi nanciranja i izvještavanjem, davatelji fi nancijskih sred-stava izravno doprinose i ispunjenju ciljeva Zakona o fi skalnoj odgovornos (NN, br. 139/10 i 19/14) čija je svrha jačanje odgovornos za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava te jačanje sustava kontrola i nadzora radi osiguranja fi skalne od-govornos .

Ured za udruge već devet godina prikuplja i analizira po-datke i izrađuje izvješće o fi nanciranju organizacija civil-noga društva iz javnih izvora, a u Izvješću za 2015. go-dinu, u odnosu na Izvješće za 2014. godinu, izmijenjen je način izvještavanja – prikupljanja i obrade podataka nadograđenim sustavom Potpora plus – eIzvještava-nje OCD. Naime, primjenom Uredbe opseg obvezni-ka primjene kriterija, mjerila i postupaka fi nanciranja prilikom dodjeljivanja sredstava udrugama za njihove projekte i programe, pa tako i izvještavanja Ureda za

udruge višestruko se povećao. Ured za udruge, kao jelo zaduženo za koordinaciju davatelja fi nancijskih

sredstava, izobrazbu o primjeni Uredbe i izradu godiš-njeg izvješća, zatražio je od 1.709 davatelja sredstava detaljno izvješće o dodijeljenim sredstvima i popunjeni upitnik o primjeni standarda propisanih Uredbom, koje su bili dužni primjenjiva od stupanja Uredbe na snagu u ožujku 2015. godine.

Od navedenog broja 1.052, odnosno njih 60 %, dostavi-lo je popunjena detaljna izvješća i upitnike, ali detaljno su sta s čki analizirani samo oni elektronički obrasci Detaljnog izvješća i elektroničkog Upitnika za procjenu usklađenos postupaka dodjele sredstava s Uredbom, koje su davatelji sredstava ispravno i u cijelos popu-nili i koji su odobreni od strane administratora sustava e-Izvještavanje OCD, zbog čega se analizirani podaci u pojedinim dijelovima Izvješća razlikuju od ukupno dodi-jeljenih iznosa, što je u Izvješću posebno označeno. Iako su svi davatelji sredstava iz javnih izvora bili obvezni dostavi podatke o fi nanciranju, podaci su prikupljeni i obrađeni za svih 20 županija u Republici Hrvatskoj i Grad Zagreb, za 112 gradova (od njih ukupno 127) i 306 općina (od njih ukupno 428). Vjerojatno je novi način izvještavanja bio razlog što je o sredstvima dodijeljeni-ma u 2015. godini izvijes lo manje davatelja sredstava iz proračuna jedinica lokalne samouprave nego što je to bio slučaj u prethodnim godinama.

Izvješće o fi nanciranju projekata i programa organizaci-ja civilnoga društva iz javnih izvora u 2015. godini prvi put obuhvaća i podatke o sredstvima dodijeljenima iz proračuna javnih trgovačkih društava, turis čkih zajed-nica te podatke o sredstvima koja se, na temelju poseb-nih propisa, redistribuiraju od strane sportskih, vatro-gasnih te zajednica tehničke kulture na lokalnoj razini.

Financiranje organizaci ja civilnog društva iz javnih izvora (I. dio)Vesna Lendić Kasalo *

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 13. travnja 2017. godine, usvojila je Izvješće o fi nanciranju projekata i programa organizacija civilnog društva iz javnih izvora u 2015. godini koje je izradio Vladin Ured za udruge. U Izvješću je osim podataka o fi nanciranju analizirana i primjena novih standarda fi nanciranja udruga i drugih organizacija civilnoga društva iz javnih izvora i mjerila koje moraju ispunjava udruge kada provode programe i projekte od interesa za opće dobro fi nancirane iz javnih izvora, propisanih Uredbom. U ovom broju časopisa donosimo prvi dio osvrta na Izvješće s naglaskom na nacionalnu razinu, a u sljede-ćem broju obradit ćemo fi nanciranje programa i projekata organizacija civilnoga društva iz javnih izvora na lokalnim razinama te drugih davatelja koji raspolažu sredstvima iz javnih izvora (sportskih i vatrogasnih zajednica i zajednica tehničke kulture).

* Vesna Lendić Kasalo, dipl. iur., Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.

68

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

Uz detaljan prikaz i analizu podataka, analiza usklađeno-s postupaka dodjele sredstava iz javnih izvora s odred-bama Uredbe pokazala je kako je primjena Uredbe od strane pojedinih davatelja, a posebno jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te javnih trgovač-kih društava i drugih pravnih osoba (turis čkih, sport-skih, vatrogasnih i zajednica tehničke kulture) u 2015. bila tek djelomična. Naime, Uredba je stupila na snagu u ožujku 2015. godine, kada su fi nancijska sredstva za projekte i programe od općeg interesa koje provode udruge uglavnom već bila raspodijeljena, a spomenute vrste davatelja sredstava nisu odmah uskladili svoje po-stupanje s Uredbom, što se odrazilo i na izvještavanje o dodijeljenim sredstvima.

2. Više sredstava na nacionalnoj, a manje na lokalnim razinama

Imajuću u vidu podatke o fi nanciranju organizacija civil-noga društva u proteklim godinama, sredstva iz dijela prihoda od igara na sreću, sredstva iz državnog prora-čuna, sredstva iz naknade za zaš tu okoliša i sredstva iz dijela prihoda od HRT pristojbe uglavnom su se poveća-vala. S druge strane, u odnosu na 2014. zabilježeno je najznačajnije smanjenje dodijeljenih sredstava iz prora-čuna Grada Zagreba, za 19,8 %, te iz proračuna općina, za 19,6 %. Manje sredstava u odnosu na 2014. dodije-ljeno je i iz proračuna gradova te iz proračuna županija.

Iako je o sredstvima dodijeljenima u 2015. godini izvi-jes lo manje davatelja sredstava iz proračuna jedinica lokalne samouprave nego što je to bio slučaj u pret-hodnim godinama, zbog povećanog broja obveznika primjene Uredbe, a me i obveznika izvještavanja o do-dijeljenim sredstvima, ukupni iznos dodijeljen u 2015. u blagom je porastu od 0,47 % u odnosu na 2014. godinu. Naime, u Izvješću su prvi put prikazana sredstva dodi-jeljena iz EU fondova1, Fondova zemalja Europskog gos-podarskog prostora i Kraljevine Norveške2), proračuna trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, te sredstva dodijelje-na od strane turis čkih zajednica.

2.1. Pregled dodijeljenih sredstava prema izvorima

U 2015. godini iz javnih izvora na svim razinama ukupno je (su)fi nancirano 36.104 različi h programa i projekata

1 Republika Hrvatska kao članica Europske unije par cipira u europ-skim strukturnim i inves cijskim fondovima podmirivanjem godiš-nje članarine kao država članica nakon čega samostalno raspolaže sredstvima iz EU fondova, te se u Izvješću ta sredstva smatraju jav-nim izvorima fi nanciranja na nacionalnoj razini.2 Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva akredi rana je kao Provedbeno jelo za upravljanje EGP/Norveškim fondom kojim se fi nanciraju programi i projek organizacija civilnoga društva na nacionalnoj razini te se u Izvješću ta sredstva obrađena u poglavlju dodjele sredstava na nacionalnoj razini.

od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva i putem natječaja, izrav-nom dodjelom, donacijama i sponzorstvima dodijeljeno je ukupno 1.672.699.179,11 kuna.

Tablica 1. Dodijeljeni iznos u 2015. godini prema izvorima sredstava na svim razinama

Izvor sredstava Dodijeljeni iznos %

Sredstva iz proračuna gradova 397.157.789,76 23,74Sredstva iz dijela prihoda od igara na sreću 359.741.156,20 21,50Sredstva iz državnog proračuna 304.952.647,99 18,23Sredstva iz proračuna Grada Zagreba 215.041.315,26 12,86Sredstva iz proračuna općina 139.042.928,02 8,31Sredstva iz EU fondova 99.907.093,72 6,00Sredstva iz proračuna županija 98.226.989,68 5,87Sredstva iz prihoda trgovačkih društava u vlasništvu RH i JLPS

31.236.798,32 1,86

Sredstva iz dijela prihoda turis čkih zajednica

16.913.422,31 1,01

Sredstva iz dijela prihoda od HRT pristojbe 4.079.162,55 0,24Sredstva iz naknade za zaš tu okoliša 3.343.477,44 0,20Sredstva iz ostalih inozemnih fondova (Fondovi zemalja Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške)

2.339.624,31 0,14

Nefi nancijska sredstva 332.400,91 0,02

Ukupno 1.672.699.179,11 100,00

Tijela državne uprave, uredi Vlade Republike Hrvatske i druge javne ins tucije – ukupno 37 državnih i jav-nih ins tucija, dodijelilo je organizacijama civilnoga 774.747.534,86 kn (i 332.400,91 kuna nefi nancijskih sredstava), odnosno 46,31 % od sveukupno dodijelje-nog iznosa iz javnih izvora. Od toga je iz dijela prihoda od igara na sreću dodijeljeno 359.741.156,20 kn, od-nosno 21,50 % ukupnih sredstava dok je iz sredstava državnog proračuna dodijeljeno 304.952.647,99 kn, odnosno 18,23 % ukupnih sredstava. Pojedini dava-telji fi nancijskih sredstava na nacionalnoj razini imali su i uloge ugovornih ili posredničkih jela u provedbi natječaja fi nanciranih iz EU fondova te je na tako pro-jek ma i programima organizacija civilnoga društva u 2015. dodijeljeno 99.907.093,72 kn, odnosno 6 % ukupnog iznosa. Također, iz HRT pristojbe dodijelje-no je 0,24 % ukupnih sredstava (4.079.162,55 kn), iz naknade za zaš tu okoliša 0,2 % ukupnih sredstava (3.343.477,44 kn), iz sredstava ostalih inozemnih fon-dova 0,14 % ukupnih sredstava (2.339.624,31 kn), te samo 0,02 % nefi nancijskih sredstava u protuvrijedno-s 332.400,91 kn.

Iz sredstava proračuna gradova dodijeljeno je 23,74 % ukupnih sredstava (397.157.789,76 kn), iz sredstava proračuna županija dodijeljeno je 5,87 % ukupnih sred-stava (98.226.989,68 kn). Sredstva iz proračuna Grada Zagreba čine udio od 12,86 % u ukupno dodijeljenom iznosu (215.041.315,26 kn), dok je iz sredstava pro-računa općina dodijeljeno 8,31 % ukupnih sredstava (139.042.928,02 kn).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

69


Osim davatelja sredstava na nacionalnoj i lokalnoj ra-zini, koji izravno dodjeljuju sredstva organizacijama civilnoga društva, u Izvješću su prikazana su sredstva državnog i proračuna jedinica lokalne samouprave koja su se redistribuirala preko Hrvatskog olimpijskog odbo-ra, sportskih saveza i zajednica na temelju članaka 75. i 76. Zakona o sportu (NN, br. 71/06, 150/08 –Uredba; 124/10, 124/11, 86/12, 94/13, 85/15 i 19/16), Hrvatske vatrogasne zajednice i vatrogasnih zajednica na razi-ni jedinica lokalne i područne samouprave na teme-lju članka 43. Zakona o vatrogastvu (NN, br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 174/04 i 38/09 i 80/10), te Hrvat-ske zajednice tehničke kulture i zajednica tehničke kul-ture na razini jedinica lokalne i područne samouprave na temelju članka 24. Zakona o tehničkoj kulturi (NN, br. 76/93, 11/94 i 38/09). Od ukupno 1.674.381.808,38 kn dodijeljenog iznosa redistribuirano je 277.289.411,18 kn na temelju posebnih zakona o fi nanciranju javnih po-treba u sportu, tehničkoj kulturi i vatrogastvu.

Tablica 2. Pregled redistribuiranih fi nancijskih sredstava od drugih javnih davatelja

Izvor sredstavaDodijeljeni

iznos u 2015. %

Sredstva iz proračuna Hrvatskog olimpijskog odbora i sportskih saveza i zajednica

238.020.108,11 85,84

Sredstva iz proračuna Hrvatske vatrogasne zajednice i vatrogasnih zajednica na razini JLPS

28.516.814,13 10,28

Sredstva iz proračuna Hrvatsko zajednice tehničke kulture i zajednica tehničke kulture na razini JLPS

10.752.488,94 3,88

Ukupno 277.289.411,18 100,00

2.2. Pregled fi nanciranja na nacionalnoj razini

Tijela državne uprave, uredi Vlade Republike Hrvatske i druge javne ins tucije u 2015. godini ukupno su fi -nancirali ili dodijelili nefi nancijskih sredstava za 7.540 programa i projekata organizacija civilnoga društva, što je za 31,73 % više nego u 2014. godini kada je fi nanci-rano ukupno 5.724 programa i projekata. Najveći iznos, 179.012.686,79 kn, dodijelilo je Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta s udjelom od 23,11 % u odnosu na ukupni iznos s nacionalne razine, te redom: Ministar-stvo socijalne poli ke i mladih (16,18 %), Ministarstvo kulture (15,77 %), Ured za udruge (9,01 %), Hrvatski za-vod za zapošljavanje (5,48 %) te Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva (5,33 %). Ostali davatelji fi nan-cijskih sredstava u 2015. godini dodijelili su iznose čiji je pojedinačni udio manji od 5 % ukupnog iznosa.

