finansijske prepreke i podstiaji (drŽavni i …...• subvencionisanje troškova skladištenja...
TRANSCRIPT
FINANSIJSKE PREPREKE I PODSTICAJI (DRŽAVNI I KOMERCIJALNI) RAZVOJU AGROPRIVREDE SRBIJE U PREDPRISTUPNOM PERIODU
Analiza subvencija i drugih budžetskih podsticaja
Mr Ivan Nikolid, Ekonomski institut
Sadržaj:
1. Analiza stanja u zemljama EU i OECD
2. Ocena uticaja subvencija na poljoprivrednu proizvodnju u Srbiji
3. Finansijski podsticaji u Srbiji (dometi i ograničenja)
4. Programi EU u pretpristupnom periodu
1.1. Podsticaji u zemljama članicama OECD i EU
• Dugoročno posmatrano, poljoprivreda prima manje subvencija nego ranije.
• Ipak, one i dalje čine značajan deo prihoda poljoprivrednih proizvođača.
• Trend smanjivanja subvencija jača zbog visoke cene hrane.
• Politike se preusmeravaju ka potrošačima i zaštiti njihovog položaja.
• Podrška domadim cenama hrane postaje manje bitna za očuvanje farmerskihprihoda (a sve je manje dokaza da doprinosi i porastu proizvodnje).
• Savet OECD - "pružati pomod farmerima u slučaju prirodnih katastrofa. Oni morajuimati slobodu da reaguju na tržišne signale, postajudi inovativniji i konkurentniji. "
Izvor: Agricultural Policy Monitoring and Evaluation 2011, OECD Countries and Emerging Economies, 21. septembar 2011.
Ukupna podrška poljoprivredi u zemljama članicama OECD
1986-88 1995-97 2008-10 2009 2010
Vrednost proizvodnje, milrd. EUR 536,1 628,7 782,9 724,9 841,7
Procenjena podrška (PSE), milrd. EUR 216,9 205,4 176,8 180,3 171,6
PSE% 37 30 20 22 18
Koef. nomin. zaštite 1,49 1,31 1,11 1,13 1,10
Koef. nomin. podrške 1,59 1,41 1,25 1,28 1,22
Ukupna podrška (TSE), milrd. EUR 268,3 278,1 269,1 272,4 276,7
TSE/GDP u % 2,21 1,41 0,88 0,92 0,85
Nominalna vrednost TSE ne opada.
Realokacija državnih podsticaja od subvencionisanja inputa i cena proizvodnje ka opštim uslugama: R&D, obrazovanje, ulaganje u marketing i infrastrukturu.
Procenjena podrška poljoprivrednicima (PSE) (udeo u ukupnim bruto prihodima, u %)
-10%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
1995-97 2008-2010
1.2. Podrška poljoprivredi u EU
• Podrška opada (prelom na niže sredinom 1990-ih).
• U 2010. vrednost PSE na istorijskom minimumu od 19,9%.
19.9
21.8
33.6
39.2
2010
2008-10
1995-97
1986-88
1.07
1.07
1.33
1.71
2010
2008-10
1995-97
1986-88
0.8
0.8
1.5
2.6
2010
2008-10
1995-97
1986-88
Procenjena podrška (%PSE)
Koef.nominalne zaštite(NPC)
Ukupna podrška/GDP u %
• Poljoprivrednici u EU su u mogudnosti da prodajuproizvode koji su za 7% skuplji od svetskog proseka.Proizvođači goveđeg i ovčijeg mesa i šedera i daljeprodaju svoje proizvode za oko 20-30% skuplje(proizvođači živine čak 50%), dok je cena žitarica, mleka ijaja na nivou svetskog proseka.
• Ukupna podrška poljoprivredi u EU dostide oko 0,8%bruto domadeg proizvoda (od toga 11% čini podrška udomenu usluga)
Transferni podsticaji po proizvodima u EU, u 2010. godini
• Podsticaji usredsređeni na stočarskui povrtarsku (organsku) proizvodnju;
• Proizvodnja pšenice i kukuruzagotovo bez podsticaja;
• Podsticaji proizvodnji šedera u 2010.svedeni na samo 2,7% vrednostiproizvodnje.