Tablica 3. Pregled fi nanciranja na nacionalnoj razini

Naziv davatelja sredstavaBroj

objavljenih natječaja

Broj fi nanciranih

projekata

Odobreni iznos (kn)

%

Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta 8 410 179.012.686,79 23,11Ministarstvo socijalne poli ke i mladih 9 705 125.382.428,62 16,18Ministarstvo kulture 5 2.631 122.176.055,96 15,77Vlada Republike Hrvatske – Ured za udruge 1(+11)* 235 69.768.318,91 9,01Hrvatski zavod za zapošljavanje 4 1.059 42.469.376,00 5,48Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva 24 267 41.279.712,00 5,33Savjet za nacionalne manjine 1 403 34.583.500,00 4,46Državna uprava za zaš tu i spašavanje / 135 24.141.072,30 3,12Vlada Republike Hrvatske – Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina 2 20 17.761.725,00 2,29Ministarstvo zdravlja 4 111 16.334.700,00 2,11Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 2 42 14.525.467,88 1,87Ministarstvo branitelja 3 385 11.737.079,10 1,51Hrvatski audiovizualni centar 5 195 9.567.035,00 1,23Agencija za mobilnost i programe EU 1 80 9.482.124,69 1,22Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava 2 19 8.670.582,88 1,12Ministarstvo gospodarstva 4 85 8.052.153,00 1,04Državni ured za Hrvate izvan RH 4 146 7.719.597,26 1,00Zaklada Kultura nova 4 115 7.192.119,24 0,93Ministarstvo turizma 1 16 4.300.000,00 0,56Agencija za elektroničke medije 2 50 4.079.162,57 0,53Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost 5 51 3.343.477,44 0,43Program za civilno društvo (Fondovi zemalja Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške) (Provedbeno jelo: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva)

3 48 2.339.624,31 0,30

Ministarstvo poljoprivrede 5 121 1.853.228,23 0,24Zaklada Hrvatska za djecu 1 18 1.280.927,94 0,17Ministarstvo pravosuđa 1 16 1.270.000,00 0,16

70


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije 2 31 1.193.531,33 0,15Ministarstvo vanjskih i europskih poslova 1 42 1.040.000,00 0,13Zaklada Hrvatska kuća 1 78 954.078,11 0,12Ministarstvo zaš te okoliša i prirode 1 5 800.000,00 0,10Ministarstvo fi nancija / 2 746.400,54 0,10Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture / 2 689.444,08 0,09Ministarstvo unutarnjih poslova / 6 637.000,00 0,08Vlada Republike Hrvatske – Ured za ravnopravnost spolova / 5 232.925,68 0,03Ministarstvo poduzetništva i obrta 1 6 132.000,00 0,02Ukupno 107(+11)* 7.540 774.747.534,86 100,00

* Ured za udruge u 2015. raspisao je jedan javni poziv (za sufi nanciranje EU projekata), no plaćanja iz proračuna u 2015. realizirana su za projekte i programe ugovorene na 11 EU natječaja, raspisanih u prethodnim godinama.

gramima organizacija civilnoga društva najviše sred-stava dodijeljeno putem javnog natječaja/poziva i to u ukupnom iznosu od 312.800.959,02 kn, odnosno 40,36 %. Za realizaciju programa javnih potreba utvrđe-nih posebnim zakonom dodijeljeno je 264.383.185,30 kn (34,11 %), programima i projek ma zapošljavanja 42.469.376,00 kn (5,5 %), za podršku ins tucionalnom i organizacijskom razvoju udruge 35.439.484,40 kn (4,57 %) za fi nanciranje ak vnos provedbe javne ovlas po-vjerene posebnim zakonom 27.971.072,30 kn (3,6 %) te za ak vnos za koje udruga ima isključivu nadležnost ili opera vnu sposobnost koje su fi nancirane izravnom dodjelom sredstava u iznosu 25.985.369,76 kn (3,28 %).

Samo su tri davatelja sredstava (Ured za udruge, Mi-nistarstvo kulture i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije) sufi nancirala obvezni doprinos korisnika fi nanciranja za provedbu programa i projeka-ta ugovorenih iz fondova Europske unije i inozemnih javnih izvora u ukupnom iznosu od 7.125.149,81 kuna (0,92 %). U 2015. godini odlukom čelnika jela državne uprave, za ak vnos koje nisu mogle bi planirane u godišnjem planu ak vnos organizacija civilnoga druš-tva, jednokratno je dodijeljeno samo 1.272.046,55, odnosno 0,16 % ukupnog iznosa. Na taj su način, izme-đu ostalih oblika i načina dodjele, fi nancijska sredstva dodijelili Ministarstvo branitelja, Ministarstvo socijalne poli ke i mladih te Ured za ravnopravnost spolova Vla-de Republike Hrvatske.

U 2015. godini izvršen je povrat sredstava za 529 pro-grama i projekata u ukupnom iznosu od 5.434.514,15 kn, a kao glavni razlog povrata sredstava označen je po-vrat dijela neutrošenih sredstava (72,4 %) te slučajevi kada je organizacija civilnoga društva uspješno realizi-rala projekt s manjim iznosom od dodijeljenog (17,39 %). U odnosu na 2014. godinu riječ je o porastu broja povrata, kako u apsolutnom iznosu (rast od 22,87 %), tako i u odnosu na broj jela koja su registrirala povrate jekom 2015. Ovakav rast broja i iznosa povrata, kao

i povećanje broja jela koja ostvaruju povrate ukazuju na jačanje kapaciteta davatelja fi nancijskih sredstava u području praćenja fi nanciranih projekata i programa, no kon nuirano visok broj povrata te značajan apsolut-

U Izvješću su obrađeni podaci prema izvorima i pojedi-nim skupinama davatelja sredstava za opće i specifi č-no područje fi nanciranja, pregled područja fi nanciranja prema davateljima sredstava, broj fi nanciranih progra-ma i projekata, te za teritorijalnu rasprostranjenost fi -nanciranih programa i projekata. U odnosu na podatke iz Izvješća za 2014. godinu, opća i specifi čna područja fi nanciranja za 2015. ažurirana su sukladno Klasifi kaci-ji djelatnos udruga iz Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja Registra udruga RH i Registra stranih udruga u RH (NN, br. 4/15). Izvješćem je obuhvaćeno 17 općih područja i 17 specifi čnih područja s 362 specifi čna pot-područja fi nanciranja.

Analizom dodijeljenih fi nancijskih sredstava iz javnih izvora na nacionalnoj razini prema području fi nancira-nja utvrđeno je da su se sredstva dodjeljivala u petna-est općih područja fi nanciranja. Najviše sredstava dodi-jeljeno je za socijalnu djelatnost 24,1 % ukupnog iznosa, slijedi područje kulture i umjetnos , koje je fi nancirano s udjelom od 22,52 %, a za projekte u području sporta dodijeljeno je 17,62 % ukupnog iznosa.

Tablica 4. Pregled općih područja fi nanciranja

Opće područje fi nanciranja Iznos %

Socijalna djelatnost 186.737.165,20 24,10Kultura i umjetnost 174.507.400,62 22,52Sport 136.547.552,60 17,62Demokratska poli čka kultura 79.415.443,83 10,25Ljudska prava 37.342.881,88 4,82Obrazovanje, znanost i istraživanje 31.589.063,03 4,08Zaš ta i spašavanje 28.248.030,38 3,65Održivi razvoj 26.465.943,57 3,42Zaš ta zdravlja 19.399.264,49 2,50Tehnička kultura 16.292.302,47 2,10Branitelji i stradalnici 12.070.135,60 1,56Međunarodna suradnja 11.863.219,76 1,53Gospodarstvo 8.078.951,46 1,04Zaš ta okoliša i prirode 5.088.368,97 0,66Duhovnost 1.101.811,00 0,14Ukupno 774.747.534,86 100,00

U izvješću su analizirani oblik i namjena dodjele fi nan-cijskih sredstava, te je utvrđeno da je projek ma i pro-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

71


ni iznos povrata zbog toga što je udruga uspješno reali-zirala projekt s manjim iznosom od dodijeljenog ukazu-je na slabiju kvalitetu vrednovanja projektnih prijedloga prilikom natječajnog postupka te na potrebu podizanja kapaciteta davatelja fi nancijskih sredstava upravo u po-dručju odabira projektnih prijava za fi nanciranje.

Iz dostavljenih podataka vidljivo je da gotovo 90 % fi nanciranih projekata, fi nanciranih u iznosu od 580.900.141,93 kn, traje do dvanaest mjeseci, a tek ne-što više od 10 % ukupnog broja programa traje dulje od 12 mjeseci. Sukladno ugovoru provedeno je gotovo 90 % projekata i programa, koji su fi nancirani s gotovo 75 % ukupno dodijeljenog iznosa, odnosno 574.080.172,96 kn. Kod 876 programa provedba je na kraju izvještaj-nog razdoblja još uvijek bila u jeku, dok je provedba 33 projekta i programa produljena nakon isteka prvotno ugovorenog razdoblja. Prije isteka ugovornog razdoblja prekinuto je 67 projekata i programa, fi nanciranih u ukupnom iznosu od 989.730,56 kn.

Analizom podataka utvrđeno je da su najveći udio u ukupnom iznosu dodijeljenih sredstava, kao skupina izravnih korisnika fi nanciranih projekata i programa, u 2015. imale udruge i građanske inicija ve. One se kao izravni korisnici spominju u 808 programa fi nanci-ranih u iznosu od 132.937.376,89 kn (17,16 % ukupnog iznosa). Po visini iznosa slijedi opća populacija građana (16,214 %) te sportaši (15,49 %). Rezulta analize poka-zuju da su, kao osnovna ak vnost ili usluga projekata i programa, bila sportska natjecanja fi nancirana u 2015. u iznosu od 123.240.293,88 kn, što čini gotovo 16 % ukupnog iznosa. Slijede ak vnos izgradnje kapacite-ta organizacija civilnoga društva sa 14,06 %, odnosno 108.911.134,85 kn te ak vnos usmjerene podizanju razine kvalitete života osoba s invaliditetom sa 9,64 %, odnosno 74.656.655,75 kn.

Prema teritorijalnoj rasprostranjenos najviše projeka-ta fi nanciranih sredstvima iz javnih izvora na nacionalnoj razini provodilo se na području cijele Hrvatske (23,49 %), na području više županija (14,66 %) i na području Grada Zagreba (14,11 %).U provedbu projekata i programa or-ganizacija civilnoga društva u 2015. godini bilo je uklju-čeno više od 75.000 volontera. Najveći broj volontera uključivao se u provođenje projekata i programa poveza-nih s demokratskom poli čkom kulturom, a slijedi pod-ručje branitelja i stradalnika, socijalne djelatnos , zaš te zdravlja, sporta te područje zaš te okoliša i prirode.

3. Primjena Uredbe na nacionalnoj razini Iz obrađenih podataka može se zaključi da je nastav-ljen trend razvoja poli ke fi nanciranja i sufi nanciranja programa i projekata udruga od interesa za opće do-bro iz državnog proračuna i fondova EU i da se programi i projek udruga sve manje tre raju kao trošak, a sve više kao ulaganje u zajednicu u partnerstvu s organiza-cijama civilnoga društva.

Analizom Upitnika za procjenu usklađenos postupa-ka dodjele sredstava udrugama i drugim organizacija-ma civilnoga društva s Uredbom, utvrđeno je da kod gotovo 72 % davatelja sredstava postoje strateški i/ili programski dokumen na temelju kojih su planirana prioritetna područja i raspisivanje natječaja.

U 2015. godini 28 davatelja fi nancijskih sredstava na na-cionalnoj razini raspisalo je 107 natječaja i javnih pozi-va za projekte i programe od općeg interesa koje provo-de udruge. Većina davatelja raspisala je više od jednog natječaja, a najveći broj natječaja i javnih poziva u 2015. godini raspisala je Nacionalna zaklada za razvoj civilno-ga društva. Natječajima su sredstva dodjeljivana u 65 % slučajeva, a u gotovo istom postotku raspisani natječaji bili su otvoreni najmanje 30 dana. Među m, posebnu ustrojstvenu jedinicu za provedbu natječaja ima tek 46 % davatelja sredstava na državnoj razini. Samo 25 % da-vatelja sredstava održavalo je informa vne radionice za potencijalne prijavitelje nakon objave natječaja, ali je taj postotak ipak dvostruko veći kada je riječ o odgo-varanju na postavljena pitanja potencijalnih prijavite-lja na mrežnim stranicama ins tucije (50 %).

Procjenu kvalitete u potpunos provodi nezavisno stručno povjerenstvo kod 62 % raspisanih natječaja, a u samo 28 % članovi nezavisnog stručnog povjerenstva dobivaju naknadu za obavljeni rad. Iako je potpisiva-nje ugovora o fi nanciranju obvezno analiza je pokazala da Ugovor potpisuje 81 % davatelja sredstava, dok su 3 davatelja sredstava u Upitniku označila kako s udru-gama ne zaključuju ugovore (Ministarstvo fi nancija – proračunska zaliha, Ministarstvo obrane i Ministarstvo unutarnjih poslova).

Utvrđeni postupak sprječavanja sukoba interesa u provedbi natječaja ima 59 % davatelja (primjerice Po-slovnikom stručnih povjerenstava). Iako je Izjava o ne-pristranos i povjerljivos – Uredbom propisana kao obvezni dokument koji je potrebno primjenjiva od strane davatelja sredstava, samo 50 % davatelja sred-stava označilo je kako sudionici postupka dodjele fi nan-cijskih sredstava potpisuju Izjavu. Osim ovog niskog po-stotka, dodatno je zabrinjavajuće kako je 31 % davatelja sredstava označilo da ovo pitanje u Upitniku za njih nije primjenjivo, odnosno 18 % davatelja sredstava jasno je označilo kako nemaju praksu potpisivanja Izjave.

Osnovna mjerila koje udruge moraju zadovolji pri-je odobravanja i potpisivanja natječaja propisana su natječajima u 62 % slučajeva, dok je u 25 % slučajeva odgovor na ovo pitanje označen s nije primjenjivo. Os-novna mjerila koje udruge moraju zadovolji obvezna su kategorija svakog natječaja te postoji mogućnost da dio davatelja sredstava nije koris o mjerila propisana Uredbom, već svoja mjerila koja je samostalno propi-sao jer je Uredba stupila na snagu u ožujku 2015., kada je dio natječaja već bio u provedbi te se mjerila nisu mo-gla retroak vno primijeni na već zaključene natječaje.

72


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

Pravo naknadnog uvida u zbirnu ocjenu kvalitete svog programa ili projekta omogućilo je 59 % davatelja sred-stava, dok je njih 62 % omogućilo podnošenje prigovo-ra. Obje kategorije obvezne su sukladno Uredbi, a visok postotak davatelja sredstava (28 % i 21 %) označio je i kako ta dva pitanja nisu primjenjiva u njihovom sluča-ju. Prije potpisivanja ugovora udruge su dužne dostavi potpisanu Izjavu o nepostojanju dvostrukog fi nancira-nja i potvrdu (dokaz) o nepostojanju javnog duga, što je primjenjivalo 43 %, odnosno 53 % davatelja sredsta-va. Ponovno je visok udio davatelja sredstava označio kako pitanje nije primjenjivo u njihovom slučaju. Čak trećina davatelja sredstava nije zatražila od udruge do-stavu Izjave o nepostojanju dvostrukog fi nanciranja. Svrha traženja ove izjave je prevencija da se is projekt i/ili iste ak vnos ne fi nanciraju višestruko od strane različi h davatelja sredstava.

Programski izvještaj o provedbi projekta dostavilo je 71 % udruga, dok je 78 % udruga dostavljalo i fi nan-cijske izvještaje o provedbi projekta. Samo 9 % dava-telja sredstava otkrilo je nepravilnos u provedbi pro-jekata. Davatelji sredstava zaprimili su 385 prigovora, od kojih je 93 uvaženo, a većina prigovora odnosila se na ocjenu o neispunjavanju formalnih uvjeta. Podaci o troškovima provedbe natječaja pokazuju kako najve-ći udio u ukupnom iznosu troškova provedbe natječaja imaju naknade članovima stručnih jela za ocjenjivanje (81,46 %). Najveći udio troškova u odnosu na dodijelje-na sredstva imali su Hrvatski audiovizualni centar (8,02 %) te Agencija za elektroničke medije (7,58 %). Ukupni udio troškova u iznosu dodijeljenih sredstava, kod jela koja su prikazala podatke o troškovima provedbe natje-čaja, iznosi 0,57 %.

Analizom dostavljenih podataka utvrđeno je kako je putem ugovora o radu na programima i projek ma -jekom 2015. godine zaposleno 4.276 osoba, dok su pu-tem ostalih vrsta ugovora zaposlene dodatne 10.722 osobe. Najviše osoba zaposleno je ugovorima o radu te sredstvima dodijeljenim od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva (1.370). Odabranim podrš-kama od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva u 2015. godini novozaposlenih je bilo 601 oso-ba. Ostalim ugovorima najviše osoba zaposleno je sred-stvima dodijeljenim od strane Ministarstva socijalne poli ke i mladih (4.944).

4. Završne napomeneUspoređujući podatke koje je Ured za udruge zaprimio od davatelja sredstava za 2015. godinu sa zbirnim poda-cima iz fi nancijskih izvještaja javno dostupnih u Registru neprofi tnih organizacija, zaključuje se da je potrebno dodatno radi na osvještavanju davatelja sredstava o ispunjavaju svojih obveza sukladno Uredbi. Zbog toga, istovremeno se započelo s izgradnjom informacijskog sustava za učinkovitu koordinaciju poli ke fi nancira-nja iz javnih izvora čija je svrha, između ostalog, rizik višestrukog fi nanciranja is h troškova na projek ma udruga sves na minimum.

Naglasak u cijelom sustavu je na smanjenju administra- vnog opterećenja, ali i dodatnom jačanju postojećih

kapaciteta za djelotvorno upravljanje natječajnim ci-klusom. Nastavlja se sustavno praćenje i vrednovanje rezultata projekata i programa fi nanciranih sredstvima EU, a navedena dobra praksa nastoji se što bolje pre-nije i na praćenje i vrednovanje rezultata projekata i programa fi nanciranih iz domaćih sredstava. Za sve one koji traže više podataka od onih iznesenih u 250 stranica Izvješća, treba istaknu da su sastavni dio Iz-vješća primjeri uspješno provedenih projekata organi-zacija civilnoga društva fi nanciranih iz javnih izvora na nacionalnoj razini u 2015. godini (Prilog 1), objedinjeni prikaz fi nancijskih sredstava dodijeljenih iz proračuna županija, gradova i općina u 2015. godini (Prilog 2.) i popis svih projekata i programa organizacija civilnoga društva fi nanciranih iz javnih izvora u 2015. godini (Pri-log 3.).

Izvješće je sa svim prilozima objavljeno na mrežnim stranicama Ureda za udruge, a popis svih projekata i programa organizacija civilnoga društva fi nanciranih iz javnih izvora u 2015. godini (Prilog 3.) bit će uvršten u javnu, online pretraživu bazu podataka koja sadr-ži informacije o fi nanciranim projek ma i programi-ma udruga iz javnih izvora od 2004. godine. Podaci su objavljeni i integralno u formi otvorenih podataka na mrežnim stranicama Ureda za udruge kao dio pla or-me Središnjeg državnog portala otvorenih podataka Republike Hrvatske (h ps://data.gov.hr).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

73

UDK 352.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

1. UvodIzvršno jelo jedinice lokalne i jedinice područne (re-gionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLP(R)S) u opći-ni je općinski načelnik, u gradu gradonačelnik i u žu-paniji župan, sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Iznimno od navedenog, izvršno jelo je i zamjenik koji obnaša dužnost op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana u slučajevima propisanim m Zakonom.

Mandat općinskog načelnika, gradonačelnika i žu-pana te njihovih zamjenika izabranih na redovnim ili na prijevremenim izborima počinje prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata iz-bora i traje do prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novoga općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana (čla-nak 8. Zakona o lokalnim izborima, NN, br. 144/12 i 121/16).

Odredbom članka 91. stavka 1. Zakona o lokalnim iz-borima propisano je da općinski načelnik, gradona-čelnik i župan te njihovi zamjenici stupaju na dužnost prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora. Iznimno od navedenog, općinski na-čelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici u slučaju kada obnašaju nespojivu dužnost (članak 90. stavak 1. Zakona), stupaju na dužnost danom pod-nošenja ostavke na nespojivu dužnost.

Sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi (članak 90.c) pročelnik upravnog jela JL(R)S-a nadležnog za službeničke odnose ovla-

šten je za donošenje deklaratornih odluka o početku, načinu te prestanku obnašanja dužnos općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika, kao i pojedinačnih rješenja o visini plaće utvrđene sukladno odredbama posebnog zakona.

2. Način obnašanja dužnos Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoup-ravi daje mogućnost općinskim načelnicima, grado-načelnicima, županima i njihovim zamjenicima da odluče kako će obavlja dužnost na koju su izabrani – profesionalno ili volonterski. Pri tome, svi lokalni dužnosnici, neovisno o veličini lokalne jedinice (a što je bio kriterij do 2013.) slobodno odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavlja profesionalno.

Člankom 90. Zakona propisano je da će općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici odluči hoće li dužnost na koju su izabrani obavlja profesionalno, a dužni su u roku od osam dana od dana stupanja na dužnost dostavi pisanu oba-vijest nadležnom upravnom jelu općine, grada, odnosno županije o tome na koji način će obnaša dužnost. Za osobu koja nije postupila na navedeni način, smatra se da dužnost obavlja volonterski.

Danom stupanja na dužnost smatra se dan početka mandata određen posebnim zakonom, odnosno Za-konom o lokalnim izborima. Među m, općinski na-čelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici mogu promijeni način obavljanja dužnos u jeku man-data, dostavom pisane obavijes o promjeni načina obavljanja dužnos nadležnom upravnom jelu opći-ne, grada, odnosno županije, a novi način obavljanja

Prava lokalnih čelnika za vrijeme i po prestanku profesionalnog obnašanja dužnos Željka Tropina Godec *

Prava lokalnih dužnosnika, odnosno općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika koji su profesionalno obavljali dužnost propisana su u članku navedenim zakonskim odredbama. Pri tome, is če se da su ta prava posljedica profesionalnog obavljanja dužnos , a koja su prvenstveno regulirana odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji za pitanje prava rasporeda odno-sno povratka na rad upućuje na odgovarajuću primjenu zakona kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.

* Željka Tropina Godec, dipl. iur., Zagreb.

74

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 352.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

dužnos započinje prvog dana sljedećeg mjeseca na-kon dostave obavijes o načinu obnašanja dužnos .

Slijedom članka 90.a Zakona općinski načelnik, grado-načelnik, župan i njihovi zamjenici koji dužnost obav-ljaju profesionalno, za vrijeme profesionalnog obav-ljanja dužnos ostvaruju pravo na plaću i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnos uraču-nava im se u staž osiguranja. Osobe, odnosno općin-ski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjeni-ci koji dužnost obavljaju volonterski (bez zasnivanja radnog odnosa) ostvaruju pravo na naknadu za svoj rad, sukladno mjerilima utvrđenim Zakonom o plaća-ma u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

3. Prava za vrijeme profesionalnog obnašanja dužnos

Prava osoba izabranih na određene dužnos u jedi-nicama lokalne i područne (regionalne) samouprave propisana su Zakonom o lokalnoj i područnoj (regio-nalnoj) samoupravi.

Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) sa-moupravi, odredbama članka 90. i 90.a propisana su prava osoba izabranih, odnosno imenovanih na određene dužnos u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Tako je člankom 90.a stav-kom 1. predmetnog Zakona propisano da osobe koje dužnost obavljaju profesionalno (općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici ako se odlu-če za profesionalno obavljanje dužnos , odnosno uz zasnivanje radnog odnosa), za vrijeme profesional-nog obavljanja dužnos ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada1, a vrijeme obavljanja dužnos uračunava im se u staž osiguranja.

Dakle, osobama koje profesionalno obavljaju duž-nost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika pripadaju i određena prava po osnovi obavljanja te dužnos :

• pravo na plaću• druga prava iz rada• uračunavanje u staž osiguranja• putni i drugi ostvareni troškovi.

Osnovna mjerila za određivanje plaće, kao i druga pra-va u vezi s profesionalnim obnašanjem dužnos op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovih zamjenika određuju se posebnim zakonom.

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupra-vi je sustavni propis kojim se uređuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, njihov djelokrug

1 Primjerice pravo na mirovinsko i zdravstveno osiguranje prema posebnim propisima.

i ustrojstvo, način rada njihovih jela, nadzor nad nji-hovim ak ma i radom te druga pitanja od značaja za njihov rad. Pravo na plaću, kao i druga prava iz rada općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te nji-hovog zamjenika ne spadaju u područje službeničkih odnosa nego proizlaze iz prava osoba izabranih na određenu dužnos u jedinici lokalne, odnosno po-dručne (regionalne) samouprave.

Dakle, u konkretnom slučaju dužnost općinskog na-čelnika, gradonačelnika, odnosno župana nije službe-ničko radno mjesto, nego dužnost na koju je osoba izabrana na lokalnim izborima u skladu sa zakonom. U slučaju kada općinski načelnik, gradonačelnik, od-nosno župan i njihov zamjenik profesionalno obavlja svoju dužnost, tada ostvaruje pravo na plaću u skla-du s mjerilima propisanim posebnim zakonom. Rad-ni odnos izvršnog jela i pravo na plaću proizlazi iz činjenice profesionalnog obnašanja dužnos na koju je izabran, a isto je zajamčeno Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Sama plaća i mjerila za njeno određivanje defi nirana su odredbama Zakona o plaćama u lokalnoj i područ-noj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 28/10). Nave-denim Zakonom propisana su mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika. Tim je Zakonom u članku 2. propisano da plaću župana, gradonačel-nika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika čini umnožak koefi cijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20 %, uz određena ogra-ničenja propisana is m Zakonom. Člankom 4. toga Zakona propisani su gornji limi do kojih se mogu odredi plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, bez uvećanja za radni staž.

Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi (članak 4.) utvrđeno da plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, bez uvećanja za radni staž, ne smiju bi određene u iznosima većim od predviđenog odredbama navedenog članka. Član-kom se određuju i maksimalni koefi cijen za plaću, koji se vežu uz broj stanovnika jedinice, te se utvrđuje da plaće ne smiju bi određene u iznosima većim od iznosa umnoška maksimalnog zakonom određenog koefi cijenta i osnovice za izračun plaće državnih duž-nosnika, prema propisima kojima se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.

Slijedom navedenog, Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisana su ograničenja u odnosu na plaće župana, gradonačelni-ka i općinskih načelnika, jer temeljem odredbe član-ka 4. toga Zakona plaća izvršnog jela jedinica, bez uvećanja za radni staž, ne smije se odredi u iznosu

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

75


većem od umnoška utvrđenog koefi cijenta i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisi-ma kojima se uređuju obveze i prava državnih dužno-snika. Navedena zakonska odredba je izričita, a osim toga is m Zakonom (člankom 18.) propisano je da će se novčanom kaznom od 30.000 do 50.000 kuna ka-zni za prekršaj župan, gradonačelnik, i općinski na-čelnik, za isplate plaća i naknada za rad u jedinici lo-kalne i područne (regionalne) samouprave pro vno odredbama Zakona (članci 4., 15. i 16.).