0% 5% 10% 15% 20% 25% 30% 35%
Kukuruz
Pšenica
Pirinač
Suncokret
Soja
Šeder
Mleko
Goveđe meso
Ovčije meso
Svinjsko meso
Živinsko meso
Jaja
Krompir
Paradajz
Vino
Udeo podsticaja u vrednosti proizvodnje posmatranog proizvoda(%)
2008-2010
2010
2. Da li porast subvencija utiče na rast poljoprivredne proizvodnje u Srbiji?
• Veza postoji. Pozitivna je i statistički značajna.
• U periodu 2003-2010. porast finansijske podrške poljoprivredi iz republičkog budžeta od 100 miliona evra generisao je porast bruto dodate vrednosti (BDV) poljoprivrede od 419 miliona evra.
• Koeficijent elastičnosti iznosi 0,32 tj. sa 1% rastom subvencija BDV poljoprivrede poraste za 0,32%
BDV u poljoprivredi
Subvencije u poljoprivredi
(d.skala)
0
50
100
150
200
250
300
350
500
1,000
1,500
2,000
2,500
3,000
3,500
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Kretanje BDV poljoprivrede i subvencija u poljoprivredi (u milionima EUR)
y = 4.19x + 1,555.87R² = 0.83
1,000
1,500
2,000
2,500
3,000
3,500
50 100 150 200 250 300 350
BD
V p
oljo
pri
vre
de
(m
il. E
UR
)
Subvencije u poljoprivredi (mil. EUR)
Ocenjena međuzavisnost
3. Subvencije i podsticaji u poljoprivredi Srbije
• Premije za određene poljoprivredne proizvode
• Regresiranje troškova proizvodnje
• Subvencionisanje kamata
• Subvencionisanje izvoza (!?)
Izvori sredstava
REPUBLIČKI BUDŽET
- Ministarstvo poljoprivrede
BUDŽET VOJVODINE
- Fond za razvoj poljoprivrede
Budžeti opština i gradova
3.1. Izabrani podsticaji i subvencije
• Premija za mleko (5 dinara po litri; za one koji predaju od 3.000 do 3.000.000 l mleka po kvartalu)
• Regres “po ha” (14.000 dinara za poljoprivredne površine; do 30ha - potrebno 8,6 milrd. dinara)
• Regresiranje repromaterijala za ratarsku i povrtarsku proizvodnju
• Regresiranje osiguranja životinja, useva i plodova (iznos 40% od visine premije osiguranja)
• Subvencionisanje troškova skladištenja pšenice, kukuruza i zamrznute maline, roda 2011. u javna skladišta (oko 1.000 dinara po toni, mesečno)
• Podsticaji za proizvodnju i prodaju traktora i priključnih mašina za traktore (umanjenje proizvođačke cene novog traktora (do 40 kW za 25%, tj. preko 40 kW za 21%) i priključnih mašina za 20%
• Podsticajna sredstva za razvoj stočarstva u saradnji sa jedinicama lokalne samouprave
• Podrška razvoju organske proizvodnje (max. iznos koji se može ostvariti je 2,2 miliona dinara)
5.3%
10.7%
7.7%
9.5%
0%
2%
4%
6%
8%
10%
12%
0.0%
0.1%
0.2%
0.3%
0.4%
0.5%
0.6%
0.7%
0.8%
0.9%
1.0%
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Subvencije u poljoprivredi (prema BDP)
Udeo u ukupnom BDP Udeo u BDV poljoprivrede (d.skala)
• Podsticaji za genetsko unapređenje stočarstva (25.000 dinara za priplodne krave i prvotelke, tj. 4.000 dinara za priplodne ovce, koze i krmače)
• Podrška razvoju sela kroz jačanje ljudskih kapaciteta zemljoradničkih zadruga
• Podizanje zasada vodnjaka, vinove loze i hmelja
• Podsticaji proizvođačima poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji su izvezli i naplatili proizvode u toku prethodne godine (c.c. 5% od izvozne cene)
3.3. Budžetska konsolidacija u prvoj polovini 2011. se izvodi na teret poljoprivrede...
• Subvencije poljoprivredi iz republičkog budžeta u periodu jan.-jul 2011. dramatično smanjene.