Plaće župana, gradonačelnika i općinskih načelnika, bez uvećanja za radni staž, ne smiju se odredi u iznosima većim od:

• Za gradonačelnika Grada Zagreba, u iznosu većem od umnoška koefi cijenta 7,14 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika, prema propisima koji-ma se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.

• Za župana i gradonačelnika velikog grada i grada sjedišta županije, u iznosu većem od umnoška ko-efi cijenta 6,42 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika.

• Za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinica-ma lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, u iznosu većem od umnoška koefi ci-jenta 5,27 i osnovice za izračun plaće državnih duž-nosnika.

• Za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedini-cama lokalne samouprave koje imaju od 3.001 do 10.000 stanovnika, u iznosu većem od umnoška koefi cijenta 4,55 i osnovice za izračun plaće držav-nih dužnosnika.

• Za gradonačelnika i općinskog načelnika u jedinica-ma lokalne samouprave koje imaju do 3.000 stanov-nika, u iznosu većem od umnoška koefi cijenta 4,26 i osnovice za izračun plaće državnih dužnosnika.

Pojedinačna rješenja o visini plaće, odnosno nakna-de za rad lokalnih dužnosnika i njihovih zamjenika u skladu sa Zakonom o plaćama u lokalnoj i po-dručnoj (regionalnoj) samoupravi donosi pročelnik upravnog jela nadležan za kadrovske poslove.

U pogledu zamjenika nositelja izvršne vlas koefi ci-jen za obračun plaće zamjenika župana, gradonačel-nika i općinskih načelnika mogu iznosi najviše do 85 % koefi cijenta župana, gradonačelnika odnosno op-ćinskog načelnika čiji su zamjenici.

U slučaju obnašanja dužnos bez zasnivanja radnog odnosa, naknade za rad zamjenika župana, grado-načelnika i njihovih zamjenika te općinskih načelni-ka i njihovih zamjenika mogu iznosi najviše do 50 % umnoška koefi cijenta za obračun plaće odgova-rajućeg nositelja dužnos koji dužnost obavlja pro-fesionalno i osnovice za obračun plaće.

Nadalje, prilikom određivanja iznosa plaće, odno-sno visine koefi cijenta za plaće treba vodi računa i o ostalim odredbama Zakona, kao što je odredba članka 14. kojom je utvrđeno da masa sredstava za plaće2 zaposlenih u JLP(R)S ne smije iznosi više od 20 % prihoda poslovanja jedinice ostvarenih u pret-hodnoj godini, umanjenih za prihode: od domaćih i stranih pomoći i donacija, osim pomoći za preuzete državne službenike na temelju posebnog zakona; iz posebnih ugovora sufi nanciranje građana za mjesnu samoupravu; te ostvarene prihode s osnove dodat-nog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za fi nanciranje decentraliziranih funkcija.

Također, treba vodi računa o jedinicama koje su kao krajnji korisnici u prethodnoj godini ostvarile pomoći iz državnog proračuna (razdjela Ministarstva fi nan-cija), a u kojima iznos tekućih pomoći prelazi 10 % prihoda poslovanja jedinice. Izuzetak čine pomoći izravnanja za fi nanciranje decentraliziranih funkcija, pomoći Europske unije i pomoći za preuzete državne službenike na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

Slijedom navedenog, na dužnosnike koji su izabrani na mandat i dužnost obavljaju za vrijeme trajanja mandata (u pravilu če ri godine), nisu primjenjiva sva pravila koja se odnose na službenike u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Pitanja u vezi s pravima i obvezama službenika, kao što je primje-rice trajanje radnog vremena, s obzirom na prirodu obavljanja dužnos općinskog načelnika, gradona-čelnika, župana i njihovih zamjenika (sastanci, pro-tokolarne dužnos , rad izvan ureda, bi na raspo-laganju u slučaju važnih pitanja i sl.), ne mogu se promatra u kontekstu prava i obveza lokalnih službenika te njihovog fi ksno određenog radnog vremena.

2 Prema mišljenju Ministarstva fi nancija, pod masom sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave podrazumijeva se masa bruto plaća svih zaposlenih. Sukladno Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu, masu sredstava za plaće čini podskupina računa 311 – Pla-će (Bruto) i podskupina računa 313 – Doprinosi na plaće. U masu sredstava za plaće zaposlenih u jedinicama lokalne i područne (re-gionalne) samouprave ne uključuju se ostali rashodi za zaposlene, a prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu to je podskupina računa 312 – Ostali rashodi za zaposle-ne (bonus/dodatak za uspješan rad, nagrade, darovi, otpremnine, naknade za bolest, invalidnost i smrtni slučaj, regres za godišnji od-mor te ostali nenavedeni rashodi za zaposlene). Zaposlenicima u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave podrazumije-vaju se župan, gradonačelnik, općinski načelnik i njihovi zamjenici u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koji duž-nost obavljaju profesionalno te službenici i namještenici u uprav-nim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

76


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

Nadalje, ostala materijalna i druga prava koja proi-stječu iz službeničkog odnosa, a utvrđena su službe-nicima i namještenicima na temelju Zakona o služ-benicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ili kolek vnim ugovorom, kao što je prekovremeni rad, pravo na jubilarnu nagradu koju ostvaruje službenik s obzirom na go-dine neprekidne službe sukladno propisima done-senim na temelju zakona ili kolek vnom ugovoru (dužnosnici se biraju na mandat), za m neplaćeni dopust, slobodni dani, dodaci na plaću, s mula- vni dio plaće, regres za korištenje godišnjeg od-

mora, božićnica i dr., nisu primjenjiva na lokalne dužnosnike, jer se obavljanje dužnos , kao što je već navedeno, ne može izjednači sa službeničkim radnim mjestom.

Naime, is če se da se sama priroda obnašanja duž-nos ne može poistovje sa službeničkim odnosom.

Iz svega navedenog proizlazi da za profesionalno obavljanje dužnos općinski načelnik, gradona-čelnik, odnosno župan i njihovi zamjenici ostvaruje pravo na plaću, dok bilo kakvi dodaci na plaću ni druga materijalna prava za iste nisu propisana za-konom, te na iste nemaju pravo.

Pri tome se ne isključuje pravo na naknadu putnih i drugih ostvarenih troškova. Naime, po prirodi stvari konkretni troškovi koji nastanu u ime obnašanja duž-nos , odnosno u ime jedinice nadoknađuju se iz pro-računa do čne jedinice (putovanja, odnosno putni troškovi, dnevnice, troškovi smještaja, troškovi repre-zentacije), a zasigurno ne idu na teret nositelja izvrš-ne ovlas , ni se na ime h troškova može poveća plaća lokalnog dužnosnika. Kao što je već navedeno, način određivanja plaće dužnosnika utvrđen je Za-konom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi.

Navedeno stajalište izraženo je i u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, Poslovni broj: Usoz-58/14-5 od 27. studenoga 2015. godine:

U obrazloženju predmetne presude Visokog uprav-nog suda navodi se: …Dakle, osobama koje profe-sionalno obavljaju dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika propa-daju određena prava po osnovi obavljanja te dužno-s i to konkretno pravo na plaću i staž osiguranja. Što se če drugih prava iz rada osoba koje profesi-onalno obavljaju dužnost općinskog načelnika, gra-donačelnika, župana i njihovog zamjenika, ta prava posebnim zakonima nisu propisana, a naročito je potrebno naglasi da se ona ne mogu poistovje- s pravima službenika, a ni s pravima radnika iz

radnog odnosa. U tom smislu na navedene lokalne dužnosnike ne mogu se primjenjiva pravila o traja-nju radnog vremena, dnevnom odmoru, obvezi pri-sutnos na radu, korištenju godišnjeg odmora, pla-ćenog i neplaćenog dopusta, te ostalim materijalnim pravima, kao ni stručnom usavršavanju, jer sama priroda dužnos koju obnašaju ne može se poistovje- sa službeničkim i radnopravnim odnosom i fi ksno

određenim radnim vremenom. Stoga propisivanje primjene pravila i propisa koji vrijede za službenike i namještenike jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave je pro vno smislu i sadržaju propi-sa kojim je uređen sustav lokalne i područne (regi-onalne) samouprave. …Naime, lokalni dužnosnici ne mogu ostvariva druga materijalna prava (regres za korištenje godišnjeg odmora, pravo na novčanu po-moć, kolek vno osiguranje, jubilarnu nagradu, dar za djecu, božićnicu) s obzirom na to da to sukladno Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoup-ravi mora bi zakonom propisano.

4. Prava po prestanku profesionalnog obnašanja dužnos

Člankom 90. Zakona o lokalnoj i područnoj (regional-noj) samoupravi propisano je da će općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici odluči hoće li dužnost na koju su izabrani obavlja profesionalno. Nadalje, člankom 90.a istoga Zakona propisano je da osobe iz članka 90. koje dužnost obavljaju profesio-nalno, za vrijeme profesionalnog obavljanja dužnos ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnos uračunava im se u staž osiguranja. Osnovna mjerila za određivanje plaće kao i druga prava u vezi s profesionalnim obnašanjem dužnos određuje se posebnim zakonom.

Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno po-sljednjih šest mjeseci prije prestanka obavljanja dužnos , po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od šest mjeseci po prestan-ku profesionalnog obavljanja dužnos i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme posljednjih šest mjeseci prije prestanka profesio-nalnog obavljanja dužnos . Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od šest mjeseci prije prestanka obavljanja dužnos , po prestanku pro-fesionalnog obavljanja dužnos ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od ono-liko mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos koliko su dužnost obavljali profesionalno, i to u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme prije prestanka profesionalnog obavljanja dužnos .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

77


Dakle, osobe odnosno općinski načelnik, grado-načelnik, župan i njihovi zamjenici koji su dužnost obavljali profesionalno, po prestanku profesional-nog obavljanja dužnos ostvaruju pravo na:

• Pravo na plaću za vrijeme od šest mjeseci (ili raz-mjerno vremenu u kojem su dužnost obavljali pro-fesionalno) po prestanku profesionalnog obavlja-nja dužnos .

• Pravo na staž osiguranja za vrijeme od šest mje-seci (ili razmjerno vremenu u kojem su dužnost obavljali profesionalno) po prestanku profesional-nog obavljanja dužnos .

• Pravo rasporeda, odnosno povratka na rad (ako je bio zaposlen na neodređeno vrijeme).

Naknada se isplaćuje na teret proračuna općine, grada, odnosno županije, a prije isteka utvrđenog roka, ostvarivanje navedenog prava prestaje na vla-s zahtjev, zapošljavanjem, umirovljenjem ili izbo-rom na drugu dužnost koju obavlja profesionalno.

Osobe, odnosno općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici koji dužnost nisu obavljali profesionalno, već su dužnost obavljali volonterski, nemaju pravo na naknadu po prestanku obavljanja dužnos .

Nadalje, člankom 90.b Zakona propisano je da po prestanku profesionalnog obnašanja dužnos op-ćinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamje-nik koji je prije obnašanja dužnos bio zaposlen na neodređeno vrijeme, ima pravo rasporeda odnosno povratka na rad odgovarajućom primjenom odre-daba zakona kojim se uređuju obveze i prava držav-nih dužnosnika.

Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosni-ka (NN, br. 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03, 16/04, 30/04, 121/05, 151/05, 141/06, 17/07, 34/07, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11, 22/13, 102/14, 103/14 i 3/15), u član-ku 15.d stavku 1. propisano je da dužnosnik koji nije ponovno imenovan na dužnost koju je obnašao ili na drugu dužnost, a koji je prije obnašanja dužnos bio zaposlen na neodređeno vrijeme u jelima držav-ne uprave, pravosudnim jelima, kaznenim jelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Uredu predsjed-nika Republike Hrvatske, stručnoj službi i uredima Vlade Republike Hrvatske, stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi pučkog pra-vobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za dje-cu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, stručnoj službi pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državnom uredu za reviziju i u drugim jelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe,

jelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnoj službi, izvanproračunskim fondovima, prav-nim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i pravnim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ima pravo rasporeda, od-nosno povratka na rad, na poslove koje je obavljao prije obnašanja dužnos ili na druge odgovarajuće poslove, bez provedbe javnog natječaja.

Glede drugih jela bitno je gdje je pojedini dužno-snik bio zaposlen na neodređeno vrijeme prije izbo-ra na dužnost, te će se na sva pitanja koja se odno-se na sklapanje sporazuma i povratak na prethodno radno mjesto kao i način rješavanja njegovog rad-nopravnog statusa s prijašnjim poslodavcem, pri-mijenit propisi mjerodavni za pojedinu vrstu rad-nog odnosa, odnosno propisi kojima se uređuju radnopravna pitanja državnih službenika, lokalnih službenika, javnih službenika ili opći propisi o radu, kao i ak mjerodavni za status zaposlenih kod tog poslodavca3.

Is m člankom Zakona je propisano da će se spora-zumom između dužnosnika i čelnika jela, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odno-som, pobliže odredi uvje ostvarivanja navedenog prava.

Također je propisano da zahtjev za raspored, odno-sno povratak na rad dužnosnik mora podnije naj-kasnije u roku od 15 dana od dana prestanka obna-šanja dužnos , te da je čelnik jela, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, dužna u roku od 45 dana od dana podnošenja predmetnog

3 Člankom 15.e stavkom 1. Zakona o obvezama i pravima držav-nih dužnosnika propisano je da dužnosnik koji nije ponovno ime-novan na dužnost koju je obnašao ili na drugu dužnost, a koji nije bio zaposlen kod poslodavca iz članka 15.d stavka 1. Zakona, ima pravo povratka na rad, na poslove na kojima je radio prije obna-šanja dužnos ili na druge odgovarajuće poslove, kod poslodavca kod kojeg je bio u radnom odnosu na neodređeno vrijeme prije obnašanja dužnos . U stavku 2. istog članka propisano je da će se ugovorom između dužnosnika i bivšeg poslodavca pobliže odredi uvje ostvarivanja prava iz stavka 1. tog članka. Stavkom 3. toga članka propisano je da zahtjev za raspored, odnosno povratak na rad dužnosnik iz stavka 1. toga članka mora podnije najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka obnašanja dužnos , a stavkom 4. da je poslodavac dužan u roku od 45 dana od dana podnoše-nja zahtjeva iz stavka 3. toga članka donije odluku o povratku na rad dužnosnika iz stavka 1. toga članka. Nadalje, stavkom 6. istoga članka propisano je da dužnosnik iz stavka 1. toga članka kojem poslodavac nije donio odluku o povratku na rad u roku iz stavka 4. toga članka ili odluku o povratku na rad dužnosnika nije prihva o, ima pravo na naknadu plaće sukladno članku 15. Zakona od dana nakon prestanka obnašanja dužnos .

78


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

zahtjeva donije odluku o rasporedu, odnosno po-vratku na rad dužnosnika4.

Među m, ako je dužnosnik iskoris o pravo na duž-nosničku plaću u cijelom iznosu u trajanju od šest mjeseci, ukazujemo da u slučaju ako dužnosnik koji je prestao obnaša dužnost, po prestanku profe-sionalnog obavljanja dužnos konzumira pravo na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od šest mjeseci po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos , u tom slučaju ne može koris i pravo po-vratka na rad.

Naime, smisao odredbe članka 90.a Zakona o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi sadržan je upravo u tome da pravo na naknadu plaće i staž osi-guranja ima dužnosnik koji nema pravo povratka na rad po prestanku obavljanja dužnos . U nastavku na-vedenoga, Zakonom o obvezama i pravima državnih dužnosnika i jest propisan točno određeni rok od 15 dana za podnošenje zahtjeva za povratak na rad, a koji je povezan s danom prestanka obnašanja dužno-s , a ne s danom prestanka prava koja su uslijedila nakon obnašanja dužnos .

Dakle, prava lokalnih dužnosnika, odnosno općinskih načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamje-nika koji su profesionalno obavljali dužnost propisana su prethodno navedenim zakonskim odredbama. Pri tome se is če da su ta prava posljedica profesional-nog obavljanja dužnos općinskog načelnika, grado-načelnika i župana te njihovih zamjenika, a koja su pr-venstveno regulirana odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koji za pitanje prava rasporeda odnosno povratka na rad upućuje na odgovarajuću primjenu zakona kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika. Odgovarajuća primjena zakona znači primijeni zakon u specifi čnim dijelovima i na određena pitanja koja nisu uređena sustavnim propisom.

4 Ujedno, prijelaznim i završnim odredbama posljednjih izmjena i dopuna Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (NN, br. 22/13), člankom 4. propisano je da dužnosnici koji su zatečeni na dužnos ma na dan stupanja na snagu toga Zakona, a nemaju sklopljen sporazum s čelnikom jela, odnosno osobom ovlaštenom za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, odnosno ugovor s bivšim poslodavcem o uvje ma ostvarivanja prava rasporeda, odnosno povratka na radno mjesto nakon prestanka obnašanja dužnos , sklapaju taj sporazum odnosno ugovor u skladu s odredbama toga Zakona.

KAKO IZRADITI CBA ANALIZU - ANALIZU TROŠKOVA I KORISTI

Zagreb, 1. i 2. lipnja 2017.

Iz programa izdvajamo:

I. DAN:

1. Razvoj projekta

a) Projektna ideja

b) Faze investicijskog projektiranja

c) Proces pripreme EU projekta

d) Savjeti prilikom izrade

e) Praksa u RH

2. Studija izvodljivosti

a) Analiza okruženja

b) Analiza potražnje

c) Tehničko-tehnološka analiza

d) Analiza i odabir opcija

e) Ljudski resursi

f) Lokacija

g) Implementacija

3. Izrada CBA analize

a) Financijska analiza

b) Ekonomska analiza

c) Metodologija izrade fi nancijske i ekonomske analize

d) Pokazatelji fi nancijske i ekonomske analize

e) Odluka o EU fi nanciranja

f) Analiza osjetljivosti

g) Analiza rizika

II. DAN:

RADIONICA – Primjer izrade projekta IZGRADNJE PODUZETNIČKOG INKUBATORA


www.tim4pin.hr

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

79


1. Sadržaj odluke o lokalnim porezimaPrema stavku 1. članka 42. ZLP, predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave svojom odlukom utvr-đuje:

1) Za potrebe plaćanja prireza porezu na dohodak, vi-sinu stope prireza porezu na dohodak.

2) Za potrebe plaćanja poreza na potrošnju, visinu stope poreza na potrošnju i nadležno porezno je-lo za utvrđivanje i naplatu poreza.

3) Za potrebe plaćanja poreza na kuće za odmor, vi-sinu poreza na kuće za odmor, a ovisno o mjestu, staros , stanju infrastrukture te drugim okolnos -ma bitnim za korištenje kuće za odmor, i nadležno porezno jelo za utvrđivanje i naplatu poreza.

4) Za potrebe plaćanja poreza na korištenje javnih površina, što se smatra javnom površinom, visinu, način i uvjete plaćanja poreza na korištenje javnih površina, kao i nadležno porezno jelo za utvrđiva-nje i naplatu poreza.

5) Za potrebe plaćanja poreza na nekretnine, područ-ja zona u gradu, odnosno općini, vrijednost boda (B), koefi cijent zona (Kz) za pojedine zone, koefi -cijent namjene (Kn) prema ovlas ma iz članka 36. ovoga Zakona, rokove plaćanja te pod kojim uvje -ma se za socijalno ugrožene građane može namiri utvrđena porezna obveza, kao i izvore sredstava iz kojih će se namiri utvrđena porezna obveza.

2. Ograničenje roka za izmjenu odluke jekom godine

Prema stavku 2. i 3. članka 42. ZLP-a, odluka pred-stavničkog jela jedinice lokalne samouprave iz stav-ka 1. toga članka, kao i odluka predstavničkog jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 41. stavka 4. ovoga Zakona1 može se mije-

* Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.1 Stavak 4. članka 42. ZLP-a glasi: (4) Porezna uprava može obavlja- poslove u vezi s utvrđivanjem i naplatom poreza jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave iz stavka 1. ovoga članka na temelju odluke predstavničkog jela jedinice lokalne ili područne (re-

nja najkasnije do 15. prosinca tekuće godine, a pri-mjenjuje se od 1. siječnja iduće godine. Predstavnič-ko jelo jedinice lokalne samouprave može jekom godine donosi odluke o prirezu poreza na dohodak, koje se moraju objavi u Narodnim novinama, a stu-paju na snagu prvoga dana u mjesecu nakon mjeseca u kojem su objavljene.

3. Rok za donošenje odluke Prema stavku 1. i 2., članka 67. ZLP-a odluku o lokal-nim porezima jedinice lokalne samouprave obvezne su donije do 30. lipnja 2017. godine Iznimno, za potrebe plaćanja poreza na nekretnine, jedinice lo-kalne samouprave obvezne su donije odluku do 30. studenoga 2017. godine.

U odnosu na neposrednu provedbu navedene za-konske odredbe postavljeno je pitanje je li rok od 30. lipnja 2017. godine za donošenje odluke o lokal-nim porezima prekluzivan, jer zbog predstojećih lo-kalnih izbora pojedine jedinice lokalne samouprave neće moći poš va navedeni rok. Kako je stavkom 3. istog članka propisano da do donošenja odluke o lokalnim porezima primjenjuju se odluke jedinica lokalne samouprave donesene na temelju Zakona o fi nanciranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07., 73/08., 25/12., 147/14. i 100/15.), u dijelovima koji nisu u suprotnos s odredbama ZLP-a, smatra se da navedeni rok tj. 30. lipnja 2017. godine za donošenje navedene odluke nije preklu-zivan,

To znači da će se do donošenja odluke o lokalnim porezima prema odredbama ZLP-a primjenjiva odredbe odluka koje su jedinice lokalne samoupra-ve donijele u provedbi Zakona o fi nanciranju jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave u odnosu na vrste lokalnih poreza (primjerice, u

gionalne) samouprave, uz prethodnu suglasnost ministra fi nancija, osim poreza na nekretnine i poreza na cestovna motorna vozila.

Odluka o lokalnim porezimaDesanka Sarvan *

Obveza usklađenja općih akata predstavničkog jela jedinica lokalne samouprave sa odredbama Zakona o lokalnim porezima (NN, br. 115/16 – stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine, dalje u tekstu: ZLP), aktualizi-rala je brojna pitanja u neposrednoj provedbi te zadaće, koja razmatramo u ovom članku.

80


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

odnosu na poreze koji su bili propisani navedenim zakonom tj. prirez porezu na dohodak, porez na po-trošnju, porez na kuće za odmor, porez na korištenje javnih površina) pod uvjetom da nisu u suprotnos s odredbama ZLP-a. Primjerice, smatramo da bi u pro vnos sa ZLP-om bile odredbe odluka jedinice lokalne samouprave glede poreza na tvrtku i naziv, te se ne bi mogle primjenjiva u razdoblju do do-nošenja odluke o lokalnim porezima usklađene s odredbama ZLP-a.

4. Prestanak važenja odredbi o porezu na tvrtku i naziv

ZLP je isključio mogućnost plaćanja poreza na tvrtku i naziv, te je stoga u članku 64. propisano da će se postupci utvrđivanja poreza na tvrtku ili naziv zapo-če do dana stupanja na snagu toga Zakona završit će se prema odredbama Zakona o fi nanciranju jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 117/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07., 73/08., 25/12., 147/14. i 100/15.).

5. Prestanak važenja odredbi o porezu na kuće za odmor

Prema članku 68. ZLP-a, odredbe članka 2. stavka 1. točke 12., članaka 25., 26., 27. i 28., članka 42. stavka 1. točke 3. i članka 49. ovoga Zakona prestaju važi 1. siječnja 2018. godine. To su odredbe ZLP-a koje ure-đuju pravni ins tut poreza na kuće za odmor, kako slijedi:

• Odredba točke 12. stavka 1. članka 12. ZLP, koja glasi: 12. kuća za odmor je svaka zgrada ili dio zgra-de ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. Kućom za odmor ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih stro-jeva, oruđa i drugog pribora.

• Odredba članka 25. ZLP, koja glasi: Porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fi zičke osobe koje su vlasni-ci kuća za odmor.

• Odredba članka 26. ZLP-a, koja glasi: Porez na kuće za odmor plaća se od 5 do 15 kuna/m2 korisne po-vršine kuće za odmor. Visinu poreza na kuće za odmor propisuje svojom odlukom predstavničko jelo jedinice lokalne samouprave.

• Odredba članka 27. ZLP-a, koja glasi: Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor koje se ne mogu koris zbog ratnih razaranja i prirodnih ne-pogoda (poplava, požar, potres) te staros i troš-nos . Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor za vrijeme dok su u njima smješteni pro-gnanici i izbjeglice. Porez na kuće za odmor ne pla-ća se na odmarališta u vlasništvu jedinica lokalne

i područne (regionalne) samouprave koja služe za smještaj djece u dobi do 15 godina.

• Odredba članka 28. ZLP, koja glasi: Porez na kuće za odmor prihod je jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi kuća za odmor.

• Odredba točke 3. stavka 1. članka 42. ZLP, koja gla-si: 3. za potrebe plaćanja poreza na kuće za odmor, visinu poreza na kuće za odmor, a ovisno o mjestu, staros , stanju infrastrukture te drugim okolnos -ma bitnim za korištenje kuće za odmor, i nadležno porezno jelo za utvrđivanje i naplatu poreza.

• Odredba članka 49. ZLP-a, koja glasi: Obveznik po-reza na kuće za odmor mora nadležnom poreznom jelu dostavi podatke o kući za odmor koji se od-

nose na mjesto gdje se nalazi taj objekt te korisnu površinu, kao i podatke o poreznom obvezniku. Po-datke iz stavka 1. ovoga članka treba dostavi do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor. Porez na kuće za odmor plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza.

Stoga smatramo da JLS koji odredbama odluka pred-stavničkog jela o lokalnim porezima obuhvate -jekom 2017. godine pored ostalih lokalnih poreza i porez na kuće za odmor, moraju u prijelaznim i završ-nim odredbama te odluke propisa prestanak važe-nja odredbi o porezu na kuće za odmor sa 1. siječnja 2018. godine.

6. Primjer odluke o gradskim porezimaU nastavku objavljujemo primjer Odluke o lokalnim porezima JLS, koji može posluži kao jedan od nači-na izrade tog općeg akta predstavničkog jela JLS, s me da se pri izradi istoga moraju poš va osobitos

svake JLS.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

81


Primjer: Odluka o gradskim porezima (stavak 1. članka 42. ZLP-a)

Na temelju stavka 1. članka 42. Zakona o lokalnim po-rezima (NN, br. 115/16) te članka 32. Statuta Grada ___________ (Službene novine Grada _________, br. 7/10, 12/11, 4/14 – pročišćeni tekst), Gradsko vi-jeće Grada _________ -, na 9. sjednici održanoj _____________, donijelo je:

Odluku

o gradskim porezima

Grada_____________

I. Opće odredbe

Članak 1.

Ovom Odlukom utvrđuju se:

1. vrste lokalnih poreza koji se uvode za područje Grada __________,

2. visina stope prireza porezu na dohodak,

3. visina stope poreza na potrošnju,

4. visina poreza na kuće za odmor izražena u kn/m²

5. prijenos ovlas za utvrđivanje i naplatu pojedinih lokalnih poreza na Ministarstvo fi nancija, Poreznu upravu.