• pad od 6,8 milrd. din. tj. 47%!!!
1.6%
0.0%
0.5%
1.0%
1.5%
2.0%
2.5%
3.0%
3.5%
4.0%
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011*
Subvencije u poljoprivredi, republički budžet
Udeo u ukupnim subvencijama Udeo u ukupnim izdacima (d.skala)
Napomena: *januar-jul, međugodišnje
(jan-jul 2011) 7,84 milrd. din.
(jan-jul 2010) 14,64 milrd. din.
3.4. Kreditiranje poljoprivrede u Srbiji
• Kratkoročni krediti se odobravaju za tekude i sezonske poslove.
• Dugoročni krediti se odobravaju samo za registrovana poljoprivredna gazdinstva za investicije u nova osnovna sredstva i objekte u poljoprivredi i prehrambenoj industriji.
UKUPNI
Poljoprivredi17.7
5
10
15
20
25
30
35
Jan
/08
Mar
/08
May
/08
Jul/
08
Sep
/08
No
v/0
8
Jan
/09
Mar
/09
May
/09
Jul/
09
Sep
/09
No
v/0
9
Jan
/10
Mar
/10
May
/10
Jul/
10
Sep
/10
No
v/1
0
Jan
/11
Mar
/11
May
/11
KRATKOROČNI PLASMANI(ponderisane kamatne stope banaka na dinarske plasmane, u % p.a.)
UKUPNI
Poljoprivredi
13.0
5
10
15
20
25
30
Jan
/08
Mar
/08
May
/08
Jul/
08
Sep
/08
No
v/0
8
Jan
/09
Mar
/09
May
/09
Jul/
09
Sep
/09
No
v/0
9
Jan
/10
Mar
/10
May
/10
Jul/
10
Sep
/10
No
v/1
0
Jan
/11
Mar
/11
May
/11
DUGOROČNI PLASMANI(ponderisane kamatne stope banaka na dinarske plasmane, u % p.a.)
Max. efektivna kamatna stopa za fizička lica = repo stopa NBS + 5% p.a., u dinarima.Trenutna kamatna stopa za kratkoročno kredite je 17,7%, što je za oko 2 p.p. više od proseka na tržištu Srbije.
Prema Programu mera Vlade za podsticanje razvoja polj.proizvodnje na deo kredita iz sredstava Ministarsva kamata sene plada, a na sredstva banke max. 6mEURIBOR + 10% p.a. , odnosno 12,5% godišnje
4. Programi EU u pretpristupnom periodu
Pretpristupni programi EU pretežno su namenjeni javnom sektoru zaduženom za usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnimtekovinamaEU i nevladinim organizacijama. Financijska pomod usmerena je prema najzahtevnijim područjima prilagođavanja: pravnojtekovini EU (fran. acquis communautaire) poljoprivredi, zaštiti životne sredine i prometu.
U tu se svrhu, Srbija de, po dobijanju statusa kandidata, koristi programe IPA (Instrument pretpristupne pomodi) koji je od 2006.objedinio različite pojedinačne programe: ISPA (infrastrukturni projekti na području zaštite životne sredine i transporta), PHARE,SAPARD, CARDS.
• Program IPA sastavljen je iz 5 komponenti od kojih je petakomponenta Ruralni razvoj, bitna za poljoprivredu. Nastavljase na program SAPARD i osigurava finansijska sredstva zaprojekte primene pravnih tekovina na područjupoljoprivrede, kao i one kojima se podstiče razvoj ruralnihpodručja (Dakle, pretežno na implementaciji zakonodavstva EUu okviru Zajedničke poljoprivredne politike).