Članak 2.

Gradski porezi jesu:

1. prirez porezu na dohodak

2. porez na potrošnju

3. porez na kuće za odmor

4. porez na korištenje javnih površina

5. porez na nekretnine.

II. Vrste lokalnih poreza

1. Prirez porezu na dohodak

Članak 3.

(1) Obveznici poreza na dohodak koji na području Grada ____________ imaju prebivalište ili uobiča-jeno boravište plaćaju prirez porezu na dohodak po stopi od 12 %.

(2) Osnovicu za obračun prireza porezu na dohodak čini ukupan iznos obračunanog poreza.

2. Porez na potrošnju

Članak 4.

Porez na potrošnju plaća se na potrošnju alkoholnih pića (vinjak, rakiju i žestoka pića), prirodnih vina, spe-cijalnih vina, piva i bezalkoholnih pića u ugos teljskim objek ma.

Članak 5.

(1) Obveznik poreza na potrošnju je pravna i fi zička osoba koja pruža ugos teljske usluge na području Grada __________.

(2) Osnovica za obračun poreza na potrošnju je pro-dajna cijena pića po kojoj se piće proda u ugos telj-skim objek ma, bez poreza na dodanu vrijednost.

Članak 6.

Porez na potrošnju plaća se po stopi od 3 % na osno-vicu iz članka 5. ove Odluke.

Utvrđenu obvezu poreza na potrošnju porezni obve-znik iskazuje na Obrascu PP-MI-PO i predaje ga do 20. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Utvrđenu ob-vezu porezni obveznik dužan je pla do posljednjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec.

3. Porez na korištenje javnih površina

Članak 7.

(1) Porez na korištenje javnih površina plaćaju pravne i fi zičke osobe kojima je Grad ____________ odo-brio privremeno korištenje javne površine.

(2) Pod javnim površinama podrazumijevaju se povr-šine u općoj upotrebi prema zemljišno-knjižnoj evi-denciji kojima po posebnim propisima upravlja Grad ______ (ulice, trgovi, nogostupi, zelene površine, parkovi, parkirališta i dr.).

Članak 8.

Za korištenje javne površine porez se plaća za m² po-vršine dnevno, i to:

1. u gradskom području I. zone 1,00 kn

2. u gradskom području II. zone 0,50 kn

3. u gradskom području III. zone 0,25 kn.

Članak 9.

Zone gradskih područja u smislu članka 8. ove Odluke defi nirane su Odlukom o komunalnoj naknadi Grada Ku ne.

Članak 10.

(1) Porez na korištenje javnih površina ne plaća se na javne površine za koje je sklopljen ugovor o zakupu

82


IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

zemljišta za postavljanje kioska, terasa i drugih mon-tažnih naprava.

(2) Od plaćanja poreza na korištenje javnih površi-na izuzimaju se ak vnos za humanitarne, kulturne, sportske, prosvjetno-eduka vne i zdravstvene usluge.

Članak 11.

Porez na korištenje javnih površina plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o razrezu tog poreza.

4. Porez na nekretnine

Članak 12.

Sva pitanja utvrđivanja i naplate poreza na nekretni-ne utvrdit će se posebnom odlukom Gradskog vijeća Grada __________-.

5. Porez na kuće za odmor

Članak 13.

(1) Porez na kuće za odmor plaćaju sve pravne i fi zič-ke osobe, koje su vlasnici kuća za odmor na području Grada _____________.

(2) Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade (stan) koji se koris povremeno ili sezonski.

(3) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za od-mor koje se ne mogu koris zbog ratnih razaranja, prirodnih nepogoda, te staros i trošnos .

(4) Kućom za odmor ne smatraju se gospodarske zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih stroje-va, alata i slično.

(5) Porez na kuće za odmor plaća se u iznosu od 8,00 kuna po četvornom metru korisne površine u korist proračuna Grada _____________.

Članak 14.

(1) Obveznici poreza iz članak 12. ove odluke dužni su nadležnom poreznom jelu do 31. 3. godine za koju se utvrđuje porez dostavi podatke o kući za odmor koji se odnose na mjesto gdje se nalazi taj objekt, ko-risnu površinu kao i druge podatke potrebne za razrez poreza, a naročito podatke o promjeni vlasništva, uspostavi suvlasništva, te promjenama povezanim s povećanjem ili smanjenjem površine kuće za odmor.

III. Prijenos ovlas i nadležna porezna jela

Članak 15.

(1) Poslovi u vezi s utvrđivanjem i naplatom prireza porezu na dohodak, poreza na potrošnju i poreza na kuće za odmor povjeravaju se Ministarstvu fi nancija, Poreznoj upravi.

(2) Stvarno i mjesno nadležna ustrojstvena jedinica Porezne uprave Ministarstva fi nancija je nadležno porezno jelo za utvrđivanje i naplatu lokalnih pore-za iz stavka 1. ovog članka.

(3) Poslove u vezi s utvrđivanjem i naplatom poreza na korištenje javnih površina i poreza na nekretnine obavlja nadležni odjel Grada ______________ u či-jem je djelokrugu naplata lokalnih poreza.

(4) Ovlašćuje se nadležna organizacija platnog pro-meta zadužena za naplatu javnih prihoda da Poreznoj upravi obračuna i upla naknadu za poslove iz stavka 1. ovog članka u iznosu od 5 % od ukupno naplaćenih prihoda.

(5) Obračun i uplata naknade iz stavka 4. ovog članka izvršit će se u korist Državnog proračuna najkasnije zadnjeg dana u mjesecu za protekli mjesec.

IV. Prijelazne i završne odredbe

Članak 16.

(1) Stupanjem na snagu ove Odluke stavlja se izvan snage Odluka o gradskim porezima (Službene novine Grada _____________, br. 9/10, 4/11, 4/14, 6/16).

(2) Svi postupci utvrđivanja i naplate gradskih poreza započe prema odredbama Odluke iz stavka 1. ovog članka, dovršit će se po odredbama navedene Od-luke.

Članak 17.

Odredbe članaka 13. i 14. ove Odluke prestaje važi 1. siječnja 2018. godine.

Članak 18.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od objave u Narodnim novinama.

Klasa: 410-01/17-01/1

Ur. broj: 2105/03-04/04-17-2

__________, datum

PredsjednikGradskog vijeća

Jure Jurić

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

83

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina1

RB. Vrsta isplate Dopuštena isplataI. Naknade

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju u visini stvarnih troškova

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih troškova bez ograničenja kategorije

hotela

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih troškova pre-ma cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte

javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

do 2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život

1.

Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u tuzemstvu

do 170,00 kn

2.Dnevnice za službeno putovanje u tuzemstvu koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 85,00 kuna

3.

Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 12 sa dnevno i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu

do iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna (Odluka Vlade RH, NN, br. 8/06)

4.Dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo koje traje više od 8 sa , a manje od 12 sa dnevno

do 50% iznosa utvrđenih propisima o izdacima za službena putovanja za korisnike državnog

proračuna

5.

Dnevnice za službena putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnos poslodavca

do propisanog iznosa(objavljeno na www.

m4pin.hr)

6. Pomorski dodatak do 250,00 kn

7. Pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do 400,00 kn

8. Naknada za odvojeni život do 1.750,00 kn mjesečnoIII. Otpremnine i darovi1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) do 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 6.500,00 kn

3.Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

do 8.000,00 kn

4.Dar djetetu do 15 godina staros (koje je do 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina staros )

do 600,00 kn godišnje

5. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) do 2.500,00 kn godišnje

IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika do 2.500,00 kn godišnje

2.U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

do 7.500,00 kn

3.

Jednokratne potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju ili daju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave na temelju svojih općih akata te pravne i fi zičke osobe

u ukupnom iznosu isplate

4.

Jednokratne potpore u slučaju smr člana uže obitelji radnika (bračnog druga, roditelja, roditelja bračnog druga, djece, drugih predaka i potomaka u izravnoj liniji, posvojene i udomljene djece i djece na skrbi te punoljetne osobe kojoj je porezni obveznik imenovan skrbnikom prema posebnom zakonu)

do 3.000,00 kn

5.

Potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana. Razdoblje bolovanja duže od 90 dana ne mora se odnosi na jednu kalendarsku godinu

do 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice3 do 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata4

do visine određene po posebnim propisima

8. Darovanje za zdravstvene potrebe5 u visini stvarnih izdataka za tu namjenu

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja6

500,00 kn mjesečno, odnosno 6.000,00 kn godišnje

10.Potpora djetetu za školovanje do 15. godine života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja

1.750,00 kn mjesečno

11.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim7 u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

ukupan iznos primitaka8

1 Čl. 7., st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 1/17).2 Čl. 7., st. 10. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju osiguran jedan obrok (ručak ili večera) neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30 % odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).3 Sukladno čl. 22. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu (NN, br. 119/16).4 Sukladno čl. 8., st. 2., t. 1.a Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 115/16), samo na temelju posebnih propisa.5 Sukladno čl. 8., st. 1., t. 4. Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije.6 Sukladno čl. 9., st. 1., t. 18. Zakona o porezu na dohodak, poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopo-rezivo do 500,00 kn mjesečno.7 Agencija za mobilnost i programe EU.8 Sukladno čl. 5., st. 12. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 1/17).

84

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

V. Nagrade zaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih

narednih 5 godina

do 1.500,00 kndo 2.000,00 kndo 2.500,00 kndo 3.000,00 kndo 3.500,00 kndo 4.000,00 kndo 5.000,00 kn

VI. S pendije

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.750,00 kn mjesečno

2.S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća, a koje se dodjeljuju temeljem javnih natječaja


3.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje


2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.750,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja9 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata

1.

Primici po posebnim propisima učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko učeničkih i studentskih udruga

15.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.750,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslo-davac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla -telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na doho-dak i prirez (čl. 21. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osobama koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obavljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaru-ju naknadu za rad, dohodak po osnovi nesamostal-nog rada ili drugi dohodak, prema članku 9., stavku 1., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 6., stavcima 7. i 8. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom putova-nju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika, prema članku 9., stavku 1., točki 12. Zakona o porezu na dohodak.

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Na temelju članka 22. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2017. godinu (NN, br. 119/16), osnovica za obračun naknada i drugih pri-manja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) u 2017. godini iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2017. godini

Materijalno pravo Državni službenici i namještenici *

Službenici i namještenici u

javnim službama **

Dnevnica za službeni put u zemlji 170,00 kn 170,00 kn

Terenska dnevnica 150,00 kn 150,00 knOsnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn

Regres za korištenje godišnjeg odmora*** 1.250,00 kn 1.250,00 kn

* Članak 9. Izmjena i dopuna Kolek vnog ugovora za državne služ-benike i namještenike (NN, br. 123/16): Ugovorne strane su sugla-sne, ako Vlada sa sindika ma javnih službi, ugovori materijalna pra-va povoljnije od ugovorenih za državne službenike i namještenike, jednako će se primijeni i na državne službenike i namještenike.

** Temeljni kolek vni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13) bio je na snazi do 12. prosinca 2016. godine, a u produženoj primjeni do 12. ožujka 2017. godine. Novi TKU (NN, br. 24/17) potpisan je 9. ožujka 2017., s ro-kom važenja do 1. kolovoza 2017., odnosno produženom primje-nom do 1. studenoga 2017.

***O visini regresa Vlada RH i sindika javnih službi pregovarat će svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog prora-čuna, s me ako se dogovor ne pos gne, regres iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja isplata regresa u visini koja proizlazi temeljem ugovora između Vlade i sindikata.9 Pravilnik o mjerilima za dodjelu nagrada sportašima za sportska

ostvarenja (NN, br. 46/14).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

85

TIM4PIN INFO

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2017. godini prema

kolek vnim ugovorima

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Osnovica u državnim i javnim

službama: 1.800,00 kn*

Neoporezivi iznosi jubilarnih nagrada

1 2 35 1.800 Oporezivo u cijelos

10 2.250 1.50015 2.700 2.00020 3.150 2.50025 3.600 3.00030 4.500 3.50035 5.400 4.00040 7.200 5.00045 9.000 5.000

* Za državne službenike i namještenike sukladno Sporazumu o vi-sini osnovice za izračun jubilarne nagrade za državne službenike i namještenike, a za službenike i namještenike u javnim službama sukladno Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namje-štenike u javnim službama (NN, br. 24/17).

2.4. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorom

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računu

Naknada troškova za korištenje privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

2.5. Odlukom o visini dnevnice za službeno putova-nje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skla-du s člankom 7., stavkom 2., točkama 21. i 22. Pravilni-ka o porezu na dohodak propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnev-nica po državama objavljena je na www. m4pin.hr.).

3. Plaće3.1. Osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka10

Od 1. siječnja 2017. osnovni osobni odbitak i dijelovi osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje izračunavaju se primjenom propisanih koefi cijenata na osnovicu osobnog odbitka koja iznosi 2.500,00 kuna. Osnovni osobni odbitak iznosi 3800,00 kuna (koefi cijent 1,5 osnovice osobnog odbitka).