• Ukupan budžet IPA za period 2007-2013. iznosi 11,4 milrd. EUR(Srbiji ukupno 1,4 milrd. EUR; u 2012. oko 205 miliona EUR, a u2013. oko 215 miliona EUR).
• Hrvatska, npr. iz IPA za V komponentu dobija godišnje oko 25miliona EUR. Makedonija do 15 miliona EUR.
Pomod u tranziciji i izgradnji
institucija35%
Regionalni razvoj32%
Ruralni razvoj18%
Razvoj ljudskih resursa
8%
Prekogranična saradnja
7%
Struktura IPA programa, 2007-2013.
4.1. Prioriteti i mere pomodi iz IPA komponente V
Pomod doprinosi postizanju nekoliko ciljeva, i to:
• poboljšanju tržišne efikasnosti i sprovođenju standarda Zajednice;
• pripremi za sprovođenje agro-ekoloških mera, kao i strategije lokalnog razvoja sela;
• razvoju ruralne ekonomije.
Ciljevi de se ispuniti primenom slededih mera:
1. Ulaganja u poljoprivredu radi restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice kroz investicije u poljoprivredna gazdinstva (pomod seodobrava pravnim i fizičkim licima, a mera se ostvaruje kroz ulaganja u izgradnju i rekonstrukciju objekata, skladišta, nabavku opreme npr.muzilice, laktofrizi i sl.);
2. Podrška sa ciljem olakšavanja osnivanja i administrativnog rada grupa proizvođača u svrhe adapritanja proizvodnje i učinka članova grupaproizvođača tržišnim zahtevima, zajedničkog iznošenja robe na tržište kao i utvrđivanja zajedničkih pravila o informacijama o proizvodnji;
3. Ulaganja u preradu i marketing poljoprivrednih proizvoda radi restrukturiranja ovih delatnosti i dostizanja standarda Zajednice, s tim dainvesticije na nivou trgovine na malo nisu uključene u sistem pomodi (pomod se dodeljuje preduzedima koja zapošljavaju do 250 radnika ičiji godišnji obrt ne prelazi 50 miliona EUR);
4. Aktivnosti za unapređenje životne sredine i prirode, kroz sprovođenje pilot projekata. Primeri su organska proizvodnja, smanjenje upotrebeđubriva, i sl;
5. Priprema i sprovođenje lokalnih strategija razvoja sela kroz pripremu projekata saradnje u skladu sa prioritetima ruralnog razvoja;
6. Poboljšanje i razvoj seoske infrastrukture kroz smanjenje regionalnih razlika i povedanje privlačnosti ruralnih područja za razvojpreduzetništva. Prioriteti su investicije u snabdevanje vodom i energijom i upravljanje otpadom...
7. Podsticanje raznovrsnosti i razvoj ruralnih privrednih aktivnosti kroz pokretanje privredne delatnosti i stvaranje mogudnosti zapošljavanja.Primeri investicije u mikro i mala preduzeda, seoski turizam i sl.;
8. Obuka koja bi doprinela poboljšanju veština i znanja lica angažovanih u poljoprivredi i prehrambenom sektoru;
9. Tehnička pomod, sprovođenje monitoringa i evaluacije, održavanju seminara i sastanaka i slično.
Primer: Tekst Ugovora o pristupanju Hrvatske EU (21. septembar 2011)
• Podsticaji koji se dodeljuju poljoprivrednicima za godine 2014., 2015. i 2016. ne smeju premašiti razlikuizmeđu: nivoa direktnih pladanja na snazi u Hrvatskoj u odnosnoj godini, koja mora biti usklađena s čl. 121.Uredbe Veda (EU) br. 73/2009, i 45% nivoa direktnih pladanja koja se primenjivala u EU na dan 30. april2004.;
• Udeo sredstava EU u dopunama direktnih pladanjima ne sme premašiti 80% ukupnih subvencija...
Deo o podsticajima za poljoprivredu (str. 167):
HVALA NA PAŽNJI !