Tablica 5. Uvećanje osobnog odbitka za uzdržavane čla-nove uže obitelji i djecu te invalidnost/tjelesno oštećenje

RB Osnova za uvećanje osnovnog osobnog odbitka

Koefi -cijent

Mjesečni iznos

(u kunama i lipama)

1. Uzdržavani članovi uže obitelji 0,7 1.750,002. Prvo uzdržavano dijete 0,7 1.750,003. Drugo uzdržavano dijete 1,0 2.500,004. Treće uzdržavano dijete 1,4 3.500,005. Četvrto uzdržavano dijete 1,9 4.750,006. Peto uzdržavano dijete 2,5 6.250,007. Šesto uzdržavano dijete 3,2 8.000,008. Sedmo uzdržavano dijete 4,0 10.000,009. Osmo uzdržavano dijete 4,9 12.250,00

10. Deveto uzdržavano dijete 5,9 14.750,00

11.Za svako daljnje uzdržavano dijete koefi cijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava za 1,1 … više u odnosu prema koefi cijentu za prethodno dijete

12.Invalidnost poreznog obveznika, svakog uzdržavanog člana uže obi-telji i svakog uzdržavanog djeteta

0,4 1.000,00

13.

Invalidnost utvrđena po jednoj osnovi 100 % i/ili korištenje, na te-melju posebnih propisa, prava na doplatak za pomoć i njegu pore-znog obveznika odnosno prava na osobnu invalidninu, svakog uzdr-žavanog člana uže obitelji i svakog uzdržavanog djeteta. Korištenje uvećanja osnovnog osobnog od-bitka po ovoj osnovi isključuje ko-rištenje uvećanja osnovnog osob-nog odbitka iz r. br. 12.

1,5 3.750,00

3.2. Utvrđivanje predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada11

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se od porezne osnovice koju čini iznos svih primitaka od nesamostalnog rada ostvarenih -jekom jednog mjeseca, umanjen za uplaćene dopri-nose za obvezna osiguranja iz primitka ili doprinose

10 Članak 14. Zakona o porezu na dohodak11 Članak 24. Zakona o porezu na dohodak

86

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

za mirovinska osiguranja i za iznos mjesečnog osob-nog odbitka, a na temelju porezne kar ce.

Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava se po stopi od 24 % od mjesečne porezne osnovice do visine 17.500,00 kuna te po stopi od 36 % na poreznu osnovicu iznad 17.500,00 kuna.

3.3. Doprinosi

3.3.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2017. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 115/16), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. godine iznosi 3.276,00 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2017. godinu iznosi 2.940,82 kn (pre-ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2017. godinu, NN, br. 115/16).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 46.434,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 557.208,00 kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.3.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaćuTablica 6. Doprinosi iz plaće i na plaću

Doprinosi iz plaće• Za mirovinsko osiguranje 20 % • I. stup 15 % • II. stup 5 %

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje* 1,7 %

* Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14), za osnovice staža osiguranja od 1. siječnja 2015., poseban doprinos za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom se ne plaća.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom12, uz 1,7 % doprinosa za zapo-šljavanje, plaćaju posebnu novčanu naknadu koja se utvrđuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s invaliditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli (3% radnika) i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi. Za 2017. mjesečna naknada iznosi 982,80 kn po osobi koja nedostaje do propisane kvote.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 7.

Tablica 7. Staž osiguranja s povećanim trajanjem*

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

* Sukladno čl. 13., st. 1., t. 3., te čl. 17, st. 1., t. 2. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16).

3.3.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog do-hotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16) za vrijeme izaslanja, službenog bo-ravka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:

• Države članice Europske unije.• Države s kojima je međunarodnim ugovorom o

socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Nor-veška, Island i Lihtenštajn).

Tablica 8. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec*

Osnovica za obračun doprinosa u 2017. godini 2.940,82Stopa 20 %Iznos doprinosa 588,16

* Sukladno čl. 14., st. 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14, 143/14, i 115/16): Iznimno od odredbe stavka 1. točke

12 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

87

TIM4PIN INFO

2. ovoga članka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstve-ne zaš te u inozemstvu obračunava se po stopi od 20 %.

Tablica 9. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu28 30 31

Dnevna osnovica u kn 105,03 98,03 94,87Dnevna obveza u kn 21,01 19,61 18,97

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjeHR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.

3.3.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaćuPrema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16):

a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su 1 godinu plaćanja do-prinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona).

b) Poslodavci su oslobođeni 5 godina plaćanja dopri-nosa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015. ili kasni-je sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života uz uvjet da radnik nije prethodno bio zaposlen kod tog poslodavca na neo-dređeno vrijeme (čl. 20., st. 5. i čl. 7. st. 54. Zakona).

3.4. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2017. godinu

Tablica 10. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09), primjenjuje se na plaću za prosinac 2016. koja je isplaćena u siječnju 2017.

5.211,02 kn

Izmjene i dopune Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. siječnja do 31. srpnja 2017., počevši s plaćom za siječanj 2017. koja se isplaćuje u veljači 2017.

5.315,24 kn

Izmjene i dopune Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. kolovoza do 31. listopada 2017., počevši s plaćom za kolovoz 2017. koja se isplaćuje u rujnu 2017.

5.421,54 kn

Izmjene i dopune Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. studenoga nadalje, počevši s plaćom za studeni 2017. koja se isplaćuje u prosincu 2017.

Javne službe

5.108,84 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09), primjenjuje se na plaću za prosinac 2016. koja je isplaćena u siječnju 2017.

5.211,02 kn

Odluka Vlade Republike Hrvatske (NN, br. 123/16), primjenjuje se od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom za siječanj 2017. koja se isplaćuje u veljači 2017.

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

3.5. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 115/16) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2017. u visini od 3.276,00 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2017.

88

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

Tablica 11. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdobljeod 1. 6. 2011.

do 31. 5. 2012.

od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2015.

od 1. 1. 2016. do 31. 12. 2016.

od 1. 1. 2017. do 31. 12. 2017.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61 3.029,55 3.120,00 3.276,00

Objavljeno u NN, br.

58/11 i 60/11 – ispr.

60/12 51/13 156/13 151/14 140/15 115/16

3.6. Koefi cijen za preračunavanje neto plaće u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Tablica 12. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto pla-će u bruto plaću bez utjecaja osobnog odbitka

Stopa prirezaDoprinos za mirovinsko osiguranje = 20 %

Stopa poreza24 % 36 %

0,00 1,644737 1,9531251,00 1,649947 1,9641732,00 1,655191 1,9753483,00 1,660468 1,9866504,00 1,665778 1,9980825,00 1,671123 2,0096466,00 1,676502 2,0213456,25 1,677852 2,0242916,50 1,679205 2,0272467,00 1,681916 2,0331827,50 1,684636 2,0391528,00 1,687365 2,0451579,00 1,692849 2,057275

10,00 1,698370 2,06953612,00 1,709519 2,09450413,00 1,715148 2,10721514,00 1,720815 2,12008115,00 1,726519 2,13310618,00 1,743862 2,173157

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje po-slodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek v-nim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osigu-ranju (NN, br. 80/13 – 137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08 – 152/14) u tablici 13., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovo-ljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na

teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

Tablica 13. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

RBPrivremena

nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknaduVisina

naknade kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 6

1.

Privremena nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

70 %/ 80 %/ od osnovice, ne više od 4.257,28

2.

Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana




70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3.

Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4.

Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice, bez ograničenja

5.

Kada je radnik određen za pra telja bolesnika





6.

Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret




7.

Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana





8.

Rodiljni dopust*, do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana



-100 % od osnovice, bez ograničenja

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

89

TIM4PIN INFO

9.

Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice = 2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske osnovice = 1.663,00

10.

Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

* Prema čl. 24., st. 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14), zaposleni ili samo-zaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u traja-nju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditelj-skog dopusta ima pravo na naknadu, koja iznosi 1.663,00 kn (50 % proračunske osnovice).

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudih boles i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispu-njen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak ispla -telji drugog dohotka su obvezni obračuna i pla do-prinose na sve primitke koje isplaćuju nakon 1. siječnja 2017., bez obzira na koje se razdoblje primici odnose.

5.1. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose.

Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-

nu o autorskom pravu i srodnim pravima.b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara,

umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

• Dodatni paušalni izdatak u visini od 25 % primitka za umjetničke naknade.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.

5.2. Stope doprinosa iz i na drugi dohodakTablica 14. Stope doprinosa iz i na drugi dohodak, porez i

prirez

RB Opis Ugovor o djelu

Ugovor o djelu –

umirovljenik

Autorska naknada

Naknada umjetni-

cima1 Primitak 2 Paušalni izdatak 0 % 0 % 30 % 55 %3 Osnovica za doprinos

(1 – 2) 4 Doprinos za MO

(3 x stopa) 10 % 10 % 10 % 10 %4.a MO I. stup 7,5 % 10 % 7,5 % 7,5 %4.b MO II. stup 2,5 % 0 % 2,5 % 2,5 %5 Dohodak /porezna

osnovica (1 – 2- 4)6 Porez i prirez (6.a + 6.b)

6.a (5 x stopa) 24 % 24 % 24 % 24 %6.b prirez prema odluci

(6.a x stopa)7 Neto primitak

(1 – 4 – 6) 8 Doprinos za ZO

(3 x stopa) 7,5 % 7,5 % 7,5 % 7,5 %9 Trošak ispla telja (1+8)

Novost od 2017. godine je da obračun poreza i pri-reza na drugi dohodak neće bi konačan. Primici od drugog dohotka će se u posebnom postupku pribraja

90

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

ostvarenom dohotku od nesamostalnog rada (plaći/mirovini) i dohotku od samostalne djelatnos te će se, temeljem h vrsta primitaka, utvrđiva godišnja po-rezna osnovica. Porezna stopa od 24 % primjenjuje se na godišnju poreznu osnovicu do visine od 210.000,00 kuna, a porezna stopa od 36 % na godišnju poreznu osnovicu iznad 210.000,00 kuna. Među m, primitak po osnovi drugog dohotka do visine od 12.500,00 kuna godišnje (peterostruki iznos osnovice osobnog odbit-ka) oporezuje se samo godišnjom stopom od 24 %.

Sukladno članku 24. stavku 5. Zakona o porezu na do-hodak, predujam poreza na dohodak od nesamostal-nog rada i mirovine umanjuje se za 50 % umirovljeni-cima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine, kao i poreznim obveznicima koji imaju prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenos prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema poseb-nom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara.

Tablica 15. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Ugovor o djelu

Autorske naknade izdatak 30 %

Umjetničke naknadeIzdatak 55 %

0 % 1,46198830 1,28402671 1,165772911 % 1,46661973 1,28652443 1,167095382 % 1,47128060 1,28903189 1,168420863 % 1,47597119 1,29154914 1,169749354 % 1,48069178 1,29407624 1,171080865 % 1,48544266 1,29661325 1,172415416 % 1,49022413 1,29916022 1,173753007 % 1,49503648 1,30171723 1,17509365

7,5 % 1,49745433 1,30299950 1,175765138 % 1,49988001 1,30428431 1,176437379 % 1,50475503 1,30686155 1,17778416

10 % 1,50966184 1,30944898 1,1791340412 % 1,51957209 1,31465472 1,1818431113 % 1,52457617 1,31727314 1,1832023114 % 1,52961331 1,31990201 1,1845646515 % 1,53468386 1,32254140 1,1859301218 % 1,55009921 1,33052327 1,19004551

Tablica 16. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

Doprinosi Broj i naziv uplatnog računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osigu-ranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR688176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirez Račun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj primatelja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu upla-ćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2017. godini (NN, br. 11/17)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka Ustavnoga suda RH) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama navedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

• Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgu-bljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja.

• Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

• Primanja po osnovi socijalne skrbi.• Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .• Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.• Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma.• Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja, te za tražbine nakna-de štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

• Primanja po osnovi odličja i priznanja.• Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.• Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na

poseban račun kod banke.• Naknada troškova za službeno putovanje i naknada

troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.

• Dar za djecu do 15. godine života i potpore za novo-rođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.

• Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bo-lovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezi-vim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

91

TIM4PIN INFO

• Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima provjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovr-si u br. 4/2015. te članku Ovrha na plaći i novčanoj naknadi u br. 11/2015. TIM4PIN magazina na www. m4pin.hr.

7. Financijske obavijes Tablica 17. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do

29. lipnja 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope

zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br.

72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10

i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br.

35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12,

1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subje-kata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % go-dišnje.² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subje-kata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % go-dišnje.

Tablica 18. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Ugovorni odnosi

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za isporuke robe ili usluge obavljene nakon 30. lipnja 2013.

od 30. 6. do

31. 12. 13.

od 1. 1. do 30. 6.

14.

od 1. 7. do

31. 12. 14.

od 1. 1. do 30. 6.

15.

od 1. 7. do 31. 7.

15.

od 1. 8. do

31. 12. 15.

od 1. 1. do 30. 6.

16.

od 1. 7. do 31. 12. 16.

od 1. 1. do 30. 6. 2017.

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

12,13 %

10,14 %

10,05 %

9,88 %

9,68 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

12,13 %

10,14 %

10,05 %

9,88 %

9,68 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze

15 %

15 %

1 %

15 %

15 %

10,14 %

10,05 %

9,88%

9,68 %

• Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači)

• Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos

• Građanskopravni ugovori između građana međusobno

• Izvanugovorni odnosi

12 %

12 %

12 %

12 %

12 %

8,14 %

8,05 %

7,88 %

7,68 %

Tablica 19. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

MjesecIznos u kunama

GodinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto NetoXI/2015.-I/2016. 8.017 5.758 I/2016. 7.709 5.646 2006. 6.634 4.603XII/2015.-II/2016. 7.867 5.690 II/2016. 7.735 5.652 2007. 7.047 4.841I/2016.-III/2016. 7.756 5.673 III/2016. 7.825 5.722 2008. 7.544 5.178II/2016.-IV/2016. 7.749 5.669 IV/2016. 5.633 7.688 2009. 7.711 5.311III/2016.-V/2016. 7.768 5.687 V/2016. 7.791 5.706 2010. 7.679 5.443IV/2016.-VI/2016. 7.746 5.675 VI/2016. 7.759 5.686 2011. 7.796 5.441V/2016.-VII/2016. 7.732 5.662 VII/2016 7.646 5.594 2012. 7.875 5.478VI/2016.-VIII/2016. 7.723 5.651 VIII/2016. 7.764 5.673 2013. 7.939 5.515VII/2016.-IX/2016. 7.685 5.630 IX/2016. 7.644 5.624 2014. 7.953 5.533VIII/2016.-X/2016. 7.696 5.646 X/2016. 7.681 5.642 2015. 8.055 5.711IX/2016.-XI/2016. 7.761 5.690 XI/2016. 7.959 5.805 2016. 7.752 5.685X/2016.-XII/2016. 7.824 5.762 XII/2016. 7.831 5.838XI/2016.-I/2017. 7.900 5.846 I/2017. 7.911 5.895XII/2016.-II/2017 7.891 5.876 II/2017. 7.930 5.894

92

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 5

/201

7.

8. Ostale informacijeTablica 20. Otpremnine prema poreznim propisima i pre-

ma Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14

(čl. 126.) – nakon 2 godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive isplate

1.Poslovno uvjetovani otkaz

Pravo radnika na otpremni-nu određuje se kolek v-nim ugovo-rom, ugovo-rom o radu, pravilnikom o radu, inter-nim ak ma pos lodavca te Zakonom o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 pro-sječne bruto plaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije preki-da radnog odnosa.Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mje-seca prije prestanka radnog od-nosa x 6.

Do visine 6.500,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 7., st. 2., t. 15. Pravilnika o porezu na dohodak)2.

Osobno uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na radu ili profesionalne boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog lije-čenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od svo-te koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodav-ca (čl. 7., st. 2., t. 16. Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 7., st. 2., t. 14. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaća-nju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesa-mostalnog rada)

Tablica 21. Pregled radnih sa po mjesecima u 2017. godini

Siječanj 176 Srpanj 168Veljača 160 Kolovoz 184Ožujak 184 Rujan 168Travanj 160 Listopad 176Svibanj 184 Studeni 176Lipanj 176 Prosinac 168

Ukupan broj radnih sa u 2017. godini iznosi 2080. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 22. Oznake izvješća na Obrascu JOPPD za dane u svibnju 2017.

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu


Datum u mjesecu


1. 17121 12. 17132 23. 171432. 17122 13. 17133 24. 171443. 17123 14. 17134 25. 171454. 17124 15. 17135 26. 171465. 17125 16. 17136 27. 171476. 17126 17. 17137 28. 171487. 17127 18. 17138 29. 171498. 17128 19. 17139 30. 171509. 17129 20. 17140 31. 17151

10. 17130 21. 1714111. 17131 22. 17142

Tablica 23. Blagdani i neradni dani u svibnju 2017.

1. svibnja, ponedjeljak Praznik rada

Tablica 24. Rokovi za podnošenje poreznih i fi nancijskih izvještaja u svibnju 2017. godine za proračune, proračunske korisnike, izvanproračunske kori-snike i neprofi tne organizacije

Obrasci u svibnju

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

PDV za mjesečne obveznike do 20. svibnja 2017. za travanj 2017.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. svibnja 2017. za travanj 2017.

Tablica 25 . Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisaNarodne novine,

br.:

Stupanje na snagu

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu 28/17 30.3.17.

Pravilnik o provedbi Općeg poreznog zakona 30/17 18.3.17.Odluka o općinskim porezima Općine Križ 31/17 1.5.17.Odluka o općinskim porezima Općine Konavle 31/17 1.5.17.Odluka o gradskim porezima Grada Ku ne 31/17 1.5.17.Kolek vni ugovor za djelatnost socijalne skrbi 32/17 13.3.17.Odluka o lokalnim porezima Grada Karlovca 33/17 1.7.17.Odluka o gradskim porezima Grada Dugog Sela 33/17 1.5.17.Odluka o porezima Grada Rijeke 34/17 1.5.17.Odluka o gradskim porezima Grada Ivanić-Grada 34/17 1.5.17.Odluka o općinskim porezima Općine Drenovci 34/17 1.5.17.Odluka o općinskim porezima Općine Kamanje 35/17 20.4.17.Odluka o općinskim porezima Općine Dragalić 35/17 1.5.17.Odluka o općinskim porezima Općine Muć 35/17 1.5.17.Odluka o prirezu porezu na dohodak Općine Bistra 35/17 1.5.17.Odluka o lokalnim porezima Grada Delnica 35/17 20.4.17.Odluka o porezima Općine Primošten 36/17 1.5.17.Odluka o gradskim porezima Grada Garešnice 37/17 1.5.17.Naredba o izmjenama i dopunama Naredbe o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2017. godini

38/17 20.4.17.

Odluka o visini stope prireza porezu na dohodak Općine Stara Gradiška 38/17 1.5.17.Odluka o općinskim porezima Općine Kistanje 38/17 1.5.17.Odluka o općinskim porezima Općine Kloštar Ivanić 39/17 1.5.17.Odluka o porezima Grada Vinkovaca 39/17 1.5.17.Odluka o prirezu poreza na dohodak Grada Križevaca 39/17 1.5.17.Kolek vni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama 39/17 13.3.17.Kolek vni ugovor za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama 39/17 13.3.17.Odluka o gradskim porezima Grada Svete Nedelje 40/17 1.5.17.Odluka o općinskim porezima Općine Brckovljani 40/17 1.5.17.Odluka o općinskim porezima Općine Trnovec Bartolovečki 40/17 3.5.17.

Napomena: ni u jednoj od navedenih odluka o porezima nije izmi-jenjena dosadašnja stopa prireza.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 5/2017.

93

TIM4PIN INFO

OSNOVE PRORAČUNSKOG RAČUNOVODSTVAZagreb, 22. svibnja 2017.

PROGRAM

I. Obilježja proračuna i proračunskih procesa

• Institucionalni i zakonski okvir sustava proračuna

• Obilježja i funkcije sustava proračuna

• Proračunski proces i klasifi kacije u proračunu

• Financijsko poslovanje i fi skalna odgovornost

• Planiranje proračuna i izrada fi nancijskog plana – metodologija i praktični primjeri

II. Računovodstvo – primjeri knjiženja poslovnih događaja

• Osnove računovodstva proračuna

• Klasifi kacija, mjerenje i priznavanje imovine i obveza – pravila i primjeri

• Klasifi kacija, mjerenje i priznavanje prihoda – pravila i primjeri

• Klasifi kacija, mjerenje i priznavanje rashoda – pravila i primjeri

• Vlastiti izvori, utvrđivanje i raspored fi nancijskog rezultata

• Računovodstvo poreza

III. Financijsko izvještavanje

• Financijski izvještaji – načela, pravila, sadržaj i primjeri sastavljanja

• Izvještaj o izvršenju proračuna– načela, pravila, sadržaj i primjeri sastavljanja


www.tim4pin.hr

KAKO IZRADITI CBA ANALIZU - ANALIZU TROŠKOVA I KORISTI

Zagreb, 1. i 2. lipnja 2017.

Iz programa izdvajamo:

I. DAN:

1. Razvoj projekta

a) Projektna ideja

b) Faze investicijskog projektiranja

c) Proces pripreme EU projekta

d) Savjeti prilikom izrade

e) Praksa u RH

2. Studija izvodljivosti

a) Analiza okruženja

b) Analiza potražnje

c) Tehničko-tehnološka analiza

d) Analiza i odabir opcija

e) Ljudski resursi

f) Lokacija

g) Implementacija

3. Izrada CBA analize

a) Financijska analiza

b) Ekonomska analiza

c) Metodologija izrade fi nancijske i ekonomske analize

d) Pokazatelji fi nancijske i ekonomske analize

e) Odluka o EU fi nanciranja

f) Analiza osjetljivosti

g) Analiza rizika

II. DAN:

RADIONICA – Primjer izrade projekta IZGRADNJE PODUZETNIČKOG INKUBATORA


www.tim4pin.hr

Odaberite jedno od izdanja iz naše ponude i pošaljite nam ispunjenu narudžbenicu.

TIM4PIN MAGAZINTIM4PIN Magazin je specijalizirani asopis u cjelosti usmjeren na aktualne nancijske, ekonomske i pravne teme s podru ja poslovanja javnog i nepro tnog sektora

Godišnja pretplata 1.100,00 kn Polugodišnja pretplata 600,00 kn

NAŠA IZDANJA Porezni priru nik – za prora unske i nepro tne organizacije 250,00 kn

Stru na mišljenja i analiza autora obzirom na speci nosti primjene poreznih propisa

Porez na nekretnine i lokalni porezi 160,00 knNovine u lokalnim porezima s posebnim osvrtom na porez na nekretnine

Prikaz novog Zakona o javnoj nabavi 2017. 390,00 knZakon o javnoj nabavi s kazalom pojmova, stru na mišljenja autora i usporedba s prethodnom zakonskom regulativom

Priprema, pozor, ERASMUS+ 210,00 knPrakti an priru nik za pripremu i provedbu projekata nanciranih iz programa ERASMUS+

Ra unski plan prora una 2017. 75,00 knRa unski plan prora una i Pravilnik o prora unskom ra unovodstvu i ra unskom planu

Priru nik za planiranje 2017.–2019. 75,00 kn Vodi za izradu prora una jedinica lokalne i podru ne (regionalne) samouprave i nancijskih planova prora unskih i izvanprora unskih korisnika jedinica

Ra unovodstvo prora unskih i nepro tnih organizacija 290,00 kn Udžbenik za sustavno sagledavanje i ra unovodstveno pra enje poslovanja prora unskih i nepro tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja

EU PROJEKTI – od ideje do realizacije 300,00 knPregled strateških dokumenata, skra eni prikaz usvojenih operativnih programa s naglaskom na prihvatljive aktivnosti i korisnike, sastavnice projektne aplikacije, prakti ne upute za izradu projektnog prijedloga i prora una, javna nabava, izvještavanje

JAVNA NABAVA – službeni stavovi i sudska praksa 290,00 knSažeti pregled rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i presuda Europskog suda

Ra unski plan za nepro tne organizacije 2015. 50,00 knAnaliti ki ra unski plan za nepro tne organizacije i propisi

NAZIV INSTITUCIJE NARUDŽBENICA BROJ

ADRESA NAZIV IZDANJA

POŠTANSKI BROJ KOLI INA

IME I PREZIME NARU ITELJA JEDINI NA CIJENA

KONTAKT TELEFON UKUPNO

FAX NAPOMENA: Za naru enih 5 i više primjeraka istog izdanja ostvaruje se popust od 20%. Navedene cijene izdanja uklju uju PDV.Prilikom pla anja: “poziv na broj” OIB PRAVNE OSOBE, “model” 00; IBAN HR3323400091110546815Svrha uplate Kupnja _____________________________________________Naru ene primjerke izdanja u vrijednosti od __________________kn

OIB

IBAN

E-POŠTA

DATUM

POTPIS

Aktualna izdanja

EU projekti – od ideje do realizacije

Teme: Strateški dokumenti,

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

Teme:

Autori:

Izdanje:

Porez na nekretnine i lokalni porezi

Teme:

Autori:

Izdanje

Novo izdanje!

JAVNA NABAVA –

Teme:

Autori:

Izdanje:

Teme:

Autori:

Izdanje:

Novo izdanje!

Teme:

Autori:

Izdanje:

Priprema, pozor, ERASMUS+

Teme:

Autori:

Izdanje:

Aktualna izdanja

o javnoj nabavi ERASMUS+

Najbolja podrška čelnicima za kvalitetno obavljanjesvakodnevnog posla, strateško planiranje i donošenje odluka

Čelnicima u JLP(R)S potreban je brz i jed-nostavan uvid u financije i stanje proračuna, kako bi donijeli odgovarajuće poslovne odluke, posebice kada su u pokretu. Sadašnja izvješća i njihova transparentnost nemaju mogućnost dinamičkog sažimanja svih proračunskih dimen-zija na temelju čega bi ocijenili stvarno stanje i kretanje financijskih sredstava, potraživanja, ob-veza, realizacije projekata i proračuna u cijelosti.

Prateći stanje na terenu i potrebe župana, gradonačelnika i načelnika, razvili smo aplikac-iju koja čelnicima pruža brz i jednostavan uvid u financije i stanje proračuna, a moguće ju je ko-ristiti i pregledavati na stolnim računalima, tab-letima i pametnim telefonima. iČelnik je intuiti-van izvještajni portal namijenjen čelnicima kao potpora u donošenju poslovnih odluka, te pruža cjeloviti prikaz informacija o stanju i kretanju novčanih sredstava, osnovne financijske poka-zatelje te nadzor proračuna u više dimenzija.

Brz i jednostavan uvid u financije i stanje proračuna vaše županije, grada ili općine!

Raspolažete milijunima podataka, iskoristite ih za bolje poslovanje!

www.spi.hr

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

svib

anj • 2

017.

5

BROJ 5.svibanj 2017.

NA

KL

AD

NIK

- t

im4

pin

Uli

ca

gra

da

Vu

ko

va

ra 2

37

A,

10 0

00

Za

gre

b |

ce

nta

r@ti

m4

pin

.hr

TIS

KA

NIC

A -

po

šta

rin

a p

lać

en

a u

HP

-u d

.d.

u s

ort

irn

ici

10 2

00

Za

gre

b

Porez na nekretnine

Izvršenje ugovora u javnoj nabavi

Novine u poticanju zapošljavanja

Odluka o lokalnim porezima

FINANCIRANJE IZBORNE PROMIDŽBE

financiranje izborne promidŽbe - tim4pintim4pin.hr/wordpress_9/wp-content/uploads/2017/05/... ·...

Documents